Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Irạl Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Ạkhir amaḱ somosto kạmi cet́ leka kan enkagem lạiạdińte rạskạḱ kana. Onage tho, am okaṭaḱtem jormoṭ ocoyen onka kạrkhanae lạgit́ ona do amaḱ sastho reaḱ cintạ iạte do baṅ se amaḱ ona mahatto reaḱ monsubạ je bapla lạgit́em sapṛaoḱ onate hõ tho baṅ. Onakin do eken lãsãṛhẽ tahẽkana, asolre do ṭhaṭṭham botorada, bole am doko landa dhut́ama. Ona karontege amaḱ hinạ dhaoaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ emam doń algaḱ kana. Am do herel leka dom bam beboharleda; bickom ona bodol do ṭhik mãyo lekagem bebohar akada. Herel doe uni kana okoe bhage sạ̃hitteye baḍae cet́ reaḱ jạruṛ menaḱtaea mente, ona reaḱe goṭa urićeda, inạkate kạmiteye purạu got́kaḱ kana. Menkhan am do amaḱ sana birudre mit́ṭen kuṛiaḱ kathate kạmi lạgit́em utkut́ ocoyena, onate do niạge sạbudoḱ kana je am dom pocragea. Iń nońjorre, ma nãhãḱ thirkate hudis legaeme, menkeạń am okam kạitukket́ ona do am lạgit́ artet́ opoman reaḱ hoyena, emonki goṭa reaḱ siṛog khon hõ bạṛti.

Am gatetekoaḱ oṛaktem senen ona hõ herel leka do bam kạmileda. Mit́ṭen herel do ińạḱ gan husiạroḱ do jạruṛgetaea onkan phoned ńel lahaea. Horrege amren gate sãoteaḱ galmaraoge amaḱ digdhạ doe janam ocokea. Bubulaḱ jinis ma amaḱ daram daṛemae nijorket́. Onkan obosthare dilgạriạ reaḱ kạmi do kana ńir paskaoḱ. Baṅ herel leka do bam kạmileda. Mit́ṭen herel do bae nacao ocoḱa. Uni do aćren mạlik kanae. Mit́din iń disạia, ale juạn dolren birte daṛanle dukạna. Ạḍi jhạl calao calaote kusiạ̃ tetaṅket́le khan, mit́ṭeć sapha reaṛ jharna ṭhenle seṭerena. Aleren ạḱyurić do jharna ḍhipre adha ghonṭa tạḱṅgiye metat́lea, inạkate dole ńũ daṛeaḱa. Apnar sambṛaoḱ onate doye cet́at́lea. Biḍạu bam teṅgo daram, bickom sana hećam piche tirpit ocoe reaḱge, onate dom lebṛejoḱa, enkathae bisi jaṅ do bạnuḱtama, nonkanko do diṛho monan kuṛi ṭhen doko bepuche ocoḱa. Judi jãhãe kuṛi riạuket́me choṭ bam rebenade khane aṛaḱ giḍikam khan tobe baḍaeme uni do am lạgidoḱić doe baṅ kana. Kuṛiko okoe do sạrige sarhaoko lekkanko onkanko do akoaḱ mone ontorre eken mit́ṭeć khoj menaḱtakoa: mit́ṭen sạri herel do ar herel chaḍa cetatge baṅ.

