HAMAL HOṚMO-1

Hoṛmore gidrạ basaḱ tayom khonge apnar ar kukhiren gidrạwaḱ hoṛmo  joḱton lạgit́ bises kạmi hora ehoṕ jạruṛ kana. Noa joḱton kạmi reaḱ asol do hoyoḱ kana jom ńu reaḱ hewa. Noa oktere (Susomo) soman jomaḱ jom-ńu jaruṛa.

Tobe joto hoṛaḱ hoṛmo hạṭtińko jeleka judạ judạgea, Onate hamal hoṛmo se hoṛmore gidrạ basalen khan noa bisoete mit́ dhao apanar se nijren Ḍaktar sãote mońj sopolha se katha roṛ reaḱ jaruṛ menaḱa.

Noa oktere cet́ lekan jomaḱ-ńuiaḱ ko jạruṛa ona lạgit́ mit́ Maejiu koren Ḍaktar Israt Jahan meneda latarre ńum uduḱen jomaḱko jom-ńui jạruṛa:

PHOLIC ACID

Hamal hoṛmo reaḱ pạhil 13 hapta re Folic Acid ạḍi bạṛti jạruṛa. Foloc Acid do hóoḱ kana mit́ lekan Bhiṭamin B. Pạhil thoṛa haptare tinre laćren bhuṭaḱ gidrạ nosṭoḱ reaḱ jhuki tahena unre suṭhik lekate Folic Acid hatao se ńam do amdaj 70% komoḱ́ kana Onate niạ oktere Ḍaktaraḱ solha lekate suṭhik dharate folic Acid ńam babotre onkan jomaḱ do di hiloḱ reaḱ jom-ńure dohoe jạruṛa, jeleka: Bele,Badam, Bhuṭ dal, Mạsri dal, komla nimu emanteaḱ

AIRON

Abo disomren Maejiu koaḱ hoṛmore Airon reaḱ okulaṇ do ạḍi bạṛtige ńelogoḱ akan, ar ona do ḍher kaete do ato oṛaḱ korege ńeloḱ kana. Airon reaḱ noa okulạn do hoṛmoren gidrạ ṭhen Ọ́gen do ṭhik leka baṅ seṭeroḱ kana. Ona iạte laćren gidrạ do ạḍi napaete bae hara daṛeaḱa ar jãhãtis do somoe ạuri rege se gidra ạuri purạuḱ regeye  janam daṛeaḱa. Onate noa oktere okakore airon menaky onkanaḱ jomaḱ jeleka:Palon aṛaḱ,sim jel,Bhuṭ, Khijur,kaera emanteaḱ dinhiloḱ reaḱ jom-ńuiaḱ dohoe jạruṛa. Disạ dohoe jạruṛa aṛaḱ sakam kore do joto khon bhage airon do ńamoḱa. Ona chaḍa hõ hoṛmore airon bạṛtiy lạgit́ bhiṭamin B menaḱ onkan jomaḱ jemon: nimu, komla nimu, amloki, ạṅgur,apel emanteaḱ jom jạruṛa.

ZINK

Hoṛmo reaḱ kos se kạṭic hoṛmo hạṭiń benaoḱre zink do ạḍi jạruṛa. Miṭṭen hamal hoṛmo maejiu lạgit́ dinạm din 11 ml zink reaḱ jạruṛ menaḱa. Onate niạ oktere Ḍaktaraḱ solha lekate zink tableṭ jom reaḱ jạruṛ menaḱa.

CALCIUM

Hamal hoṛmo okte laćre gidrạwaḱ jaṅ ar ḍaṭa benaoḱre calcium  do ạḍi jạruṛa. Gogo hoṛmore calcium reaḱ okulạn hoelen khan gogo hoṛmo reaḱ jaṅ khonaḱ gidrạ lạgit́  calcium do purunoḱ kana ar onkate gogowaḱ́ hoṛmo reaḱ hõ calcium okulanoḱa ar onkate ạḍi muskil hoe daṛeaḱa. Onate Gogolạgit́ niạ oktere calcium ńamoḱ onkan jomaḱ jeleka:Toa, dahe, sakam kopi,  ḍheṛos,kạṭić hako,palon aṛaḱ,loam,bele, emanteaḱ jomaḱ ạḍi ạḍi jạruṛa.  Noa okte calcium sirjạu lạgit́te bhiṭamin D jạruṛa onate miṭ́ṭen gogo se maejiu dinạm setaḱre komse kom 10-15 miniṭ setoṅre bhijạu ocoe hoyoḱa. Haml hoṛmo oktere Ḍaktaraḱ solha lekate 3 cando calcium jomaḱ são sãote 1000 ml calcium ran jom jạruṛa.

