KUDUM KŨṚIT́ KUṚIT́

Dulạriạ Pạthuạko̠!

Gam-kudum do̠ nit kho̠n jao hapta ge chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ado̠ ma ape pe baḍaekan gamkudum hõ ale ṭhen ol kol tabonpe.. Ona hõ ńutum selet́ chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ar Facebook sakam re bhed do̠ o̠l tabo̠npe.

Niạ calao̠en dhao̠ kudum chapayen reaṅ Bhed  do̠ no̠nka:

  1. Bhed: 1.Hukạ. 2.Kaera. 3. Gạsić.4.  Icạḱ hako̠. 5. Ić.

 

(2)

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kuṛit kuṛit́ tege calaoena. Mase lạime cet́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Lipi kaṭa joroṅ joroṅ. Niạ do cet́ hoyoḱa?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kolkataren daroga kewaretae gucu. Lại mese bhala cet́ kana?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ mit́ hoṛ doe meneda ãṅgaḱme ar mit́ hoṛ doe meneda alom ãṅgaḱa. Lạipese cet́?
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kũṛit́ Rajaḱ pạṭkạm dạhṛi caba daṛekea?

 

 




Sada Canḍbol Khikṛi

Khikṛi do̠ losoponḍo sasaṅ ńoḱgeye tahẽkana, me̠nkhan canḍbo̠l do̠ ponḍge taya. Ạḍi sạṅgiń diso̠mre̠ maraṅ bir aṛere̠ mit́ṭe̠n buḍhiye̠ tahẽkana, unire̠n do̠ ar okoe̠ hõ bako tahẽkana. O̠kte̠ khe̠mao̠ lagit́te̠ turui go̠t́e̠n sukri ho̠po̠n ar ge̠l go̠ṭe̠n sim ho̠po̠ne̠ ạsul harae̠t́ ko tahẽkana. Sim-sukri kodo̠ thoṛako dạṛ ke̠ṭe̠ć e̠n khan ar ṭhik le̠ka bae ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠ako kan tahẽkana. Buḍhi do̠ ạḍi hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠t́e̠ ce̠kaya! Mit́ din uni buḍhi do̠ sor ńo̠ḱre̠ tahẽkan hoṛ ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na are̠ nẽ̠ho̠r adea, je̠mo̠n aćre̠n sim-sukri kodoe̠ ńe̠l go̠ṛoae̠. Me̠nkhan uni hoṛaḱ do̠ ae̠ma kạmi tahẽkan tae te̠ bae̠ rạmjạu le̠na, me̠tadeyae̠ ohogeń ńe̠l goṛo daṛe̠ama, ma arhõ jãhãe ko ńe̠l joṅ me̠.

Niạbar buḍhi do̠ mit́ṭe̠n bana ṭhe̠ne̠ calao̠ e̠na. Bana do̠ oṛaḱ se̠ć regeye̠ tahẽkana, ńam kede̠ khane̠ nẽho̠r adea, je̠mo̠n sim-sukrikoye̠ ńe̠l kotae̠. Bana do̠ sim ar sukri hõye̠ jo̠mkote̠ ańjo̠m torageye̠ rạji got́e̠na. Buḍhi do̠ banaye̠ kuli kedea, am do̠ noko janwar ko são̠te̠ ce̠t́ le̠kam be̠bo̠hara? Mońje̠m be̠bo̠har daṛe̠aḱ gea tho? Bana do̠ bo̠ho̠ḱ ruku ke̠t́te̠ye̠ me̠nke̠da, mońj be̠bo̠har do̠ń daṛe̠aḱ gea. Bana do̠e̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, iń do̠ onko ‘gorob’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠e̠ me̠nke̠t́a, nonka hoho te̠do̠ sim-sukri ho̠po̠n ko bo̠to̠ro̠ḱa. Mo̠nre̠ jut bae ạikạule̠t́ te̠ bana ṭhe̠n kho̠ne̠ se̠n pharake̠na. O̠na tayo̠m buḍhi do̠ mit́ṭe̠n tạruṕ (nekṛe̠ bag) ṭhe̠ne̠ calao̠e̠na. Tạruṕ hõ ańjo̠m baṛakate̠ bae bilo̠m le̠da, usạrageye̠ me̠ngo̠t́ ke̠da, hẽ ge iń doń ńe̠l do̠ho̠ daṛe̠ akoa. E̠nte̠ tạruṕ hõ sim ar sukri do̠ko jo̠mko gea. Tạruṕe̠ kuli ocoe̠na, am do̠ ińre̠n ạsul janwarko ce̠t́ le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ne̠kṛe̠ tạruṕ doe̠ me̠nke̠da, ce̠daḱ onko do̠ iń ‘oi oi oi’ me̠nkate̠ń ho̠ho̠ akoa. Buḍhi do̠ bae kusi le̠na, me̠tadeae̠ amaḱ ho̠ho̠ ańjo̠mte̠do̠ ińre̠n ạsul ko do̠ko bo̠to̠ro̠ḱa.

