Niropon Ho̠ṛmo̠ Tahẽn Lạgit́ Okako Cạli Se̠ Hewa Reaḱ Jạruṛ Menaḱa

Enkathae Me̠nako baṅma- setaḱ kho̠n cet́ lekabon calaḱ onkage goṭa dinbo khemaoa. Jo̠to̠ hoṛaḱge thoṛa niṭaḱ routine tahẽntabona. Ado̠mko do̠ setaḱre beret́ bako re̠be̠na. Arhõ ado̠m ado̠m hoṛ do̠ setaḱre beret́ kate ho̠ṛmo̠ bańjao lạgit́ko taṛam baṛaea. Me̠nkhan jạpit́ kho̠n beret́o̠ḱem bilom lekhan ar okte nạpitre kạmi baṅ hoelen khan eṭaḱ emanteaḱ kạmire ạḍibo biloma.

Enḍete thoṛa bạṛić cạli-hewa abokoaḱ routine re jonoṛao akana. Nonkanaḱ jo̠to̠ hewa bạgi daṛeaḱ khan ho̠ṛmo̠ ar mo̠n-jiwi se̠ćte hõ niropon se̠ bogebo tahẽ daṛeaḱa. Enkate abo aḍepase hoṛko hõ bogeko tahẽna. E̠bhen torage pạhilte phone se̠ćbo nońjo̠raḱ kana. Nãwã jãhãn paṭhaona (message) ńela me̠nte. Inạkate Social Media ma menaḱge. Ar nonkate mẽt́ re bạṛti ucạṭ paṛaoḱkana. Goṭa din bo̠ho̠ḱ haso lekan muskil hõ tahẽ daṛeaḱa. Kạmire mo̠n baṅ gaḍaoḱa.

Ona iạte jạpit́ kho̠naḱ beret́ kate pạhilte mit́ gilạs daḱ ńu jạruṛa. Inạkate thoṛa ghạṛi janla se̠ pinḍa chaṭkare duṛubo̠ḱ hoyoḱa. Setaḱ eken 2 ghonṭa apnar lạgit́bo do̠hoea. Ar ona okte social media kho̠naḱ sạṅgińre tahẽn jạruṛa. Ho̠ṛmo̠ bhańjao do̠ jao hiloḱge jạruṛkantabona. Setaḱre ca se̠ coffee ńui hoyoḱa. Jạṛuṛlenre puthi, kho̠bo̠r kago̠j paṛhao hoyoḱa.

Baskeaḱ jo̠m babon bạgia. Ente ado̠m ado̠mko do̠ setaḱre e̠kal ca ńu baṛkate mit́ dhaore majanko jo̠met́ kana. Me̠nkhan noa hewa hoṛmo lạgit́ bogeaḱ baṅ kana. Nonkate hajamre eṭkẽṭoṛeć hoe daṛeaḱa. Hoṛmo bhańjao tayo̠m baskeaḱ jo̠maḱre bele, pho̠l -apnar kusileka jo̠maḱbo dohoea.

Setaḱ beret́ tayo̠m niṭakan lekabo kạmia. Onate ńindạre jo̠to̠waḱ niṭkaḱ hoyoḱa. Enkate jo̠to̠waḱ kam-kaj okte nạpit́re purạuḱa. Um paeraḱre baṅbo biloma. Bạṛtikaete setaḱre um paeraḱ hoyoḱa. Enḍekhan ho̠ṛmo̠ mo̠n rawal tahẽna. Kam-kajre mo̠n gaḍaoḱa. Ar hoṛmo reaṅ ho̠rmo̠n hõ napaetey kạmia. Ho̠rmo̠n napaete kạmire abo̠ hõ abokoaḱ kam-kajre bạṛti dil-daṛebo ńama.

Jãhã lekan bạṛićaḱ hudis salaḱ jạpit́ kho̠naḱ baṅbo beret́a. Me̠nkhan bhage bhageaḱbo hudis-ganḍona. Apnarte dil-daṛebo jogaojoṅa ar eṭaḱ gateko hõ nonkan kạmire uskurko jaruṛkantabona.




Okako Cạlco̠lo̠n Do̠ Bo̠ho̠ḱ Reaḱ Hataṅe Hạna

Aema okte aboaḱ thoṛa bạṛić cạlco̠lo̠n bo̠ho̠ḱ hataṅe hạnet́ kana. Noako cạlco̠lo̠n khạtirte bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ e̠ktiạri hạnạḱ kana ar noa karonaḱte aboaḱ jaejug jion jingire muskil heć paṛaoḱ kana. Nonḍe thoṛa cạlco̠lo̠n cetanre bo̠n baḍaekaḱge oka reaḱ do̠ bo̠no̠do̠l jạruṛ menaḱ-

Ạḍi bạṛti raṅgao-

Me̠nakana raṅgao do̠ aboaḱ aḱ-aṭkaraḱe laksana. Me̠nkhan thoṛa hoṛ do̠ kạṭić macha jãhãn babotregeko raṅgao baṛa ho̠do̠ḱa. Raṅgao khạtirte mãyãm sire ucạṭ paṛaoḱa, ar ona do̠ heć paṛaoka hoṛkoaḱ mo̠n ontorre. Nonkan okte hoṛkoaḱ disạ daṛe ar jãhãnaḱ babotre niṭ reaḱ khe̠mota hõ hạn utạroḱa. Ona kakhante kiriạḱ pe̠ je̠mo̠n bạṛti alope raṅgaoḱ ma.

