Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Calaoen bar din laha khonaḱ goṭa disomre ạḍi kajak rabaṅ do aṭkaroḱ kana. Ar kuṛhạ khạtirte setaḱ tora sin cando hõ bae ńel ńamoḱ kana. Ente ona dạriạ kuṛhạ ńutte siń cando do danaṅge tahẽn kana. Khan siń cando ạḍi bilom ńoḱte rakaboḱ kana. Adom adom ṭoṭhako ren hoṛ do siń cando aḱ marsalge bako ńel ńameda.

Onate ḍahar aṛe ato gharońjkore reaṛ-rabaṅ khonaḱ bańcaoḱ se thoṛagan urgumoḱ lạgit́te seṅgel jol kateć hoṛko jorogoḱ kana. Nonkan dosare hoe-daḱ bichnạu officer ko (Abohaobid) menet́ kana Sạnicar (07 January) khon thoṛagan rehõ noa abohaoa do bodoloḱa menteko baḍae ocoyet́ kana. Enrehõ bodol utạroḱa ona do baṅa mit́ bar din tayom arhõ nonkage reaṛ rabaṅ se kuṛhạ hoe daṛeaḱa. Niạko dinre sanam hoṛko ạḍi muskil dosare menaḱkoa. Bạṛtikate reṅgeć nacar hoṛko, okoe do horoḱ lạgit́ lolo kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko ạḍi haron kosṭo talate akoaḱ jion jingi ko khemaoet́ kana. Inạkate hõ kạmi kạsni hoṛko, okoe do mit́ jaega khon ar mit́ jaega calaḱ hoyoḱkantako onkan ko hoṛ hõ niạko rabaṅ dinre ạḍi haron sahao hoyoḱ kantakoa.

Bạṛtikaete haṛam-buḍhi hoṛko okoe do  umerteko laha akan ar kạṭić gidrạko lạgit́ hõ noa rabaṅ din do ạḍi muskilanaḱ kangea. Cedaḱje haṛam-buḍhi hoṛ ar gidrạko setaḱ re rabaṅ khạtir bahre baṅko oḍoḱ daṛeak kana. Niạko rabaṅ dinre sanam gogo babawaḱ jạruṛ kana aboren gidrạko napaete tạṅkhiko. Eken gidrạ moto do baṅ joto umer ren ko lạgit́ge noa rabaṅ do botoranaḱ kana. Ente noa rabaṅ mit́ dhao hoṛmore bololen re muskil dosare paṛaoḱ hoyoḱtabona. Metaḱme aema lekan ruạ hasorebon jạbun daṛeaḱa. Ar ona khon baṅcaoḱ reaḱ jahan horge babon ńama honaṅ. Onate delabon noa reaṛ rabaṅ dinre sanam ko ạḍi sontor rebon tahena. Jemon noa reaṛ-rabaṅ aloe kạbu bon ma. Ar nonkate noa rabaṅ dinre sanamko mońj bon tahen bon kurumuṭui ma. Sanamkoaḱ jạruṛ kana aboaḱ apnaraḱ hoṛmo apnaraḱ gharońjren hoṛko rạkhi jogaoko do aboaḱge dạyik kana.

 




Hoṛmo Niphuṭ Dohoe Lạgit́ Eyae (7) Goṭen Upạiko

Hoṛmo do hoyoḱ kana Isoraḱ Mundil. Onate hoṛmo sapha sạphi tahen do ạḍige jạruṛa. Hoṛmo joḱton hoyoḱtabona jemon abo gharońjren sanamko sapha sạphi ar niphuṭbon tahen.

1.Sapha sạphi gharońj:

-Dinạm hiloḱ ḍạbrạḱ hoyoḱa.

-Haptare mit́ dhaokate bohoḱ uṕ sạbunte saphae hoyoḱa.

-Joto kićrićko heḍeć se sạbunte saphae hoyoḱa.

-Gidrạkoaḱ ghao se si eman menaḱkoa se bạnuḱkoa ńel hoyoḱa, ar saphaetako hoyoḱa.

-Ṭạnḍite se racate tayom ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Jomaḱ tear lahare ar jom lahare ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Kạṭuṕ reaḱ rama kạṭić ar sapha dohoe hoyoḱa.

Oṛaḱ duaṛ:

-Dinạmge oṛaḱ joḱ saphae hoyoḱa.