Judi sạbud sanaet́me khan jeyem herel kana-ar eken ạnḍiạ janwar do baṅ-enḍekhan, hawa gạḍi calao ced leka, pạhil do brek ar henḍel laṛcaṛ cet́ maṛaṅme. Peṭrol paeḍel dabao do ḍher algagea. Brek do arhõ kichu judạgea. Aṛaḱ giḍikaḱ se do baṅ, bickom sambṛao onage hereltet́ reaḱ asol cinhạ do. Bapla bhorge noa apnar sambṛaoḱ do jạruṛama; nạmuna sik, oka tak co am bạhui ruạḱ kana, se jãhãn muskilre menae se uni co am co sen pharakoḱ hoyenteben beggar hataṛoḱtege cạhiye. Ado pasećem menkea: “Herel hoyoḱ alga do baṅ kana”. Gateń, ona do ṭhikem meneda. Sạrige alga do baṅ kana. Asol do amre oka nãwã arda daṛe phoṛ oḍokoḱ kan ona kạbui do ạḍitet́ ạḍi muskila. Noa do mit́ṭeć lạṛhại kana, Am motote am eskaraḱ sanayem tirpit ocoe reaḱ biḍạu dobnao do sạrige mit́ṭeć lạṛhại kangea. Tinre am cetanre biḍạu seṭeroḱa unre noa disạime: herel do maejiu lạgit́ ar maejiu do herel lạgit́ oka sobhabik sana hoeabon ona do gopoṅ lạgit́ mentebon em oco akana. Am eskartegem tirpit daṛeaḱ kan khan tobe ona belek laṛcaṛ hoyoḱa, cedaḱ je onkatemam am motoḱ kan ar am bhitri khonge ona sukbhog dom ńam tot́joṅ kana one okaṭaḱdo eṭagić tuluć gopoṅlenaneć ńamoḱ reaḱ kan. Ona karonte noa do am bhitri sećgeye or aderet́mea othoco dulạṛ reaḱ kam do amren juri seće khulạyet́mea. Kamtet́ moto do tayomte bhagao oco akan reaḱ aṭkare emama, lajao reaḱ ar ạuṛiaḱ reaḱ hõ. Enhõ, biḍạu takre hạroḱ lekam ạikạu khan alom bujhạujoṅa je am dom berbadena, sadharon khon judạ arem dusigea mente, ar ona do mit́ṭeć durghoṭna leka hõ alom ńela. Ona upạrte lạṛhại do sạrige kuṭhingem ạikạukea jot khon am do apnargem nijeren mạlikem bujhạuḱ. Tinrem oroma je amaḱ hoṛmo do Isoraḱ kana un khonge bebak algaḱa ar Unige herel daṛe hõe jimạ akawat́mea, bud hõ amaḱ ṭaka poesa ar somoe sudhạge jemon amren são manwakoaḱ boge lạgit́em laṛcaṛ.

Amaḱ herel – daṛe sambṛao tinạḱem cet́joṅ unạḱge amaḱ ontorte duḱlạṛ daṛe hõ baḍhaoḱtama. Ona dulạṛ oka landatege buskuḱ se isạrat ar mit́ lekanaḱ aṛaṅte ona orom hõm ceda ona landage kuṛiaḱ mon ontor hõe sodora. Noa do ạḍi mĩhĩ norom sereń kana ar noa ańjom lạgit́ do hewaḱ jạruṛama. Tinạḱge ḍram reaḱ saḍem kom ocoe unạḱge noa sereń do aṭkara. On asana sambṛao do kerasiń lalṭen lekana. Phitạtet́ beste bam jutle khan bạti kusiạ̃ usul ḍạnḍạuḱa, dhũạte kãc hendeḱa ar mõńj marsal baṅ hoyoḱa. Bhage marsal jemon hoyoḱ phitạ ṭhiṭhik hoyoḱtama. Hunạ̃r (kala) re do gạkhuṛoḱ cại. Ar dulạṛ hõ hunạ̃r (kala) kante onare hõ gạkhuṛoḱ cại. Menkhan gạkhuṛoḱ hõ tho cecet́ hoyoḱa ar begor ḍanṭao (discipline) te baṅ gạḱkhuṛa.  Isor am lạgite niṭ akadeyić rạskạ ar hạ̃s lạgit́ amaḱ herel-daṛe ạurim laṛcaṛre, ona daṛe pãeṛẽ got́kaḱ lạgit́ jãhãnaḱ beḱnao kạmire dhurạuḱ jạruṛa. Jãhãnaḱ olme, se roṅ -noksaeme ar baṅkhan sereńge joṛaome! Onkan gatekoge sendra ńamjoṅme okoe do ona selet́ko udgạume se am tulućko akhajiḱ. Amem kusiaḱ kạmikore lobdhaoḱme ar enećjoṅ khan onkanaḱ one okaṭaḱte bes utạr porho hoyoḱtam. Cet́ lekakoḱa jãhãṭaḱ ti kạmim cet́joṅ do, se jãhãṭaḱ bananem hewaḱ, ar baṅkhan apeaḱ disomre daṛan oḍokoḱme, hoe daṛeaḱ khan apnar disom bahre hõm senkoḱa. Noakote do ekalte comotkar ar opsorem ńameda jemon amaḱ sana do eṭaḱ rupem emaḱ ar amaḱ koṛa daṛe do bhage bebnao ponthakorem laṛcaṛ. Joto khon asolaḱ do noage je noa lạṛhạire eskar alogem tahena. Judi ińgeń daṛeaḱ khan ma nonkan takre amren bhage gateń hoekoḱa. Menkhan noa hõ alom hiṛińa je jãhãn lekan muskilrege Jisu Mạsi, Aćtet́ge bhage utạr gate kanae. Ar nitoḱ do ṭhaṭṭa se siṛog babot ses kathatiń. Amren Probhu doko siṛogade tahẽkana, boroṅ mẽt́ãhãreko thoade tahẽkana. Tobe mit́ṭen kuṛiye landawamte do cet́ khạṭuạm botoroḱa?