Okte nạpit́re baṅ jạpit́-

Niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ okte nạpit́re jạpit́ reaḱ jạruṛ menaḱa. E̠nte jạpit́ do̠ aboaḱ laṅga hoṛmoe jirạua ar kạmi reaḱ daṛe sạkti ḍhertabona. Menkhan aema hoṛge okte nạpit́re baṅko jạpit́ daṛeaḱa se̠ metaḱme bilo̠mte jạpit́ kakhanate jạpit́ do̠ napaete baṅ hoe purạuḱa. Nonkan hoṛkoaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ hạṭińaḱ do̠ jirạu o̠ho̠e ńama. Enḍetero̠ṅ onkoaḱ bo̠ho̠ḱre do̠ laṅga, ạṛis, ạḍi algate jãhãnaḱ hiṛiń, eskar tahẽn reaḱ ṭonṭa nonkan nana-parkan muskil ńelogo̠ḱa. Ona khạtir jao hiloḱge are (9) ghonṭa jạpit́ jaruṛa. Jạpit́ lahare jãhãn puthi paṛhaome ar mobile do̠ am kho̠n sạṅgińre do̠hoeme. Enḍekhan ạḍi algatem jạpit́ daṛeaḱa.

Baskeaḱ baṅ jo̠mlekhan-

Baskeaḱ jo̠maḱ hoṛmo lạgit́ se̠ṅge̠l hisạtbey kạmia. Onate baskeaḱ baṅ jo̠mlekhan amaḱ bo̠ho̠ḱ goṭa din lạgit́ tinạḱ pusṭi jạruṛ ona do̠ bae ńama. Nonkan hạl-halat okte bo̠ho̠ḱ hataṅ beste bae kạmi daṛeaḱa. Ona iạte hoṛmo lạgit́ boge boge jo̠maḱ jo̠m hoyoḱa.




Eyae (7) Goṭen Bạṛić Heowa Bo̠ho̠ḱ Hataṅ Lạgit́ Hạhạnaḱ kana

Bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e do̠ ạḍi jạruṛ kana. Ar bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e lạgit́ thoṛa jo̠to̠n ar sontor tahẽn jạruṛa. Me̠nkhan apnaraḱ bin baḍaete dinạm din be̠sumạr kạmite bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ bon hạn idiyet́ kana.

Eyae (7) goṭen bạṛić heowa bo̠ho̠ḱ hataṅ lạgit́ be̠ bạṛićgea-

  1. Setaḱ baskeaḱ jo̠m hiriń lekhan
  2. Ńindạ dirite jạpit́ lekhan
  3. Ạḍi bạṛti heṛem jo̠maḱ jo̠m lekhan
  4. Setaḱ jo̠khe̠n ạḍi bạṛti jạpit́ lekhan
  5. Jo̠m okte tv se̠ computer ńel lekhan
  6. Ṭupṛi/ scarf se̠ moja ho̠ro̠ḱ kate jạpit́ lekhan
  7. Racate usur kate re hõ racate aṭkao se̠ bond do̠ho lekhan

Source: Bangladesh pratidin




Tin Ghạṛićem Taṛama

Taṛam do̠ jo̠to̠ kho̠n alga hoṛma bhańjao (biyam) kana. Jo̠to̠ umer ren hoṛko lạgit́ ạḍi jạruṛaḱ hõ kana. Me̠nkhan tin ghạṛić taṛam hoyoḱa se̠ taṛam reaḱ speed cet́ hoyoḱ jạruṛ, ona babotre ḍher hoṛge babon pusṭạua. Hoṛmo bhańjao hisạbte taṛam reaḱ po̠rho̠ do̠ cet́ kana ar tin ghạṛić taṛam lekhan po̠rho̠ ńamoḱa ona babotre baḍae ocoakada phaysiotherapy  consultant  Umme Sayla Rumki.  Din hiloḱ taṛam lekhan koṛam reaḱ ruạ, Diabetes, jaṅ khoy (Osteoporosis) rog reaṅ jiwi ko̠ṭo̠ḱ ko̠m ńõ̠go̠ḱa. Din hiloḱ taṛam lekhan  jel sir reaḱ daṛe ar sahao daṛe bạṛtiḱa. jaṅ reaṅ goṭhon hõ keṭećjo̠ḱa.  

Tin okto taṛam jạruṛa:

Dinạm din komkate 30 miniṭ taṛam jạruṛa. Diabetes rogiko do̠ inạ oktete 40 kho̠n 45 miniṭ taṛam hoyoḱ jạruṛ kantakoa.  Bhạrti ho̠ṛmo̠ tahẽn okte pạhil pe̠ cando 15 miniṭ kateć, dosar pe cando 20 miniṭ kateć ar mucạt́ pe cando do̠ 10 miniṭ taṛam jạruṛa. To̠be̠ okoekoaḱ umer 40 bo̠ho̠r kho̠n cetan ar aema din kho̠naḱ jãhãn hoṛmo bhańjao se̠ hoṛmo khaṭao são jo̠po̠ṛao bạnui, onkan hor̠ko do̠ taṛam lahare bissegoggo aḱ solha hatao hoyoḱtakoa. Arhõ e̠ṭaḱ se̠cbon ńe̠lle khan, Okoekoaḱ hor̠mo̠ reaḱ o̠jo̠n ḍherge, onkoko hõ taṛam e̠hob lahare stretching kate, jel reaḱ sir jirạu ńõ̠ḱ hoyoḱtakoa. Baṅkhan stretching babotre baḍae hataojo̠ṅ lạgit́ physiotherapy koaḱ solha hatao hoyoḱa.