OMEGA-3 FATTY ACID

Omega-3 fatty acid do gidrạwaḱ haraburuḱ  ar snayu tontro se diḱsạ daṛe benaoḱre ạḍi goṛoe emoḱa. Gidrạ hoṛmore hećen khonge Omega fatty acid judie ńam lekhan gidrạ pạṛiạre ạḍi mońj mẽt́ reaḱ sapha ńeńel daṛe ar roṛ daṛeaḱ reaḱ daṛe do axdxi monyj ar napaetege benaoḱ taea. Onate noa oktere fatty acid ńamoḱkan jomaḱ são sãote Ḍaktaraḱ solha lekate jomaḱko hatao jom jạruṛa, Ona chaḍa hõ gidrạ hoṛmore hećen tayom 3 candore Viṭamin A D C tahenkan jomaḱko jom ạḍi jạruṛa.

Proṭin Jomaḱko

Niạ oktere Gogowaḱ amdaj 70-100 gram proṭin jomaḱ ạḍi jạruṛa, Onate proṭin jomaḱ metaḱme: Bele,jel, Hako ar dạl emanteaḱ jom jạruṛa.

Ãs menaḱ aḱ jomaĺko:

Noa oktere ṭanḍite kosaḱ do ạḍi sạrịaḱ katha kana, Onate noako muskilanaḱ khon aosanoḱ lạgit́ jemon: araḱ caole,buṭ,hạriạṛ moṭor,jonḍra, aṛaḱ sakam eman jom hoyoḱa. Ona chaḍa hõ hamal hoṛmo oktere ạḍi bạṛti bạṛti daḱ ńui jạruṛa.

Cet́ cet́ko baron se baṅ jom jạruṛa:

Hamal hoṛmo oktere mońj tahen lạgit́ okako njomaḱ jom jạruṛa, onkage okako jomaḱ baron se baṅ jom jạruṛa ona hõ baḍae tahen jạruṛa.

  • Hamal hoṛmo oktere ca se kophi do ạḍi kom ńui jạruṛa, ente noa ko ạḍi bạṛti ńu lekhan hoṛmoren gidrạ bạṛić daṛeaḱa.
  • Noa oktere Jalapuriren hako jom do baron gea, ente nook jalapuriren hako redo ạdi bạṛti parod menaḱa ar onatelạćren gidrạwaḱ bohoḱ hataṅ reaḱ goṛhonre badhae hoe oco daṛeaḱa.
  • Noa oktere adha teke bele jom do ekalte barongea,noa okte mońjte baṅ isin jomaḱko jomlekhan hoṛmoren jạli gidrawaḱ kuskil se bạṛić hõe bạṛić daṛeaḱa. Onate noa oktere sanam lekanaḱ aṛaḱ sakam se joto lekan jomaḱ ko ạḍi ạḍi mońjte isin kate jom jạruṛa.

NB: Mońjte tahen lạgit́te jaoge cando cando Ḍaktaraḱ solha hatao do ạḍo ạḍi ge jạruṛa.




ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.




Gidrạ Joton

Sahẽt́ Kosṭo se Pneumonia: Abo disomren hoṛ do oloḱ paṛhaoḱte ạḍi bon tayomgea, ar onate aema lekan miskilaḱ kore bon paṛaoḱ kana. Biseskaete Niropon hoṛmo babot onkan baḍaeaḱ begorte kạṭić kạṭić ruạ haso khon ehoṕ kate maraṅ maraṅ muskilaḱ gebon or ạgueda.

Jahok teheń do kạṭić gidrạ koaḱ ruạ babot iń olet́a. Sadharon reaṛ rabaṅ khon ehoṕ kate begor ran iạte ackage ạḍi maraṅ ar gujuḱ dosa lekan ruạ metaḱme, Pneumonia (Ackage sahẽt́ reaḱ muskilaḱ) se boko reaḱ kạṭhin muskil ruạge, one ona do 5 khon kom umer ren gidrạko ńam daṛeakoa. One onate gidrạ doe goć botećkoḱ.