-Somoe somoe bhit se ṭạṭi joḱ saphae hoyoḱa.

-Jom tayom hõ, caoṛa aloko hijuḱ lạgit́ hirić pạsir sikṛiko joḱ saphae hoyoḱa.

-Oṛaḱre setoṅ,hoe ar marsal bolo ocoaḱ hoyoḱa jemon capṛa, cuṭiạ emanko oṛaḱre aloko ḍera daṛeaḱ.

-Somoe somoe aṭet́ko setoṅre oḍoḱ hoyoḱa.

-Gitijoḱ somoe sor sor gitijoḱ baṅ hoyoḱa, ente riḍạt́ cirit́ gitić do hoṛmo lạgit́ baṅ besa.

-Jãhaman benao ṭạnḍite se racate baṅkate ṭạnḍite oṛaḱ se pạikhana benao hoyoḱa.Pạikhana sor re eneć ocoako baṅ hoyoḱa.

2.Daḱ:

-Mạilạ daḱ khon aema lekan rog ńańama, ḍherkaete lać has oar patla ṭạnḍite onate sanam okte sapha daḱ ńui hoyoḱa.

-Sanam okte kũi eset́kaḱ hoyoḱa.Pukhri se gaḍa aṛe ṭạnḍite baṅ hoyoḱa.

-Patla ṭạnḍite mạilạ akan kićrić pukhrire tis hõ baṅsaphae hoyoḱa, bickom judạ jaegare, ar ona mạilạ daḱ khetre dul hoyoḱa.

-Gaḍa se pukhri daḱ ńule khan lać haso ńańama, jạruṛ khan, noa daḱ do heḍeć kate ńui hoyoḱa.

-Daṛeaḱ bhor nolkup reaḱ daḱ bebohar hoyoḱa.

-Pukhri ar kũń aṛere pạikana oṛaḱ beḱnao do baṅ besa.

3.Mońj jomaḱ:

-Jãhãn jo jom lahare se aṛaḱ sakam utui lahare sapha daḱte ạruṕ hoyoḱa.

-Utui somoe beste isin ocoe hoyoḱa, asokaete jel utu.

-Jomaḱ lolo tahenre jomge besa.

-Jãhãn jomaḱ sarećlen khan beste eset́kaḱ hoyoḱa.

-Toa beste heḍećkate ńui hoyoḱa.

-Viṭamin do rog teṅgo daram daṛeye badhao ocoea ar joto lekan rog khon hoṛmoe daṛe ocoea. Niphuṭ tahen lạgit́ viṭamin do ạḍi jạṛuṛa. Pepe, ul, kanṭhar, anaros, kaera, libu, komla, gajor, sạpri, joto lekan aṛaḱ sakam emenkore aema viṭamin menaḱa.

4.Beyam:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ thoṛa se hoṛmo bhajao do jạruṛgea. Taṛam baṛae se kạmi baṛae hõ beyam kangea.

-Beyam len khan hoṛmo reaḱ mãyãm bes lekate pasnaoḱ jelko dp keṭejoḱa ar saṛeaḱa.

5.Jạpit́:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ jirạu do jạruṛgea tinre abo dobon kạmia unre hoṛmo reaḱ daṛe do thoṛa komaoḱa.Jạpit́le khan se jirạulen khan arhõ daṛebon ńam, ruạḱ okte babo jạpit́le khan usạra babon besoḱa.

-Jạpit́ okate mosari beboharlena khan, sikṛić bako ger daṛeabona. Sikrić ger kom tahelen khan, malaria ar pilạ ruạ ńańam reaḱ botor komge tahena.

6.Ṭikạ:

-Bar bochor latarren gidrạ do ṭikạ ocoko hoyoḱa janam tora khon ṭikạ ehoṕlen khan boge hoyoḱa. Ṭikạ hotete turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱa, ar onako rog baṅ ńamkoa.

7.Pạtiạr tahen:

-Judi bapla lahare juripạri epemoḱ baṅ hoelen khan, ar baplakate unkin bapla akan hoṛ pạtiạrgekin tahen, AIDS se eṭaḱ rog ona okte baṅ pasnaoḱa.




KHOḰ MANDA RUẠ

Khoḱ ar manda do etaḱ karonko lekage sadharon karon kana. Menkhan noa reaḱ do ḍher hoṛge jạsti bako moneaḱa. Noa do ḍher idilen khan se noa khon bańcaoḱ lạgit́ ḍhili sililen khan tayom te muskil hõ hoe daṛeaḱa.