Jãhãe hoṛkoge hoṛmo se̠ć kho̠n napae tahẽn lạgit́ haptare ko̠mkate 150 miniṭ taṛam hoyoḱtakoa. Haptare 30 miniṭ kate 5 din hõ bon taṛam daṛeaḱa. Okto baṅ tahẽlen khan dinre 10 miniṭ kate pe̠ dhao taṛam lekhan hõ hoyoḱa.

Jogging:

30 miniṭ taṛam tayom 10 miniṭ jogging daṛeakabon. Jogging reaḱ bhe̠d do̠ mit́ jaegare teṅgo kate pạhilre jo̠jo̠m jaṅga, inạ tayomte leṅga jaṅga tulkate do̠n hoyoḱa. Jogging lạgit́ ạḍi maraṅ jaega reaṅ jạruṛ do̠ bạnuḱa. Oṛaḱre jãhã ṭhen mit́ jaegare teṅgu kategebon jogging daṛeaḱa. Pạhilre do̠ bại bạite , inạ tayom do̠ usạra usạra.  Okoe koaḱ do̠ bạṛti o̠jo̠n onko do̠ pạhilre adha miniṭ kate jogging ako. Inạkate hoṛmo reaḱ halot bujhạu kate bại bạite okto do̠ bạṛti idiy hoyoḱa.

Taṛam calaḱ lahare:

Taṛam okte sukrạj (aramdayok) cạṭki ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Ho̠ro̠ḱ bande̠ kicrić hõ thoṛa sukrạj ar ḍhilạṅ dholoṅ ńõ̠ḱ ho̠ro̠ḱ jạruṛa. Setoṅ kho̠n e̠raṅoḱ lạgit́ setaḱ paha- poho okte ar ạyupbela cando hạsur tayom taṛam lạgit́bon oḍok daṛeaḱa. Taṛam tayom thoṛa stretching jaruṛa; je̠mon jaṅga kạṭuṕ cetanre teṅgolen khan tayom reaḱ jel sir ko hasua. To̠be̠ o̠jo̠n ko̠m lạgit́ taṛam se̠ jogging do̠ aso̠laḱ baṅ kana. Balance thik do̠ho̠e jạruṛa. Niạm kate niṭ akat́ oktere hoṛmo reaḱ kelori hisạbte jo̠m hoyoḱa.

Source: Ajkerpatrika




Migrain (Bo̠ho̠ḱ haso) Hoelen Khan Cet́ Cet́ Ko Cekae Hoyoḱa

Migrain bo̠ho̠ḱ haso babotre sontor tahẽn reaḱ hapta 2021 ńutumte SKF bo̠no̠do̠bo̠s akan bises akhṛa ‘Bo̠ho̠ḱ lạgit́ Bo̠ho̠ḱ Haso’ reaḱ mõṛẽaḱ porbo reaṅ bisoi tahẽkana Migraine reaḱ cikit́sa ar ona kho̠n bańcao ńam. Un hiloḱ peṛa hisabte seṭere tahẽkana National Institute Of  Neuroscience And Hospital reaḱ Neurology bibhag ren sãoten professor Dr. Abu Nayim.  Noa akhṛa do̠e ạyurleda Sushmita Shruti Chowdhury.

Aema lekan Bo̠ho̠ḱ Haso:

Dr. Abu Nayim do̠e baḍae ocokeda, Mẽt́ cetan khon dạbi dhạbić noa bhag do̠ bo̠ho̠ḱ kana. Ar bo̠ho̠ḱ tahẽlen khan bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽngea. Me̠nkhan jãhãtin jãhãtinre niạ bo̠ho̠ḱ haso kho̠nge mẽt́, lutur ar sinus reaḱ muskil hoe daṛeaḱa. Pạhil porjai reaḱ bo̠ho̠ḱ haso re jãhãn karontet́ge baṅ sendra ńamoḱa. Ar 95 percent bo̠ho̠ḱ hasoge nonkanaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana. Ar 2-5 percent re ńe̠loḱ kana, Bo̠ho̠ḱ haso são mẽt́, lutur ar mũ do̠ jopoṛao menaḱa. Noa ko bo̠ho̠ḱ haso reaḱ 70 percent arhõ ạḍi cintạ kho̠n hõ hoyogo̠ḱa. Noa do̠ko metaḱ kana Tension Headache. Ar 30 percent do̠ hoyoḱ kana Maigrain bo̠ho̠ḱ haso.

Cekatebo̠n bujhạukea je okṭaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana:

Ạḍi aṭ cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ mit́ talaoge hasoa. E̠ṭaḱ seć Migraine bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãtinre hasoa. Haptare bar din, pe din; mas re bar din, pe din. Metaḱme bo̠cho̠rre mit́ dhao hõ hoe daṛeaḱa. Ar cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ cando hạsurlen khange haso hõ ḍher idiḱa. Migraine reaḱ haso do̠ nonka ạikạuḱa, menkeam bo̠ho̠ḱ bhitrire okoe coṅ cet́teko hạnet́ kana. Pulse sãote noa haso hõ tal milạu kate rakaṕ daṛeaḱa. Ar Tension Headache do̠ ạḍi kajaḱgea. Bo̠ho̠ḱ ạcur daṛeaḱa, dudṛumge ạikạuḱa. Beć beć aṭkaroḱa. Setoṅ reaḱ rãt baṅ sahaoḱa, Katha roṛre hõ muskil hoe daṛeaḱa.

O̠koe do̠ Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńam daṛeakoa:

Jãhãe hoṛkoaḱge Migraine hoe daṛeaḱa. Emanteaḱ bo̠ho̠ḱ haso leka maejiu ko bạṛti Migraine ńamet́koa. 16 bo̠cho̠r kho̠n e̠hoṕ kate 45 bo̠cho̠r dhạbić noa bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽ daṛeaḱa. Nia laha- tayomre hõ hoe daṛeaḱa. Bạṛtikaete ńe̠logo̠ḱ kana, gogo-babawaḱ tahẽkana. Onḍe kho̠n hõ hoe daṛeaḱa.

Migraine karonaḱte cet́ jãhãn muskilaḱ hoe daṛekea:

Baṅ, Cintạ reaḱ jãhãn karonge bạnuḱa. Secondary bo̠ho̠ḱ haso hoelen khan thoṛa cintạ reaḱ kangea. Me̠nkhan pạhilaḱ re cintạ reaḱ karonge bạnuḱa. Cedaḱ je̠, Bo̠ho̠ḱ kho̠n ehoboḱ kan bo̠ho̠ḱ haso do̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Mẽt́, mũ ar lutur kho̠n ehoboḱ bo̠ho̠ḱ haso thoṛa sensitive. Lahate ko dharonaet́ kan tahẽna Migraine são Stroke reaḱ gạhir sompok menaḱa. Me̠nkhan, khond-rond (Gobesona) kate jãhãn pormange baṅ ńam akana. Migraine reaḱ cikit́sa lekhan mońjoḱa. Me̠nkhan aema o̠kte baṅ mońj utạroḱa. Aema din ran jo̠jo̠m joyoḱa. Migraine re mẽt́ tayom nakha hasoa. Aema hoṛ do̠ mẽt́ ren dactor ṭhenko senoḱa. Cosma ko ho̠ro̠ga. E̠nre hõ thoṛa do̠ mońjoḱ, nirdae do̠ baṅ mońj uṭaroḱa.

Migraine reaḱ cikit́sa:

Diagnosis ocoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gharońj reaḱ nagam tahẽn khan, jo̠to̠ cinhạko milạu kateć ale do̠ thoṛa ranle e̠mogo̠ḱa. Mone re do̠ho̠e hoyoḱa, Cando re judi bar-pe dhao nonka ạḍi kajaḱ bo̠ho̠ḱ haso hoyoḱ, e̠nḍekhan e̠ṭaḱ ran do̠le emakoa. Haso e̠hoṕ torage ran jo̠m lekhan unạḱ do̠ baṅ hasoa.

Maejiu kodo̠ cet́ lekate Migraine ko sambṛaoa:  

Bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte Migraine do̠ sabhabik ghoṭna kana. Arhõ ale Migraine reaḱ oka lekan ranle emako, ona do̠ bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte emoḱ baṅ ganoḱa. Nonḍe mit́ṭen hạsi reaḱ ghoṭna menaḱa. O̠koe koaḱ do̠ laha kho̠naḱge Genuine Migraine tahẽn, bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte ona do̠ 50 percent belare do̠ mońjoḱa. Ar o̠koe koaḱ Migraine reaḱ nagam banuḱ, Onkoaḱ 16 percent belare do̠ bhạrti hoṛmo okte  Migraine hoyoḱa. Arhõ gidrạ janam tayom mońjoḱa.

O̠koeaḱ ghane ghane Migraine hoyoḱ, uniaḱ judi Tension Headache hoyoḱ, unre?

Mit́ hoṛaḱ nonkan bar lekan bo̠ho̠ḱ haso hoe daṛeaḱa. Unre okako ran do̠ bar lekan hasorey kạmia, onkan rangele emakoa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso me̠naḱtae rogi do̠ sabhabik leka bako kạmi daṛeaḱa. Je̠mon Skul, College se̠ Office calaḱ, oloḱ paṛhaoḱ- noako baṅko daṛeaḱa.

Hoṛmo khaṭaoḱ são sãote Migraine reaḱ sompok:

Ạḍi cintạ tahẽlen khan, jạpit́ ko̠m hoylen khan,  mit́ sańj baṅ jo̠m lekhan, ackage bạṛti hoṛmo khaṭao lekhan Migraine hoe daṛeaḱa. Migraine kh̠on sạṅgińre tahẽn lạgit́ hoṛmo ar mo̠n niropon do̠hoe jạruṛa. Jaoge hoṛmo khaṭao, taṛam, bhańjao (beyam) jạruṛa. Migraine do̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ ruạ kana. Hataṅ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Cikit́sa lekhan aema okte mońj hõ mońj ho̠do̠ḱa. Me̠nkhan mońj hõ baṅ mońj daṛeaḱa. Baṅ mońj lenkhan sambṛaote do̠hoe hoyoḱa. O̠kte nạpitre jạpit́ hoyoḱa. O̠kte nạpit́re jo̠m hoyoḱa. Daḱ ńũi lagaoḱa. Ar ona sãote thoṛa hoṛmo bhańjao kate apnarte napae tahẽn jạrura. Migraine se̠ bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãn maraṅ muskilaḱ cet́ hõ baṅ kana.