Ona ruạ reaḱ cinhạko: Sahẽt́ ạḍi ghono ghono hoyoḱa. Gidrạ do gogo ṭhen ạḍi kom se bako nunuia, ạḍitet́ ko raga, ruạ ạḍi bạṛti tahẽna, mucạt́re gujuḱ dosa hõ hoyoḱa judi ran usạra bako ńam lekhan.

Ran se besoḱ reaḱ upạiko: Noṅkan muskilanaḱ ńel lenkhan usạrate daktar se sastho kormi ṭhen idi ko hoyoḱa bin bilomtege, daktar do uni gidrạ ńelkate Nebulizer gas ar jạruṛoḱaḱ ran koe emaea. Oktere do hospital re bhurti kae jạruṛa 5-7 din hạbićge. Onate bạṛtikaete gogo ko gidrạ joton lạgit́ jạruṛoḱaḱ bisoeko baḍaejoṅ do ạḍitet́ moneaḱabon.

Enhõ noa ko bisoe baḍae jạruṛa: Jemon reaṛ din do setaḱ 10 baja bhitrite um saphako, jomaḱ lolo se urgum ńoḱ kate jom ocoko, setaḱ se ạyuṕ bela kicrićko seṅgelre sekao lolo kate horoḱako, gogo se gidrạ joḱton hoṛ do gidrạ sabe lahare ti do sekao se lolo ńoḱ kate gidrạ saṕko, lolo ńoḱ oṛaḱre gitić se dohokako, hẽ ạḍitet́ lolo din rehõ noa ruạ do hoe daṛeaḱa, ar ona reaḱ karon do garmao garmaote ackage koṛamre reaṛ paṛaolen khan, thoṛa ruạ hoelen khange daktar ṭhen solha hatao lekhan ạḍi muskil se gujuḱ dosa khon gidrạ doe bańcaoḱa.

Kạṭić gidrạ koaḱ ṭạnḍite: Patla ṭạnḍite se daḱge ṭạnḍite niạ rabaṅ oktere do hoyoḱ kana. Asol karon do noako kana. Kạṭić gidrạko setaḱ se ạyuṕ bela jarwa kicrić se bahre seć khon kicrić ạgukate kạṭić gidrạko horoḱako khan ackage reaṛ rabaṅ bhijạuakoa, aema kạṭić gidrạko do ona bako sahao daṛeaḱte dosar din seć khon ackage daḱge ṭạnḍite hoe daṛekoḱa, dosar karon do reaṛ din do kạṭić bela ar reaṛ karonte lać re jomaḱ baṅ hajamoḱa, tesar karon gidrạren gogo se ńeńel ko do  bạṛti kạmi iạte jãhã leka ti jaṅga sapha kate jomaḱko emako kan iạte hõ lać odọk se patla ṭạnḍite hoyoḱ kana.

Ran se bebostha do: Gidrạ do joḱton ạḍitet́ jạruṛa, ona soṅge ORS se oṛaḱ re jom selain tear kate aema dom ńu ocoko jạruṛa, gidrạko reaṛ din kicrić horoḱ ako lahare sekao lolo do ạḍi jạruṛa. Ạḍi bạṛti hoelen khan daktar ṭhen idiko jạruṛa.




Niropon Hoṛmo

Hoṛmo reaḱ ruạ haso do sanam hoṛkoge ńam bona ar ńam lebon khan jionre ạḍi kosṭo hoyoḱ kana, teheń delabon baḍae lege:  Noa Bạrsạ din se daḱ dinre cet́ko rog-ruạ do ńańam kana, daḱ dinre khoḱ manda ruạ, Meleriạ,Ḍeṅgu,Ṭaiphoeḍ emamnteaḱ ruạ do ńańam kana.

Nit delabon ńela noa rog se ruạ do cekate ńańam kana:-

  1. Khoḱ manda ruạ: Ḍher daḱ iạte hoere lolo reaḱ(tapmatra) bhag komoḱ kan ar reaṛ reaḱ bhag se poriman ḍhroḱkante noako ruạ do asokaete hoyoḱ kana.
  2. Meleria ar ḍeṅgu ruạ: Noa ruạ do asokaete Sikṛĩć khon hoyoḱ kana, Ńel lekhanbon daḱ se bạrsạ din sanam ṭạnḍi lohot́ ar jobjobe lẽoṭage tahente ona ko khon sikṛĩć do ạdiko janamoḱ kana ar onko do hoṛko geret́koa nonkate noako rog se ruạ do hoyoḱ kana.
  3. Ṭaiphoeḍ ruạ: Noa ruạ hõ onkage daḱ ar jom khon hoe pasnaoḱ kana.
  4. Lać Haso ruạ: Noa lać haso ruạ hõ asokaete daḱ jom ńu khonge hoe pasnaoḱ kana. Noa lać reaḱ karon do hoe daṛeaḱa. Dairea, Kolera, emanteaḱ

