Gastric/Peptic Alser

Abo sãota ar disomre gastric ńutuman mit́ṭen ạḍi oporom mit́ṭen katha do menaḱa, gastric do judio jahan ruạ reaḱ ńutum do baṅ kana enrehõ abo do noa kathate mit́ṭen ruạ bon bujhạueda. Asokaete gastric te oka ruạ bon bujhạuet́ ona do kana lać haso, niạko dinre hajar hajar hoṛ noa ruạ reaḱ aema nạmuna koante ḍaktar ṭhenko hijuḱ kana, onate noa ruạ reaḱ mit́ bar jạruṛ bisoeko baḍaekaḱ do ạḍi jạruṛa.

Pạhil rebo baḍae lege noa ruạ reaḱ ḍaktari ńutum do cet́ kana? abo do mocate okabon jomet́, ona do lać reaḱ poṭare sen jarwaḱ kana, onḍe do ona poṭa reaḱ harta khon thoṛa rasa oḍokoḱ kana onako jomaḱ hajam lạgit́te, noako rasare enjaim ar hidroclorik asiḍ ńutuman menaḱa, abo sanam kobon baḍaegea je, asiḍ do hoṛmo reaḱ hartare paṛaolen khan onḍe do loḱa ar ghaoḱa. Onate asiḍ rasa do tinạḱ oḍokoḱa ona jaega do unạḱge loḱa, aboaḱ ona rasa do jomaḱ são mesaoḱ kante aboaḱ poṭa reaḱ norom harta do baṅ loḱkan tabona. Tinre aboaḱ lać do ekenaḱge tahen kana unre judi ona rasa oḍoklen khan tahle poṭa reaḱ ona lạbit́ se alga harta do lo daṛeaḱa, nonkate lo kate oka ghaoe hoe ocoyet́ kan ona doko metaḱ kana peptic alser, ar oka ghao do poṭare hoyoḱa ona doko metaḱ kana gastric alser. Nonkate aboaḱ poṭare oka ghao hoyoḱ ona do gastric alser, ar poṭa tayomre oka nanha lać menaḱ onare ghao hoyoḱ ona do alser ko metaḱ kana. Bohoḱ kathare Peptic alser ol reaḱ mantet́ do hoyoḱ kana lać reaḱ poṭa ar ona tayom reaḱ nanha lać do peptic ńutuman kouste tear akana, Ona iạte peptic alsarko metaḱ kana.

Cet́ cet́ karon se kạmite noa gastric alser do hoyoḱ kana:

1.Nahaḱ niạko dinre noa rog hoyoḱ reaḱ asol karon do kana aema lekan haso reaḱ ranko jom (one oka do lać haso reaḱ ran baṅ kan) jemon: disprin, Dicophlenac, emanteaḱ ran judi eken laćre bạṛti jom hoelen khan.

2.HELICO BACTER PYLORI ńutuman mit́ lekan tejo do noa rog ren asol karon menteko baḍaoḱ kana. Asokaete saere gel mõṛẽ hoṛaḱ peptic alser do noko tejo hotete hoyoḱ kana.

3.Bạṛti oktere eken laćre tahelen khan poṭa khonaḱ oka jojo rasa oḍokoḱ onate poṭa bhitri lạbit́ harta loḱa.

4.Coṭi,biṛi se hạnḍi pạurạ lekanaḱ emanteaḱ nisạ. 5. Jom ńu reaḱ oniom. 6. Ạḍi bạṛti cintạ. 7. Aema oktere noa do bõs rog mentehõ hoyoḱa. Arhõ aema karon menaḱa tobe niạ eae goṭećge alser doko metaḱ kana.