Source: Prothom alo

 




Mask kho̠n hõ hoe Daṛeaḱa Ko̠ro̠na

Ko̠ro̠na  teṅgo daram lạgit́ mit́ṭenge alga upại menaḱa ar o̠na do̠ mask ho̠ro̠ḱ. Bajare̠ aema lekan mask ńamoḱ kana. Teheń gapama ho̠ro̠ḱ bandenaḱ são milạu kate mask ko̠ ho̠ro̠ḱeda. Me̠nkhan aema ho̠ṛge mask do̠ bako ho̠ro̠ḱeda. Ar o̠ko̠e ko̠ horo̠ḱeda onko̠ mo̠dre ado̠m ho̠ṛ do̠ o̠ktere̠ kewa ar o̠ktere do̠ lutur sãote ko̠ ṭińkạrkaḱ kana. Ado̠m ho̠ṛ do̠ mit́ṭen maskge begor saphate ghane ghane ko̠ ho̠ro̠ḱet́ kana.  Baḍaekaḱabon Baṅma, Surgical mask mit́ dhaoge beboharoḱa. Ar kicrić re̠aḱ mask do̠ thoṛa din bebohar daṛeaḱbon. Me̠nkhan ho̠ro̠ḱ tayom saphae jạruṛa.

Kicrić re̠aḱ mask cet́leka saphakate ghane ghane ho̠ro̠ḱ hoyoḱa:

  • O̠ṛaḱte ruạṛ kate baber, fitạ se̠ rabbar band sap kate mask tut́ hoyoḱa, mask do̠ baṅ jo̠ṭet́ hoyoḱa. Inạ tayom sạbun daḱre ạruṕ saphae hoyoḱa. Daṛeaḱ khan setoṅre tase ro̠ho̠ṛ lagaḱa, enḍekhan mask do̠ saphaḱa. Lo̠lo̠ daḱ ar buluṅ daḱre mask lo̠lo̠ daṛeaḱabon. Inạkate setoṅre tase ro̠ho̠ṛ hoyoḱa.
  • Lo̠ho̠ḱ mask do̠ alobon ho̠ro̠ḱ ma. No̠ate rog ńam re̠aḱ bo̠to̠r menaḱa.
  • Ro̠ho̠ṛlen khan mask do̠ iron hoyoḱa
  • Sapha haron baṅ kate Surgical mask bebohar daṛeaḱbon. No̠a ko̠ ho̠ro̠ḱ se̠ bebohar tayom giḍikaḱ hoyoḱa.
  • Bahre seć calaḱ o̠kte bagre barea mask do̠hoe jạruṛa. Ho̠ro̠ḱ akat́ mask jãhã karonte bạṛićlen khan se̠ lo̠ho̠t́len khan soṅge torao akat́ o̠na mask bo̠n ho̠ro̠ḱ daṛeaḱa.
  • Mask sapha kate ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Baṅ khan mạilạ se̠ baṅ sapha akat́ mask bebohar talate ko̠ro̠na rog são aema lekan rogtebon jạbun daṛeaḱa.

Sanam Santalko̠ de̠labn no̠ako̠ manaote̠ ko̠ro̠na lekan maraṅ rog kho̠n rukhiạ bon ńama.

Source: Sonali songbad




Hoṛmo Reaḱ Ojon Sucoḱ se Body Mass Index Do Cet́ Kana?                            

              Hoṛmo do aboaḱ join reaḱ mit́ṭen maraṅ utạr sandes bo men dareyaḱa. Gidrạ oktereń paṛhao leda, hoṛmoge joto suk reaḱ asol tet́. Noa nitoḱ aḍi bes te bo aṭkar dareyaḱa. Ente napai hoṛmo ge mit́ṭen adorso hoṛmo tear re maraṅ dạyiḱ se bhumikae doho dareḱa. Ar abo laha khonge bon badaya je napai hormo rege mit́ṭen napai mondo tahẽna.

Adisedae ren nindạn se sadharon hoṛ ko doko hudiset́ tahẽ kana, napai homo hoṛ doko unko kana okoeaḱ hoṛmo do usul ar moṭa soṭa. Menkhan biggan se science doe meneda usul ar moṭa soṭalen khan ge do napai hoṛmo do ban kana. Onate nitoḱ sedae se laha okte reaḱ hudis se dharona do ar bako hitaoaḱ kana.

Mosby’s Medical Dictionary, 8th edition, 2009 lekate hoṛmo do hoyoḱ kana; rog bidhi se eman teaḱ osabhabiḱ poristithi khon sahaṛakae hoṛmo haṭiń, mon reaḱ hudis-cinta ar sãotareaḱ bhage dosa. Onate okoe bạṛtiko moṭa unko joto hoṛ do menkhan bolbana do baṅko hoe daṛaya. Boroṅ okoe bạṛti ko moṭa unko ge aema lekan hoṛmo reaḱ muskil dosare ko tahẽn kana. Ar non ka aḍi moṭa hoyoḱ reaḱ sana kan gea sthulota se ledgeć moṭa do. Cetan reaḱ songa lekate, sthulotha se ledgeć moṭa do bogić bodolte ruạ lek mente Cikit́sa biggan se Medical Science re mit́ nawa sakha upel akana. Sthulota se ledgeć moṭa khatirte hoṛmo reaḱ ojon do sabhabik lekate ge ḍher calaḱa. Purạ boyosko mit́ hoṛaḱ hoṛmo re matra bạṛti ojon goṭaḱ lạgit́ usul ar hoṛmo reaḱ ojon re oka anupatik har sodoroḱ onage bon metaḱ kana Body Mass Index se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ. Khaṭ̣o te noa do BMI ńutum ko bahanaya . Body mass index baḍae okte re abo do mit́ṭen katha se word ‘Sthulota’ se ledgeć moṭa soṅge bon oprom akana. Nitoḱ thoṛa khaṭote baḍae reaḱ bon kurumuṭu legi.

Sthulota se ledgeć moṭa do cet́ ko metaḱa?

Sadharon lekate lại lekhan adorso hormo ojon reaḱ 20% se ona khon bạṛti poriman med se itil jarwalen khan ona do sthulota se ledgeć moṭa ko metaḱ kana. Sthulota se ledgeć moṭa do nonkan mit́ dosa kana tinre jãhãe hoṛ hoṛmo seć te moṭaḱ tegiye tahẽna.