Noako ruạ khon aosan se teṅgo daram:-

  • Sanam hoṛ jao okte ti se hoṛmo sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • São sãote oṛaḱ duar ar aḍepase sanam ṭhại se jaega ko sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • Sikṛĩć se onko ruạ ko ạguyet́kan tejo se jibanu jemon baṅko upjạuḱ on ate daḱ leḍ se gajaṛko oṛaḱ sor kore baṅ dohoe hoyoḱa.
  • Jạruṛ oktere sikṛić goć ran se spray bebohar jạruṛa.
  • Jomaḱ ńũaḱ ko jaoge sapha/sạphi dohoe jạruṛa,poṭom kaḱ jaruṛa.
  • Ńui lạgit́ sapha daḱ bebohar jạruṛa, poṭom kaḱ jaruṛa.

Noa Bạrsạ dinre sanamko hoṛmo jotonre arhõ aodhanoḱ jaruṛ tabona jemon sanam okte aboaḱ hoṛmo apan/ apin hoṛmo hạṭiń rog/ruạhaso khon pharak rebon doho daṛeaḱ ar ona iạte jaoge daṛeanak ́jomak(pusṭikor) metaḱme hạriạṛ aṛaḱ sakam, sasaṅ bele jo jinisko jom jạruṛabona tobeaneć abo sanamko do niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.




Daṛeanaḱ se viṭamin jomaḱ do cet́ cet́e upkạret́a?

  • Daṛeanaḱ jomaḱ hoṛmo ar hataṅe teara.
  • Hoṛmore daṛeye ḍher ocoya.
  • Hoṛmo ruạ khone bańcaoa.
  • Hoṛmo reaḱ okulạne puruna.



Teheń Kho̠n Ehoṕena Jạtiạri Vitamin A plus Ran Jo̠m

Teheń do̠ Sạnicar (15.03.25). Teheń khonge goṭa disomre gidrạ koaḱ jạtiạri Vitamin A Plus ran jom kạmihora do̠ ehoṕena. Noa Vitamin A Plus ran do̠ 6-11 cando umer ren gidrạko ar 12-59 cando umer ren gidrạ ko jo̠m ńama.

Onka leka 6-11 cando umer ren ko do̠ lil ran ar 12-59 cando umer ren do̠ araḱ ran ko ńama. Gidrạre ạndhuạḱ ro̠g ar gidrạ umerre gujuḱ soṅkha ko̠mao lạgit́ge noa Vitamin A Plus ran jo̠m reaḱ kạmihora do̠ calao idiḱ kana. Vitamin A Plus ran jo̠m karonaḱte bochor re bar dhao 98% Vitamin A ran jo̠m iạte Vitamin ‘A’ reaḱ ṭonṭate oka ạnḍhuạ ro̠g ona do̠ 1% khon hõ latar re ko̠m akana ar gidrạkoaḱ gujuḱ soṅkha hõ aema ko̠m akana.

Tumạl: Bangladesh Pratidin




21 lakh gidrạko Vitamin A plus capsule ko ńama

Rajạri Vitamin A Plus’ Capsule em kạmihora do̠ gapa (15.03.2025) din khon goṭa diso̠m re e̠ho̠ṕ akana; Ona reaḱ latar re 22.6 lakh gidrạko ‘Vitamin A Plus’ capsule ko em ocoḱa. Noa capsule do̠ 6 khon 59 cando umer ren gidrạko em ocoḱa, jemon gidrạkoak̕ ạḍi jạruṛok̕ kạmi khon bańcao ar gidrạkoak̕ acka gujuk̕ kom hoyok̕. Mõ̠ṛẽ̠ ge̠l bar 120 hajar gạḍi ạkhriń kendra kore noa gạḍi ạkhriń reaḱ bebosta hoe akana. Sastho Se̠rvice General reaḱ mit́ṭen kho̠bo̠r sakam re̠ menaḱa je, Jilạ, Upazila ar union level re̠ 6-11 cando umạr ren gidrạko lil ar 12-59 cando umạr ren gidrạko araḱ capsule ko emakoa.