Monko ạnduḱ mạnduk kate̠ge̠ ruạṛo̠ḱ kan o̠kte̠rege khikṛi são̠te̠ horre̠ ńapam do̠ hoye̠n taya. Khikṛi do̠ buḍhiyaḱ jo̠to̠ katha ańjo̠m kate̠ye̠ me̠tadea, amre̠n ạsul sim-sukri ńe̠l são̠ha ko lạgit́ do̠ unạḱ ce̠daḱe̠m dạndiḱ kana. Iń tinạḱ din me̠nạń unạḱ din do̠ ar jãhãn muskil ge baṅ ho̠yo̠ḱtama. Ińge jo̠to̠ sim-sukriń ńe̠l to̠daro̠t daṛe̠akoa! Buḍhi do̠ uniye̠ kulikede̠a, am do̠ ińre̠n ạsul sim-sukri cet́le̠kam ho̠ho̠ akoa! Ạkilan khikṛi do̠ bo̠ho̠ḱ se̠ć tiye̠ tiạr ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, ce̠daḱ amre̠n dulạṛiạ sim-sukri kodo̠ iń doń ho̠ho̠ akoa, ‘de̠la gateko de̠la huḍiń gateko iń ṭhe̠n hijuḱpe̠’ no̠nkań ho̠ho̠ akoa! Buḍhi do̠ uni khikṛiaḱ calaki bae bujhạu daṛe̠ada, ańjo̠mte̠ye̠ kusi ḍho̠pe̠na.




Ḍuluṅ Gạḍi

Ḍuluṅ gạḍi do̠ bar caka reaḱ ạḍi sadharon gạḍi kana. Dhạrti re menaḱ joto lekan dejoḱaḱ gạḍi ko khon ḍuluṅ gạḍirege manwa do bạṛti ko dejoḱ kana. Iń hõ gidrạ pạṛiạ khonge ḍuluṅ gạḍi ạḍiń kusi akat́a.

Pạhil do̠ o̠ko̠e ḍuluṅ gạḍi do̠e benaolet́a ona baḍae do̠ sạrige sanagea! To̠be aema din do̠ baṅ hoe akana ḍuluṅ gạḍi reaḱ janam do̠. 1817 sermare Baron var Drais ńutuman Garman diso̠mren ạkilan biggani pạhil bar caka reaḱ gạḍiye benaolet́a. Aćaḱ ńutum lekatege ona dejoḱ gạḍi reaḱ ńutum doe doholeta Draisain. Benao let́ gạḍi reaḱ banar caka do̠ mit́ṭan kaṭ ṭhengateye aṭkao̠ akat́ tahẽkana. Nebetar ḍuluṅ gạḍireaḱ lebetaḱ peḍel leka peḍel do̠ baṅ tahẽkana. Dejoḱić do̠ kaṭ reaḱ ṭ̣heṅga cetan reye dejo̠ḱ kan tahẽkana. O̠na tayo̠m bar seć banar jaṅga phe̠ḍ kate hasa lebet́ lebet́ kateko guṛgạu calaḱ kan tahẽkana. Laha sećaḱ caka cetan re do̠ sasaṕaḱ henḍel tahẽkana. Henḍel saṕkatege jo̠jo̠m ti seć, leṅga ti se eto̠m-kõye ạ̣cur daṛeaḱ kan tahẽkana.

No̠nkan ạḍi hahaṛa ḍuluṅ gạḍireaḱ dam do̠ sorosge tahẽkana. Reṅgeć oṛećkodo̠ baṅgeko beṅget́ daṛeaḱ kan tahẽkana. Hoṛkoaḱ mocare no̠a gạḍi reaḱ ńutum ko bahna leda Ḍạndi Ghoṛa. Thoṛa serma tayom Drise saheb do̠ arhõ thoṛae kurumuṭu ket́te Ḍạnḍi Ghoṛa do̠e benao jut ńoḱ kedea. 1840 serma re Macmilan ńutuman hoṛ do̠ benao̠ akat́ gạḍi ḍher geye jut keda. Uni do̠ tayo̠m caka sãote jo̠ṛao̠ jut keda mit́ṭen peḍel. Onatayom 1865 serma re France diso̠mren Lallement ńutuman mit́ hoṛ do nãwã lekate ar mit́ lekan ḍuluṅ gạḍiye benao̠ o̠ḍo̠ḱ keda. Lahateyaḱ khon no̠a do̠ ekal judạge. Laha reaḱ caka do̠ ḍherge lạṭu tahekana ar tayom reaḱ caka do̠ aema aema kạṭić ge! Lahareaḱ caka sãotege jo̠ṛao̠ tahekana peḍel do̠. Laha ar tayom reaḱ cakakin lạṭu kạṭić tahekante calao̠ do bogete muskil ạikạuḱ kan tahekana. Duṛuṕ jaega hõ laha reaḱ caka cetanre bạisạu let́a. Paseć onatege deć kate calao̠ oktere ekal laṛaoḱ kan tahekana. Ḍher o̠ktege dejo̠ḱkodo̠ ko ńurhạḱ kan ar ti jaṅga ko bạjaoḱ kan tahekana. Arhõ kurumuṭu hoena ḍuluṅ gạḍi mońj ar jut aroe lạgit́. 1885 sermare benao̠ena nebetar dejo̠ḱ kan ḍuluṅ gạḍi lekanaḱ gạḍi. Laha tayom banar cakage soman ko benao̠ let́a. 2020 serma reaḱ o̠ktekore ḍuluṅ gạḍi do̠ ḍher ḍher ge bo̠do̠l akana ar joto lekan kogebon behoharet́a. Lạṭu kạtić ar gidrạko lạgit́ hõ judạ judạ ḍuluṅ gȧḍi menaḱa.