 Jisu Mạsi Isorren hoṛ, Uni eskarge herel doe benao daṛeama. Ma tobe teheń do enkage, nonḍegeń mucạt́et́ kana. Monjge tahẽnme.

Noage

Amren pạtiạr

Gate




Sim Ar Setawaḱ Golpo

Mit́ṭen Sim ar Seta ạḍi gatekin tahẽkana. Jãhãtege mit́tekin daṛankan tahẽkana. Onkage mit́din daṛa daṛatekin ńuhumena. Ado un jokhen bir gajaṛre asraekin hataokeda. Sim do darere dećena ar Seta do ona dare latarre gitićena. Aṅgayen khan, Sim do eṭaḱ dinko lekage kukṛu got́keda. Simaḱ kukṛu ańjomte mit́ṭen Toyo doe hudiskeda, teheń do Sim jel tegeń baskeyagoḱa.

Onka hudis baṛakate Toyo do ona dare latare senente nana parkan sebel sebel kathate Sim bulạue reaḱe kurumuṭukeda jemon do dare khone pheḍoḱ. Are metaekana, jãhãnaḱ bam monekhan am sãote teheń diniń khemao daṛeaḱ khan ạḍigeń rạskạkoḱa. Menkhan Sim doe menkeda, enḍekhan mit́ṭen kạmi hoyoḱtama, thoṛagan ona dare gonḍa seć calaḱme. Ińaḱ jinis ko okoye ḍohao uni do onḍe jạpit́ akada. Uni hohoaeme, enḍekhan unige iń ṭhen hijuḱ reaḱ hor se duạre jhićama. Seta do Toyo hijuḱkan ńelte don beret́ena ar Toyo ger akhamkedete goćkedea.

Sikhạuna: Eṭaḱ hoṛ jãhãe jãhãn phãnd se muskilre paṛaoe kurumuṭu lekhan, ona phãnd se muskilaḱ redo ać nijạge paṛaoḱ hoyoḱtaea. 

 




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Eyae Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Noa do ińaḱ baḍhaoḱ kan rạskạ salaḱiń olam kana, ente nonkań bujhạueda je nitoḱ eskar oco akan leka ar bạń ạikạueda, ar noage nãwã dile emạń kana.

Amaḱ hinạ dhaoaḱ ciṭhirem olakada je jãhãe koṛa jãhãe man tãhã kuṛi sãoe gitić khan cahe karon ńamea ar baṅkhane bemurwạdoḱa. Noa do khub hahaṛań bujhạueda-iń ma ṭhik sạbuda mentege je bạń bemurwạdiạwa okań cekaket́ mań onka akat́. Nitoḱ do begor lukạ chapaete kanḍotet́ge oṛe oṛpat́ iń lạiama. Ona obhagio din do ińren mit́ṭen gate koṛa aćren gogo baba hirikin lạgit́e riạukedińa. Okte do ạyuṕ tahẽkana. Ako oṛaḱteliń mohnḍa akan horrege ciṛhạuińe portonkeda. Menet́ tahẽkanae judi cele kuṛige bạń cakha akat́ko khan tobe asolre herel doń baṅ kana. Onko oṛaḱliń tioḱket́ khan, ać go baba do bakin tahẽkana. Galmarao baṛaet́ tahẽkanale ar uni kuṛi do hạnḍi hõe emaliń kan tahẽkana. Ackage uni gate koṛamam paskaoen, ar uni kuṛi tuluće eskar oṭokạdińa.