KHOḰ DO TINẠḰ LEKANA?

  1. Rohoṛ khoḱ, sigareṭ ḍherko ńu lekhan noa khoḱ hoyoḱa.
  2. Lohot́ khoḱ. Manda okte khoḱ khoḱte kharaḱ oḍokoḱa.
  3. TB khoḱ. Ạḍi din khon ko khoga ar mucạt́re khoḱ khoḱte kharaḱ sãote mãyãmgeko ulạya.

MANDA KHOḰ CINHẠKO

-Nạnḍri hasoa.

-Bohoḱ hasoa.

-Hoṛmo hasoa.

-Kạṭić gidrạ do patla se sunuć ṭạnḍite hõ ńam daṛeakoa.

BESOḰ REAḰ UPẠIKO

-Aema halka jomaḱko do jom ńu hoyoḱa, metaḱme daḱ, toa, ca emanteaḱ ko. Asolkaete loloaḱ do khoḱ lạgit́ ạḍi besa ente noate bhitri reaḱ kharaḱ do dagoḱa.

-Tulsi sakam gel goṭen turui ṭhoṕ libu rasa mit́ gelạs heḍeć daḱre daṛeaḱ bhor lolo lolo ńui hoyoḱa.

-Oṛaḱ duạr sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Oṛaḱre jemon sanam okte hoe bolo daṛeaḱ.

-Kharaḱ do jemon otre aloko thoe, bickom culhạre se bises jaegare. Kharaḱte rogren tejo do ko pasnaoḱa.

-Udgạr ạikạuḱ khan ḍạbrạḱ hoyoḱa. Ruạḱ somoe do lohot́ kicrićte goṭa hoṛmo saphae hoyoḱa.

Ran Ocoḱ ar Ḍaktar ṭhen tinre rugi idiye hoyoḱa:

-Bar hapta khon ḍher khoḱ tahẽlen khan.

-Hoṛmo lolo baṅ komaolen khan.

-Judi khoḱ ḍherlen khan ar kharaḱ reaḱ roṅ araḱ, hạriạṛ se sasaṅdaḱ leka ńellen khan.

-Nạnḍri ḍherge hasolen khan.

-Nạnḍri haso sãote hoṭoḱ hasolen khan.

 




Mẽt́ Rakaṕ Se Ṭoke Rog

Niạko dinre ńelogoḱ kana mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog chạplạu akana. Ạḍi algatebon bujhạukea je, mẽt́ aragoḱ kana ar haso. Gidrạ khon ehoṕkate joto lekan umerren hoṛko noa muskilreko paṛaoḱ kana. Noa mẽt́ rakaṕ rog do ạḍige pasnaoḱ kana. Mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen algatege ucạṛoḱ kana.

Delabon baḍaelege mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog reaḱ thoṛa cinhạko:

  • Mẽt́ aragoḱa metaḱme ponḍ oṅsotet́ hõ araḱ cabaḱa
  • Mẽt́ daḱ joroḱa.
  • Mẽt́ haso ar babat́ aṭkar.
  • Mẽt́ phulạu.
  • Mẽt́te pustạute baṅ ńeńel
  • Mẽt́ beńjagoḱa.

Noa rog khonaḱ sontor tahẽn lạgit́te cet́ cet́ cekae hoyoḱa?

Mạilạ-jạbṛi, dhuṛi, setoṅ, seṅgel ãć khon pharaḱre tahẽn. Baḍaebon je, noa rog do ucạṛoḱa, onate un jokhen hoṛko talare se iskul tehõ calaḱ baṅ jạruṛa. Hende cosma ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Enḍekhan hoṛko ṭhen baṅ ucạṛoḱa. Bạṛtikaete mobile se Tv ko̠m ńõḱ ńel hoyoḱa. Jạruṛlere daktar ko ṭhen porames hatao hoyoḱa. Ar nonkan rog ńamakat́ko hoṛko khon pharakre tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan algatege noa rog khon ruạkhiạbo ńam daṛeaḱa.

