Arhõ 16 Lakh Ham Ṭikạ Emoḱ Reaḱ Goṭa

Disạm reaḱ oka oka ṭhạ̃ire gidrạko ham-rubela ṭikạ bako ńamakat́, onako ṭoṭhare arhõ 16 lakh ṭikạ emoḱ reaḱe goṭakeda Sastho Montronaloe.

Aṭhwar hiloḱ (16 August) Sastho Montronaloe re ṭikạ babot́te Antosongstha Somonoe Komit̠̣i (ICC) bạisire noako goṭakeda. Bạisire seṭerko tahẽkana Sastho Montronaloe, Sastho Odhidaptor, EPI, Bisso sastho songstha ar UNICEF ren protinidhiko.

Sastho Socib Md.Kamruzzaman Chowdhury doe baḍae ocokeda, ‘Pokeṭ ṭoṭhare’ 6 khon 5 cando umer ren joto gidrạ ṭikạ bako ńamakada. Onko gidrạko ṭikạ emako lạgit́ 15 lakh ṭikạ puńji menaḱa.

Bạisire menakana, ham ruạre jạbunakan modre 74 %  hoṛge 6 cando khon 59 cando umer ren, ar 14 % ge 5 khon 10 serma umer ren.

Sastho Odidaptor reaḱ khobor lekate, 5 April khon 17 August dhạbićte 6 cando khon 5 serma umer ren 1 karoṛ 93 lakh 63 hajar 912 goṭen gidrạ ham reaḱ mit́ doge ṭikạko ńam purạu akada.

Arhõ baḍaeoḱ kana, 24 ghonṭare ham ruạ chinte 7 goṭen hoṛko goćena. Nes bochor ham ruạ chinte hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha 815 goṭen ar ham ruạteko goćena 99 goṭen. Jotokote nes bochor ham ruạte hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha 914 goṭen.




Dengue Ruạte Goćena Mit́ Hoṛ

Goṭa disomre 24 ghoṭare dengue ruạte arhõ mit́ hoṛe goćena. Inạ okte arhõ 153 goṭen hoṛaḱ hoṛmore Dengue ruạ ńamakana. Sokolbar (31 July) Sastho Odhidaptor reaḱ mit́ ḍhạrwaḱ hotete noa khoborko baḍae ocokeda.

Noa serma reaḱ pạhil turui cando khon July candore dengue ruạ ḍher akana. July candore dengue ruạte 36 goṭen hoṛko goćena ar 9 hajar 206 goṭen hoṛ haspatalre bhurti menaḱkoa.  

Arhõ eṭaḱ sećte ńeloḱkana, noa serma 54 goṭen hoṛ dengue ruạteko goćena ar 15 hajar 310 goṭen hoṛ dengue ruạreko jạbun akana.




Baṅ Thiroḱ Kana Ham Ruạ

Disạmre calaoen 24 ghonṭare ham ruạ chinte 6 hoṛko goćena. Ona sãote 904 goṭen hoṛ ham ruạreko jạbunakana menteko bachao ńamakana. Calaoen (22 July) Sastho Odhidaptor reaḱ control room khon kol akat́ mit́ṭen sombat hotete noa khobor baḍaeoḱ kana.  

Ḍharwạḱre menakana, calaoen 24 ghonṭare 133 goṭen hoṛaḱ hoṛmore ham ruạ ńamakana. Calao paromen 15 March khon 22 July dhạbićte 14 hajar 841 goṭen hoṛ ham ruạteko jạbunakana. Inạ chaḍa hõ 1 lakh 20 hajar 352 goṭen hoṛaḱ hoṛmore ham ruạ menaḱa mente dharonaḱ kana.

Calaoen 15 March khon 22 July dhạbićte ham ruạ chinte 1 lakh 3 hajar 78 goṭen hoṛ haspatal reko bhurti akana. Sastho Odhidaptor reaḱ report lekate baḍaeoḱ kana,  inạ oktere arhõ ham ruạ chinte 708 goṭen gidrạko goćena.