Cekate bon bujhạoa je in do sthulota se ledgeć moṭa dosare talare menạńa se baṅ?

Sthulota se ledgeć moṭa reaḱ dosa soṅ lạgit́ do BMI se Body Mass Index reaḱ hudis pheḍ hoe lena. Belgium ren Jotirbid, Gonitbid, Sonkha tottobid, ar Somajbiggani Adlophe Quetelet joto khon pạhil hoṛmo reaḱ noa sucoḱ reaḱ video doe sodor ledae. Wikipedia reaḱ khobor lekate 1830-1850 Serma reaḱ bhitrire uni do noa babotre jạṛuṛoḱ lekan bhe̠de sodor kedae.

BMI se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ cet́ lekate nirnoya?

Body Mass Index se hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ reaḱ soṅga khon abo bon badae akada je mit́ hoṛaḱ hoṛmore matra khon bạṛti ojon goṭae lagit́ usul ar ojonre oka anupatik har se rate sodoroaḱa onage hormo reaḱ ojon sucoḱ se Body Mass Index ko metaḱ kana.

Noate abobon men daṛeaḱa je Monekaḱme amaḱ hoṛmo reaḱ ojon 60 kg ar am do 5 feet 6 inch usul mit́ hoṛ kanam. Noa te amaḱ BMI reaḱ man tinaḱ? Se amaḱ sthulota se ledgeć moṭa reaḱ oka dosa re menaḱmea. Dela pạhil re BMI man ligi; nonde amaḱ hoṛmo reaḱ ojon do 60 kg ar hormo reaḱ usul do 5 feet 6 inch:

Abo bon baḍaya: 1 inch = 0.0833 feet,

 metaḱme 6 inch = (0.0836) = 0.04998 feet.

Tobe amaḱ usul tiṅgoena = (5+0.04998) feet = 5.4998 feet.                             

Abo bon baḍaya: 1 feet = 0.305 meters.

Tobe 5,4998 feet = 0.3055.4998 = 1.677439 meters.

Cetan reaḱ somikoronre asol man bạesạo lekhać ńamoḱa;

                 BMI=21.32

Tobe amaḱ hoṛmo reaḱ ojon sucoḱ do hoyoḱ kana 21.32

 

Nitoḱ latar reaḱ chok bon ńela.Nonde BMI man reaḱ sreeni bibhag tear hoe akana.Abo bon bujhạo daṛeaḱ kana je amaḱ BMI man Jodi 18 latar re tahen unre bujhạo hoyoḱa je am do roga hormo antem bosobasoḱ kana.

 

BODY MASS INDEX (BMI)

Classification

BMI score (kg/)

Under weight

18.5

Normal

18.5-24.9

Over weight

25.0-29.0

Obese

30.0-40.0

Extreme

40.0

 

Amaḱ man Jodi 18.5- 24.9 hoyoḱ tobe sabhabik ar bogi hoṛmo menama. Bạṛti ojon khetro re noa reaḱ man sadharonto 25.0-29.0 tahena. Ar sthulota se ledgeć moṭa hoṛmo reaḱ pạhil stor khettro re 30-34.9 hoyoḱa. Amaḱ man Jodi 35-40 hoyoḱ tobe amdo sthulota se legeć moṭa hoṛmo reaḱ dosar dhaṕ re menama. Am Jodi hoṛmo reaḱ ojon sucok 40 khon bạṛti man ńel ocole khan tobe amaḱ sthulota se ledgeć moṭa hormo do tesar dhaṕ re menaḱa. Onate am do bujhạo lagaoama je amaḱ hoṛmo reaḱ dosa do bạṛić seć. Jahãtin okterege amaḱ duạre koṭab daṛe atama. Ente sthulota se ledgeć moṭa hoṛmo khạtirte Koronari koram ruạ, ṭaip-2, Diabetes, Cancer (breast, colon) High blood pressure, Stroke, ar hõ aema aema botoranaḱ ruạ hoe daṛeya. Onate noa babotre sontor akae tahẽn do adi bogia.

Sthulota se legeć moṭa do cekate hoyoḱa?

Mimit́ hoṛ ạḍi bạṛti Calories jom, menkhan jạruṛ lek hoṛmo ban khaṭao ge sthulota se ledgeć moṭaḱ reaḱ maraṅ karon mente ganog kana. Ona chaḍa baṅ jạpit́ dareaḱ, jạṛuṛ leka jirạoḱ, unko boss re menaḱ (Genetic), Gharoj reaḱ join jiṅgi, mon sećte bajao ar eman tiaḱ ko hõ sthulota se ledgeć moṭa reaḱ karon mente lekhaḱ kana.

Cekate sthulota se ledgeć moṭa do bon tegu darama?

Noa khetro re jao hiloḱ beyamoḱ (Exercise) chaḍa ar cet́ hõ bạnuḱa? Din hiloḱ setaḱre taram, paeraḱ ar eman teaḱ hotete ḍheṛkaete sthulota se ledgeć moṭa do koṭa gidića. Ona chaḍa pusṭi jomaḱ ko jom, laloć jomaḱ ko jom bạgi, daṛeaḱ khan hoṛmo reaḱ ojon jao hiloḱ aribạndite aema rukhiạ ńamoḱa.