 




Setaḱre Daḱ Ńũ Reaḱ Bhạlạitet́

Daḱ do jiu reaḱ rehet́ kana. Ente daḱ begorte cele jib-janwarge bańcao bako tahẽ daṛeaḱa. Onate din hiloḱ mimit́ hoṛaḱ 4-6 liṭer daḱ ńũ jạruṛa. Jarnahakoaḱ katha lekate, din hiloḱ reṅgeć laćre mit́ gilạs daḱ ńũ lekhan hajamre mońj upạkạr ńamoḱa. Enkate laćre gas se lać phulạuḱ lekan muskil khon rukhiạbo ńam daṛekea.

Reṅgeć laćre daḱ ńũ lekhan hoṛmo khon toxin hõ cabaḱa. Ona iạte setaḱre beret́ tora mit́ gilạs daḱ ńũi hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ reṅgeć laćre daḱ ńũre cet́ cet́ upkạr se bhạlại menaḱa, thoṛabon ńellege-

Din hiloḱ reṅgeć laćre daḱ ńũi lạgit́ hewaḱ hoyoḱa. Enḍekhan hoṛmore mãyãmko sarsao akan tahẽna. Setaḱre beret́kate ko̠m se ko̠m pe̠ gilạs urgum daḱem ńũlere goṭa ńindạte jarwa akan mạilạko racate hotete oḍoṅoḱa.

Ne̠be̠tar jugre jo̠m ńũre bhul khạtir aema hoṛge ạḍi ãjhaṭ se jala jońjal (Kostokathinno) lekan mũhinreko paṛaok ́ kana. Menkhan reṅgeć laćre metaḱme ạuri jo̠mre daḱ ńũ lekange ạḍi algate noa khon rukhiạ ńamoḱa. Nonkage calao idilenre thoṛa hapta tayomge nisṭạn noa reaḱ jo̠ do ńamoḱte hõ ńamoḱgea.

Arhõ din hiloḱ setaḱre reṅgeć laćre daḱ ńu lekhan kidney, hoṛmo baha (menses), nạnḍri reaḱ, emanteaḱ ro̠g khon sahaṛbon tahẽ daṛeaḱa. Onate setakre daḱ ńu ạḍige jạruṛ kana.

Eken inạ do baṅ, daḱ do hoṛmo reaḱ jaṅko hõe keṭeja. Onate setaḱre daḱ ńũ lekhan hoṛmo reaḱ jaṅko keṭeć ar nirại tahẽna. Nonkate hoṛmore jahan hasoko tahẽnre algate cabaḱa. Aboaḱ hoṛmo ar mẽt́ muṭhạn hõ mońj dohoere daḱ do ạḍige upkạranaḱ kangea. Ar nonkate niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.

 

 




Cehaona Katha

Bạrsạ oktere serma daḱ ar ḍubạ hoe daṛeaḱa. Ar oka kore daḱ perejoḱ ar ḍubạ hoyoḱ ona jaega kore biń ạḍiko dãṛã baṛaea. Aema oktere oṛaḱte bińko bo̠lo̠ḱa. Onate biń khon bańcaoḱ se rukhiạ ńam lạgit́ Lifebouy sạbun oṛaḱre do̠hokaḱ ạḍige jạruṛ kana. Ente noa Lifebouy sạbun redo Carboxylic Acid se Carbonyl Asid tahena. Ar noa Asid iạte biń baṅko hijuḱa.

Ar baṅkhan Carbonyl Asid bo̠to̠l reaḱ benet́ ocoḱ kate doho lekhan hõ hoyoḱa. Ar baṅkhan noa Carbonyl Acid baṅ tahẽlen khan mungạ ḍạr se rạsun kạṭić kạṭić kuṭrạ kate oṛaḱ goṭa ṭạnḍi ar beṛhaete dohoka hoyoḱa. Enḍekhan nonka kạmi lekhan biń oṛaḱte o̠ho̠geko bo̠lo̠ daṛeaḱa.




N U R S E

Calaoen 12 tạrik do tahẽkana International NURSE Day. Delabon baḍaelegi NURSE reak jos katha; N-Nurture; pusti, U-Universal; sanamko lạgit́, R-Responsible; Dạyik, S-Smart; budan, Jhũk monan, E-Educated; bhage sikhnạt hameṭ.

