Migrain (Bo̠ho̠ḱ haso) Hoelen Khan Cet́ Cet́ Ko Cekae Hoyoḱa

Migrain bo̠ho̠ḱ haso babotre sontor tahẽn reaḱ hapta 2021 ńutumte SKF bo̠no̠do̠bo̠s akan bises akhṛa ‘Bo̠ho̠ḱ lạgit́ Bo̠ho̠ḱ Haso’ reaḱ mõṛẽaḱ porbo reaṅ bisoi tahẽkana Migraine reaḱ cikit́sa ar ona kho̠n bańcao ńam. Un hiloḱ peṛa hisabte seṭere tahẽkana National Institute Of  Neuroscience And Hospital reaḱ Neurology bibhag ren sãoten professor Dr. Abu Nayim.  Noa akhṛa do̠e ạyurleda Sushmita Shruti Chowdhury.

Aema lekan Bo̠ho̠ḱ Haso:

Dr. Abu Nayim do̠e baḍae ocokeda, Mẽt́ cetan khon dạbi dhạbić noa bhag do̠ bo̠ho̠ḱ kana. Ar bo̠ho̠ḱ tahẽlen khan bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽngea. Me̠nkhan jãhãtin jãhãtinre niạ bo̠ho̠ḱ haso kho̠nge mẽt́, lutur ar sinus reaḱ muskil hoe daṛeaḱa. Pạhil porjai reaḱ bo̠ho̠ḱ haso re jãhãn karontet́ge baṅ sendra ńamoḱa. Ar 95 percent bo̠ho̠ḱ hasoge nonkanaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana. Ar 2-5 percent re ńe̠loḱ kana, Bo̠ho̠ḱ haso são mẽt́, lutur ar mũ do̠ jopoṛao menaḱa. Noa ko bo̠ho̠ḱ haso reaḱ 70 percent arhõ ạḍi cintạ kho̠n hõ hoyogo̠ḱa. Noa do̠ko metaḱ kana Tension Headache. Ar 30 percent do̠ hoyoḱ kana Maigrain bo̠ho̠ḱ haso.

Cekatebo̠n bujhạukea je okṭaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana:

Ạḍi aṭ cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ mit́ talaoge hasoa. E̠ṭaḱ seć Migraine bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãtinre hasoa. Haptare bar din, pe din; mas re bar din, pe din. Metaḱme bo̠cho̠rre mit́ dhao hõ hoe daṛeaḱa. Ar cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ cando hạsurlen khange haso hõ ḍher idiḱa. Migraine reaḱ haso do̠ nonka ạikạuḱa, menkeam bo̠ho̠ḱ bhitrire okoe coṅ cet́teko hạnet́ kana. Pulse sãote noa haso hõ tal milạu kate rakaṕ daṛeaḱa. Ar Tension Headache do̠ ạḍi kajaḱgea. Bo̠ho̠ḱ ạcur daṛeaḱa, dudṛumge ạikạuḱa. Beć beć aṭkaroḱa. Setoṅ reaḱ rãt baṅ sahaoḱa, Katha roṛre hõ muskil hoe daṛeaḱa.

O̠koe do̠ Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńam daṛeakoa:

Jãhãe hoṛkoaḱge Migraine hoe daṛeaḱa. Emanteaḱ bo̠ho̠ḱ haso leka maejiu ko bạṛti Migraine ńamet́koa. 16 bo̠cho̠r kho̠n e̠hoṕ kate 45 bo̠cho̠r dhạbić noa bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽ daṛeaḱa. Nia laha- tayomre hõ hoe daṛeaḱa. Bạṛtikaete ńe̠logo̠ḱ kana, gogo-babawaḱ tahẽkana. Onḍe kho̠n hõ hoe daṛeaḱa.

Migraine karonaḱte cet́ jãhãn muskilaḱ hoe daṛekea:

Baṅ, Cintạ reaḱ jãhãn karonge bạnuḱa. Secondary bo̠ho̠ḱ haso hoelen khan thoṛa cintạ reaḱ kangea. Me̠nkhan pạhilaḱ re cintạ reaḱ karonge bạnuḱa. Cedaḱ je̠, Bo̠ho̠ḱ kho̠n ehoboḱ kan bo̠ho̠ḱ haso do̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Mẽt́, mũ ar lutur kho̠n ehoboḱ bo̠ho̠ḱ haso thoṛa sensitive. Lahate ko dharonaet́ kan tahẽna Migraine são Stroke reaḱ gạhir sompok menaḱa. Me̠nkhan, khond-rond (Gobesona) kate jãhãn pormange baṅ ńam akana. Migraine reaḱ cikit́sa lekhan mońjoḱa. Me̠nkhan aema o̠kte baṅ mońj utạroḱa. Aema din ran jo̠jo̠m joyoḱa. Migraine re mẽt́ tayom nakha hasoa. Aema hoṛ do̠ mẽt́ ren dactor ṭhenko senoḱa. Cosma ko ho̠ro̠ga. E̠nre hõ thoṛa do̠ mońjoḱ, nirdae do̠ baṅ mońj uṭaroḱa.