Unimam nẽotakediń, tinreń baṅkeda tobe ma landawạńe ehoṕket́. Ar joto khon bạṛti do “mãyo” ye metadińạ ar ale desi pạrsite mãyo do onkan koṛale metakoa okoe pocra hõr pocrage ar herel murwạd hõ bạnuḱtae. Ale somajre jãhãe mãyo men ocoḱ do sanam khon bạṛti opoman kana, sahao khon bahrege. Unre ińaḱ herel murwạd aloń pormanae khan tobe ma ińaḱ ńutum do goṭa ṭạnḍi chiạḱgeye menkea. Sạri sạrigeń lạiam kana asolre uni kuṛi do am oka manete “dulạṛ” em ńumet́, khạṭi utạrge ona manete do baṅ tahẽkantińa, botor do niạge jeko ciṛhạuińa ar iń reaḱko lusurphusur baṛae noa botorge sanam khon jạstiń ạikạueda.

Nitoḱ do lạiạńme, cekate herel doń bikạuḱa ar herel reaḱ sabasiń ńama herel leka bạń kạmile khan?

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Mit́ṭen Jel Aḱ Golpo

Mit́ṭen Jel-e tahẽkana. Ado uniaḱ do mit́ mẽt́ bạṛić ar mit́ mẽt́ do mońjge tahẽkantaea.  Jemon jãhãn muskilre aloe paṛaoḱ ona iạte jaoge din hiloḱ doreão aṛe aṛete ạtiń baṛaet́ tahẽkana. Aćaḱ mońj mẽt́te do jao ghuṛige ḍaṅga seće nońjoret́kan tahẽna, jemon jãhãe sikạri se setako hećlenre usạrate tạńkhi daṛeako. Ente doreão seć khon jãhãn muskil hijuḱa mente bae hudiset́ tahẽkana. Onate aćaḱ bạṛić mẽt́ do doreão nakhage samaṅet́ tahẽkana. Mit́din ackage doreão re lạukạte thoṛa hoṛko calaḱkan tahẽkana. Onko hoṛ do Jel ko ńel ńamkede torageko tuń goćkedea. Ado gujuḱ okte Jel doe menkeda, haere bạṛić bhạgtiń! Daṅga seć khon hećlenre jãhãn muskilre aloń paṛaoḱ ona lạgit́ tinạḱ lekan bebosthań hataokeda, menkhan enrehõ artet́ge algateń goć ocoyena.

Sikhạuna: Joto khon bạṛti oka nakha khon jãhãn muskil baṅ hijuḱa mentebon hudis, aema okte ńeloḱ kana ona nakha khon hijuḱkan muskilaḱrege bạṛtibon paṛaoḱ kana.




 Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Turuiaḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ses dhao reaḱ kuklige acha ehoṕ ocoạńme: Baṅ, noare do ińaḱ pạtiạuge bạnuḱa je mit́ hoṛ do inạ somoerege aema ayoye dulạṛ daṛeako. Asol do am “ dulạṛ” reaḱ cet́ maneyem lagaoet́ onarege ṭarhao akana. Judi mit́ṭen kuṛiye “dulạṛ” kan khan, judi dulạṛ do sukbhogjoṅ chaḍa cet́ hõ baṅ kan khan tobe khan do ṭhikgem meneda. Menkhan “ Sạri dulạṛ” , one okaṭaḱ reaḱ Baebele lạiet́kan ar am hõm ńam akat́ ona do eken jel reaḱ do baṅ kana menkhan ontor reaḱ hõ.