Dengue Ruạ Reaḱ Cinhạ Ar Solhako

Jao serma bạrsạ jạput́ din ar inạ tayom daram dinkore dengue ruạ ḍher pasnaoḱa. Nebetar dinre dengue ruạ thoṛa judạ cinha ńeloḱ kana, oka do ḍher hoṛko bhitrire mit́ lekan digdhại sirjạu akat́. Noa okte sontor tahẽn jạruṛa. Disạ dohoe hoyoḱa, ruạ begorte dengue hõ hoe daṛeaḱa. Onate thoṛa thoṛa ruạ, hoṛmo haso se eṭaḱ cinhạko ńel lenkhan baṅ thirkoḱ hoyoḱa.

Gharońj ar apnar hõ rukhiạ reaḱ upại:

-Sikṛĩć geger khon gharońj ar apnar hõ sontor tahẽn hoyoḱa.

-Oṛaḱ aḍepase daḱ baṅ jarowa ocoaḱ hoyoḱa.

-Jãhãn cinhạ ńel lenkhan Sasthokendro calaḱ hoyoḱa.

-Hoṛmo reaḱ seba hatao lạgit́  jatio sastho seba helpline 16263 nomborte phone hoyoḱa.

Sontor ar aodha tahẽnge jotowaḱ khon rukhiạ daṛeabona. Nonkate apnar hõ sontor tahẽnme ar eṭḱko hõ sontor tahẽnre uskurko hoyoḱa.

Dengue ruạ reaḱ maraṅ cinhạ do kana, ackage ruạ ḍheroḱa (101-104 degree pharenhait), bohoḱ haso, mẽt́ haso, hoṛmo haso, beć beć aṭkaroḱa, hoṛmore araḱ dag se pusri leka ḍaha ḍoho rakaboḱa.

Diṅgu ruạ reaḱ cinhạ do bar hạṭińa. Pạhil cinhạ ar muskilaḱ cinhạko.

Pạhil cinhạko: Bohoḱ has oar mẽt́ haso, hoṛmo sir re haso (noa do mit́ leka Break Bone Fevar ko metaḱ kana) reṅgeć baṅ bujhạuḱa, hoṛmore laṅgage aṭkaroḱa, hoṛmore araḱ dag se pusri leka ḍaha ḍoho rakaboḱa.

Muskilaḱ cinhạko:

Ruạ thirkate mucạt́re noako cinhạ ńeloḱ khan bujhạu hoyoḱa bạṛić dosa seć calaḱ kana. Noa okte usạra ḍaktaraḱ solha hatao jạruṛa: lać haso, ghane ghane sahẽt́ hatao, ti-jaṅa reaṛoḱa.

ạḍi kajak laṅga aṭkaroḱ reaḱ upại:

Selain daḱ ńũi hoyoḱa, thoṛa ruạ se haso lạgit́ Paracetamol ńũi hoyoḱa. Aspirin se Ibuprofen lekan ran jom khon sạṅgińre tahẽn hoyoḱa. Noa do hoṛmore mãyãme ṭonṭa daṛeaḱa. Dengue ruạ biḍạu lạgit́ Rajshahi Medical College Haspatalse apnar aḍepase jãhãn Diagnostic center kore test hoyoḱa.




