H I S K Ạ

Hiskạ do mit́ṭen maraṅ abeg (Emotion) kana oka do mit́ hoṛ ar mit́ hoṛak gunman, sarhao, hameṭ, baḍaeaḱ, cecet́aḱ menaḱ khan onako ńelteye Hiskạḱa. Ar hõ Hiskạ do janamoḱa apnar obhab (okulạn) khon, apnar raṅgao, apnar tạkićaḱ, samajik, kạuḍi okulạn, bạḍại mon, man manotko hiṛiń selet́ aema lekan eṭketõṛẽkote hoyoḱa. Nonkate Hiskạ do etohoboḱa ar ạḍi maraṅ te pasnaoaḱa.

Ạḍi aema din lahare Norway disom ren Santali pạrsi cet́ akat́ mit Saheb hor soṅge aema lekan daman gapalmarao do hoyoḱ kana Santal hoṛaḱ lahanti, sikhnạt, ạri-cạli, hoṛmo hạṭiń ar emanteaḱ bisoeko cetanre. Ado Saheb doe lạiạń kana aema din khon ale hõ ape santalko lahanti lạgit́ le kạmi kana; Menkhan bhitri bhitrite ạḍi aṭ Hiskạ doe kạmieda ape santalko talare. Ar hõe menet́ kana je, eken Santal hoṛ hopon do baṅ bickom Bangladisomre basoḱ kan sanam jạtrenko talare noa Hiskạ do menaḱa. Metaḱ me goṭa dhạrti ren Manwako talarege kom ar dher. Onate teheń ińaḱ olokaḱ doń goṭa keda HISKẠ babot.

Hiskạ reaḱ maraṅ machine ńutum do hoyoḱ kana misribạt (Sorojontro). Am laha seć rakaboḱ em kurumuṭui khan tayom sećko or pheḍ mea, maraṅ jahan kạmiem etohoṕ lekhan am reaḱko oktaea, maraṅ kukmuiem ńel lekhan bam daṛeaḱ menteko nisṛạu mea. Nunạḱ eṭketõṛẽ modre am do bańcaoḱ tahen lagaoama, ehrar tahen lagao ama, kukmu purạu lagaoama,entet́ manwa do eṭaḱ hoṛaḱ jaṅgatedo bako taṛama, apnar jaṅga tege taṛam jạruṛa, dạr jạrura. Am cetan seć rakaṕ me lạgit́ do okoe hõ bako kurumuṭuia. Apnarte siń ar ńindạ bam kurumuṭu lekhan do okoe hõ am goṛowam lạgit́ do bako kurumuṭuia. Dhạrti do ạḍi aṭ geye eṭaḱa, nonḍe do sanam geko eṭaḱgea, Apnarte bańcaoḱ reaḱ hor ar as do apnartege benao jạruṛa. Tin hạbić bhageaḱ kạmite bam sodoroḱ hạbić do okoe hõ bako orom mea, bako koyoḱ ama ar bako ńel mea. Noa hõ hoyoḱa je, am katha em katet́ hõ katha bako dohoea. Ar hõ am ńapamoḱ lạgit́ ghonṭa ghonṭa ko koyoḱ laṅga ocomea. Jahan kạmire ạuriem jitạḱ hạbić am doko hudisa mit́ṭen lelha se boka hoṛ kanam.  

Dhạrti redo sanam hoṛge jo ńeńel ko as jonȧ. Am do tinạḱ ghonṭam paṛhaoḱ kana, tinạḱ ńindạm kạmi kana, tinạḱ em kurumuṭu kana; ona do okoe hõ bako ńel tama ar bako hudisa. Cricket ren mahasoe Sochin Tendulikar tinạḱ 6 turui chokkaeye dal akada ona do maraṅ bisoe do baṅ kana menkhan tinạḱ chokka dal katet́ aćren dole jitkạr akat́ koa onage maraṅaḱ bisoe kana. Football ren maraṅ khiloḍiạ Mesi do tin ghạṛić aćaḱ katạ re bole doholeda, se tinạḱ dhom gol reye ṭuṭi leda ona do maraṅaḱ do baṅ kana; football khilạdiạ ńeńel kan hoṛ doko ńela Mesi tinạḱe goal keda ar aćren dol doko jitkạrena se baṅ. Entet́ Jo kangea maraṅaḱ bisoe do.

Sisirjạuić do abo sanamko mit́ṭen enejoḱ lạgit́ khilạḍ maṭh doye em akat́ bona. Ona khilạḍ maṭh okoe tinạḱe la ghaḍlaḱ daṛeaḱ kana; ạḍi thoṛa ganem la ghaḍlaḱ lekhan do ghaḍluḱ hoyoḱa, ar thoṛa bạṛti khạndri khan do pukhri hoyoḱa, ar hõ bạṛti ghaḍluḱ len khan do maraṅ dighi hoyoḱa, am okam kusiḱa onage hoyoḱa. Sisirjạuić do am dil ar daṛeye em akat́ mea, bud akile em akat́mea, baṛge se maṭh hoye em akat́mea; Menkhan amaḱ ona daṛete cet́ em benaoa ona do amgem baḍaea, ghạḍluḱ, pukhri se dighi amaḱ cetan rege nirbhoroḱ kana. Onate Hiskạ do baṅ bickom apnar daṛete bon kurumutui ma apnar lahanti lạgit́.

Onate Bill gates do nonkae men akada; “Okoe ame edrewama uni do alom hirkhạwaea, Ente uni do emon mit́ hoṛ kanae okoe doe sikạra, uni khon am dom soros gea”.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Are Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate

Bejãe bhabnań ạikạueda iń lạgit́ do somoege jateć baṅ kulạuḱ kantama. Menkhan ińaḱ dulạṛ do am lạgit́ dinek din jạsti idiḱ kana. Am do ińaḱ monren mukuṭ kanam. Ạḍitet́em mõńja, ńindạ cando terdećem cekaea. Iń do iń boeha am baba ṭhen iń kolakadea. Uni hõe rạjigea. Pher inạkate do alaṅaḱ hạ̃s rạskạ aḱkoṭaḱ do cet́ge baṅ tahena.

Darae hapta do mit́ṭeć maraṅ bhoj hoyoḱa. Ona bhojre am nẽotameń menjoṅ kana. Am kaka hõ nahaḱe seṭeroḱgea. Alaṅaḱ baplatem kusi utạroḱa. Guti kạmṛiko tahentama, arem kusilen khan amte hõ ṭakam kamao daṛeaḱa. Ekalte mem-era lekam tahena. Alaṅaḱ somaj jion do eken lekha-poṛha hoṛ talare khemaoḱa. Menkhan alaṅ dulạṛ do joto khon comotkaroḱ talaṅa.

Noage  Amren

Pạtiạr gate




Neṭ Duniạren Dundu

Manwa coṅ samajiạ tonol khonko saha calaḱ kana. Noṅkan sawal jãhãeaḱ monre hećaekan; uni babotre eken niạgebon men daṛeaḱa je uni do bastob duniạregey jiwidoḱ kana. Noa bastob dhạrti chaḍa hõ eṭaḱ mit́ṭen duniạ menaḱa; oka do mon duniạ mentebo men daṛeaḱa. Mon duniạren hoṛ do dhuṛi dhạrtiren khon hõ ạḍi samajiạ ar susạriạ menteko jạhiroḱa. Noko do ạḍi milạn sar hoṛ kanako. Neṭ duniạre onkoaḱ oḍoṅ bolon ńelte asokaete onkagem bujhạukea. Noko do nij peṛa pusṛiko são ńepel ńapam se hiri hipiri bạnuḱtako lekage. Mon duniạren ạnạṛi hoṛko sãoge nạṛjạṛ bạṛtigetakoa. Noko do dhạrtiren hoṛko khon chapaḍao idiḱte mõṛẽ inci reaḱ pardareko paera baṛae kana. Noa reaḱ orjo napaeoḱa se bạṛijoḱa ona tojbij reaḱ bhar do somaj bigiạni baṅkhan mon ḍakṭorko upạrbon jimạkaḱ khan paseć bogekoḱa. Menkhan onḍe hõ ạḍi din tạṅgi taṛaḱ tayomge orjo ńamoḱ reaḱ as menaḱa.

Social Media são laṭkao tahen reaḱ bạṛić orsoṅko jaoge dinạm hiloḱ reaḱ khobor kagojkorebobon ńelet́ kana. Onako khobor ńelte monere botor janamoḱa noa hudis kate enkathae darae dinre noa khon arhõ bạṛić halot hoyoḱa se cet́? Social Media beohar reaḱ neam dhara babotre jankạri ne-hoṛ ṭhen ạḍi do baṅ pusṭạua. Neṭ duniạren dundu metaḱme kom umerren gidrạ ar cahe do umeran hoṛko reaḱ kathagem men niạko din ạḍiko umjhạu akana. Bastob duniạren go-baba akoren gidrạ koaḱ bhạlạire tinạḱko danṭaoko; kukmu duniạre menkhan onka do baṅ ńeloḱa. Mobile phone saṕkate sanam ghạṛi laṛcaṛ baṛae do bạṛić heware bodol daṛeaḱa. Noa hewage tayomte nesare bodol daṛeaḱa. Jãhã baṅ karonte internet service bondlen khan bạṛićge aṭkaroḱa. Samajiạ helmelkore netar hoṛko, mobile phone korege jạsti bestom ńelea. Okte seṭerakana gidrạko mońjte mẽt́ luturako reaḱ, Online reaḱ nesa husit́ chaḍao lạgit́ digital detox camper cạlu akada. Noa camper mobile jimạ kate neṭ duniạ khon sạṅgińreko tahẽn kana. Noako ńelte monere mit́ṭen maraṅ sawal rakaṕ akana. Sawal do morality sãote freedom reaḱ. Gidrạ morality ḍaharte ạyurkore cet́ onko do sạri ḍaharre teṅgo tahẽn reaḱ salhabon emakoa se onko rukhiạkore freedom kobojtako lek kana.

Tumạl:Jugsirijol




Lelha Parwa

Mit́ṭen birre Kũṛit́e tahẽkana. Onḍe do ạḍi utạr Parwa hõko basoḱkan tahẽkana. Onko Parwa ar Kũṛit́ talare benebạiri tahẽkana. Uni Kũṛit́ botorte Parwa do oṛaḱ khonaḱ bahre sećge bako onḍoṅ daṛeaḱkan tahẽkana, onate Kũṛit́ hõ bae ceka daṛeaḱkoa.

Uni Kũṛit́ do mit́ din mon monte nonkae phãndkeda ar Parwae metadea, jãhãn botorge bạnuḱa, ińaḱ katha ańjompe. Cedaḱ ạuṛiaḱ dope botorạń kana? Iń do aperen raj benaoińpe. Enḍekhan doń ńel baṛapea. Ape do ińren porjape hoyoḱa. Ape cetanre okoe hõ jãhãn jor julum bako calaoma, onako ńel jutge ińaḱ kạmi. Lelha Parwako do uni calak cạtur Kũṛit́ aḱ sebel kathate bulạuente raj ko benaokedea. Ar Kũṛit́ do raj hoyen tayom din hiloḱ mit́ṭen kateć Parwa goćkate jojome dhurạuena. Ado Parwa do ako bhitrireko galmarao kana, abo do lelha leka aboren bạiri aḱ sebel kathatebon bulạulena, nit ona reaḱ sạjạibon ńameda.

Sikhạuna:Bạiri aḱ sebel kathate tis hõ oho bon  bulạuḱ ma.




Sadom Ar Gadhawaḱ Golpo

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Uniren do mit́ṭen Sadom ar mit́ṭen Gadhae tahẽkana. Mit́ din uni hoṛ do aćren Sadom ar Gadha ante ḍaharte calaḱkan tahẽkana. Gadhawaḱ deare do maraṅ okoć barea bojha lade tahẽkana. Hamalte Gadha do bae idi daṛeaḱ kana. Ạḍi ãṭe sasetoḱ kana. Ado uni do Sadome metadea, E boeha, bạń daṛeaḱ kana, ma noa bojha do amaḱ deare lade me. Sadom do uniaḱ kathate baṅge rebenlena.

Thoṛa ghạṛić tayom Gadha do hamal bojha bae sahaolet́te horrege bhindạṛena are goć hapeyena. Un jokhen uni hoṛ do ona bojha Sadomaḱ deare ladekeda, sãote Gadhawaḱ goć hoṛmo hõe ladekeda. Niạ dhao hamalte Sadom do kikiạuate mạ̃hĩr aṛaṅte bakhẽṛe dhurạuena teheń iń gunạḱtege nonkan dosareń paṛao akana. Ente unre Gadhawaḱ bojha ḍohaoreń goṛowae khan, nonkan dosa do ohogeń ńelkea, nit ona hamal bojha sãote uniaḱ goć hoṛmo hõ idi hoyoḱkantińa.

Sikhạuna: Apnarte nonkan jãhãn kạṭić kạmire dạyik hatao hoyoḱa, enḍekhan onkan hamal se maraṅ dạyik khon thoṛgan rehõ rukhiạ bon ńam daṛeaḱa.