Khạṭige ona kạhtuk dom baḍaegea : “ Okaṭaḱ ontorre aema hoṛ lạgit́ ṭhạ̃i menaḱ onare mit́ hoṛ moto lạgit́ do ṭhạ̃ige bạnuḱa.” Noa do sạri utạrgea. Baljaḱ do mit́ dhaoe menleda: “ Noa biswạsoḱ je bapla akadeyić motoge jaoge dulạṛe do baṅ hoe daṛeaḱa noa kolpona sik osombhoggea je mit́ṭen banam raja do mit́ṭeć mońj sereń samaṅ lạgit́ aema okoć sapaṕ jạruṛaea.” Lahareń beyanaḱme leka je juri lạgit́ purạ lekate dạyik do eken mit́ṭen ayo lạgit́gem daṛeaḱa. Noa hõm meneda je Baebelre do aema erajoṅ do baṅ barona. Noa bisoyre Baebel do cet́ lekae menet́ ona selet́ khub sabitate lạilen khan nit nonḍe ḍher okte lagaokoḱa. Eken khaṭote ninạḱge roṛ ocowạńme. Mare Niạmre hõ aema erajoṅan ạn do baṅ tahẽkana, menkhan chaḍ lekage hoe akana. Adam, Noah, Isạhaḱ, Josephteko do jotoge mit́ erawan hoṛko tahẽkana ar onka leka joto nạbiko hõ. Judire hõ aema era reaḱ ńamoḱ kan khan onakore karontet́ do ḍhertet́ bạńjhi obosthare. Jaehok Baebel do aema erajoṅte okako osubita ar muskilaḱko menaḱ onako do bhage sạbitteye uduḱakada-hiskạ, bhabna bachao begarkate bạsut bhasate dosar era reaḱ mane do “repeć” kana.

 Baebel do noa selet́e maḱna kan inạ eskar do baṅ. Ona do bapla reaḱ sạbik bhaṅgaoe emoḱ kana one ona khonge abo do bhoṅtet́ ńam tot́joṅ hoyoḱtabona. Menedae, “Ona iạte mit́ṭen hoṛ do aćren eṅgat apat bạgiạkinte rinićtet́ ṭhene jamaṛoḱa, ar unkin (barea) do mit́ jelkin hoyoḱa”. “Mit́ jel” katha do nonka hõ torjoma daṛeaḱa mit́ jivian, ar hõ ona khon bes ńõḱ do “mit́ hoṛ”. Baplare herel ar maejiu ghuriạ̃ bar hoṛ dokin baṅ kana, menkhan mit́ kanakin. Baplate do bar hoṛ mit́ jel nonkagekin hoyoḱ kana je nukin do mit́ hoekatere hõ ekaṛhageakin. Bapla- hoṛ (juri-pạri) re bar bises hĩs menaḱa, bohoḱ ar “ontor kunḍi”. Herel do bohoḱ khan ayo do kunḍiye menogoḱa. Banarge somange nui bapla-hoṛ (juri-pạri-aḱ jibon lạgit́ jạruṛa, nui bapla-hoṛ do begor bohoḱ se begor kunḍiante jivet́ bae tahẽ daṛeaḱa se bar bohoḱante se bar kunḍiante hõ baṅ. Eken mit́ bohoḱan ar mit́ kunḍian hoyoḱ cahiye. Mane do noage je aemam erawanić kan khanem amaḱ bapla do bapla kangea, menkhan am ar amren erako “mit́ hoṛ” dope baṅ kana; ar ape jotoko mit́kate Isoraḱ “urgạn” do baṅgepe hoyoḱa. Noage Isoraḱ motlob manwae sirjạukedere tahẽkana: “Isor Aćaḱ urgạnan do manwae sirjạukedea………Isor reaḱ urgạnangeye sirjạukedea; herel ar maejiugeye sirjạuket́kina.” Aema erawanre bapla-hoṛ do bạnuia one uni Isor hĩse bikạukoḱ. Onkanaḱ baplate do Isoraḱ “purạ dulạṛ” oho ạrsi daṛelena, one oka do herel maejiu ạkinaḱ dupulạṛtekin sodoret́. Ekmatro mit́ erawan baplage Isoraḱ dulạṛ reaḱ doe goha daṛeaḱa.