 

 




“HUDIS GANḌO̠N RE̠ BO̠HO̠Ḱ HATAṄ”

Iń do̠ kạṭić tahẽn re̠ Baṅgla Cinema re̠n ạḍi maraṅ Fan do̠ń tahẽ kana.  Sasalha, me̠taḱme̠ ạḍi jhũḱ mo̠nte̠ Baṅgla Cinema ńe̠l lạgit́ haṕta re̠aḱ pon din tạṅgi re̠ṅ tahẽnkan tahẽna. O̠ṛaḱ re̠ mit́ṭaṅ po̠nḍ he̠nde̠ (sada-kalo) tv tahẽkana. Lukhibar, sokolbar, ar sunibar. Haṕta re̠aḱ no̠a pe̠ dinge̠ BTV portha re̠ Baṅgladesi cinema procaroḱ kan tahẽna. No̠a cinema ńe̠l khạtir ae̠ma te̠g sikạroḱ hoyoḱa. No̠nkanaḱ aṭkarbuj unigei bujhạua o̠ko̠eaḱ gharońj re̠ o̠na niạm tahẽkana.

E̠ṭaḱ se̠c katha baṅ bạṛtikate̠ mul katha se̠ćbo̠n he̠ćle̠nge̠. Jo̠kho̠nge̠ baṅgla cinema do̠ń ne̠le̠t́ tahẽna un o̠ḱte̠ge̠ń tạṅkhiye̠t́ tahẽna cinemare̠ dal-dapal, rapṭha-rạpṭhi, usạt- upusạt e̠mante̠aḱ lagaore̠ge̠ tahẽna. Cinema re̠ jo̠kho̠n hãhãe ạḍi jore̠ko̠ raga, un o̠kte̠ o̠na raḱ re̠aḱ scene ńe̠lle khan ińaḱ mẽt́ mit́ ko̠na kho̠n ce̠daḱ coṅ mit́ bar ṭho̠p daḱ jo̠ro̠ḱ kan tahe̠na. Ńe̠le̠t́ tahẽaṅ jãhãe Ovine̠ta se̠ Ovine̠tri jo̠kho̠n ragako̠ unre̠ kạumạuate̠ ko̠ṛamre̠ kajaḱtei ce̠ṭago̠ḱa. Amon bhańjte̠ kathako̠ ro̠ṛa mo̠neke̠am Dulạṛ, hudis- ganḍo̠n, duk jala e̠mante̠aḱ jo̠to̠ ãṭkaraḱ no̠a ko̠ṛam re̠ me̠naḱ mãyãm kunḍi (Ridpindo) do̠e sambṛaoeda.

No̠a ko̠ ńe̠l ńe̠lte̠ tho̠ṛagan do̠ń hara burue̠na. Skul re̠ science ńutuman mit́ṭaṅ rạskạwanaḱ o̠na so̠ṅge̠ so̠ṅge̠ dukanaḱ biso̠I do̠ń bachao hataoke̠da. Thiḱ un o̠kte̠ re̠ ar mit́ṭen baṅgla cinema oḍoḱena.Nayo̠ḱ do̠e tahẽkana Ononto Jolil. Cinema re̠aḱ ńutum do̠ andaj hoyoḱ kana “NI:SARTHO  VALOBASA”.

No̠a cinema re̠ uduḱakan mit́ṭen scene ińaḱ mo̠n re̠ ạḍi ãṭ bhạbito̠ḱ kana. Cinema mit́ o̠kte re̠ Nayoḱ aćaḱ ko̠ṛam kho̠n mãyãm kunḍi oḍoḱke̠da, aćaḱ dulạr aćre̠n naikae bujhạuae lạgit́. Un o̠kte̠ń hudiso̠ḱ kan tahẽna no̠nkanaḱ duḱanaḱ, rạskạ, jala ạikạuḱ jo̠to̠aḱge niạ m̃yãm kunḍi kho̠n ạyuro̠ḱkan tahẽkana. Baṅ !! Science re̠ hećkateć ńe̠l kedạń aboaḱ se̠ jãhãe ho̠ṛaḱge mo̠n me̠nte̠ ce̠t́ge bạnuḱa. Khan cinema ńe̠l do̠ń bạgike̠da. No̠nkanaḱ bin-baḍae kho̠bo̠r seć mo̠niń emkeda.

Katha ro̠ṛ ro̠ṛte̠ ce̠daḱ coṅ e̠ṭaḱ sećge̠ń calaḱkana!! No̠nkage hoyoḱkana! Sãote̠ ạḍi maraṅ mit́ṭen udaho̠ro̠n do̠ń emke̠da. No̠a khạtirte̠ ikạń kho̠jke̠da. Nito̠ḱ mul babo̠d re̠ heć hoykoḱ. Aboaḱ koṛam bhitri re̠ mo̠n me̠nte̠ cet́ge bạnuḱa.jo̠to̠ge aboaḱ bhul dharona. Abo duḱ re̠ bon paṛaolen khan koṛam re̠ ti emkate̠ cet́ leka coṅ mit́te̠ kạmi baṛae abon. No̠a hudis kate̠ je̠ aboaḱ koṛam bhitrire̠ mo̠n me̠naḱa me̠nte̠. No̠nka le̠khan aboaḱ mo̠n do̠ hapeḱa. Nito̠ṅ manao hatao lagaḱa je̠ o̠na aboaḱ bhul dharo̠na. O̠na re̠aḱ karo̠ntet́ do̠ aso̠le aboaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ bhitrire ukuakan me̠naḱa.