Cet́ cet́ cinhạ ko ńeltebo bujhạua gastric hoe akana:

  1. Hoṛmore laṅga.
  2. Bohoḱ acur.
  3. Koṛam dhak-dhakaoḱ.
  4. Koṛam haso ar jal jalaoḱ.
  5. Reṅgeć kom ạikạuḱ.
  6. Beć beć aṭkar se beć.
  7. Hoṛmo bạṛijoḱ.
  8. Laćre gas aṭkar.
  9. Lać phulạuḱ se hajam baṅ hoyoḱ.
  10. Ṭạnḍite keṭejoḱ.
  11. Eken laćre lać haso, oka do aema oktere paṭwa hoe bon metaḱkan.
  12. Dea reaḱ latar sećre haso.
  13. Lać haso one oka ḍher okte bukạ beṛhaete aṭkaroḱ. Noako haso do goṭa din baṅ tahẽ daṛeaḱa. Jom ńu sãote noako haso reaḱ jopoṛao tahẽ daṛeaḱa, arhõ noa kodo joto hoṛaḱ do joto ko são baṅ juri daṛeaḱa, tobe noako cinhạko ńellen aṭkaroḱa noa do alser rog kana mente.




VACCINATION SE ṬIKẠ

Baṅgladisom sorkar do ạḍi din khonge mit́ṭen vaccination programe calaoet́a. Ona program reaḱ motlob do jemon disomren joto nawa gidrạ turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱ. Eken bar bochor latarren gidrạko ṭikạ ocoyet́koa. Onate janam tora khonge ṭikạ emako ehob hoyoḱa. Pon se mõṛẽ dom ṭikạ hatao lạgit́ senoḱ hoyoḱa.

Turui goṭen Rog:

1. TB se raj rog: Noa rog do ạḍi ãṭ pasnaoḱ kana noa disomre. Khoḱ ar thokote pasnaoḱa, ar aema atore nonkan rugiko menaḱkoa. Onate noa ṭikạ do ạḍi ãṭ jạruṛa jemon gidrạ do kạṭić khon noa rog teṅgo daram daṛe ko ńam.

TB reaḱ ṭikạ do janam torako em daṛeaḱa. Noa ṭikạ ńamkate aema gidrạ doko ghaoḱa ṭikạ jaegare, ar ghao do usạra baṅ besoḱa. Ona iạte adom eṅgat hoṛ do gidrạ ṭikạ ocoko bako rebena. Ona do gidrạ lạgit́ mit́ṭen bhul hudis. Ente ghao do baṅ hasoa, ar thoṛa hapta bhitrire besoḱa. TB ruạ ńamlen khan, khạṭige uni gidrạwaḱ kosṭo do bạṛti hoyoḱa. Onate niạ rog reaḱ ṭikạ gidrạbon hatao ocokoma.

2. Aḱ bại se Tetanus rog: Noa rog ńamlen khan, rante bańcaoḱ reaḱ as do thoṛagea. Ḍher nonkan rugi do ạḍi haso ar kosṭo kateko gujuḱa. Pe dom ṭikạ kate hoṛmore niạ rog teṅgo daram daṛe tahena, ar noa rog baṅ ńamkoa.

3. Diptheria: Noa rog do mit́ṭen pasnaoḱ rog kana. Noa rog disomre pasnaolen khan aema hoṛko gujuḱa. Okoeko besoḱ onko do noa rog ar baṅ ńamkoa. Onka leka okoe pe dom ṭikạko ńam akat́ onko do baṅ ńamkoa.

4. Jeleń khoḱ se Whooping cough/pertussid: Noa rog do khoḱ manda leka ehoboḱa. Menkhan thoṛa din bhitrire khoḱ do ạḍi ãṭ ḍheroḱa. Gidrạ do khoḱ khoḱte ko beja ar ạḍi ãṭko laṅgaḱa. Noa rog do ạḍi din tahẽna, ar daṛean gidrạ hõko nijoroḱa. Bale gidrạ doko goć daṛeaḱa, sahẽt́ bondoḱtakoa. Pe dhao ṭikạ hataole khan noa rog do baṅ ńamkoa.