Amren gateko okako lại akawat́me ona do eken pakka ạuṛiaḱ chaḍa cet́ hõ baṅ kana. Baplaḱ lahare sambaṛaoḱte okoe hõ tis hõ bae ruạ akana. Jạpit́re itạ baheroḱ hõ jãhãn ruạ reaḱ cinhạ do baṅ kana, bickom onate do noage baḍaeoḱ kana je amaḱ hoṛmo do sadharon kạmi kana. Noako joto do Isoraḱ sirjon bhitri reaḱ kana je hoṛmo okaṭaḱ baṅ jạruṛtae ona do aćtet́ge oḍok baheroḱa. Bas inạ kana. Noa danaṅre jãhãn osobhabik se ajana cet́ hõ bạnuḱa. Ona uprạ̃tre, judi am do jãhãe man tãhãe kuṛi sãotem gitić mit́len khan, Gurmi eman karon ńamjoṅ reaḱ maraṅ botorrem boloḱ kana, ar baṅkhan manobaigyanik lekate mãyo botećgeam botorrem paṛaoḱ kana. Onko okoeko metamkan je alo jemonem ruạḱ se ona kạmi selet́em niropon hoṛkan porman lạgit́ jãhãe kuṛiyem onkayege, onko do akoge besapṛao hoṛkanteko onkanaḱ bahanako ńamtot́ akawana. Noa do khạṭi baḍaekam je amaḱ okaṭaḱ hudistege onkam sodorạńkan se jãhãṭaḱ kuklitege ińtet́ do bam tharbasao oco daṛeạńa. Ińaḱ mon do teheń onko aema juạnko seć dạuṛạuḱ kantińạ okoe do mone monetege kosṭoko saḱhao kana ente akoaḱ muskilaḱante jibon kheḱmao hoyoḱ kantako. Sanań kana jãhã lekate onko do uskurko ńamte onkan hoṛ ṭhen akoaḱ mone reaḱko sodorkaḱ okoe do onkanaḱ selet́ solhako em daṛeako. Mạsire boeha lekageń joharam kana. Uni kangeae Isoraḱ “purạ dulạṛ” reaḱ sạbik nạmuna do, arem jãhãe lekanić kange dulạṛet́megeae.

Noage

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam




Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Mõrẽaḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Amaḱ ciṭhiń paṛhaoḱkan tahẽkanre, mit́ṭeć Baebel reaḱ kạli monere hećadińa, noa do aema dhaoteń ańjom akada, menkhan nitoḱ alaṅaḱ ciṭhi capaṭijoṅ reaḱ goṛote nawa mane iń ńameda: “Botor bạnuḱanaṅ dulạṛre do; bickom purạ dulạṛ do botore oḍok giḍiyeda; ente botorre do sạjại menaḱa; ar okoeye botoroḱkan, uni do dulạṛre purạ bae hoe akana.”

Hẽḱ, ona do sạri kangea. Botor doń botoroḱ kan tahẽkanrege, ar sạri sạrigeń lạiam kana, uni kuṛi sãoteń tahẽkan ńindạ do ạḍi kom rạskạń ạikauleda. Menkhanem baḍaea, arhõ tahẽkantińa botor, one onate enhiloḱ onka kạmi hoyentiń – botorenạń judi pandere ạḍi okoć itạ jarwawan khan khạṭigeń ruạḱa. Jãhãtis do ńindạ kukmũte itạń aṛaḱet́ tahẽkana. Ado ińren gatekoko lạiadińa je noa muskilaḱ khon bańcaoḱ reaḱ do eken mit́ṭeć upại menaḱa ar ona do jãhãe kuṛi sãoiń sukbhog.  Am do noa reaḱ cet́em menkea?

Am dom sontor akadińgea ińre rakaṕkoḱ aema erajoṅ reaḱ sana khon. Cet́ jãhãe–man-tãhã kuṛiko sãote onka sukbhogjoṅ do baṅ hoe daṛeaḱte? Baebelre okare hõ ol bạnuḱa je alom erajoṅa mente.

Noa ciṭhire iń do ińaḱ mon reaḱ oko danaṅ utạraḱ iń lại sodor akawat́mea. Asoḱạń jạnić bam tharbasaoḱa. Menkhan baḍaekam noa babot jãhãe sãoiń galmarao onkankoge bạnuḱkotińa, iń go baba ma tho artet́ge oho ganlen. Ar ḍakṭori biḍạu onare ma tho biswạsge bạnuḱtiń. Ale disomren ḍakṭor do jao do sạriaḱ do bako lạlạia, ente ale oṛaḱrenko botorakoa jãhã lekako ciṛhạu ocokoḱa.

Amaḱ sombhuri ńutumte arhõń gun marao joharam kana.

Amren pạtiạr,

Gate




Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam