BELE HOṚO

Jarge j̣ạput́ asaṛ san cando

Sińge siń  hisit́ hoe bharḍo,

Jạṛiabon kanae serma daḱ ạḍi

Perejoḱkan sanam pukhri ar ḍaḍi.

 

Cas nalha hoṛ sanam khet kạmi

Si losot́ benaoet́ kanae apnar jumi,

As menaḱa goṭa bochor lạgit́ jomaḱ

Hoṛo rohoe kate arjao hoyoḱ nitoḱ.

 

Seṭerren khan nit  ãghaṛ cando

As purunoḱ seṭerena paseć nit do,

Judi bạt bạihaṛ sećem beṅged

Ńelam sanam seć sona roṅge jeṅget́.

 

Cas nalha hoṛ  sanam nitko rạskạḱ

Ato gharońj ạḍi jut heṛange ạikạuḱ,

Geć gurić saphaeako khạrại bạndi

BELE HOṚO ir rakaṕ lạgit́ dạndi.




Mit́ṭen Gạ̃ṛĩ Ar Ũṭ

Mit́din birren maharaj Tạruṕ aḱ janam mãhã manao lạgit́ joto jib janwar, cẽṛẽ ciprut́ ko jarwaena. Janam mãhã akhṛare joto jib janwar enejoḱ lạgit́ gạ̃ṛĩ ko nehõradea. Birren jib janwar koaḱ nehõr gạ̃ṛĩ do bae giḍi daṛeada. Onate rạskạte enejoḱe lagaoena. Gạ̃ṛĩ aḱ eneć ńelte eṭaḱko do bogete saṛaṕ saṛaṕko thayoeda. Ar gạ̃ṛĩ hõko sarhaokedea.

Gạ̃ṛĩ onkako sarhaoedekan ńelte ũṭ do bae sahao daṛeada, monre ạḍi edre ạikạukeda. Onate ać hõ sarhao ńam lạgit́ laha jaṅga kuṭuṅ kate enejoḱe ehoṕena. Eneć enećte tinre ũṭ do laha jaṅgae kuṭuṅet́ tahẽn unre uniaḱ jaṅgate eṭaḱ jib janwarko bajaoḱkan tahẽkana. Onate onko do ạḍiko ạṛisena arko dhomkaokedea. Onkoaḱ dhomkaote ũṭ doe thirena ar ạḍi ãṭ mon ạrisentaea. Ado as chuṭạukate oṛaḱe ruạṛ calaoena.

 Sikhnạt: Tishõ eṭaḱ hoṛ alom nokol koa.




Mit́ṭen Banḍhej Pusi

Mit́ṭen cẽṛẽ dare ḍonḍhorre basoḱkan tahẽkana. Mit́din jomaḱ sendrae lạgit́ sạṅgiń disome calaoena. Inạ oktere mit́ṭen kulại hõ tahẽn ṭhạ̃ie sendraet́ tahẽkana. Khange ona cẽṛẽ oṛaḱ phaka ńelte onḍege asraye hataokeda.

Ado tinre uni cẽṛẽ ruạṛ hećena ńelkedae, aćaḱ oṛaḱ do kulạie dokhol akada. “Ado cẽṛẽ do kulạie kulikedea, okoe kanam? Ińaḱ oṛaḱre cet́em cekaeda?”. Kulạie roṛ ruạṛkeda, “phaka jaega ńeltege asrae doń hataokeda. Nit khon noa do ińaḱ oṛaḱ kana. Noa katha ańjomte cẽṛẽ doe menkeda, “ ruạṛ heć akanạń, ma ińaḱ oṛaḱ do aṛaḱạńme.”

Ạḍi ghạṛićkin jhogṛayena. Onkinaḱ jhogṛa ańjomte ạdepaseren cẽṛẽ ciprut́ko bicạr phanḍao lạgit́ joj ṭhenko kolkat́kinạ. Adoko metat́kinạ, unige abenaḱ muskil doe phanḍao daṛeaḱa.

Dare latarre mẽt́ jạpit́kateć mit́ṭen pusi duṛuṕ akan tahẽkana. Cẽṛẽ ar kulại dokin goṭakeda bicạr reaḱ dạyik do uni pusikin emaea. Onate bana hoṛ ạkinaḱ muskil katha pusikin lại sodoradea. “Adoe metat́kinạ, abenaḱ cet́ kathage bạń ańjom ńameda. Khan mit́ mẽt́ beṅget́ kateće metat́kinạ mit́ṭen kạmiben, hijuḱben ińaḱ lutur pheḍre lạiạńben.”

Ado onkin do pusi ṭhenkin senena. Kulại ar cẽṛẽ do pusi pheḍre calaoen sãote saṕket́kinạ ar onkinge ńindạ jomaḱkin hoyentaea.

Sikhnạt: Banḍhej hoṛ do jaoge eṭaḱ hoṛaḱ muskil okte khoti reaḱko kurumuṭuia.

 




P.O Bodding Ar Uni Khon Ńamoḱ Cecet́aḱko

Manotan P.O Bodding do̠ 24 serma umerre Norway diso̠m kho̠n Bharo̠tte Santalko talare kạmi lạgit́ missionary lekae kol ocolena. Uni do̠ santal jạt ạḍiye kusiaḱkoa ar onkoaḱ pạrsi, leg-acar, ạri-cạliko hõ ạḍiye kusiada. Nunạḱ hạbić je uni do̠ Santalko talare Santalkoaḱ dhara lekateye baplayena. Uni do̠ aćaḱ goṭa jion do̠ Santalko talarege khemaoe go̠ṭaleda ar Santalko talarege gujuḱ hõ sanaledea. Menkhan Iṅgrej kodo̠ mucạt́ hạbić no̠nḍe uni bako tahẽ ocoadea. Bodding saheb do Santalko talare 44 bo̠cho̠re tahẽkana. Noa o̠ktere uni do̠ Santalko lạgit́ ạḍi aemaye kạmi oṭoakada. O̠ko̠eṭaḱ missionary hõ Santalko lạgit́ nunạḱ ḍher do̠ bako kạmi akada. Onate teheń mimit́ santalko do̠ P.O. Bodding baḍaye jạruṛkan takoa, uni sarhaoe jạruṛkantakoa ar uniaḱ taṛam pańjare calaḱ jạruṛkan takoa. P.O. Bodding-ar missionary jio̠n kho̠n ar uniaḱ kạmiko kho̠n abo̠ do̠ aema cecet́aḱbon ńamet́ kana.

Pạhil cecet́aḱ do̠bo̠n ńamet́ kana rạkhi jogao lạgit́ cecet́aḱ. Mit́ṭen hoṛ lạgit́ se mit́ṭen jạt lạgit́ se mit́ṭen so̠maj lạgit́ nitaḱ jinis se gho̠ṭo̠nako do̠ darakan dinre tinạḱ damanaḱ hoe daṛeaḱ ona do̠ uniaḱ rạkhi jo̠gaoaḱ kho̠n bon baḍae daṛeaḱ kana. Bodding saheb do̠e bujhạu daṛeaḱkan tahẽkana je Santalkoaḱ ạḍi aema jinis one o̠ka do̠ nit menaḱ, ona do̠ nahaḱ baṅ tahẽna se o̠ka rupre nit menaḱ, o̠na ruṕre do̠ baṅ tahẽna. O̠nate o̠na o̠kte reaḱ Santalkoaḱ jo̠to̠aḱ do̠ tumạl ar jo̠gao do̠ho̠e reaḱ kurumuṭu keda. Uniye rạkhi jo̠gao o̠ṭo̠let́te teheń abo hõ niạ jug reaḱ jotoaḱ do̠ rạkhi jo̠gao reaḱbon kurumuṭuia, jemo̠n darakan piṛhirenko lạgit́ po̠rho̠anaḱ ho̠yo̠ḱ.

Do̠sar cecet́aḱ do̠ kana o̠no̠liạ se kho̠ndro̠nd kạmiạko lạgit́. Nahaḱren ḍhertet́ onoliạko se onoṛhiạko do̠ mit́ṭen jạt selet́ se so̠maj selet́ jãhãnḱko o̠l eṭaḱ koaḱ pańja kateko o̠let́ kana. Jo̠that o̠l do̠ unrege ho̠yo̠ḱa, tinre mit́ṭen o̠no̠liạ se kho̠ndro̠ndić do̠ onko jạt ṭhen senkate, apnarte suṭik hatao kateye o̠l. Ente Bodding saheb do̠ aćaḱ luturte ańjom kate se kho̠ndro̠ndiạko hõ judi jahãṭaḱ jemo̠n bo̠n o̠l, jemo̠n jo̠that o̠laḱko do̠ jo̠that reaḱ ho̠yo̠ḱtabona.

Tesar cecet́aḱ do̠ kana rạṛ sereń rạṛ jo̠gao do̠ho̠e selet́. Bodding saheb do̠ ać o̠laḱ “The Studies in Santal Medicine and Connected Folklore” puthire mit́bar mantar ar jhạrni cet́abon kana baṅma sereń rạṛ ko do̠ no̠nkate jo̠gao do̠ho̠ daṛeaḱa. Menako kathae Santal koaḱ do̠ 25 lekan sereń rạṛ menaḱtakoa, menkhan onako do cet́ko kana ar cet́ lekako rạṛa ona do̠ ạḍi ko̠m hoṛge pasećbon baḍaea. Nit hạbićte ḍhertet́ rạṛ ko do̠ hiṛiń idiyena. Nit do̠ biggan sećte ḍherbon lahawakana, rạṛ jo̠gao reaḱ do̠ nito̠ḱ aema ae-upại hoeakana. Onatebon kurumuṭuia jemo̠n ado̠ḱkan rạṛ ko do̠ tumạl jarwa katebon jo̠gao do̠ho daṛeaḱ.

Ponaḱ cecet́aḱ do̠ kana eṭaḱ pạrsite aboaḱ o̠laḱko o̠l pasnao reaḱ. Bodding saheb do̠ aćaḱ ḍherteḱ o̠no̠l do̠ iṅgrạji pạrsiteye o̠l akada, mit́bar do̠ Norwegian pạrsi tehõe o̠l akada. Ado̠m Santali o̠laḱko do̠ iṅgrạji to̠rjo̠ma selet́e o̠l akada. Noa reaḱ jo̠s do̠ mit́ṭenge tahẽkana, jemo̠n dhạrtiren ho̠ṛ do̠ Santal jạt ko baḍae daṛeako, onoaḱ leg-acar, ạri-cạli, porob-porbas seleḱ jotoaḱ do̠ goṭa dhạrtiren hoṛ ṭhen o̠po̠ro̠mge tahẽn. Nahaḱbon o̠let́kan onolko se kạhni, gạthni, oṛhẽ eman ko do̠ ạḍi cetan darja reaḱ tahẽn kanrehõ abo apnar moto ṭhenge ona do̠ baḍae tahẽn kana, dhạrtiren eṭaḱko do̠ ona reaḱ damteḱ bako baḍae daṛeaḱ kana. Onate abo hõ Bodding saheb leka aboaḱ damanaḱ o̠laḱ kodo̠ iṅgrạji pạrsite to̠rjo̠ma kate sarsadle reaḱbon kurumuṭuia, jemo̠n go̠ṭa dhạrti reaḱ do̠rbar re abo̠aḱ o̠laḱko hõ damanaḱ lekhaḱ tabo̠n.

Mõṛẽaḱ cecet́aḱ do̠ kana Santali Patrikako calao idi reaḱ. Bodding saheb do̠e bujhạu tio̠ḱleda je Santali lạgit́ nawa kathako diso̠m hoṛ baḍae ocoko lạgit́ se Santali pạrsi reaḱ darja cetan seć tul rakab lạgit́ mit́ṭen cando̠kiạ pạtrika do̠ ạḍige jạruṛa. Ona iạte uni do̠ Peṛa Hoṛ kago̠c, o̠ne o̠ka do̠ bo̠ndlen tahẽkan, onaye jiwet́ ruạṛkeda are calao idikeda. Teheńaḱ jugre hõ onkage aema technical kathako reaḱ Santali do̠ benao reaḱ jạruṛ paṛaoabon kana. O̠nako katha do̠ diso̠m hoṛ baḍae ocokoa lạgit́ se Santali pạrsi reaḱ darja cetan ocoe lạgit́ ạḍi aema Santali candokiạ se haptakiạ se din hilo̠ḱ reaḱ pạtrika ko do̠ so̠do̠r idiy jạruṛ tabo̠na.

Turuiaḱ cecet́aḱ do̠ kana jạt-pạrsi dulạṛ reaḱ. Mit́ṭen jạt se uniaḱ pạrsi bam dulạṛ lekhan uni jạt se uniaḱ pạrsi selet́ do̠ cet́ hõ jo̠that do̠ o̠ho̠m kạmi daṛelena. Bodding saheb do̠ Santalko ar onkoaḱ pạrsi do̠ ạḍiye dulạṛet́ tahẽkana, onatege Santalko selet́ unạḱ damanaḱ kạmiko do̠e kạmi daṛeat́ tahẽkana. Teheń abo do̠ aboaḱ so̠majar aboaḱ pạrsi do̠ dulạṛ lek kantabona. Niạ okte aboren ḍher hoṛge jạt pạrsi do̠ babon dulạṛet́ kana, nunạḱ hạbić je Santali pạrsite katha hõ babon roṛet́ kana. Bodding saheb ṭhen kho̠n cecet́aḱbon hataoma arbon lajaoḱma. Ente uni do̠ Santal hoṛe baṅkan rehõ Santali pạrsiye dulạṛkeda ar pạrsi selet́ damanaḱ kạmikoe kạmi oṭoaḱ bona. Teheń do̠ abo hõ uniaḱ taṛam pańjare taṛam kate Santali pạrsi bon dulạṛma ar Santali pạrsi lạgit́bon kạmima.

Eyaeaḱ cecet́aḱ do̠ kana go pạrsi talate sanam lekan cecet́aḱ ńam reaḱ. Noa do̠ tayo̠m dinre Bharot reaḱ soṅbidhanre mit́ṭen hok lekatehõ do̠ho̠yena. Manotan P.O. Bodding do̠e kho̠j leda jemo̠n Santal ko do̠ akoaḱ go pạrsite dho̠ro̠m puthiko paṛhao daṛeaḱ, onate uni do̠ goṭa Baebel puthi do̠ Santaliteye to̠rjo̠ma keda. Arhõ uniaḱ sana do̠ tahẽkana jemo̠n Santal kodo̠ akoaḱ go̠ pạrsi tege o̠lo̠ḱ paṛhaoḱko cet́ daṛeaḱ, onate uni do̠ Santali pạhil puthi, Santali grammar ar Santalu Roṛ Pạṛiạn (Santal Dictionary) hõye benao keda. Go pạrsite o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ ced reaḱ hoṛ ḍahar uni do̠e uduḱ oṭoaḱbona, sareć kạmiko do̠ abote laha idi jạruṛ tahẽkantabona. Menkhan bhabna reaḱ katha do̠ noage je abo do teheń hạbić go pạrsite oloḱ paṛhaoḱ ced reaḱ cet́ hõ babon kạmi laha daṛe akawada.

Nonkage ạḍi aema cecet́aḱko abo do̠ P.O. Bodding sahebaḱ jion kho̠n ar uniaḱ kạmiko kho̠nbo̠n cet́ daṛeaḱ kana. Nitoḱ aboaḱ kạmi do̠ kana Bodding sahebaḱ cecet́aḱ ko do̠ Santal so̠majre jo̠ baha o̠co̠e, uniye uduḱ oṭoat́bon lahanti reaḱ hor ḍahar pańjae ar uniaḱ baṅ purạuakan kạmiko do̠ jemo̠nbon kại purạu. Enḍeteaneć bujhạuḱa baṅma abo do̠ sạriaḱge Bodding saheb bon dulạṛedea arbon manotedea. Tobeanećge bo̠cho̠r bo̠cho̠r uniaḱ janam mãhã manao do̠ jo̠that reaḱ hoyoḱ tabona. Delabon mimit́ Santalko do̠bo̠n ekraṛoḱma jemo̠n uniaḱ jio̠n kho̠n ar kạmiko kho̠n okako cecet́aḱ bo̠n ńamet́kan onkalekabon kạmi ar Santal jạt lạgit́ Bodding sahebaḱ oka kukmu tahẽkantae ona do̠bo̠n purạutaema.




Ponḍ Geḍe

Mit́din mit́ṭen hoṛ aćren kuṛhiạ gate metadea, “baḍaeam, ponḍ geḍem ńellekhan amaḱ jion bodoloḱa. Ado uni kuṛhiạ hoṛ doe mengot́keda, sạri katham lạieda?  Ado kuṛhiạ hoṛren gate do arhõ menkeda, “Jãhãtin jãhãtinre oṛaḱ pheḍ reaḱ pukhrire ponḍ geḍe ńel ńamoḱ kana.

Ado jion bodoloḱ aste kuṛhiạ hoṛ dosar hiloḱ ona pukhri calaoena. Ạḍi ghạṛiće duṛuṕ tahẽyena menkhan cele geḍege bae ńel ńamlet́koa. Menkhan mit́ṭen hoṛe ńelkedea, ekal hape kate phosole ḍohao idieda ar uniren kạmiạ hoṛ do gại toae kombṛoeda. Uni kuṛhiạ hoṛ ńelte onko kombṛo hoṛ do botorteko dạṛkeda.

Ponḍ geḍe ńel aste dinge uni hoṛ do pukhri aṛere duṛuṕkoḱa. Onate bại bạite uniaḱ khet reaḱ phosol ar toa kombṛoḱ hõ bondena. Uni kuṛhiạ hoṛ do simraḱre beretoḱ khạtir ạḍi maraṅ dine ạikạua. Ente ạḍigan kạmi reaḱ ạte ńametkan tahẽkana.

Bạite bạite uniaḱ khet hõ phosolte perećena ar gại toa kombṛoḱ hõ bondena, onate bajarre toae ạkhriń daṛeaḱkan tahẽkana. Nonkate ạḍigane lahantiena. Mit́ cando tayom kuṛhiạ hoṛ do aćren gate sãoe ńapamena. Kuṛhiạ hoṛ do ạḍi bhabna salaḱ aćren gate metadea, “Nit hạbićte mit́ṭen ponḍ geḍe hõ bạń ńellet́koa. Ado aćren gate doe menkeda, “Okoe meneda, ponḍ geḍe bam ńellet́koa! Ponḍ geḍe mentedo kạmi se khaṭaoḱ reaḱ kathań metat́me tahẽkana. Ńelme, tinaḱem khaṭaoena, ar ona khạtirte mit́ candote tinạḱem lahanti daṛeada.”

Khange kuṛhiạ hoṛ doe menkeda, sạrige gate amaḱ bud do ạḍi damana. Ente teheń am khạtirte aema sećteń lahanti daṛeada. Onate aćren gate ạḍi sarhaoe emadea.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Sedae jugre, kathae, mit’taṅ toyo ar mit́ṭaṅ sim phulkin patao-let’ talẽkana, ar unkin do boehakin sạgạilet’ tahẽkana. Ado mit din do manotok reaḱkin nenḍaketa ; bana hor hạnḍikin dohoket́a; ado isinen khan do dul baṛakatekin nẽotayena.Pạhil do toyo oṛak rekin ńu baṛaket́a, ado onakate sim oṛaktekin calaoena. Ado khange uni sim doe bulena, adoe koboḱ kobogoḱ kana, ar uniren hopon do ciạ̃ṕ ciạ̃ṕ bogeteko raket́ kana; ado enre hõ uni sim eṅga do bae disạyet́koa. Ado uni toyoe menket́a, Nui sim doń jomegea. Ado sạriye bul gitićen khan do, gerkateye ạtkirkedea are jomkedea. Ado khange onko sim hopon doko ṭuạrena.

Ado dosar hiloḱ do ciãṕ ciạ̃ṕ ạḍi bạṛićko raḱ́ baṛayet́a. Khange uni toyo do noko hõ jomko lạgit́e locor locoroḱ kana; uni eṅga reaḱ ạḍi sebele ạikạuket́te noko hõ jom maraokoe menket́a. Ado khangeye heć got’ena ; adoe kuliyet’koa, Henda bhạgnạ, cedaḱpe raket’ kana? Khange adoko menket’a, Hola mãhnderre, mamo, eṅgạńe goć

bạgiat́lea. Adoe kuliketkoa, Okarepe gitića ?

Adoko menket́a, Ale do pakharele gitić kana.

Ado enka kuli baṛakatege uni toyo doe calaoena, Ado nook sim hoponko galmarao joṅ kana, Nui toyoge tho ya aboren ayo doe jomkedea ; ado abo hõ jgmbon lạgit́e kuli ṭhiket’bona. Adoko menket́a, Teheń do pakhare do babon gitića. Khange ado ona pakhare do holat́ko, churi binṭhikoko doho kat́a. Ado ńindạyen khan do uni toyo doe heć got́ena, ado ona pakha geye hạtṛạu got’ket́a. Ado khange holat́ko churikote bhage teye get́ sirạ soroyena. Ado hasokede khan ạḍiye ̃aḱ uk̃́ket́a Khange en hiloḱ doe ruạṛ calaoena.

Khange arhõ dosar hiloḱ doe hećena ; arhõ onkageye kuli yet́koa, Henda bhạgnạ, cedaḱpe raḱet́a ? Adoko menket́a, Hola mãhnderre, mamo, eṅgạńe goć bạgiat́lea. Adoe menket́a, Okarepe gitić kana? Adoko menket́a, Ale do culhạrele gitić kana. Ado enka men baṛakatege ać doe ruạṛ calaoena. Ado ạyuṕ khangeye heć got́ena ; ado bako jạpit́ akat́teye ruạṛ senena. Ado onko sim do, kathae, culhạre do khubko tiṅgi aṅgra akat́ tahẽ kana; ado ona seṅgel aṅgra do toroćteko topa akat́ tahẽkana. Ado inạ mit́ ghạṛi khange uni toyo doe heć got́ena, ado culhạ duạrreye paṭganḍo got́ena.

Ol toṅgeḱa.

noa do – Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 12 no. golpo khon tumạlakana




AT́ HOPON

Mit́ hoṛren barea koṛa hoponkin tahẽkana. Unkin modre huḍińić do apate metadea, “E ba, ińre paṛaoḱ sompotti reaḱ bakhra emkạtińme.”

Ado bakhratet́e hạṭińat́kinạ. Khange thoṛa din tayom huḍiń hopon do sanamaḱko samṭaokate sạṅgiń disạmteye calaoena. Onḍe uni do bạṛić hoṛko soṅge din khemaoe ehoṕena. Lucạ lamoṭte tahẽkanaḱtae jotoe tahas nahas cabakeda. Sanamaḱe ublạ ḍublạket́ tayom ona disạmre ãṭ akal hoyena. Uni do reṅgejoḱe ehoṕena.

Ado ona disạmren Raj ṭhen kạmi siṛijoṅ lạgit́e senena. Uni Rajren do aema sukriko tahẽkantaea. Raj do uni koṛa sukri gupi kạmie emadea. Sukri jomaḱ koge uniaḱ berhon tahẽkantea. Reṅgećte sukri okako jom inạge lać pereće jomet́ tahẽkana. Khange thoṛadin tayom hudis ạcurentaea. Mentet́ae, “Iń baba ṭhen tinạḱ golam hoṛko khaṭaoḱ kana. Mońj jomaḱko ńameda. Iń do nonḍe sukri jomaḱ hõ baṅ milạuạń kana.

Reṅgećteń lorao cabaena.” Ạpuń ṭhen iń ruạṛ senoḱa. Metaeạń, “E ba, serma reaḱ ar am samaṅreń kạiakada. Amren hopon ńumogoḱ lekgeń baṅkana. Amren guti leka dohoń me.” Khange beret́kate aćren apat ṭhene hećena. Sạṅgińre tahen rege apat́tet́ doe ńel ńamkedea. Hoponre mãyã hećadea.

Ar ńir senkateye kokekedea, are coḱadea. Hopontet́ doe menkeda, “E ba, serma reaḱ ar am samaṅreń kạiakada. Amren hopon ńumogoḱ lekgeń baṅkana.” Menkhan apattet́ do aćren golamko hako pakoe hohoat́koa. Metat́koae, “den boge utạr oyon aṅgrop ạguipe, horoḱaepe. Uniaḱ tire mundạm ar jaṅgare kharpa horoḱaepe. Ar uni ạsulakade moṭa damkom ạgukate gur hodepe.

Jom-ńuḱ tebon heseć-sekrejoḱa. Ente nui ińren hopon goćgeye tahẽkana, are jivet́ ruạṛena. At́geye tahẽkana are ńam ruạṛena.” Khange heseć-sekrejoḱko portonkeda.

Tumạl: Baḍaejoṅ Hor




Lubhiạ Toyo

Mit́ṭen lubhiạ Toyo tahẽkana. Uni do jaoge hudiset́kan tahẽkana, cekate arhõ ḍher jomaḱiń ńama. Mit́din uni Toyo do mit́ṭen setae ńel ńamkedea. Uni seta do mit́ṭen jel kuṭrạ deare gugu akat́ tahẽkana. Toyo do setawaḱ deare jel kuṭrạ ńelte lob bae sambṛao daṛeada. Adoe hudiskeda, judi jãhãlekate ona jel kuṭrạń hatao daṛeaḱ, enḍekhan lać perećiń jomkea.

Onate gunạnoḱe lagaoena, cekate jel kuṭrạń hataoa. Ạḍi ghạṛić tayome hudis ńamkeda, baṅ jãhãlekatege uniaḱ dea khon ona jel kuṭrạń hataogea. Onate setawaḱ deare dećena ar bại bạite ona jel kuṭrạ aćaḱ mocare idikeda.

Menkhan tinre ona jel kuṭrạ aćaḱ mocare idikeda, unre aćaḱ moca khon ona jel kuṭrạ mit́ṭen ghạḍluḱre ńurena. Adoe bujhạukeda, sạrige jãhãnaḱ jinis lalocaḱ do baṅ bogea. Cedaḱje jãhãn jinisem lalocaḱ khan oka menaḱtam ona hõm ada.




Piạ Cẽṛẽ (Sohrae Sereń)

Kulhi mucạt́ Edel dare

Cet́ piạm piạyet́,

Ińren gogo-baba piạ Gaḍa hanasa

O piạ, ińren gogo-baba piạ Gaḍa hanasa,

Ciṭhi piạń olama

Kagoj piạ emạńme,

Ińre gogo-baba piạ seṭerạkinme

O piạ, ińren gogo-baba piạ seṭerạkinme.

 

 




Kadam Baha

Buru ma coṭre kadam baha

Kadam bahawakan,

E dulạṛ, kadam bahawakan jeṅget́ jeṅget́

Tireń tiog dulạṛ, tireń gochae

Tire malań gutui,

E dulạṛ, tire malań gutui gate lạgit́

Tikinen do dulạṛ tarasińen,

Gutu galaṅ mala

E dulạṛ, gutu galaṅ mala mosot́ena.