5. Polio se Boroć rog: Polio ruạ do lolo ruạ ar daireate ehoṕ daṛeaḱa. Se ackate bujhạuḱa, je nui gidrạ do ti se jaṅga ṭhik bae laṛao daṛeaḱa. Polio ruạte hoṛmo reaḱ sirko bạṛijoḱa. Adomko do ạḍi muskilko ruạḱa, ar goṭa hoṛmo bako laṛao daṛeaḱte sahẽt́ hõ baṅ ṭhik tahẽntakoa, arko gujuḱa. Ḍher hoṛaḱ eken mit́ṭen ti jaṅga se ti bako laṛao daṛeaḱa. Jiwet́ bhor boroćge tahẽntako. Gidrạ nonkako ruạlen khan, ona ti se jaṅga ṭhik leka baṅ haraḱa, bickom kạṭić ar rohoṛge tahẽna. Niạ rog ńamkate ren reaḱ jahan upại do bạnuḱa. Gidrạ kạṭićre Polio reaḱ ṭikạ metaḱme ṭhop ran pe domko ńamle khan noa rog baṅ ńamkoa.

6. Talsa se Ham rog: Talsa do mit́ṭen pasnaoḱ ruạ kana. Mit́ṭen gidrạ niạ rog ńamle khan aema gidrạ ńamkoa. Talsa khon besoḱ lạgit́ ran do bạnuḱa. Menkhan, kạṭićre mit́ dom ṭikạlen khan, ona ruạ tayomte baṅ ńańama.

Ṭikạ ocoḱ reaḱ dhara:

  1. BCC: TB reaḱ ṭikạ do BCC ko metaḱa. Eken mit́ dom ṭikạ jạruṛa. Janam torage baṅ ńamlen khan, pạhil DPT ar Polio ṭikạ okteko emakoa.
  2. DPT: Aḱ bại se Diptheria ar jeleń khoḱ reaḱ ṭikạ do mit́ soṅgete pạṭite emoḱa. Menkhan kạmi ṭhik jemon hoyoḱ onako reaḱ pea pạṭi jạruṛa, pạhil dom do turui hapta umerre, dosaraḱ mit́ cando tayom ar tesar dhao do ar mit́ cando tayom emoḱa
  3. Polio: Polio rog reaḱ ṭikạ do ṭhop ran kana. Oka somoe DPT injection emoḱa, un okte polio ṭhop hõko ńama. Pe dom jom hoyoḱa.
  4. Talsa:Talsa se ham reaḱ ṭikạ do ạḍi kạṭić gidrạre ṭhik baṅe kạmia. Janam khon are cando purạu kate ko ńama. Mit́ṭen pạṭitege ko hoyoḱa.



Hoṛmo Lạgit́ Daṛeanaḱ Jomaḱ Se Viṭamin

Daṛeanaḱ ar boge jomaḱ do aboaḱ hoṛmore aemae kạmia. Abo do usạratebon nijoroḱ kana ente onkan daṛeanaḱ se viṭamin jomaḱge babon jomeda. Abo disomre aema thoṛa dam reaḱ Bhage viṭamin jomaḱko menaḱa, menkhan ona do viṭamin kana mente okoe hõ babon mẽt́ luturaḱ kana. Ar onatege onkan Bhage jomaḱ do reṅgeć koaḱ jomaḱ bon metaḱ kana.

Aṛaḱ sakam, Jo, Bagwan reaḱ sanam lekan aṛaḱ se utu teaḱ, Ạlu, Sạpạri, Dạl, Anaros, Pạpiạ, ar eman teaḱko oka do sastate ńamoḱ onage viṭamin se daṛeanaḱ jomaḱ doko metaḱkana. Nonkan bhage jomaḱ do joto umer ren hoṛkoaḱ hoṛmo lạgit́ gạḍi upkạr ar bhạlạianaḱ kana. Bạrtikaete Gidrạ ko kạṭić khon jom hewa ocoko hoyoḱa, Jemon onko do mit́din Bhage ạyur koko hoyoḱ.