Lolo Setoṅ Dinre Hoṛmo Niphuṭ Dohoe Reaḱ Upại

  • Siń beṛa oṛaḱ khon bahre oḍokoḱ okte chatar baṅkhan Ṭupri beohar lagaoḱa.
  • Hoṛmore jemon daḱ reaḱ ṭonṭao baṅ hoyoḱ ona karonaḱte ḍher daḱ ńũi jạruṛa. Eken daḱ do baṅ ona sãote selain daḱ ńũ lekhan hoṛmo lạgit́ ạḍi bes hoyoḱa. Sãote daḱ botol asen jạruṛa.
  • Ạdi ghạṛić setoṅre baṅ tahẽkateć okte okte umulre jirạu hatao jạruṛa.
  • Dạriạ ar hende kicrić baṅkate rawal ar lạbit́ kicrić horoḱ jạruṛa.
  • Setaḱ 11:00 baja khon tikin 3:00 baja dhạbić setoṅ reaḱ lolo do ḍherge tahẽna, ona oktere bahre re jạruṛ kạmi baṅ tahẽn khan ạuṛiaḱ baṅ calaḱge bogea.
  • Thoṛa ghạṛić okte okte mẽt́ãhã hutumoḱ hoyoḱa ar hoṛmo lohot́ kicrićte jot saphae hoyoḱa.
  • Bạṛti lolo setoṅ dinre do mit́ dhao baṅkate bar dhao ḍạbrạ jạruṛa.

Lolo setoṅte hoṛmore ruạ aṭkarlenkhan ạḍi usạra daktaraḱ solha hatao jạruṛa.

 Delabon Ńela Lolo Setoṅ Dinre Cet́ko Jom Ganoḱa :

  • Daḱ ḍher ńũi hoyoḱa, ona sãote phol reaḱ rasa, ḍab daḱ, selain ńũ jạruṛa.
  • Jhiṅgạ, pipiạ̃, kumḍhạ, hotot́, mungạ suṭi ar aṛaḱ sakamko jom hoyoḱa.
  • Libo, jojo, berel ul ar sińjạ rasa benaokate ńũ lekhan hoṛmo reaḱ lolo cabaḱa.

Delabon Ńela Cet́ko Jom Barongea:

  • Ạḍi bạṛti mosla mesal, sunum ar itil jomaḱko baṅ jom lekhange bogea. Cedaḱje noa do hoṛmo reaḱ loloe ḍhera ar lać haso se bạṛijoḱa.
  • Ca se kofi ńũ hõ baṅ bogea. Cedaḱje noa ńũte hoṛmore daḱ ṭoṅṭaoḱa.
  • Ạḍi bạṛti cini ar buluṅ do hoṛmo lạgit́ loksangea. Onate noako jomrehõ sontor tahẽn hoyoḱa.
  • Sạrdi lolo setoṅ dinre toate benaoḱ jomaḱko ạḍi usạra bạṛijoḱa, onate jom lahare ńel jạruṛa.
  • Icecream jom lekhan hoṛmore reaṛge aṭkaroḱa. Menkhan noa jom lekhan hoṛmore daḱ ṭonṭa reaḱ cinhạko ńel ńamoḱa.

Enrehõ jãhãnaḱ jomaḱte lać bạṛić se ruạ ńam lekhan daktaraḱ solha hatao jạruṛa.

 

 

 

 

 

 

 

 




Disom reaḱ urgum 7-8 Ḍigri hoe daṛeaḱa

Teheń Sombar 5 January setaḱ khonge Disom reaḱ Rajshahi, Rangpur,Dhaka, Mymenshing ar Khulna Bibhag reaḱ aema jilạ kore hisiṭ́ him reaṛ hoe ehoṕ akana, setaḱ 6 baja oktere Rajshahi re joto khonaḱ latar metaḱme kom urgum (tapmatra) do tahẽkana 7 ḍigri.

Noa kuṛhạ hoe hola Robibar Siṅgạṛ oktere Disom reaḱ utạr pạchim nakha khonaḱ kuṛhạ dhund hoe leka bolo heć akana,Disomren hoe daḱ(Abohaowa) Gạkhuṛiạ ko onmaneda je, disom reaḱ noa obosta do hoe daṛeaḱa ar hõ 4-5 mãhã tahẽ daṛeaḱa, ado disomre nonkan dosare sanam hoṛko apnar nij nij ṭhạ̃i kore urgum kicrić ko horoḱ band ear onkan urgum jaega kore tahen ko pormas akana ar bahre daṛan se kạmi okte kore sontorte tahen hõko men sodor akada.