Migraine reaḱ cikit́sa:

Diagnosis ocoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gharońj reaḱ nagam tahẽn khan, jo̠to̠ cinhạko milạu kateć ale do̠ thoṛa ranle e̠mogo̠ḱa. Mone re do̠ho̠e hoyoḱa, Cando re judi bar-pe dhao nonka ạḍi kajaḱ bo̠ho̠ḱ haso hoyoḱ, e̠nḍekhan e̠ṭaḱ ran do̠le emakoa. Haso e̠hoṕ torage ran jo̠m lekhan unạḱ do̠ baṅ hasoa.

Maejiu kodo̠ cet́ lekate Migraine ko sambṛaoa:  

Bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte Migraine do̠ sabhabik ghoṭna kana. Arhõ ale Migraine reaḱ oka lekan ranle emako, ona do̠ bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte emoḱ baṅ ganoḱa. Nonḍe mit́ṭen hạsi reaḱ ghoṭna menaḱa. O̠koe koaḱ do̠ laha kho̠naḱge Genuine Migraine tahẽn, bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte ona do̠ 50 percent belare do̠ mońjoḱa. Ar o̠koe koaḱ Migraine reaḱ nagam banuḱ, Onkoaḱ 16 percent belare do̠ bhạrti hoṛmo okte  Migraine hoyoḱa. Arhõ gidrạ janam tayom mońjoḱa.

O̠koeaḱ ghane ghane Migraine hoyoḱ, uniaḱ judi Tension Headache hoyoḱ, unre?

Mit́ hoṛaḱ nonkan bar lekan bo̠ho̠ḱ haso hoe daṛeaḱa. Unre okako ran do̠ bar lekan hasorey kạmia, onkan rangele emakoa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso me̠naḱtae rogi do̠ sabhabik leka bako kạmi daṛeaḱa. Je̠mon Skul, College se̠ Office calaḱ, oloḱ paṛhaoḱ- noako baṅko daṛeaḱa.

Hoṛmo khaṭaoḱ são sãote Migraine reaḱ sompok:

Ạḍi cintạ tahẽlen khan, jạpit́ ko̠m hoylen khan,  mit́ sańj baṅ jo̠m lekhan, ackage bạṛti hoṛmo khaṭao lekhan Migraine hoe daṛeaḱa. Migraine kh̠on sạṅgińre tahẽn lạgit́ hoṛmo ar mo̠n niropon do̠hoe jạruṛa. Jaoge hoṛmo khaṭao, taṛam, bhańjao (beyam) jạruṛa. Migraine do̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ ruạ kana. Hataṅ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Cikit́sa lekhan aema okte mońj hõ mońj ho̠do̠ḱa. Me̠nkhan mońj hõ baṅ mońj daṛeaḱa. Baṅ mońj lenkhan sambṛaote do̠hoe hoyoḱa. O̠kte nạpitre jạpit́ hoyoḱa. O̠kte nạpit́re jo̠m hoyoḱa. Daḱ ńũi lagaoḱa. Ar ona sãote thoṛa hoṛmo bhańjao kate apnarte napae tahẽn jạrura. Migraine se̠ bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãn maraṅ muskilaḱ cet́ hõ baṅ kana.

Source: Prothom alo

 




Mask kho̠n hõ hoe Daṛeaḱa Ko̠ro̠na

Ko̠ro̠na  teṅgo daram lạgit́ mit́ṭenge alga upại menaḱa ar o̠na do̠ mask ho̠ro̠ḱ. Bajare̠ aema lekan mask ńamoḱ kana. Teheń gapama ho̠ro̠ḱ bandenaḱ são milạu kate mask ko̠ ho̠ro̠ḱeda. Me̠nkhan aema ho̠ṛge mask do̠ bako ho̠ro̠ḱeda. Ar o̠ko̠e ko̠ horo̠ḱeda onko̠ mo̠dre ado̠m ho̠ṛ do̠ o̠ktere̠ kewa ar o̠ktere do̠ lutur sãote ko̠ ṭińkạrkaḱ kana. Ado̠m ho̠ṛ do̠ mit́ṭen maskge begor saphate ghane ghane ko̠ ho̠ro̠ḱet́ kana.  Baḍaekaḱabon Baṅma, Surgical mask mit́ dhaoge beboharoḱa. Ar kicrić re̠aḱ mask do̠ thoṛa din bebohar daṛeaḱbon. Me̠nkhan ho̠ro̠ḱ tayom saphae jạruṛa.