Goṭa Disạmre Gidrạko Vitamin A -Plus Capsule ko Emako Kana

Teheń Robibar (18 June) setaḱ 8:00 baja khon dhinạn bela 4:00 baja dhạbić 6 cando khon 49 cando umer ren 2 karoṛ 20 lakh gidrạko disạm reaḱ jo̠to̠ sarkari sastho kendro se niṭ akat́ eṭaḱ eṭaḱ ṭhạ̃ikore Vitamin A -plus capsule ko jo̠m ocoyet́koa. Sạnicar (17 June) Sastho montri do̠e lại laha akada je, disom ren 6-11 umer ren 25 lakh gidrạ, ar 12-59 cando ren 1 karoṛ 95 lakh gidrạko selet́ 2 karoṛ 20 lakh gidrạko araḱ ar hạriạṛ roṅ aḱ Vitamin A capsule jom ocoko se emako reaḱ niṭ akana.

Vitamin A capsule jo̠m ocoko reaḱ karontet́ kana, noa ran jomte gidrạ koaḱ ho̠ṛmo̠ niropon tahẽna ar jaha lekan rog sãoge lạpạṛhại reaḱ dil ar daṛe do̠ ho̠ṛmore hijuḱa, ho̠ṛmo̠ reaḱ jaṅ ar ḍaṭa ko hõ keṭejoḱa, mẽt́ kãṛã lekan rog khon hõ gidrạko rukhiạ ko ńama, bạṛtikaete noa ran ho̠ṛmo̠re Antioxidents lekate kạmite cancer rog birud hõ teṇgo daram daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ aema lekan  rog khone rukhiạ koa. Ona iạte gidrạko Vitamin A menaḱ onkan jomaḱ ko jom ocoko hoyoḱa. Jemon: kạṭić hako, aṛaḱ-sakam, apple , sạru aṛak, gajor, toa, bele ul, sekerkenda nonkan emanteaḱ jomaḱko. Enḍekhan gidrạko koaḱ ho̠ṛmo̠re Vitamin A reaḱ jahan ṭonṭa se okulạn baṅ tahẽnte gidrạko mońj se niropon ho̠ṛmo̠ ko ạidạrijoṅa.




Oka Ko Kạmi Lahare Ar Tayomte Ti Ạruṕ Saphaḱ Hoyoḱa

Ti tege abo do jomaḱbon teara, jomabon, ar jahae hõ bon emakoa. Ti tege nawa gidrạ se bale gidrạ ar dulạṛiạkobon joṭet́koa. Noa ti tege aema lekan rog do pasnaoḱ kana. Onate ti sapha-sạphi dohoe jạruṛ kana. 5 May goṭa disomre sapha sạphi babotre goṭa disomre cehaona sabha se mãhã do manao hoyena. Eken gharońj redo baṅ, sãota reaḱ joto porjaire cehaona sombat ko pasnao hoyoḱa.

Tin jokhen ti ạruboḱ hoyoḱa:

  • Jomaḱ tear, jomaḱ hạṭiń ar jom lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Berel sạbji se pholmul saṕ lahare ti ạruṕ sapha hoyoḱa.
  • Berel sạbji se pholmul bohoe katet́ rehõ ti do sạbun saphaḱ hoyoḱa. Ente berel sạbji ar pholmul rehõ jibanu metaḱme tijo ko tahẽ daṛeaḱa.
  • Bale gidrạ ar umerte laha akan hoṛko jotet́ lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Ruạḱ hoṛ joṭet́ laha ar joṭet́ tayom ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre jaha seć khon hećkate ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Mẽt́-mũ-moca joṭet́ lahare hõ, ar joṭet́ tayom hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Lutur joṭet́lre hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre khon hećkate jahan ạsul jib janwar ko joṭet́ ko lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.Jahan ruạḱ ạsul janwar ko joṭet́ tayom ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.
  • Racate-tạnḍite kateć ti ạruboḱ hoyoḱa. Ar mạilạ tite racate-ṭạnḍite kateć saphaḱ hõ baṅ bogea. Hoe daṛeaḱa gạḍite jaha sećem calaḱ kana. Tala hor re racate-ṭạnḍite kạmi purạukeda. Goṭa ḍaharre gạḍire cet́ko coṅem joṭet́ akat́, janla, duṛuṕ aḱ siṭ ko. Nonkate bin bujhạute aema jibanu ko titem ḍohao joṅa. Noa okte tite racate-ṭạnḍite purạulere aema lekan rog ko hoe daṛeaḱa. Onate racate-ṭạnḍite lahare ti ạruṕ saphae hoyoḱa.