International Council Nurses (ICN) 2022 sal reaḱ asol jos do tahẽkana; Nurse aḱ ạidạri manot babot. Sạrige Nurse aḱ tinạḱ manot ar dạyikan kanako, ona reaḱ jo do sanamko mẽt́ tebon ńelkeda; COVID-19 lekan maraṅ rogre. Apnaraḱ jiwi alaikatet sanamkoaḱ jiwi rukhiại lạgit́ko kạmi akada. 

Jao sermage ICN hotete Adhunik hoṛmo hạṭiń re jopoṛao tahẽkan Florance Naitangel aḱ janam mãhã 12 May re Goṭa Dhạrti Nurse mãhãko manao ganaoeda. ICN ren maraṅ peṛa manotan Dr. Pamela Cipriano doe men akada; Goṭa corona okte re nurse ko do ạḍi ãṭ haron arko kosṭo akana; Babon aṭkarakat rog coronate aema nurse doko goćakana, se corona te lạṛhạikatetko bańcao akana apnar ar sanamko. Nonkan haron kạmi re aema bhageaḱ doko kạmi akada; ar thoṛa tolopteko kạmi kana se kạmi thạ̃ire bako lekha ocoḱ kana. Sanam disomren sorkar jemon noa babotre ạḍi khạndri doe hudis ar baṅkhan hoṛmo joton kạmire menakko lạgit́ ạḍi maraṅ laksan do hoyoḱa. Hoṛmo joton kạmi kanko begor hoṛmo do banuka. 

International Council Nurses (ICN) 2022 sal re barea nurse aḱ khaṭo katha ol rakapkeda. Pakistan period khon nit habicte Bangladesh reaḱ utạr nakha Rajshahi bibhạg; Rajshahi jilạ, Chapai jilạ ar Naogaon jilạ ren sanam hoṛko ạḍi joto selet́ boge treatment doe em ạguieda – Amnura Lutheran Mission Hospital. Olak ́sećte baḍaeaoḱ kana je; noa hospital do ehoṕakana 1966 sal khon dispensary hisạbte, inạ tayom Clinic ar nitok do 10 beds Hospital. Noa Hospital re 22 goṭen total staffs menaḱkoa, Ona modre 6 goṭen nurse doko kạmi kana. Onko modre bar hoṛaḱ ol kathań sodoreda; Songita Murmu do Rajshahi Christian Mission Hospital – Nursing Training Center khon Diploma in nursing doe purạu akada. Training mucạt́ tora khonge uni do Amnura Lutheran Mission Hospital re kạmi ehoṕ akada; Onka leka Mery Hembrom do Sahamokhdum Nursing Institute khone paṛhao akana ar nitok do Amnura Lutheran Mission Hospital reye kami kana. Ạḍi rạskạ selet́ dokin kạmi kana. Ar bana hoṛge ạḍi bhage ar jhũk montekin kạmi kana. Hospital ren sanam nurse ge hoṛ kanteko ar bạṛti hoṛ rogiko joton kạmi khạtir ạḍi bes doko aṭkaret kana. Nonkan kami re hejuklagitbartiuskurdokonamakadaGogoar Baba khon.

Kerina Soren ho Rajshahi Christian Mission Hospital khon Diploma in Nursing doe purạuakada. Kerina do gogo hoṛmo re tahen okterege ać baba doe goćlena. Ạḍi haron talate ać gogo doe joton harakedia ar Nurse doye paṛhao ocoakadea. Kerinaren baba do aćkageye goćena; dactor khanako ho ạḍi sạṅgin re tahekante bako edi daṛeadia. Onate ać gogoaḱ maraṅ sana ar as do hoyoḱ kana; jemon mit din iń ren gidrạ hoṛkoe ran ako ar onkate bogeko tahen. Kerina hõ ạḍi rạskạ doe aṭkaret kana; hopon tolopte kami katet ho. Entet uniaḱ maraṅ jos ar motlob do rogiko joton talate bhage bhage kami.

Noa Nurse mãhã sećte goṭa dhạrtiren sanam nurse ko lạgit tahen kana aema manot ar dulạṛ johar. Hoṛmo do maraṅ mit́ sompot kana sanam manwakoaḱ. Entet hoṛmo ṭhik baṅ tahelen khan sanamakge bes baṅ bujhạuḱa. Onate delabon sanamko; aboren nurse ko bạṛti bon manotkoa ardhuṛi dharti re tahen bhor jemon bhage upkạr bon ńam se sebako emabonte nurse hõ akoaḱ ekraṛ, josar motlob do purạuk. Darakan din re lạgit nonkan as sanamko dohoeda.