Kicrić re̠aḱ mask cet́leka saphakate ghane ghane ho̠ro̠ḱ hoyoḱa:

  • O̠ṛaḱte ruạṛ kate baber, fitạ se̠ rabbar band sap kate mask tut́ hoyoḱa, mask do̠ baṅ jo̠ṭet́ hoyoḱa. Inạ tayom sạbun daḱre ạruṕ saphae hoyoḱa. Daṛeaḱ khan setoṅre tase ro̠ho̠ṛ lagaḱa, enḍekhan mask do̠ saphaḱa. Lo̠lo̠ daḱ ar buluṅ daḱre mask lo̠lo̠ daṛeaḱabon. Inạkate setoṅre tase ro̠ho̠ṛ hoyoḱa.
  • Lo̠ho̠ḱ mask do̠ alobon ho̠ro̠ḱ ma. No̠ate rog ńam re̠aḱ bo̠to̠r menaḱa.
  • Ro̠ho̠ṛlen khan mask do̠ iron hoyoḱa
  • Sapha haron baṅ kate Surgical mask bebohar daṛeaḱbon. No̠a ko̠ ho̠ro̠ḱ se̠ bebohar tayom giḍikaḱ hoyoḱa.
  • Bahre seć calaḱ o̠kte bagre barea mask do̠hoe jạruṛa. Ho̠ro̠ḱ akat́ mask jãhã karonte bạṛićlen khan se̠ lo̠ho̠t́len khan soṅge torao akat́ o̠na mask bo̠n ho̠ro̠ḱ daṛeaḱa.
  • Mask sapha kate ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Baṅ khan mạilạ se̠ baṅ sapha akat́ mask bebohar talate ko̠ro̠na rog são aema lekan rogtebon jạbun daṛeaḱa.

Sanam Santalko̠ de̠labn no̠ako̠ manaote̠ ko̠ro̠na lekan maraṅ rog kho̠n rukhiạ bon ńama.

Source: Sonali songbad




Hoṛmo Reaḱ Ojon Sucoḱ se Body Mass Index Do Cet́ Kana?                            

              Hoṛmo do aboaḱ join reaḱ mit́ṭen maraṅ utạr sandes bo men dareyaḱa. Gidrạ oktereń paṛhao leda, hoṛmoge joto suk reaḱ asol tet́. Noa nitoḱ aḍi bes te bo aṭkar dareyaḱa. Ente napai hoṛmo ge mit́ṭen adorso hoṛmo tear re maraṅ dạyiḱ se bhumikae doho dareḱa. Ar abo laha khonge bon badaya je napai hormo rege mit́ṭen napai mondo tahẽna.

Adisedae ren nindạn se sadharon hoṛ ko doko hudiset́ tahẽ kana, napai homo hoṛ doko unko kana okoeaḱ hoṛmo do usul ar moṭa soṭa. Menkhan biggan se science doe meneda usul ar moṭa soṭalen khan ge do napai hoṛmo do ban kana. Onate nitoḱ sedae se laha okte reaḱ hudis se dharona do ar bako hitaoaḱ kana.

Mosby’s Medical Dictionary, 8th edition, 2009 lekate hoṛmo do hoyoḱ kana; rog bidhi se eman teaḱ osabhabiḱ poristithi khon sahaṛakae hoṛmo haṭiń, mon reaḱ hudis-cinta ar sãotareaḱ bhage dosa. Onate okoe bạṛtiko moṭa unko joto hoṛ do menkhan bolbana do baṅko hoe daṛaya. Boroṅ okoe bạṛti ko moṭa unko ge aema lekan hoṛmo reaḱ muskil dosare ko tahẽn kana. Ar non ka aḍi moṭa hoyoḱ reaḱ sana kan gea sthulota se ledgeć moṭa do. Cetan reaḱ songa lekate, sthulotha se ledgeć moṭa do bogić bodolte ruạ lek mente Cikit́sa biggan se Medical Science re mit́ nawa sakha upel akana. Sthulota se ledgeć moṭa khatirte hoṛmo reaḱ ojon do sabhabik lekate ge ḍher calaḱa. Purạ boyosko mit́ hoṛaḱ hoṛmo re matra bạṛti ojon goṭaḱ lạgit́ usul ar hoṛmo reaḱ ojon re oka anupatik har sodoroḱ onage bon metaḱ kana Body Mass Index se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ. Khaṭ̣o te noa do BMI ńutum ko bahanaya . Body mass index baḍae okte re abo do mit́ṭen katha se word ‘Sthulota’ se ledgeć moṭa soṅge bon oprom akana. Nitoḱ thoṛa khaṭote baḍae reaḱ bon kurumuṭu legi.

Sthulota se ledgeć moṭa do cet́ ko metaḱa?

Sadharon lekate lại lekhan adorso hormo ojon reaḱ 20% se ona khon bạṛti poriman med se itil jarwalen khan ona do sthulota se ledgeć moṭa ko metaḱ kana. Sthulota se ledgeć moṭa do nonkan mit́ dosa kana tinre jãhãe hoṛ hoṛmo seć te moṭaḱ tegiye tahẽna.

Cekate bon bujhạoa je in do sthulota se ledgeć moṭa dosare talare menạńa se baṅ?