Sanitizer beohar: Hand sanitizer boehar hõ bhageaḱ kana. Enḍekhan 30 second bhor goṭa ti talkare mońjte ojog hoyoḱa. Menkhan onkan ńel ńamoḱ mạilạ tire tahẽlen khan se joṭet́ lekhan sạbun daḱte ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.                                                                                                              




Hoṛmore Adhe Reaḱ Bhạlạitet́

Adhe do ạḍi upkạr jinis kana. Goṭa dhạrtiren hoṛ noa adhe aema lekateko beoharet́ kana. Berelte ar utuḱ katet́ aema lekate jomogoḱa. Adhe do ran-rehet́ lekate hõ beoharoḱa. Noa reaḱ gun karonaḱte Ayurved ar Homeopathy rehõ ṭhạ̃i akawanae.  Ente adhe redo Antioxidant ar Anti-inflammtory aḱ gun menaḱa, oka do hoṛmo lạgit́ bhạlạianaḱkan. Din hiloḱ mit́ gilạs daḱ adhe são heḍeć katet́ ńũ lekhan aema lekan rog hoṛmo khon sahaṛoḱa. Ar nonkate hoṛmo niropon tahena.

Enḍekhan bon baḍaelege adhe khon cet́ cet́ko upkạr ńamoḱa:

Rog birudre kạmia:

Adhe re Antibacterial reaḱ gun menaḱa. Onate din hiloḱ adhe heḍeć daḱ ńũ do hoṛmore rog birude kạmia. Khoḱ-manda, nạnḍri haso emanteaḱ ruạre napaeye kạmia.

Ojon komoḱa:

Adhe daḱ ńu lekhan hoṛmo reaḱ ojon komoḱa. Ạḍi alga ar usạrate hoṛmo reaḱ itil komoḱa. Jomaḱ sana se reṅgeć hõe ḍanṭaoa. Khonrond katet́ ńel akana, adhe do ạḍi ghạṛić lać pereć se bi doho daṛeaḱa.

Uṕ ar Hoṛmo reaḱ harta mońje dohoea:

Harta reaḱ nanan muskilaḱ ko noa adhe rukhiạ daṛeaḱa. Cedaḱ je, adhe re menaḱ Anti-oxidant, Antibacterial ar Anti-inflammetory reaḱ gun do joto lekan rog khon hoṛmo rukhiạea. Nonkate harta hõ sapha sạphi tahena. Adhe redo viṭamin A , C menaḱa, oka do uṕ reaḱ goṛhon mońje dohoe kurumuṭuiea. Ona sãote hoṛmore mãyãm hõ sarsao ar sapha sạphi dohoea.

Hajam daṛe ḍheroḱa:

Dinre mit́ dhao katet́ noa adhe daḱ ńulere hajam daṛe ḍheroḱa. Nonkate gas acid hoyoḱ reaḱ sombhab kom tahena.

Adhe daḱ benao reaḱ bhańjtet́:

Pe cup daḱre adhe koṭeć katet́ em hoyoḱa. Daḱ mońjte heḍeć tayom gilạs re chakao hoyoḱa. Noare mit́ camoć dumur rasa mesao katet́ ńui hoyoḱa.

 




Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Calaoen bar din laha khonaḱ goṭa disomre ạḍi kajak rabaṅ do aṭkaroḱ kana. Ar kuṛhạ khạtirte setaḱ tora sin cando hõ bae ńel ńamoḱ kana. Ente ona dạriạ kuṛhạ ńutte siń cando do danaṅge tahẽn kana. Khan siń cando ạḍi bilom ńoḱte rakaboḱ kana. Adom adom ṭoṭhako ren hoṛ do siń cando aḱ marsalge bako ńel ńameda.