Biṛi-Sikaṛeṭ Ńute Hoedaṛeaḱ Muskilanaḱ Ko 

Jo̠to̠ hoṛgebon pusṭaua Biṛi-cuṭi do̠ hoṛmo lạgit́ muskilanaḱ kana mente. Noa kakhante hoṛmore nana-parkan rog ńelo̠go̠ḱa. Thamakur lekan jinis bạṛti beohar khạtir Cancer lekan gujuk rog hõ ḍher idiḱkana.

Biṛi ńute Cancer são arhõ ekal high blood pressure ar cholesterol ḍherogo̠ḱ kana. Thamakur jo̠mte hoṛmore mãyãm pasnaoḱ kan sirre dhũạ jarwaḱa, nonkate stroke heart attack hoe daṛeaḱa.

Jaribte ńelo̠go̠ḱ kana, amdaj 34.6 percent sẽṛã metaḱme haratạl hoṛko bạṛtiko ńujoṅ kana. Noa simạ baher ńu kakhante aema lekan rog bihinte jạbunkate bo̠cho̠rre amdaj mit́ karoṛ hoṛko gujuḱ kana. Ar biṛi ńute bo̠cho̠rre amdaj 53 percent hoṛko gujuḱ kana.   

Menkhan paseć ḍher hoṛge babon baḍaea, biṛi ńute mẽt́re muskil he̠ć paṛaoḱa. Ente gobesona meneda, Thamakur dhũạte eyae hajar khon bạṛti chemical sarańjam menaḱ akada. Noa ko modre thoṛa do̠ mẽt́ lạgit́ ạḍitet́ bạṛićanaḱ kangea. Enḍekhan dela thoṛagan bon baḍaelege, biṛi ńute cet́ cet́ muskil dosa hoe daṛekea-

Mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa se mẽt́ daḱ ańjetoḱa-

Hoṛmo reaṅ maraṅ utạr tarantar kana noa mẽt́. Sikaṛeṭ se biṛi dhũạte mẽt́ kho̠n daḱ lekan bo̠stu ekal ańjet́oḱa. Ar nonkate bại bạite mẽt́ ro̠ho̠ṛoḱa. Bạṛtikaete, mẽt́re araḱ dag, mẽt haso se mẽtre nana parkan muskil dosa do̠ he̠ć paṛaoḱa. Noakage calao idilenkhan mit́ okte mẽt marsal ad metaḱme kãṛã reaḱ bo̠to̠r tahẽnoḱa.

Mẽtre chạuni:

Arhõ bạṛti biṛi cuṭi ńute jãhã umerege mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa. Biṛi ńute mẽtre maraṅ ucạṭ paṛaoḱa. Baḍaekaḱbon, umerte lahalen khange mẽtre chạuni ńelo̠go̠ḱa, menkha biṛi cuṭi ńute hõ jãhã umerrege chạuni hoe daṛeaḱa. Ona iạte sạrige noa khonaḱ pharakre tahẽnge bogea. Enḍekhan nonkan dosare o̠ho̠bon paṛaolena.




Niropon Hoṛmo Tahẽn Babo̠t Jạruṛaḱ jo̠maḱko

Hoṛmore jãhã lekan rog birud teṅgo daram lekan khemota tahẽn khan, ạḍi algate rog khon rukiạbo ńamdaṛekea. Noakanaḱ thoṛa jo̠m babotre latarre tạlikạ emena.

Se̠ke̠rkenda: Se̠ke̠rkenda re beta-carotene tahẽnoḱa. Enḍekhan noa jo̠maḱ hoṛaḱ hoṛmore bo̠lo̠kate Vitamin-A re pheraoḱa. Noa reaḱ gun-man hoṛmore rog sãoe lạpạṛhaia.

Rạsun:  Jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱre rạsun tahẽna. Rạsunte ekal utu reaḱ sebel-so̠ṛo̠me sarsaoa. Be̠re̠l rạsunte bacteria, virus ar sealom (chotrak) oka do̠ mẽt́e baṅ ńelo̠go̠ḱkan nonkanaḱ birudrey kạmia. Asokaete, hoṛmo reaḱ harta se̠ chal napaeye do̠hoea.