Sthulota se ledgeć moṭa reaḱ dosa soṅ lạgit́ do BMI se Body Mass Index reaḱ hudis pheḍ hoe lena. Belgium ren Jotirbid, Gonitbid, Sonkha tottobid, ar Somajbiggani Adlophe Quetelet joto khon pạhil hoṛmo reaḱ noa sucoḱ reaḱ video doe sodor ledae. Wikipedia reaḱ khobor lekate 1830-1850 Serma reaḱ bhitrire uni do noa babotre jạṛuṛoḱ lekan bhe̠de sodor kedae.

BMI se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ cet́ lekate nirnoya?

Body Mass Index se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ reaḱ soṅga khon abo bon badae akada je mit́ hoṛaḱ hoṛmore matra khon bạṛti ojon goṭae lagit́ usul ar ojonre oka anupatik har se rate sodoroaḱa onage hormo reaḱ ojon sucoḱ se Body Mass Index ko metaḱ kana.

Noate abobon men daṛeaḱa je Monekaḱme amaḱ hoṛmo reaḱ ojon 60 kg ar am do 5 feet 6 inch usul mit́ hoṛ kanam. Noa te amaḱ BMI reaḱ man tinaḱ? Se amaḱ sthulota se ledgeć moṭa reaḱ oka dosa re menaḱmea. Dela pạhil re BMI man ligi; nonde amaḱ hoṛmo reaḱ ojon do 60 kg ar hormo reaḱ usul do 5 feet 6 inch:

Abo bon baḍaya: 1 inch = 0.0833 feet,

 metaḱme 6 inch = (0.0836) = 0.04998 feet.

Tobe amaḱ usul tiṅgoena = (5+0.04998) feet = 5.4998 feet.                             

Abo bon baḍaya: 1 feet = 0.305 meters.

Tobe 5,4998 feet = 0.3055.4998 = 1.677439 meters.

Cetan reaḱ somikoronre asol man bạesạo lekhać ńamoḱa;

                 BMI=21.32

Tobe amaḱ hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ do hoyoḱ kana 21.32

 

Nitoḱ latar reaḱ chok bon ńela.Nonde BMI man reaḱ sreeni bibhag tear hoe akana.Abo bon bujhạo daṛeaḱ kana je amaḱ BMI man Jodi 18 latar re tahen unre bujhạo hoyoḱa je am do roga hormo antem bosobasoḱ kana.

 

BODY MASS INDEX (BMI)

Classification

BMI score (kg/)

Under weight

18.5

Normal

18.5-24.9

Over weight

25.0-29.0

Obese

30.0-40.0

Extreme

40.0

 

Amaḱ man Jodi 18.5- 24.9 hoyoḱ tobe sabhabik ar bogi hoṛmo menama. Bạṛti ojon khetro re noa reaḱ man sadharonto 25.0-29.0 tahena. Ar sthulota se ledgeć moṭa hoṛmo reaḱ pạhil stor khettro re 30-34.9 hoyoḱa. Amaḱ man Jodi 35-40 hoyoḱ tobe amdo sthulota se legeć moṭa hoṛmo reaḱ dosar dhaṕ re menama. Am Jodi hoṛmo reaḱ ojon sucok 40 khon bạṛti man ńel ocole khan tobe amaḱ sthulota se ledgeć moṭa hormo do tesar dhaṕ re menaḱa. Onate am do bujhạo lagaoama je amaḱ hoṛmo reaḱ dosa do bạṛić seć. Jahãtin okterege amaḱ duạre koṭab daṛe atama. Ente sthulota se ledgeć moṭa hoṛmo khạtirte Koronari koram ruạ, ṭaip-2, Diabetes, Cancer (breast, colon) High blood pressure, Stroke, ar hõ aema aema botoranaḱ ruạ hoe daṛeya. Onate noa babotre sontor akae tahẽn do adi bogia.

Sthulota se legeć moṭa do cekate hoyoḱa?

Mimit́ hoṛ ạḍi bạṛti Calories jom, menkhan jạruṛ lek hoṛmo ban khaṭao ge sthulota se ledgeć moṭaḱ reaḱ maraṅ karon mente ganog kana. Ona chaḍa baṅ jạpit́ dareaḱ, jạṛuṛ leka jirạoḱ, unko boss re menaḱ (Genetic), Gharoj reaḱ join jiṅgi, mon sećte bajao ar eman tiaḱ ko hõ sthulota se ledgeć moṭa reaḱ karon mente lekhaḱ kana.

Cekate sthulota se ledgeć moṭa do bon tegu darama?

Noa khetro re jao hiloḱ beyamoḱ (Exercise) chaḍa ar cet́ hõ bạnuḱa? Din hiloḱ setaḱre taram, paeraḱ ar eman teaḱ hotete ḍheṛkaete sthulota se ledgeć moṭa do koṭa gidića. Ona chaḍa pusṭi jomaḱ ko jom, laloć jomaḱ ko jom bạgi, daṛeaḱ khan hoṛmo reaḱ ojon jao hiloḱ aribạndite aema rukhiạ ńamoḱa.