Rajshahire serma reak sanam khon kom hoe lolo 8.4 Degree

Rajshahi reak Hisit hoe ạpis sosolhaic Rajib khan tehen setak̠ 6 baja re noa hoe lolo obosta reak soṅ hoe akana, Moṅgol hilok ayup khonge him rabaṅ do ạdi ãt bạrti idikate hoe lolo do ekal latar akana. Hist hoe(Abohaowa) ạpise meneda utạr reak noa rear hoe do nit khon arhõ thora din tahena.

Calaoen pe din khon Rajshahi ar noa tothare sin cando reak napam do ekalte baṅ hoyok kana, reṅgec ore car nacar kodo noa tharthraok kan rearre ạdi harinre menakkoa, busup ar emanteak jạbra ko jeret jol kate jãhãlekate akoak hormoko urgumet takoa.

Rabaṅ reak noa dbạrtik são sãote rear reak aema lekanak ajar/ ruạ ko hõ nelok kana, bises kore kạtic gidrạ ar murubbi se haram budhi horko jemon Niumonia,Sahẽt reak muskil(Asthma) eman ruạ ko ạdi bạrti hoyok kana, Niạ oktere Rajshahi Medical College Haspatalre rugi reak cap etak din ko khon ạdi bạrti bhir akana.

-Daily Ittefak 31.12.2025




HAM SE TALSA

Ḍher kaete kạṭić gidrạko ạḍi usạra talsa ńam got́koa. Noate gidrạko laṅga godoḱa, nijor gidrạko ar okoeaḱ TB rog menaḱtako onko gidrạ do ạḍiko laṅgaḱa ar tayomte onkoaḱ obosta do ạḍi bạṛić hoe daṛeaḱa. Virus ko metaḱkan mit́ṭen ạḍi utạr kạṭić tejo do noa rogko pasnaoeda. Noa rog do ucạṛoḱ rog kana. Talsa rugi ṭhen eṭaḱ bes gidrạko sor len khan bar hapta bhitrirege uni gidrạ hõ talsa ńamea. Okoe mit́ dom talsa ruạ ńam akat́ko onko do bes kate jiwet́ bhor ar baṅ ńamkoa..

Talsa Ruạ Hoyoḱ Cinhạ:-

  1. Manda, nạnḍri haso ar khoḱte ehoboḱa.
  2. Ruạ ruạ ạikạuḱa, Jut baṅ ạikạuḱa.
  3. Mẽt́ aragoḱa ar marsalko ńel lere do mẽt́ hasoa.
  4. Moca bhitrire kạṭić kạṭić pusri leka ponḍge rakaboḱa, noa do usạra cabaḱa.
  5. Bar pe din tayom mẽt́ãhã ar hoṛmore pusri dana leka rakaboḱa. Noako do thoṛa din bhitritege goṭa hoṛmore pasnaoḱa.
  6. Nijor gidrạko do A Viṭamin okulạnte ạḍi usạra mẽt́ reaḱ muskil ńam daṛeakoa, metaḱme mẽt́ do rohoṛoḱa ar ponḍge dag mẽt́re ńel ńamoḱa.
  7. Nijor gidrạ kodo mocare muskil geko ghao daṛeaḱa.
  8. Pusri lekanaḱ oḍok cabalen khange gidrạ do besoḱe ehoboḱa, adom pusri do mõṛẽ din gan tahẽna.

Talsa Ruạ Ńamlen Khan Cet́ Cekae Hoyoḱa:-

  • Talsa do jãhãn rante baṅ besoḱa, bickom pusri oḍok cabakate ackage besoḱa. Bes daṛean gidrạ Talsa ńamko khan, khạli joton, ar bes jomaḱ jạruṛakoa, ar bar hapta bhitri tegeko bes utạroḱa.
  • Joton jạruṛa, jirạu jạruṛa, ar daḱte hoṛmo jot́aḱ hoyoḱa. Ḍher kaete viṭamin A ar viṭamin C reaḱ jomaḱko jom ocoye hoyoḱa.
  • Mẽt́kin rohoṛ len khan, ạḍi usạra ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.
  • Ruạ ḍherlen khan ar khoḱ tuluć koṛam haso se lutur haso hoelen khan ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.