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen Mahasoe hoṛe tahẽkana. Ar uniren mit́ṭen huḍiń kuṛi gidrại tahẽkantaea. Mit́din uni mahasoe hoṛ do biḍạu reaḱ khatae ńeńel kan tahẽkana. Khan ackage aćren gidrại hećena are metae kana, E baba, am são oko cokoń gateḱa. Ado ona jokhen mahasoe aḱ bohoḱre mit́ṭen cintạ hećadea. Onate mit́ṭen naksae oṛeć kuṭrạkeda are emadete metadea, do senoḱme ar noa naksa joṛaome. Judim daṛeaḱ enḍekhan am sãoiń gateḱa.Thoṛa ghaṛić tayom gidrạ do ona naksae joṛao ạgukeda ar ona ńelte ać baba metaḱme mahasoe do ạḍi ãṭe hahaṛayena. Ente nunạḱ maraṅ muskilaḱ kạmi do cekate nui huḍiń gidrại kạmikeda.Adoe kulikedea, E biṭi, noa naksa do okoeye joṛaokeda? Uni gidrại roṛ ruạṛkeda, ińge noa naksań  joṛaokeda. Ado arhõe kulikedea, cekatem joṛaokeda? Adoe menkeda, naksa tayomre mit́ṭen cartoon doń ãkaoledea. Tinre nui cartoon iń joṛakedea, unre naksa hõ joṛaoena.

Cecet́aḱ:Jãhãn kạmire jitạuḱ lạgit́ aema hor do menaḱa. Eken kurumuṭure tahẽn hoyoḱa ar onka leka kạmie hoyoḱa.




Mit́ṭen Mạli Ar Ponḍ Kõḱ Aḱ Golpo

Mit́ atore mạli haṛame tahẽkana. Uni haṛam do aćaḱ jion reaḱ goṭa jingige dare rohoe ar jotonte khemao akada. Ako ato modre joto khon soros utạr bagwan do tahẽkantaea. Bagwan reaḱ mimit́ goṭen dare do aćren sadher gidrạ leka tahẽkana. Uniaḱ bagwanre mit́ṭen ponḍ kõḱ doe basoḱkan tahẽkana. Din hiloḱ kõḱ do onako darere aboḱa ar dare sakam koren aema lekan tejo koe jomkoa. Nonkate ona dare do mońjge tahẽnkan tahẽkana. Uni mạli haṛam do kõḱ ạḍi ãṭe dulạṛede kan tahẽkana ar jomaḱ hõe dohoae kan tahẽkana. Uni kõḱ do mạli haṛame ńel lekhange uni beṛhaete uḍạu baṛae kan tahẽkana. Unkin talare mońj sompok do tahẽkantạkina.  

Mit́din setaḱ jokhen mạli do bagwanre kạmikan tahẽkana. Khange ńelkeda, aćaḱ mit́ṭen ul dare gonḍare okoe jạnićko la akada. Adoe hudiskeda, jạnić jãhãn biji se tejo ko nonka akada. Ado ạḍi ãṭe bhabnayena.  

Ona oktere kõḱ do aćaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ koṭa koṭate bhugạḱ ṭhene hećente duṛuṕena. Mạli tạṅkhikeda, kõḱ do arhõ ona bhugạḱ lạṭui reaḱe kurumuṭuieda. Ona ńelte mạli doe edreyena. Adoe hudiskeda, kõḱ paseć ona dare doe bạṛićeda. Edrete mạli do ṭheṅga saṕkateć kõḱ sećge ńir hećena.

Kõḱ do botorte uḍạuena ar dare ḍạrre duṛuṕena, menkhan thoṛa ghạṛić tayom arhõ pheḍena ar ona bhugạḱ sećrege duṛuṕena. Niạ dhao hõ mạli do bae sahao daṛeada. Uni do ṭheṅgate kõḱ aḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱe dalkeda. Kõḱ do enrehõ udạu reaḱe kurumuṭuket́ rehõ bae daṛeat́te otre ńurhoyena.

Khange uni kõḱ ńelte mạli doe ṭhakena. Adoe hudiskeda, tinạḱ maraṅ bạṛiće kạmikeda. Kõḱ do inạḱtege mãyãmte jodbodaoena. Mạli do bhugạḱ sećge koyoḱ hapekeda, khange onḍe ona bhugạḱre mit́ṭen biń duṛuṕ akane ńel ńamkedea. One okoe khạtir ać hõ muskilre paṛao daṛeat́ke. Kõḱ do uni bińge lagaye kurumuṭuiet́ tahẽkana. Mạli do mit́ dalte bińe dal goćkedea ar kõḱ do inạtege goćena. Ado mạli do uni kõḱ saṕkatećge bhabnate duṛuṕ hapeyena are kastaoena.