Adhe: Jo̠maḱre jhańj jạsti lạgit́ adhe reaḱ jãhãn tulạuaḱge bạnuḱanaṅ. Ente ona do̠ anti-oxidant reaḱ hõ mit́ṭen mońj onoṛ kana. Pho̠lmul se̠ aṛaḱ sakam khonaḱ ńamaḱ Anti-Oxidant ạḍi tuṛighuṛi hoṛmorey kạmia.

Tormuj: Tormujre Gluthaione ńutuman Anti-Oxidant tahẽ baṛaḱa. Noa jo̠mte hoṛmore rog birud asambheṛe kạmia.

Hako: Omega-3 ar Fatty Asid bhuṭela se̠ gangạniạ jo̠maḱ je̠mon hako jo̠mte Immune system ḍheroḱ kana.

Amlo̠ki: Amlo̠ki são thoṛa adhe ar khijur rit́ gunḍa maṛaṅkate ńu lekhan hoṛmo lạgit́ ạḍitet́ bhạlạianaḱge hoe bo̠tećkoḱa honaṅ. Ente noare Vitamin-C menaḱ akada.

Toa ar Dahe: Toa ar dahe re zink menaḱa, noa hoṛmore rog birud jaogei kạmikana. Toa baṅ hajam tạnićlenkhan toate benaoaḱ jo̠maḱ jo̠m jạruṛ kana. Jao hiloḱge 100 grams dahe baṅkhan mit́ cup toa ńui reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.




Cet́ Lekate Migraine (Bo̠ho̠ḱ Haso) Kho̠n Rukhiạbo Ńamkea

Migraine mit́ lekan bo̠ho̠ḱ haso kana. Bo̠ho̠ḱ re jãhã mit́ aṛe kho̠naḱge noa haso ehoṕa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso ạḍi ghạṛić do̠ tahẽna. Okoe aḱ nonkan eṭkeṭoṛẽ menaḱtako, Onko do bo̠ho̠ḱ haso são be̠ć be̠ćko aṭkara. Noa haso ạḍi algate baṅ maraoḱa, thoṛa din do̠ hasoa. Onate tinạḱ hoṛkoaḱ noa haso menaḱ, noa haso cet́ khạtirte ehoṕa ona babotre baḍaejoṅ jạruṛ menaḱa. Nonkate Migraine khonaḱ pharaḱbo tahẽ daṛekea.

  1. Reṅgećte tahẽn:

Reṅgećte tahẽlen khan Migraine bo̠ho̠ḱ haso ehoṕa. Ente reṅgećte tahẽnre gastric reaḱ muskil ńelogo̠ḱa, oka do̠ bo̠ho̠ḱ haso ḍher daṛeaḱa.

  1. Hoe-daḱ bichnạu (abohaoa):

Ạḍi bạṛti setoṅre nạcurle khanhõ bo̠ho̠ḱ haso ehoṕ daṛeaḱa. Inạkate lo̠lo̠ setoṅ khạtirte hoe daṛeaḱa.

  1. Mo̠nre ucạṭ:

Okoe do̠ asambheṛ se̠ ạḍi bạṛti ucạṭteko kạmikan, ar jo̠m-ńu reaṅ jãhãn niṭ akan okto bạnuḱtako se̠ baṅko manaoet́ kan, onkanko hoṛge bạṛti noa bo̠ho̠ḱ haso ńamet́ko kana.

Enḍete nonkanaḱ mo̠naḱ ucạṭ dea giḍikaḱ reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.

  1. Jãhãnaḱ saḍe: kajaḱ riṛạṅ ṛaṛaṅte sereń aṅjo̠m emanteaḱ khạtirte Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńańama. Ạḍi riṛạṅ ṛaṛaṅ khạtir amdaj bar din dhạbić haso tahẽ daṛeaḱa.
  2. Ạḍi bạṛti jạpit́:

Okte nạpitre jạpit́ sanamko lạgit́ ạḍi jạruṛa. Ente oktere baṅ jạpit́le khan hoṛmore aema lekan eṭkeṭõṛẽ ńelogo̠ḱa. Okoe do̠ jao hiloḱ 5-6 ghonṭa ko jạpit́, Ackage mit́ okte onkanko hoṛ ḍherko jạpit́ lekhan bo̠ho̠ḱ haso ehoṕ daṛeakoa. Onate sanamko sontor ar aodhan tahẽn hoyoḱtabona.