 

 




“HUDIS GANḌO̠N RE̠ BO̠HO̠Ḱ HATAṄ”

Iń do̠ kạṭić tahẽn re̠ Baṅgla Cinema re̠n ạḍi maraṅ Fan do̠ń tahẽ kana.  Sasalha, me̠taḱme̠ ạḍi jhũḱ mo̠nte̠ Baṅgla Cinema ńe̠l lạgit́ haṕta re̠aḱ pon din tạṅgi re̠ṅ tahẽnkan tahẽna. O̠ṛaḱ re̠ mit́ṭaṅ po̠nḍ he̠nde̠ (sada-kalo) tv tahẽkana. Lukhibar, sokolbar, ar sunibar. Haṕta re̠aḱ no̠a pe̠ dinge̠ BTV portha re̠ Baṅgladesi cinema procaroḱ kan tahẽna. No̠a cinema ńe̠l khạtir ae̠ma te̠g sikạroḱ hoyoḱa. No̠nkanaḱ aṭkarbuj unigei bujhạua o̠ko̠eaḱ gharońj re̠ o̠na niạm tahẽkana.

E̠ṭaḱ se̠c katha baṅ bạṛtikate̠ mul katha se̠ćbo̠n he̠ćle̠nge̠. Jo̠kho̠nge̠ baṅgla cinema do̠ń ne̠le̠t́ tahẽna un o̠ḱte̠ge̠ń tạṅkhiye̠t́ tahẽna cinemare̠ dal-dapal, rapṭha-rạpṭhi, usạt- upusạt e̠mante̠aḱ lagaore̠ge̠ tahẽna. Cinema re̠ jo̠kho̠n hãhãe ạḍi jore̠ko̠ raga, un o̠kte̠ o̠na raḱ re̠aḱ scene ńe̠lle khan ińaḱ mẽt́ mit́ ko̠na kho̠n ce̠daḱ coṅ mit́ bar ṭho̠p daḱ jo̠ro̠ḱ kan tahe̠na. Ńe̠le̠t́ tahẽaṅ jãhãe Ovine̠ta se̠ Ovine̠tri jo̠kho̠n ragako̠ unre̠ kạumạuate̠ ko̠ṛamre̠ kajaḱtei ce̠ṭago̠ḱa. Amon bhańjte̠ kathako̠ ro̠ṛa mo̠neke̠am Dulạṛ, hudis- ganḍo̠n, duk jala e̠mante̠aḱ jo̠to̠ ãṭkaraḱ no̠a ko̠ṛam re̠ me̠naḱ mãyãm kunḍi (Ridpindo) do̠e sambṛaoeda.

No̠a ko̠ ńe̠l ńe̠lte̠ tho̠ṛagan do̠ń hara burue̠na. Skul re̠ science ńutuman mit́ṭaṅ rạskạwanaḱ o̠na so̠ṅge̠ so̠ṅge̠ dukanaḱ biso̠I do̠ń bachao hataoke̠da. Thiḱ un o̠kte̠ re̠ ar mit́ṭen baṅgla cinema oḍoḱena.Nayo̠ḱ do̠e tahẽkana Ononto Jolil. Cinema re̠aḱ ńutum do̠ andaj hoyoḱ kana “NI:SARTHO  VALOBASA”.

No̠a cinema re̠ uduḱakan mit́ṭen scene ińaḱ mo̠n re̠ ạḍi ãṭ bhạbito̠ḱ kana. Cinema mit́ o̠kte re̠ Nayoḱ aćaḱ ko̠ṛam kho̠n mãyãm kunḍi oḍoḱke̠da, aćaḱ dulạr aćre̠n naikae bujhạuae lạgit́. Un o̠kte̠ń hudiso̠ḱ kan tahẽna no̠nkanaḱ duḱanaḱ, rạskạ, jala ạikạuḱ jo̠to̠aḱge niạ m̃yãm kunḍi kho̠n ạyuro̠ḱkan tahẽkana. Baṅ !! Science re̠ hećkateć ńe̠l kedạń aboaḱ se̠ jãhãe ho̠ṛaḱge mo̠n me̠nte̠ ce̠t́ge bạnuḱa. Khan cinema ńe̠l do̠ń bạgike̠da. No̠nkanaḱ bin-baḍae kho̠bo̠r seć mo̠niń emkeda.

Katha ro̠ṛ ro̠ṛte̠ ce̠daḱ coṅ e̠ṭaḱ sećge̠ń calaḱkana!! No̠nkage hoyoḱkana! Sãote̠ ạḍi maraṅ mit́ṭen udaho̠ro̠n do̠ń emke̠da. No̠a khạtirte̠ ikạń kho̠jke̠da. Nito̠ḱ mul babo̠d re̠ heć hoykoḱ. Aboaḱ koṛam bhitri re̠ mo̠n me̠nte̠ cet́ge bạnuḱa.jo̠to̠ge aboaḱ bhul dharona. Abo duḱ re̠ bon paṛaolen khan koṛam re̠ ti emkate̠ cet́ leka coṅ mit́te̠ kạmi baṛae abon. No̠a hudis kate̠ je̠ aboaḱ koṛam bhitrire̠ mo̠n me̠naḱa me̠nte̠. No̠nka le̠khan aboaḱ mo̠n do̠ hapeḱa. Nito̠ṅ manao hatao lagaḱa je̠ o̠na aboaḱ bhul dharo̠na. O̠na re̠aḱ karo̠ntet́ do̠ aso̠le aboaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ bhitrire ukuakan me̠naḱa.