Nijor gidrạ ar TB menaḱtako gidrạ do talsa rugi ṭhen aloko sor ocoko ma, nonkan gidrạ do talsa ńam kateko goć daṛeaḱa.




HAMAL HOṚMO-1

Hoṛmore gidrạ basaḱ tayom khonge apnar ar kukhiren gidrạwaḱ hoṛmo  joḱton lạgit́ bises kạmi hora ehoṕ jạruṛ kana. Noa joḱton kạmi reaḱ asol do hoyoḱ kana jom ńu reaḱ hewa. Noa oktere (Susomo) soman jomaḱ jom-ńu jaruṛa.

Tobe joto hoṛaḱ hoṛmo hạṭtińko jeleka judạ judạgea, Onate hamal hoṛmo se hoṛmore gidrạ basalen khan noa bisoete mit́ dhao apanar se nijren Ḍaktar sãote mońj sopolha se katha roṛ reaḱ jaruṛ menaḱa.

Noa oktere cet́ lekan jomaḱ-ńuiaḱ ko jạruṛa ona lạgit́ mit́ Maejiu koren Ḍaktar Israt Jahan meneda latarre ńum uduḱen jomaḱko jom-ńui jạruṛa:

PHOLIC ACID

Hamal hoṛmo reaḱ pạhil 13 hapta re Folic Acid ạḍi bạṛti jạruṛa. Foloc Acid do hóoḱ kana mit́ lekan Bhiṭamin B. Pạhil thoṛa haptare tinre laćren bhuṭaḱ gidrạ nosṭoḱ reaḱ jhuki tahena unre suṭhik lekate Folic Acid hatao se ńam do amdaj 70% komoḱ́ kana Onate niạ oktere Ḍaktaraḱ solha lekate suṭhik dharate folic Acid ńam babotre onkan jomaḱ do di hiloḱ reaḱ jom-ńure dohoe jạruṛa, jeleka: Bele,Badam, Bhuṭ dal, Mạsri dal, komla nimu emanteaḱ

AIRON

Abo disomren Maejiu koaḱ hoṛmore Airon reaḱ okulaṇ do ạḍi bạṛtige ńelogoḱ akan, ar ona do ḍher kaete do ato oṛaḱ korege ńeloḱ kana. Airon reaḱ noa okulạn do hoṛmoren gidrạ ṭhen Ọ́gen do ṭhik leka baṅ seṭeroḱ kana. Ona iạte laćren gidrạ do ạḍi napaete bae hara daṛeaḱa ar jãhãtis do somoe ạuri rege se gidra ạuri purạuḱ regeye  janam daṛeaḱa. Onate noa oktere okakore airon menaky onkanaḱ jomaḱ jeleka:Palon aṛaḱ,sim jel,Bhuṭ, Khijur,kaera emanteaḱ dinhiloḱ reaḱ jom-ńuiaḱ dohoe jạruṛa. Disạ dohoe jạruṛa aṛaḱ sakam kore do joto khon bhage airon do ńamoḱa. Ona chaḍa hõ hoṛmore airon bạṛtiy lạgit́ bhiṭamin B menaḱ onkan jomaḱ jemon: nimu, komla nimu, amloki, ạṅgur,apel emanteaḱ jom jạruṛa.

ZINK

Hoṛmo reaḱ kos se kạṭic hoṛmo hạṭiń benaoḱre zink do ạḍi jạruṛa. Miṭṭen hamal hoṛmo maejiu lạgit́ dinạm din 11 ml zink reaḱ jạruṛ menaḱa. Onate niạ oktere Ḍaktaraḱ solha lekate zink tableṭ jom reaḱ jạruṛ menaḱa.