Meskoć

Meskoć

Cosma horoḱ kate Engrạji akhor paṛhaoḱ reaḱ-

Mit́ṭen rogi mẽt́ Ḍaktar ṭhene heć akana-

Rogi: E Ḍaktar bạbu, Cosma hataokate A-B-C-B akhor doń paṛhao daṛeaḱa se baṅa?

Ḍaktar: Alom bhabnaḱa, Khạtigem paṛhao daṛeaḱa.

Rogi: Niạ dhaoiń ńela, acha okoetạḱe metạń kana hãḱ Engrạji bạń daṛeaḱa mente.




Hako Sasaṕ Kẽoṭa

Mit́ atore mit́ṭen haṛam hako sasaṕ kẽoṭae tahẽkana. Jaoge uni haṛam do gaḍare hakoe saṕkoa are ạkhrińkoa. Nonkate uni do jion jingi khemaoet́ tahẽkana. Mit́din uni haṛam hoṛ do maraṅ okoć hakoe saṕkedea. Ńeloḱte hako do ạḍi mońj ar maraṅge tahẽkana.

Ado uni hako doe menkeda, “aṛaḱkạńme barẹ, amaḱ pea kukmuń purạutama.” Khange uni haṛam hoṛ do thoṛae guni bhạbiyena are menkeda, ińaḱ pạhil khojoḱaḱ do kana, noa atore arhõ ḍher hako ko hoyoḱma jemon ato hoṛko suluk ar nirạite jingi ko khemao daṛeaḱ. Dosaraḱ do kana, ale atore jomaḱ reaḱ jemon ṭonṭa se okulạn baṅ hoyoḱ. Tesaraḱ do noa kana joto hoṛ jemon sulukreko tahẽ darẹaḱ. Ado uni haṛam okae khojlet́ sanamaḱ do uni hakoe purạuket́taea. Khange onko ṭola paṛaren hoṛko sarhaokedea ar uni haṛam do aćaḱ ona kạmi ńutumte ạḍi ãṭe gorobena. Inạkate uni hako do daḱre pheḍ ruạṛena.

Sikhạuna: Noa khon cecet́aḱ bisoe do kana, apnaraḱ bhạlại baṅkate eṭaḱ hoṛ goṛowakoge bogea. Sạri suk do unre hijuḱa tinre abo eṭaḱ hoṛ lạgit́ bon hudis.




Ḍaktar Ar Ruạḱ Hoṛaḱ Golpo

Mit́din mit́ṭen namḍak ḍaktar mit́ atote ruạḱ hoṛ ńeńele senena. Ạḍi akal sakale ruạḱkan mit́ hoṛ do haspatal reaḱ aṭet́re gitić akana. Uni ńel baṛakate onḍoṅoḱ jokhen uni hoṛ do ḍaktaraḱ ti saṕkeda, are metae kana, E ḍaktar gujuḱ do ạḍi ãṭiń botoroḱa. Gujuḱ tayom cet́ menaḱa baḍaeam? Ado ḍaktare roṛ ruạṛadea, noa babot do bạń baḍaea, amem baḍaea?

Inạ menkate ḍaktar do aćaḱ duṛuṕ aḱ seće mohnḍayena.Tinre duạre jhićkeda unre duạrre teṅgo akan ḍaktar ren ạsul seta do bhitri sećge don boloyena. Boloyen khane rạskate aćaḱ canḍbol laṛaoe dhurạuena, ar alaṅ hõe tot́ akada. Niạ dhao ḍaktar do aćren uni ruạḱ hoṛ sene beṅget́ rakaṕkeda are metae kana, ńelkedeam ińren ạsul seta? Niạ laha tis hõ noa oṛaḱ bae ńel akada. Enrehõ bin botorte noa oṛaḱ bhitri boloyena. Eken inại baḍaea je, bhitrire aćren mạlik menaea. Onate duạr jhić torage bhitri sećge ńir boloyena. Gujuḱ tayom daram cet́ menaḱa noa do iń hõ bạń baḍaea, eken inạń baḍaea je onḍe do ińren mạlik menaea.