Bibhag ren ko meneda, Vitamin A Plus capsule em kạmihora hotete 98% gidrạko bochor re bar dhao Vitamin A ko em ocoḱa, ona iạte Vitamin A reaḱ komjoṅ iạte ạḍi jạsti ko ńel ńam reaḱ ḍhertet́ do 1 pạrsi khon hõ latar re kom akana ar gidrạkoaḱ goć reaḱ ḍhertet́ hõ kom akana. “Noa jitạu dohoe lạgit́ 6-59 cando umer ren sanam gidrạko Vitamin ‘A’ capsule em lạgit́ Rajạri Vitamin ‘A’ Plus Abhiyan calao idiḱ kana.” Gidrạko do̠ ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea ạḍi jạruṛ gea Vitamin A Plus capsule emako lạgit́. Vaccination centre re mit̕ṭen saset̕ kạmiạ se volunteer do̠ capsule reak̕ mo̠ca kạpci te kạṭić kate gidrạ bhitri renak̕ jo̠to̠ jinis jom ocokoa. Gidrạko rạskạte se jor-jorao kate capsule do baṅ em jạruṛa.

Vitamin ‘A’ Plus kạmi hora reaḱ biḍạu lạgit́ kạmi dinre sanam upazila, jilạ ar kendra re 24 ghanta control room do jhić tahena.

-BD News khon Tumạlaḱ




Gastric/Peptic Alser

Abo sãota ar disomre gastric ńutuman mit́ṭen ạḍi oporom mit́ṭen katha do menaḱa, gastric do judio jahan ruạ reaḱ ńutum do baṅ kana enrehõ abo do noa kathate mit́ṭen ruạ bon bujhạueda. Asokaete gastric te oka ruạ bon bujhạuet́ ona do kana lać haso, niạko dinre hajar hajar hoṛ noa ruạ reaḱ aema nạmuna koante ḍaktar ṭhenko hijuḱ kana, onate noa ruạ reaḱ mit́ bar jạruṛ bisoeko baḍaekaḱ do ạḍi jạruṛa.

Pạhil rebo baḍae lege noa ruạ reaḱ ḍaktari ńutum do cet́ kana? abo do mocate okabon jomet́, ona do lać reaḱ poṭare sen jarwaḱ kana, onḍe do ona poṭa reaḱ harta khon thoṛa rasa oḍokoḱ kana onako jomaḱ hajam lạgit́te, noako rasare enjaim ar hidroclorik asiḍ ńutuman menaḱa, abo sanam kobon baḍaegea je, asiḍ do hoṛmo reaḱ hartare paṛaolen khan onḍe do loḱa ar ghaoḱa. Onate asiḍ rasa do tinạḱ oḍokoḱa ona jaega do unạḱge loḱa, aboaḱ ona rasa do jomaḱ são mesaoḱ kante aboaḱ poṭa reaḱ norom harta do baṅ loḱkan tabona. Tinre aboaḱ lać do ekenaḱge tahen kana unre judi ona rasa oḍoklen khan tahle poṭa reaḱ ona lạbit́ se alga harta do lo daṛeaḱa, nonkate lo kate oka ghaoe hoe ocoyet́ kan ona doko metaḱ kana peptic alser, ar oka ghao do poṭare hoyoḱa ona doko metaḱ kana gastric alser. Nonkate aboaḱ poṭare oka ghao hoyoḱ ona do gastric alser, ar poṭa tayomre oka nanha lać menaḱ onare ghao hoyoḱ ona do alser ko metaḱ kana. Bohoḱ kathare Peptic alser ol reaḱ mantet́ do hoyoḱ kana lać reaḱ poṭa ar ona tayom reaḱ nanha lać do peptic ńutuman kouste tear akana, Ona iạte peptic alsarko metaḱ kana.

Cet́ cet́ karon se kạmite noa gastric alser do hoyoḱ kana:

1.Nahaḱ niạko dinre noa rog hoyoḱ reaḱ asol karon do kana aema lekan haso reaḱ ranko jom (one oka do lać haso reaḱ ran baṅ kan) jemon: disprin, Dicophlenac, emanteaḱ ran judi eken laćre bạṛti jom hoelen khan.

2.HELICO BACTER PYLORI ńutuman mit́ lekan tejo do noa rog ren asol karon menteko baḍaoḱ kana. Asokaete saere gel mõṛẽ hoṛaḱ peptic alser do noko tejo hotete hoyoḱ kana.