Onate ḍahar aṛe ato gharońjkore reaṛ-rabaṅ khonaḱ bańcaoḱ se thoṛagan urgumoḱ lạgit́te seṅgel jol kateć hoṛko jorogoḱ kana. Nonkan dosare hoe-daḱ bichnạu officer ko (Abohaobid) menet́ kana Sạnicar (07 January) khon thoṛagan rehõ noa abohaoa do bodoloḱa menteko baḍae ocoyet́ kana. Enrehõ bodol utạroḱa ona do baṅa mit́ bar din tayom arhõ nonkage reaṛ rabaṅ se kuṛhạ hoe daṛeaḱa. Niạko dinre sanam hoṛko ạḍi muskil dosare menaḱkoa. Bạṛtikate reṅgeć nacar hoṛko, okoe do horoḱ lạgit́ lolo kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko ạḍi haron kosṭo talate akoaḱ jion jingi ko khemaoet́ kana. Inạkate hõ kạmi kạsni hoṛko, okoe do mit́ jaega khon ar mit́ jaega calaḱ hoyoḱkantako onkan ko hoṛ hõ niạko rabaṅ dinre ạḍi haron sahao hoyoḱ kantakoa.

Bạṛtikaete haṛam-buḍhi hoṛko okoe do  umerteko laha akan ar kạṭić gidrạko lạgit́ hõ noa rabaṅ din do ạḍi muskilanaḱ kangea. Cedaḱje haṛam-buḍhi hoṛ ar gidrạko setaḱ re rabaṅ khạtir bahre baṅko oḍoḱ daṛeak kana. Niạko rabaṅ dinre sanam gogo babawaḱ jạruṛ kana aboren gidrạko napaete tạṅkhiko. Eken gidrạ moto do baṅ joto umer ren ko lạgit́ge noa rabaṅ do botoranaḱ kana. Ente noa rabaṅ mit́ dhao hoṛmore bololen re muskil dosare paṛaoḱ hoyoḱtabona. Metaḱme aema lekan ruạ hasorebon jạbun daṛeaḱa. Ar ona khon baṅcaoḱ reaḱ jahan horge babon ńama honaṅ. Onate delabon noa reaṛ rabaṅ dinre sanam ko ạḍi sontor rebon tahena. Jemon noa reaṛ-rabaṅ aloe kạbu bon ma. Ar nonkate noa rabaṅ dinre sanamko mońj bon tahen bon kurumuṭui ma. Sanamkoaḱ jạruṛ kana aboaḱ apnaraḱ hoṛmo apnaraḱ gharońjren hoṛko rạkhi jogaoko do aboaḱge dạyik kana.

 




Hoṛmo Niphuṭ Dohoe Lạgit́ Eyae (7) Goṭen Upạiko

Hoṛmo do hoyoḱ kana Isoraḱ Mundil. Onate hoṛmo sapha sạphi tahen do ạḍige jạruṛa. Hoṛmo joḱton hoyoḱtabona jemon abo gharońjren sanamko sapha sạphi ar niphuṭbon tahen.

1.Sapha sạphi gharońj:

-Dinạm hiloḱ ḍạbrạḱ hoyoḱa.

-Haptare mit́ dhaokate bohoḱ uṕ sạbunte saphae hoyoḱa.

-Joto kićrićko heḍeć se sạbunte saphae hoyoḱa.

-Gidrạkoaḱ ghao se si eman menaḱkoa se bạnuḱkoa ńel hoyoḱa, ar saphaetako hoyoḱa.

-Ṭạnḍite se racate tayom ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Jomaḱ tear lahare ar jom lahare ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Kạṭuṕ reaḱ rama kạṭić ar sapha dohoe hoyoḱa.

Oṛaḱ duaṛ:

-Dinạmge oṛaḱ joḱ saphae hoyoḱa.

-Somoe somoe bhit se ṭạṭi joḱ saphae hoyoḱa.

-Jom tayom hõ, caoṛa aloko hijuḱ lạgit́ hirić pạsir sikṛiko joḱ saphae hoyoḱa.

-Oṛaḱre setoṅ,hoe ar marsal bolo ocoaḱ hoyoḱa jemon capṛa, cuṭiạ emanko oṛaḱre aloko ḍera daṛeaḱ.