Abo tho̠ṛagan re̠ hõ SENNAYTONTRO babo̠d re̠ bon baḍae daṛeakada. Jo̠kho̠n aboaḱ ho̠ṛmo̠re̠ siḱṛićko̠ ge̠r bon unre̠ Sennayu te̠ ãṭkar daṛeaḱa ar bo̠ho̠ḱ hataṅre̠i kạmia ar abo ti se̠ e̠ṭaḱ jinisko̠ te̠bon ãṭkar daṛeaḱa. No̠nḍe aboaḱ ho̠ṛmo̠re̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ bhag me̠naḱa. To̠be Sennayutontro 2 bhag te̠bon bhaga.

  1. Kendrio sennayutontro
  2. Prantio sennayutontro

No̠a kendrio sennayutontro re̠aḱ maraṅ bhag do̠ aboaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ. O̠kaṭaḱ aboaḱ bo̠ho̠ḱ me̠taḱme KROTI  tala̠ re̠  napaete̠ me̠naḱa.No̠a kho̠nge jo̠to̠aḱ hudis ganḍo̠n, dulạṛ bon ãṭkara. Ar ạuṛiaḱte̠  abo do̠ mãyãm kunḍi (Ridpindo) kajakte̠bo ceṭago̠ḱa.Nito̠ṅ abo mit́ṭen biso̠i bon o̠nman lege̠.   No̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ aboaḱ go̠ṭa ho̠ṛmo̠ do̠e sambṛaoeda.No̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ hõ go̠ṭho̠n bhag me̠naḱa. O̠na bhag le̠kate̠ no̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠e kạmieda. Abo do̠ latar re̠aḱ pạhilaḱ chobire̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ pe̠ (3) bhagbon ńam akada.No̠ako̠ do̠  hoyoḱkana:

  1. Samaṅ bo̠ho̠ḱ hataṅ
  2. Tala bo̠ho̠ḱ hataṅ
  3. Tayom bo̠ho̠ḱ hataṅ

Niạ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ mit́ṭen bhag do̠ hoyoḱkana Thelamas. O̠kaṭaḱ do̠ abo dosaraḱ chobi re̠aḱ ostitto mońte̠bon oprom daṛeaḱa. No̠a bhag do̠ aboaḱ nijaḱ ar samajik ạn –ạri sodora. E̠ṭaḱ hoṛ jo̠kho̠nge bon jo̠ṭe̠t́koa,ar mo̠nre̠bon ãṭkara: khange̠  abo ho̠ṛmo̠ ar mo̠n se̠ćte̠ o̠kaṭaḱ jalabo̠ bujhạu no̠a hõ Thelamas kho̠nge hijuḱa. Ar hõ bon ńe̠lle khan jãhãegebon dulạṛko̠, jãhãe cetanre raṅgao emanteaḱ ar hõ aemage aboaḱ samaṅ boho̠ḱ hataṅ re̠aḱ Hypothelamas bhag do̠e sambṛao baṛaeda.

No̠age hoyoḱkana “HUDIS GAṄḌO̠N RE̠ BO̠HO̠Ḱ HATAṄ”

Mo̠ne ke̠dáṅ ạḍi maraṅgeń olke̠da. Dulạṛiạ pạṭhuạ cet́lekae hataoa bạṅ baḍaea. To̠be te̠heń do̠ niạ  dhạbićge.

JO̠TO̠KO̠ JO̠HAR!!

   




Calaḱ kan lockdown thoṛa rawal ńoḱ daṛeaḱa-Jonoprosason Montri

Korona bhairas pasnaoḱ teṅgo daramre calaḱkan bond se manaoḱko thoṛagan alga se rawal ńoḱ daṛeaḱa mentey baḍae oco akana Jonoprosason proti Montri Forhad Hossain. Uni doe̠ men akada,Ona khạtir ạḍi keṭećte̠ hoṛmo ạri manao̠ kate̠ senoḱ hoyoḱa No Musk No Service noa do khạṭiy jạruṛa.

Teheń Sokolbar tayom bela Khbor sakamre̠ kol akat́ mit́ khoborre jonoprosason Proti-Montri noako kathae baḍae̠ oco akana.28 April bhitrire̠ noa re̠aḱ mońj mit́ṭen goṭawaḱ hatao hoyoḱa men tehoẽ lạ keda.

Source- Amader somoe




HAERE! HAERE! KO̠RO̠NA

E̠ Ko̠ro̠na,

Tinạḱdin siń po̠ṭo̠mle tahe̠na,

Ruạṛ calaḱme ape Disom Caena,

Haere! Haere! Ko̠ro̠na.