3.Bạṛti oktere eken laćre tahelen khan poṭa khonaḱ oka jojo rasa oḍokoḱ onate poṭa bhitri lạbit́ harta loḱa.

4.Coṭi,biṛi se hạnḍi pạurạ lekanaḱ emanteaḱ nisạ. 5. Jom ńu reaḱ oniom. 6. Ạḍi bạṛti cintạ. 7. Aema oktere noa do bõs rog mentehõ hoyoḱa. Arhõ aema karon menaḱa tobe niạ eae goṭećge alser doko metaḱ kana.

Cet́ cet́ cinhạ ko ńeltebo bujhạua gastric hoe akana:

  1. Hoṛmore laṅga.
  2. Bohoḱ acur.
  3. Koṛam dhak-dhakaoḱ.
  4. Koṛam haso ar jal jalaoḱ.
  5. Reṅgeć kom ạikạuḱ.
  6. Beć beć aṭkar se beć.
  7. Hoṛmo bạṛijoḱ.
  8. Laćre gas aṭkar.
  9. Lać phulạuḱ se hajam baṅ hoyoḱ.
  10. Ṭạnḍite keṭejoḱ.
  11. Eken laćre lać haso, oka do aema oktere paṭwa hoe bon metaḱkan.
  12. Dea reaḱ latar sećre haso.
  13. Lać haso one oka ḍher okte bukạ beṛhaete aṭkaroḱ. Noako haso do goṭa din baṅ tahẽ daṛeaḱa. Jom ńu sãote noako haso reaḱ jopoṛao tahẽ daṛeaḱa, arhõ noa kodo joto hoṛaḱ do joto ko são baṅ juri daṛeaḱa, tobe noako cinhạko ńellen aṭkaroḱa noa do alser rog kana mente.




VACCINATION SE ṬIKẠ

Baṅgladisom sorkar do ạḍi din khonge mit́ṭen vaccination programe calaoet́a. Ona program reaḱ motlob do jemon disomren joto nawa gidrạ turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱ. Eken bar bochor latarren gidrạko ṭikạ ocoyet́koa. Onate janam tora khonge ṭikạ emako ehob hoyoḱa. Pon se mõṛẽ dom ṭikạ hatao lạgit́ senoḱ hoyoḱa.

Turui goṭen Rog:

1. TB se raj rog: Noa rog do ạḍi ãṭ pasnaoḱ kana noa disomre. Khoḱ ar thokote pasnaoḱa, ar aema atore nonkan rugiko menaḱkoa. Onate noa ṭikạ do ạḍi ãṭ jạruṛa jemon gidrạ do kạṭić khon noa rog teṅgo daram daṛe ko ńam.

TB reaḱ ṭikạ do janam torako em daṛeaḱa. Noa ṭikạ ńamkate aema gidrạ doko ghaoḱa ṭikạ jaegare, ar ghao do usạra baṅ besoḱa. Ona iạte adom eṅgat hoṛ do gidrạ ṭikạ ocoko bako rebena. Ona do gidrạ lạgit́ mit́ṭen bhul hudis. Ente ghao do baṅ hasoa, ar thoṛa hapta bhitrire besoḱa. TB ruạ ńamlen khan, khạṭige uni gidrạwaḱ kosṭo do bạṛti hoyoḱa. Onate niạ rog reaḱ ṭikạ gidrạbon hatao ocokoma.

2. Aḱ bại se Tetanus rog: Noa rog ńamlen khan, rante bańcaoḱ reaḱ as do thoṛagea. Ḍher nonkan rugi do ạḍi haso ar kosṭo kateko gujuḱa. Pe dom ṭikạ kate hoṛmore niạ rog teṅgo daram daṛe tahena, ar noa rog baṅ ńamkoa.

3. Diptheria: Noa rog do mit́ṭen pasnaoḱ rog kana. Noa rog disomre pasnaolen khan aema hoṛko gujuḱa. Okoeko besoḱ onko do noa rog ar baṅ ńamkoa. Onka leka okoe pe dom ṭikạko ńam akat́ onko do baṅ ńamkoa.