-Somoe somoe aṭet́ko setoṅre oḍoḱ hoyoḱa.

-Gitijoḱ somoe sor sor gitijoḱ baṅ hoyoḱa, ente riḍạt́ cirit́ gitić do hoṛmo lạgit́ baṅ besa.

-Jãhaman benao ṭạnḍite se racate baṅkate ṭạnḍite oṛaḱ se pạikhana benao hoyoḱa.Pạikhana sor re eneć ocoako baṅ hoyoḱa.

2.Daḱ:

-Mạilạ daḱ khon aema lekan rog ńańama, ḍherkaete lać has oar patla ṭạnḍite onate sanam okte sapha daḱ ńui hoyoḱa.

-Sanam okte kũi eset́kaḱ hoyoḱa.Pukhri se gaḍa aṛe ṭạnḍite baṅ hoyoḱa.

-Patla ṭạnḍite mạilạ akan kićrić pukhrire tis hõ baṅsaphae hoyoḱa, bickom judạ jaegare, ar ona mạilạ daḱ khetre dul hoyoḱa.

-Gaḍa se pukhri daḱ ńule khan lać haso ńańama, jạruṛ khan, noa daḱ do heḍeć kate ńui hoyoḱa.

-Daṛeaḱ bhor nolkup reaḱ daḱ bebohar hoyoḱa.

-Pukhri ar kũń aṛere pạikana oṛaḱ beḱnao do baṅ besa.

3.Mońj jomaḱ:

-Jãhãn jo jom lahare se aṛaḱ sakam utui lahare sapha daḱte ạruṕ hoyoḱa.

-Utui somoe beste isin ocoe hoyoḱa, asokaete jel utu.

-Jomaḱ lolo tahenre jomge besa.

-Jãhãn jomaḱ sarećlen khan beste eset́kaḱ hoyoḱa.

-Toa beste heḍećkate ńui hoyoḱa.

-Viṭamin do rog teṅgo daram daṛeye badhao ocoea ar joto lekan rog khon hoṛmoe daṛe ocoea. Niphuṭ tahen lạgit́ viṭamin do ạḍi jạṛuṛa. Pepe, ul, kanṭhar, anaros, kaera, libu, komla, gajor, sạpri, joto lekan aṛaḱ sakam emenkore aema viṭamin menaḱa.

4.Beyam:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ thoṛa se hoṛmo bhajao do jạruṛgea. Taṛam baṛae se kạmi baṛae hõ beyam kangea.

-Beyam len khan hoṛmo reaḱ mãyãm bes lekate pasnaoḱ jelko dp keṭejoḱa ar saṛeaḱa.

5.Jạpit́:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ jirạu do jạruṛgea tinre abo dobon kạmia unre hoṛmo reaḱ daṛe do thoṛa komaoḱa.Jạpit́le khan se jirạulen khan arhõ daṛebon ńam, ruạḱ okte babo jạpit́le khan usạra babon besoḱa.

-Jạpit́ okate mosari beboharlena khan, sikṛić bako ger daṛeabona. Sikrić ger kom tahelen khan, malaria ar pilạ ruạ ńańam reaḱ botor komge tahena.

6.Ṭikạ:

-Bar bochor latarren gidrạ do ṭikạ ocoko hoyoḱa janam tora khon ṭikạ ehoṕlen khan boge hoyoḱa. Ṭikạ hotete turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱa, ar onako rog baṅ ńamkoa.

7.Pạtiạr tahen:

-Judi bapla lahare juripạri epemoḱ baṅ hoelen khan, ar baplakate unkin bapla akan hoṛ pạtiạrgekin tahen, AIDS se eṭaḱ rog ona okte baṅ pasnaoḱa.




KHOḰ MANDA RUẠ

Khoḱ ar manda do etaḱ karonko lekage sadharon karon kana. Menkhan noa reaḱ do ḍher hoṛge jạsti bako moneaḱa. Noa do ḍher idilen khan se noa khon bańcaoḱ lạgit́ ḍhili sililen khan tayom te muskil hõ hoe daṛeaḱa.