Mõ̠ńjge tahẽ̠kan ale Disom,

Jo̠mlet́kole Hako kaṭko̠m,

Ńulet́le Hạnḍi Pạurạ Matko̠m,

Am iạte Ko̠ro̠na ale do̠ siń po̠ṭo̠m.

Oṛaḱre menaḱlea siń po̠ṭo̠m,

Lạṭu kạṭić jo̠to̠ge so̠lo̠m lo̠ṭo̠m,

Baṅ ńamo̠ḱkana Toa Dahe go̠to̠m,

Baṅ ńamo̠ḱkana ho̠ṛmo̠ e̠se̠t́ cato̠m.

So̠ṛo̠kre ńamoḱkana bhagete dal,

Ạikạuḱkana bin buluṅ mạrićte jhal,

No̠ḱõ̠e noṅka hoeakana aleaḱ hal,

Baṅma alege Pulisren Jan-mal.

E̠ Ko̠ro̠na,

Caena Disom ruạṛme ko̠ro̠na,

Noṅge baṅkhać Pulisko saso̠na,

HAERE! HAERE! KO̠RO̠NA.




Disạmre̠ Calaoe̠n 24 Ghonṭare̠ Koronate 39 hoṛko benḍaoe̠na arhõ nãwãte̠ko jạbunena 2,212 hoṛ

Disạmre̠ Calaoe̠n 24 Ghonṭare̠ Koronate arhõ 39 hoṛko goće̠na oka do calaoe̠n 58 din bhitrire̠ lekhate̠ sanam khon ḍher tahẽkan.

Onkage calaoe̠n 24 ghonṭare̠ arhõ 2 hajar 212 hoṛaḱ hoṛmore̠ nãwãte̠ Korona tejoaḱ ṭewan do̠ saṕ ńam akana oka do calaoe̠n 76 din bhitrire̠ joto khon bạṛtige tahẽkana.

Moṅgol hiloḱ mit́ ḍhạrwạḱ kol kate sastho Odhidoptor doe baḍae̠ oco akana baṅma nãwãte̠ 2 hajar 212 hoṛ selet́ nit do̠ disạmre Korona te̠ jạbun akan hoṛaḱ lekha do̠ ḍher katet́ hoe akana 4 lakh 36 hajar 684 hoṛ.

Ar calaoe̠n mit́ dinte̠ 21 hoṛaḱ dhạrti bạgiaḱte̠ disạmre̠ joto kote̠ hanapurien hoṛaḱ lekha do̠ hoe akana 6 hajar 254 hoṛ.

Sastho Odhidoptor aḱ hisạb lekate̠ apnar oṛaḱ ar haspatalre ran ocoḱkan arhõ 1 hajar 749 ruạḱ kan tahẽkan hoṛko doko bes ruạṛ akana mit́ dinte̠. Ona hisạbte̠ joto kote bogeyen ruạḱkan rugi hoṛaḱ lekha do hoe akana 3 lakh 52 hajar 895 hoṛ.

Source- Dainik jonokontho




ŇU BULOḰ REAḰ KUṚẠI

Abo santal ko̠ do̠ ḍherge ńu bubulaḱre unum kate sanam o̠t baṛge ko̠ at́ caba akada. Ar nit hõko at́eda. Ar onatee Santal hoṛ hisạbte teheń niạko biso̠e iń olet́kan o̠na do ạḍi tet́ge jạruṛaḱ kangea. Hẽ tho̠ṛa bo̠cho̠r laha o̠kte o̠kteń ańjomet́ kan tahẽkana baṅma gidrạ eṅgat se gogo hoṛko menet́ tahẽkana ako̠ren jawae babo̠t, sigareṭ se cuṭi bae ńũ lekhan baba ho̠ṛ lekage bae bujhạḱ kana.  Ado̠m o̠kte rebon ạribạndhi lekhan ńelabo̠n sigareṭ se cuṭi biṛi ńu kho̠n eho̠ṕ kate bhan, gańja ar mucạt́ re ma syrińge/pạṭi seć teho̠ nesa ko hatao jo̠ṅ kana.

Ar teheń do̠ o̠nko̠ babo̠t iń olet́a, o̠ko̠e do̠ abo̠ren keṭeć, ạkilan, ao̠tan dhiri, tayo̠m daram rehet́ geko ho̠e daṛe ko̠ḱ, hẽ o̠nko juạnko babo̠t ge. Juạn ko daṛeaḱ aḱ so̠na diso̠m tear se so̠na lekan so̠maj bandhao̠ge.

Menkhan e juạn cet́ em cekaet́a. Kạhtuk puthi re o̠lakan leka, ńũ bulo̠ḱ te se rij roṅte unumakan juạn ho̠tete gharo̠ńj,so̠majar diso̠m do o̠ho̠ hararakaṕlena.

Niạko bo̠cho̠rrebo̠n ạribạndhi lekhan ńũ bulo̠ḱ iạte o̠lo̠ḱ pạṛhao bạgi kate thoṛa umer re bạhujo̠ṅ, gidrạjoṅ ar mucạt́re do̠ ja uḍić baba ar go̠ṛo̠m babawaḱ jumi jaega ạkriń kate se nalha tumal kate o̠ka ṭaka paesa ko ńamet́kan o̠na kho̠n bạṛti do̠ko ńuet́ kana.