4. Jeleń khoḱ se Whooping cough/pertussid: Noa rog do khoḱ manda leka ehoboḱa. Menkhan thoṛa din bhitrire khoḱ do ạḍi ãṭ ḍheroḱa. Gidrạ do khoḱ khoḱte ko beja ar ạḍi ãṭko laṅgaḱa. Noa rog do ạḍi din tahẽna, ar daṛean gidrạ hõko nijoroḱa. Bale gidrạ doko goć daṛeaḱa, sahẽt́ bondoḱtakoa. Pe dhao ṭikạ hataole khan noa rog do baṅ ńamkoa.

5. Polio se Boroć rog: Polio ruạ do lolo ruạ ar daireate ehoṕ daṛeaḱa. Se ackate bujhạuḱa, je nui gidrạ do ti se jaṅga ṭhik bae laṛao daṛeaḱa. Polio ruạte hoṛmo reaḱ sirko bạṛijoḱa. Adomko do ạḍi muskilko ruạḱa, ar goṭa hoṛmo bako laṛao daṛeaḱte sahẽt́ hõ baṅ ṭhik tahẽntakoa, arko gujuḱa. Ḍher hoṛaḱ eken mit́ṭen ti jaṅga se ti bako laṛao daṛeaḱa. Jiwet́ bhor boroćge tahẽntako. Gidrạ nonkako ruạlen khan, ona ti se jaṅga ṭhik leka baṅ haraḱa, bickom kạṭić ar rohoṛge tahẽna. Niạ rog ńamkate ren reaḱ jahan upại do bạnuḱa. Gidrạ kạṭićre Polio reaḱ ṭikạ metaḱme ṭhop ran pe domko ńamle khan noa rog baṅ ńamkoa.

6. Talsa se Ham rog: Talsa do mit́ṭen pasnaoḱ ruạ kana. Mit́ṭen gidrạ niạ rog ńamle khan aema gidrạ ńamkoa. Talsa khon besoḱ lạgit́ ran do bạnuḱa. Menkhan, kạṭićre mit́ dom ṭikạlen khan, ona ruạ tayomte baṅ ńańama.

Ṭikạ ocoḱ reaḱ dhara:

  1. BCC: TB reaḱ ṭikạ do BCC ko metaḱa. Eken mit́ dom ṭikạ jạruṛa. Janam torage baṅ ńamlen khan, pạhil DPT ar Polio ṭikạ okteko emakoa.
  2. DPT: Aḱ bại se Diptheria ar jeleń khoḱ reaḱ ṭikạ do mit́ soṅgete pạṭite emoḱa. Menkhan kạmi ṭhik jemon hoyoḱ onako reaḱ pea pạṭi jạruṛa, pạhil dom do turui hapta umerre, dosaraḱ mit́ cando tayom ar tesar dhao do ar mit́ cando tayom emoḱa
  3. Polio: Polio rog reaḱ ṭikạ do ṭhop ran kana. Oka somoe DPT injection emoḱa, un okte polio ṭhop hõko ńama. Pe dom jom hoyoḱa.
  4. Talsa:Talsa se ham reaḱ ṭikạ do ạḍi kạṭić gidrạre ṭhik baṅe kạmia. Janam khon are cando purạu kate ko ńama. Mit́ṭen pạṭitege ko hoyoḱa.



Hoṛmo Lạgit́ Daṛeanaḱ Jomaḱ Se Viṭamin

Daṛeanaḱ ar boge jomaḱ do aboaḱ hoṛmore aemae kạmia. Abo do usạratebon nijoroḱ kana ente onkan daṛeanaḱ se viṭamin jomaḱge babon jomeda. Abo disomre aema thoṛa dam reaḱ Bhage viṭamin jomaḱko menaḱa, menkhan ona do viṭamin kana mente okoe hõ babon mẽt́ luturaḱ kana. Ar onatege onkan Bhage jomaḱ do reṅgeć koaḱ jomaḱ bon metaḱ kana.

Aṛaḱ sakam, Jo, Bagwan reaḱ sanam lekan aṛaḱ se utu teaḱ, Ạlu, Sạpạri, Dạl, Anaros, Pạpiạ, ar eman teaḱko oka do sastate ńamoḱ onage viṭamin se daṛeanaḱ jomaḱ doko metaḱkana. Nonkan bhage jomaḱ do joto umer ren hoṛkoaḱ hoṛmo lạgit́ gạḍi upkạr ar bhạlạianaḱ kana. Bạrtikaete Gidrạ ko kạṭić khon jom hewa ocoko hoyoḱa, Jemon onko do mit́din Bhage ạyur koko hoyoḱ.