Suluk re Nobel siropa (Nobel Prize) ńamkeda Dhạrti Jo̠m-ńũ Kạmi ho̠ra são̠ta (United Nations World Food Programme)

Go̠ṭa Dhạrti re reṅgeć birudre lạṛhạire̠ maraṅ dạyike̠ hatao̠e̠t́ te 2020 se̠rma re̠aḱ No̠bel siropa (No̠bel Prize) ńamkeda Dhạrti jakat ‘ Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra’ (WFP). So̠ko̠lbar 5 ho̠ṛ re̠aḱ mit́ co̠mmittee do̠ mano̠t re̠aḱ niạ siropako̠ jạhirke̠da. Po̠dartho̠ (physics), Ro̠sayo̠n (Chemistry)  Ran-murgạn (Cikitsa),  kạuḍi (Eco̠no̠mics), O̠no̠l niạko do̠ Suiḍe̠n diso̠m kho̠n jạhiroḱa. Eke̠n suluk re̠aḱ siropa do̠ No̠rway diso̠m  O̠slo̠ naṅgraha kho̠n jạhiroḱa.

No̠rwegian no̠bel co̠mmittee ko̠ baḍae o̠co̠ḱ kana, re̠ṅge̠ć lagae̠re̠ ar lạṛhại te̠ laṅga akan ṭo̠ṭha re̠ suluk nirại hara rakaṕ lạgit́  ar reṅgeć je̠mo̠n lạṛhại re̠ khanḍa bhanḍa hisạbte̠ je̠mo̠n bako̠ o̠na kạmi lạgit́  niạ sãõ̠ta do̠ 2020 se̠rma re̠ Suluk re̠ no̠bel siropa ko̠ e̠mae̠ kana. No̠rway re̠n no̠bel co̠mmittee re̠n mukhiạ Berit Reiss-Andersen niạ se̠rma suluk re̠ siropako ńamet́ koaḱ ńutum. Ko̠ro̠na khạtir niạ dhạo ạḍi ke̠̠ṭe̠ć mana tahẽkana. Unie̠ me̠nke̠da- Dhạrti Jo̠m-ńu Kạmi ho̠ra sãota do̠ suluk re̠ niạ siropa  e̠mae̠ re̠aḱ lạgti do̠ ho̠yo̠ḱ kana go̠ṭa dhạrti re̠n lakh lakh manwa ko̠ re̠ṅge̠ć  ar jo̠m-ńu re̠aḱ o̠kulạn kho̠n bańcao̠ ko̠ lạgit́ ạḍíe̠ kạmi akada.

Dhạrti jakat sãota do̠ ạḍi gurutto̠purno̠ são̠ta kana nia WFP. Manwa ko̠aḱ ạidhạri rukhiạre ạḍi jạruṛ kạmie kạmiyeda niạ são̠ta do̠. Manwa ko̠aḱ jo̠m-ńu do̠̠ ạḍi jạruṛ kana bańcao̠ḱ lạgit́.  Go̠ṭa dhạrti re̠  2019 sermare̠ 88 go̠ṭe̠n diso̠mre̠ 10 kạruṛ ho̠ṛ jo̠m-ńu re̠aḱ go̠ṛo̠e̠ e̠m akat́ ko̠a niạ são̠ta.  Dhạrti jo̠m-ńu kạmiho̠ra  do̠ Dhạrti jakat re̠aḱ jo̠m-ńu go̠ṛo̠ e̠m babo̠t mit́ dạr kana. Niạ re̠aḱ maraṅ kạmi ho̠ra ṭhại re̠aḱ o̠ffice do̠ Itạli re̠aḱ  Ro̠m re̠.




HSC re̠ GPA-5 ko ńama jãhãeko

Bạtil hoe akana niạ se̠rma re̠aḱ HSC biḍạu. No̠a lạgit́ JSC ar SSC biḍạu re̠ ńam akat́ jo se Nombor ce̠tanre̠ tojbij kate̠ HSC re̠aḱ Jo se result do̠ em hoyogoḱa. Niạ dhao do̠ baḍaena okoeko JSC ar SSC banar biḍạu rege GPA-5 ko ńam akat́ onko do̠ HSC re̠hõ inạ mit́ jo̠ geko ńameda. Calaoe̠n bud hiloḱ diso̠m re̠aḱ siknạt board pahṭa khon no̠a katha do̠ baḍae̠ ńam akana.