 Ar o̠na te ḍiṅgạro̠ḱ seć ko mo̠nḍhaḱ kana. Ar eken o̠na do̠ baṅ menkhan niro̠po̠n ho̠ṛmo do̠ baṅ bicko̠m nijo̠r nacar reṅgeć bin ạkilan ho̠ṛ iạte aema lekan ho̠ṛmo reaḱ muskilanaḱge ho̠yo̠ḱ kana, bạṛti kaete do̠ Cancer (kensar) lekan ro̠g bihin geye kahilede kana.  Ar o̠na te ạḍi tho̠ṛa umer rege dhạrti puri ho̠e bạgiạḱ kana. So̠ṅgete era uru bhại bhạgi ho̠ bae so̠ṅgeto̠ra daṛe akokana. Nesa reaḱ bạṛić tet́ do̠ aema ho̠ṛ bo̠n baḍae reho̠ o̠na leka babo̠n calaḱ kana se babo̠n manao̠et́ kana.

Nu buloḱte cet́ko muskilanaḱ ho̠yo̠ḱ kana: Jemo̠n- Ṭaka paesa seć tebo̠n nijo̠ro̠ḱ kana, O̠ṛaḱ renko so̠ṅge mońj so̠mpo̠rko cabaḱ kana, mo̠ca ho̠ so̠ kana, gateko̠ bako so̠ṅgeka…

  • Ṭaka paesa sećte nijoro̠ḱ
  • Gate se peṛa ko̠ kho̠n pharako̠ḱ
  • Aema lekan muskilanaḱ ro̠g bihin te kahilo̠ḱ
  • Dho̠ro̠m sećte ạḍi tet́ begaro̠ḱ
  • Tho̠ṛa umer re no̠sṭó̠ḱ se gujuḱ.



Teheń do Dhạrti jakat Hoṛmore̠ bạṛti cini (Diabetic) Din

Teheń do Sunicar 14 November Dhạrti jakat Hoṛmore bạṛti cini (Diabetics) Din.Dhạrti reaḱ e̠ṭaḱ disom ko leka Baṅladisom rehõ aema lekan kạmi horako ́alate̠ noa din do manao hoe akana.

Noako kạmi horako modre̠ tahẽkana bin damte hoṛmo re̠aḱ cini se Diabetics’ biḍạu, hoṛko aodhanko lạgit́ posṭar, liphleṭ pasnao ar olte̠ chubi benao reaḱ haparao, ḍaktar ar Rugiko talare̠ kukli ar roṛ ruạṛ re̠aḱ dupuṛuṕ, ran se biḍạu ocoḱ re̠aḱ buj emoḱ ar aema lekan biḍạuko hatao.

Niạ serma do̠ noa din lạgit́ bohoḱ katha do̠  doho hoe akana: “Diabetics joḱtonre begartet́ko baḍae daṛeaḱa Nurse koge”. Noa Din lạgit́ Diso̠m goṅke Md. Abdul Hamid ar Maraṅ Montri Sheikh Hasina judạ judạ gapal marao kin em akada Diso̠m hoṛko lạgit́.




KORONA Ajar re̠aḱ teheńaḱ Khbor

Mãhãmari KORONA Viruste jạbun kate̠ nit hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ goće̠n koaḱ lekha do̠ 11 lakh 29 hajare parom keda. Ar No̠a ruạre̠ko jạbun akan hoṛaḱ lekha do̠ nit 4 kạruṛ 10 lakh 29 hajar hoe akana. Teheń do̠ noa Mãhã mạri ruạ teko jạbunena arhõ 3 lakh 81 hajar hoṛko ar dhạrtiko bạgiyada 6 hajar 141 hoṛ.

World Omiteraḱ tumạl lekate̠ Bud hiloḱ setaḱ hạbićte̠ goṭa dhạrtire̠ KORONA te jabun akan hoṛaḱ lekha do̠ 4 kạruṛ 29 hajar 279 hoṛ ar goće̠n hoṛaḱ lekha do ̠ hoe akana 11 lakh 29 hajar 492 hoṛ. Ar No̠a Maraṅ mãhã mạri ruạ khon phạriạ kate̠ gharonj teko ruạṛen hoṛaḱ lekha do̠ 3 kạruṛ 6 lakh khon bạṛtige.

Gota dhạrtire nit hạbićte KORONA te jạbun kate joto khon bạṛtiko nosṭo akana Amerikare̠, O̠na diso̠mre̠ nit hạbićko jạbun akana 85 Lakh 20 hajar 307 hoṛ arko goć e̠na 2 lakh 26 hajar 149 hoṛ.

Dosar lekhare  menae Bharot Diso̠mre̠ nit hạbićte̠ko jạbun akana 76 lakh 49 hajar 158 hoṛ ar nit hạbićteko goće̠na 1 lakh 15 hajar 950 hoṛ.

Source: BD Protidin