Abo tho̠ṛagan re̠ hõ SENNAYTONTRO babo̠d re̠ bon baḍae daṛeakada. Jo̠kho̠n aboaḱ ho̠ṛmo̠re̠ siḱṛićko̠ ge̠r bon unre̠ Sennayu te̠ ãṭkar daṛeaḱa ar bo̠ho̠ḱ hataṅre̠i kạmia ar abo ti se̠ e̠ṭaḱ jinisko̠ te̠bon ãṭkar daṛeaḱa. No̠nḍe aboaḱ ho̠ṛmo̠re̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ bhag me̠naḱa. To̠be Sennayutontro 2 bhag te̠bon bhaga.

  1. Kendrio sennayutontro
  2. Prantio sennayutontro

No̠a kendrio sennayutontro re̠aḱ maraṅ bhag do̠ aboaḱ bo̠ho̠ḱ hataṅ. O̠kaṭaḱ aboaḱ bo̠ho̠ḱ me̠taḱme KROTI  tala̠ re̠  napaete̠ me̠naḱa.No̠a kho̠nge jo̠to̠aḱ hudis ganḍo̠n, dulạṛ bon ãṭkara. Ar ạuṛiaḱte̠  abo do̠ mãyãm kunḍi (Ridpindo) kajakte̠bo ceṭago̠ḱa.Nito̠ṅ abo mit́ṭen biso̠i bon o̠nman lege̠.   No̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ aboaḱ go̠ṭa ho̠ṛmo̠ do̠e sambṛaoeda.No̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ hõ go̠ṭho̠n bhag me̠naḱa. O̠na bhag le̠kate̠ no̠a bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠e kạmieda. Abo do̠ latar re̠aḱ pạhilaḱ chobire̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ pe̠ (3) bhagbon ńam akada.No̠ako̠ do̠  hoyoḱkana:

  1. Samaṅ bo̠ho̠ḱ hataṅ
  2. Tala bo̠ho̠ḱ hataṅ
  3. Tayom bo̠ho̠ḱ hataṅ

Niạ bo̠ho̠ḱ hataṅ re̠aḱ mit́ṭen bhag do̠ hoyoḱkana Thelamas. O̠kaṭaḱ do̠ abo dosaraḱ chobi re̠aḱ ostitto mońte̠bon oprom daṛeaḱa. No̠a bhag do̠ aboaḱ nijaḱ ar samajik ạn –ạri sodora. E̠ṭaḱ hoṛ jo̠kho̠nge bon jo̠ṭe̠t́koa,ar mo̠nre̠bon ãṭkara: khange̠  abo ho̠ṛmo̠ ar mo̠n se̠ćte̠ o̠kaṭaḱ jalabo̠ bujhạu no̠a hõ Thelamas kho̠nge hijuḱa. Ar hõ bon ńe̠lle khan jãhãegebon dulạṛko̠, jãhãe cetanre raṅgao emanteaḱ ar hõ aemage aboaḱ samaṅ boho̠ḱ hataṅ re̠aḱ Hypothelamas bhag do̠e sambṛao baṛaeda.

No̠age hoyoḱkana “HUDIS GAṄḌO̠N RE̠ BO̠HO̠Ḱ HATAṄ”

Mo̠ne ke̠dáṅ ạḍi maraṅgeń olke̠da. Dulạṛiạ pạṭhuạ cet́lekae hataoa bạṅ baḍaea. To̠be te̠heń do̠ niạ  dhạbićge.

JO̠TO̠KO̠ JO̠HAR!!

   




Calaḱ kan lockdown thoṛa rawal ńoḱ daṛeaḱa-Jonoprosason Montri

Korona bhairas pasnaoḱ teṅgo daramre calaḱkan bond se manaoḱko thoṛagan alga se rawal ńoḱ daṛeaḱa mentey baḍae oco akana Jonoprosason proti Montri Forhad Hossain. Uni doe̠ men akada,Ona khạtir ạḍi keṭećte̠ hoṛmo ạri manao̠ kate̠ senoḱ hoyoḱa No Musk No Service noa do khạṭiy jạruṛa.

Teheń Sokolbar tayom bela Khbor sakamre̠ kol akat́ mit́ khoborre jonoprosason Proti-Montri noako kathae baḍae̠ oco akana.28 April bhitrire̠ noa re̠aḱ mońj mit́ṭen goṭawaḱ hatao hoyoḱa men tehoẽ lạ keda.

Source- Amader somoe




HAERE! HAERE! KO̠RO̠NA

E̠ Ko̠ro̠na,

Tinạḱdin siń po̠ṭo̠mle tahe̠na,

Ruạṛ calaḱme ape Disom Caena,

Haere! Haere! Ko̠ro̠na.

Mõ̠ńjge tahẽ̠kan ale Disom,

Jo̠mlet́kole Hako kaṭko̠m,

Ńulet́le Hạnḍi Pạurạ Matko̠m,

Am iạte Ko̠ro̠na ale do̠ siń po̠ṭo̠m.

Oṛaḱre menaḱlea siń po̠ṭo̠m,

Lạṭu kạṭić jo̠to̠ge so̠lo̠m lo̠ṭo̠m,

Baṅ ńamo̠ḱkana Toa Dahe go̠to̠m,

Baṅ ńamo̠ḱkana ho̠ṛmo̠ e̠se̠t́ cato̠m.

So̠ṛo̠kre ńamoḱkana bhagete dal,

Ạikạuḱkana bin buluṅ mạrićte jhal,

No̠ḱõ̠e noṅka hoeakana aleaḱ hal,

Baṅma alege Pulisren Jan-mal.

E̠ Ko̠ro̠na,

Caena Disom ruạṛme ko̠ro̠na,

Noṅge baṅkhać Pulisko saso̠na,

HAERE! HAERE! KO̠RO̠NA.