CALCIUM

Hamal hoṛmo okte laćre gidrạwaḱ jaṅ ar ḍaṭa benaoḱre calcium  do ạḍi jạruṛa. Gogo hoṛmore calcium reaḱ okulạn hoelen khan gogo hoṛmo reaḱ jaṅ khonaḱ gidrạ lạgit́  calcium do purunoḱ kana ar onkate gogowaḱ́ hoṛmo reaḱ hõ calcium okulanoḱa ar onkate ạḍi muskil hoe daṛeaḱa. Onate Gogolạgit́ niạ oktere calcium ńamoḱ onkan jomaḱ jeleka:Toa, dahe, sakam kopi,  ḍheṛos,kạṭić hako,palon aṛaḱ,loam,bele, emanteaḱ jomaḱ ạḍi ạḍi jạruṛa.  Noa okte calcium sirjạu lạgit́te bhiṭamin D jạruṛa onate miṭ́ṭen gogo se maejiu dinạm setaḱre komse kom 10-15 miniṭ setoṅre bhijạu ocoe hoyoḱa. Haml hoṛmo oktere Ḍaktaraḱ solha lekate 3 cando calcium jomaḱ são sãote 1000 ml calcium ran jom jạruṛa.

OMEGA-3 FATTY ACID

Omega-3 fatty acid do gidrạwaḱ haraburuḱ  ar snayu tontro se diḱsạ daṛe benaoḱre ạḍi goṛoe emoḱa. Gidrạ hoṛmore hećen khonge Omega fatty acid judie ńam lekhan gidrạ pạṛiạre ạḍi mońj mẽt́ reaḱ sapha ńeńel daṛe ar roṛ daṛeaḱ reaḱ daṛe do axdxi monyj ar napaetege benaoḱ taea. Onate noa oktere fatty acid ńamoḱkan jomaḱ são sãote Ḍaktaraḱ solha lekate jomaḱko hatao jom jạruṛa, Ona chaḍa hõ gidrạ hoṛmore hećen tayom 3 candore Viṭamin A D C tahenkan jomaḱko jom ạḍi jạruṛa.

Proṭin Jomaḱko

Niạ oktere Gogowaḱ amdaj 70-100 gram proṭin jomaḱ ạḍi jạruṛa, Onate proṭin jomaḱ metaḱme: Bele,jel, Hako ar dạl emanteaḱ jom jạruṛa.

Ãs menaḱ aḱ jomaĺko:

Noa oktere ṭanḍite kosaḱ do ạḍi sạrịaḱ katha kana, Onate noako muskilanaḱ khon aosanoḱ lạgit́ jemon: araḱ caole,buṭ,hạriạṛ moṭor,jonḍra, aṛaḱ sakam eman jom hoyoḱa. Ona chaḍa hõ hamal hoṛmo oktere ạḍi bạṛti bạṛti daḱ ńui jạruṛa.

Cet́ cet́ko baron se baṅ jom jạruṛa:

Hamal hoṛmo oktere mońj tahen lạgit́ okako njomaḱ jom jạruṛa, onkage okako jomaḱ baron se baṅ jom jạruṛa ona hõ baḍae tahen jạruṛa.

  • Hamal hoṛmo oktere ca se kophi do ạḍi kom ńui jạruṛa, ente noa ko ạḍi bạṛti ńu lekhan hoṛmoren gidrạ bạṛić daṛeaḱa.
  • Noa oktere Jalapuriren hako jom do baron gea, ente nook jalapuriren hako redo ạdi bạṛti parod menaḱa ar onatelạćren gidrạwaḱ bohoḱ hataṅ reaḱ goṛhonre badhae hoe oco daṛeaḱa.
  • Noa oktere adha teke bele jom do ekalte barongea,noa okte mońjte baṅ isin jomaḱko jomlekhan hoṛmoren jạli gidrawaḱ kuskil se bạṛić hõe bạṛić daṛeaḱa. Onate noa oktere sanam lekanaḱ aṛaḱ sakam se joto lekan jomaḱ ko ạḍi ạḍi mońjte isin kate jom jạruṛa.

NB: Mońjte tahen lạgit́te jaoge cando cando Ḍaktaraḱ solha hatao do ạḍo ạḍi ge jạruṛa.




ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.