KHOḰ DO TINẠḰ LEKANA?

  1. Rohoṛ khoḱ, sigareṭ ḍherko ńu lekhan noa khoḱ hoyoḱa.
  2. Lohot́ khoḱ. Manda okte khoḱ khoḱte kharaḱ oḍokoḱa.
  3. TB khoḱ. Ạḍi din khon ko khoga ar mucạt́re khoḱ khoḱte kharaḱ sãote mãyãmgeko ulạya.

MANDA KHOḰ CINHẠKO

-Nạnḍri hasoa.

-Bohoḱ hasoa.

-Hoṛmo hasoa.

-Kạṭić gidrạ do patla se sunuć ṭạnḍite hõ ńam daṛeakoa.

BESOḰ REAḰ UPẠIKO

-Aema halka jomaḱko do jom ńu hoyoḱa, metaḱme daḱ, toa, ca emanteaḱ ko. Asolkaete loloaḱ do khoḱ lạgit́ ạḍi besa ente noate bhitri reaḱ kharaḱ do dagoḱa.

-Tulsi sakam gel goṭen turui ṭhoṕ libu rasa mit́ gelạs heḍeć daḱre daṛeaḱ bhor lolo lolo ńui hoyoḱa.

-Oṛaḱ duạr sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Oṛaḱre jemon sanam okte hoe bolo daṛeaḱ.

-Kharaḱ do jemon otre aloko thoe, bickom culhạre se bises jaegare. Kharaḱte rogren tejo do ko pasnaoḱa.

-Udgạr ạikạuḱ khan ḍạbrạḱ hoyoḱa. Ruạḱ somoe do lohot́ kicrićte goṭa hoṛmo saphae hoyoḱa.

Ran Ocoḱ ar Ḍaktar ṭhen tinre rugi idiye hoyoḱa:

-Bar hapta khon ḍher khoḱ tahẽlen khan.

-Hoṛmo lolo baṅ komaolen khan.

-Judi khoḱ ḍherlen khan ar kharaḱ reaḱ roṅ araḱ, hạriạṛ se sasaṅdaḱ leka ńellen khan.

-Nạnḍri ḍherge hasolen khan.

-Nạnḍri haso sãote hoṭoḱ hasolen khan.

 




Mẽt́ Rakaṕ Se Ṭoke Rog

Niạko dinre ńelogoḱ kana mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog chạplạu akana. Ạḍi algatebon bujhạukea je, mẽt́ aragoḱ kana ar haso. Gidrạ khon ehoṕkate joto lekan umerren hoṛko noa muskilreko paṛaoḱ kana. Noa mẽt́ rakaṕ rog do ạḍige pasnaoḱ kana. Mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen algatege ucạṛoḱ kana.

Delabon baḍaelege mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog reaḱ thoṛa cinhạko:

  • Mẽt́ aragoḱa metaḱme ponḍ oṅsotet́ hõ araḱ cabaḱa
  • Mẽt́ daḱ joroḱa.
  • Mẽt́ haso ar babat́ aṭkar.
  • Mẽt́ phulạu.
  • Mẽt́te pustạute baṅ ńeńel
  • Mẽt́ beńjagoḱa.

Noa rog khonaḱ sontor tahẽn lạgit́te cet́ cet́ cekae hoyoḱa?

Mạilạ-jạbṛi, dhuṛi, setoṅ, seṅgel ãć khon pharaḱre tahẽn. Baḍaebon je, noa rog do ucạṛoḱa, onate un jokhen hoṛko talare se iskul tehõ calaḱ baṅ jạruṛa. Hende cosma ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Enḍekhan hoṛko ṭhen baṅ ucạṛoḱa. Bạṛtikaete mobile se Tv ko̠m ńõḱ ńel hoyoḱa. Jạruṛlere daktar ko ṭhen porames hatao hoyoḱa. Ar nonkan rog ńamakat́ko hoṛko khon pharakre tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan algatege noa rog khon ruạkhiạbo ńam daṛeaḱa.