 Biḍạu e̠moḱ gidrạko ce̠t́ dharare̠ no̠a goṛ nomborko ńama ona goṭae̠ lạgit́ ce̠tan hudạre̠ dupuṛuṕ kankoante̠ mit́ komiṭi be̠nao̠ hoyoḱa. Onko komiṭire̠n koaḱ tojbij ar ńeljut dharate̠ be̠gor biḍạu emtege jo do̠ jahiro̠ḱa. Okoe̠ko mit́ se bar bisại re̠ phel kate̠ arhõ biḍạu emo̠ḱ lạgit́ko sapṛao akana onko kodo̠ Auto Pass ko ńama.

Diso̠m jakat siknạt board re̠n sabha mukhiạ Md. Jiaul Hauqe doe̠ me̠ne̠da je, okoe pạṭhuạ gidrạko ISC ar SSĊ re̠ GPA-5 jo̠ me̠naḱ tako onko do̠ GPA-5 ko ńam daṛeaḱa, ar mit́ se bar bisai re̠ ko phel akat́ biḍạu e̠mo̠ḱ lạgit́ ko sapṛao̠ akan ko do̠ onako bisạire̠ pass kako te̠ sanam GPA te̠ onkoaḱ jo̠ se Result do e̠m hoyoḱa.

Uni do̠ arhõe̠ menke̠da Latar biḍạu kore̠ kom GPA ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạ kodo̠ no̠a HSC biḍạu re̠ arhõ bhage jo̠ ńam re̠aḱ as do̠ tahen tako gea, no̠a iạte̠ pass kako re̠hõ GPA nombor do̠ komge tahena,  Menkhan sanam lekan goṭawaḱge siknạt montronaloe re̠aḱ calao banao̠ komiṭiaḱ tojbij dharate̠ hoe purạuḱa.

Niạ dhao̠ HSC ar ona orasora biḍạu re̠ 13 lakh 65 hajar 689 biḍạu e̠moḱ pạṭhuạ seledo̠ḱ re̠aḱ katha tahẽkana. Onko modre̠ nãwãnko do̠ 10 lakh 79 hajar 181 hoṛ ar marenko do̠ 2 lakh 66 hajar 208 hoṛko kanako,.




Bis ńũtey goćena Go̠dagaṛi ren Santal kuṛi gidrạ

Rajshahi jilạ Go̠dagaṛi re mit́  santal kuṛi gidrạ bis ńũtey goćena. Gharo̠ńj re̠aḱ muskil do̠sa karo̠nte̠ uni do̠ no̠nkae̠ kạmi akada me̠nte̠ baḍae̠ akana.

Teheń se̠taḱ ber 11 baja se̠ć police do̠ uni gidrạwaḱ mạ̃ṛi thana teko ạgu akada. Go̠će̠n gidrạ waḱ ńutum do̠ Bithi Hembro̠m (14). Uni Go̠dagạṛi Upo̠jilạ re̠aḱ Mohonpur Union Bạuṭia  ato̠ren Nores Hembro̠m re̠n kuṛi gidrạe̠ tahẽkana.

Baḍae̠yo̠ḱ kana- Baba, gogo bako tahẽkan tạkin te̠ Bithi ar uni kho̠n kạṭić kuṛi bo̠e̠ha mit́ tekin tahen kan tahẽna. Gharo̠ńj re̠aḱ re̠ṅgeć, o̠kulạn khạtir unkin gidrạ do̠ iskul hõ̠ baṅkin calao̠ daṛe̠ akada. Apnar o̠ṛaḱ re̠ge nui kuṛi gidrạ ghãs go̠ć bise̠ ńũle̠da ackage. O̠na baḍae̠ kate̠ ato̠re̠n ho̠ṛko uni gidrạ o̠na aḍe̠pase̠ re̠ me̠naḱ sastho complex re̠ko̠ ạtkir idiledea. O̠nḍe̠nić do̠cto̠r uni ńe̠l baṛakate̠ go̠će̠nae̠ me̠nte̠y baḍae̠ o̠co̠ke̠t́ ko̠a. Ato̠ re̠n ho̠ṛko lạie̠da Bithi Hembrom re̠n go̠ baba do̠ tho̠ṛa se̠rma laha bana ho̠ṛ bapla kate e̠ṭaḱ re̠kin bạgiaḱ kinạ. Nukin gidrạ do̠ o̠na tayo̠m ać talaba ṭhe̠nkin tahẽn kan tahẽna. Me̠nkhan ackage teheń so̠ko̠lbar se̠taḱ be̠la bis ńũ kate̠y go̠će̠na Bithi Hembrom. Niạ gho̠ṭo̠na khạtir Go̠dagaṛi thana ren O̠ffie incharge (OC) Khairul Islam e lạie̠da nui santal kuṛi gidrạwaḱ mạ̃ṛi do̠ mo̠ena to̠do̠nto̠ lạgit́  Rajshahi Meḍical College Ho̠spiṭal tele ko̠l akada. Ar niạ gho̠ṭo̠na khạtir Thanare̠ mit́ bạ̣ṛić gujuḱ re̠aḱ mamla o̠l lạgit́ko saṕṛao̠ḱ kana.




Bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir mit́ ạdibạsi ho̠ṛaḱ Jabo̠cjibo̠n jail

Joypurhat Sadar Upojilạre Madhobpur ato̠ren mit́ bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir Josep (48) ńtuman mit́ hoṛ  Jabocjibon Karadonḍo (ać aḱ jion reaḱ mucaḱ din dhạbić  jehal reaḱ ray) ko emaoakadea. Gurubar (07 O̠cṭo̠ber) ạyuṕbela Joypurhaṭ Nari o Shishu Nirjatjaon Domon tribunal ren Biḱcạrić Rostom Ali niạ raye emkeda.

Sạjại ńamić Josep do Madhobpur ato̠ren Thạkurer ren  hopon kanae.

Nari o Shishu Nirjatjaon’ domon Tribunal sarkari ukil special ukil Advocate Firoja Chowdhari niạ ray reaky khobor e nischit akada.  Mamla reaḱ ol re baḍaeoḱ kana – 2007 serma re aḱ 18 January ńindạ josep do  uni bạhu kuṛi  racatey oḍoṅlenre joidikate konac (rape) ledea. Tayomte begor disạ obostha rege  aḍepaseren  ho̠ṛko do uni bạhu kuṛi onḍe kho̠nko baňcao kate  Jilạ so̠do̠r ho̠spiṭal reko̠ bhurti kedea. Uni bahu kuṛi do̠ 24 January mit́ṭen e mamlakeda ar ona mamla reaḱ charge sheet  19 February court re ko dạkhil keda. Mucạt́ re 6 hoṛaḱ  go̠ha lekate sariaḱ pormante teheń niạ ray ko  emkeda.  Ray em okte do̠si ho̠ṛ do̠e dạṛakat́te uniren so̠r pera ar gharo̠nj renko  samaṅre ray  paṛhao ańjo̠maḱ ko̠a.




Pạhil Siknạt (Primary) Iskul re ko hatao ko̠a 32 hajar Mahaso̠e

Baṅgladiso̠m sarakaraḱ Sarkari Primary School re 32 hajar 577 goṭen são go̠ṛo̠an Mahaso̠e  hatao reaḱ ko go̠ṭakeda Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y. Niạko hudạre Prak- Pratho̠mik (Pạhil siknạt laha cet́) lạgit́  25 hajar 630 ho̠ṛ ar Pratho̠mik (Pạhil siknạt) lạgit́  são kạmiạ mahaso̠e hudạre 6 hajar 947 go̠ṭen mahaso̠e ko hatao ko̠a. Pratho̠mik Sikkha O̠dhido̠pto̠r  do̠ Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y niạ kho̠bo̠r ko so̠do̠r akada

Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y ren maraṅ so̠cib Md. Akram Al- Ho̠ssain e baḍae o̠co̠akana- ạḍi usạrage niạ Ho̠ṛ hatao̠ reaḱ Niyog  so̠do̠r sakam ko jaṛia.

Ar ho̠ baḍae akana baṅ ma 2009 kho̠n 2019 serma hạbić Sarkari Primary School re  1 lak 97 hajar 864 go̠ṭen  mahaso̠e ko hatao akat́ ko̠a.  Mujib serma re jo̠to̠ sunno̠ po̠d (hudạ) re mahaso̠e hatao̠ reaḱ katha tahe kan re hō niạ ko̠ro̠na khạtir baṅ ho̠ylena. To̠be September cando̠ re Ko̠ṭa do̠ho̠kate Primary School ren mahaso̠e hatao̠ reaḱ go̠ṭa akana.  Niạre 60% maejiu, 20% herel hopon ar 20% sarkari primary school ren nukri kanko̠ren gidrạko lạgit́ ko̠ṭa do̠ho̠ reaḱ ho̠ ko pro̠stab akada. Primary ren mahaso̠e koaḱ to̠lo̠b 13 graḍe hoy akan khạtir niạ katha se prostab do̠ em akana.

Diso̠m ren Ạyurić aḱ  hukumaḱ lekate 13 grade dhạbić to̠lo̠b ho̠ylen khan o̠nako ho̠ṛ hatao re do̠ jahan ko̠ṭa baṅ tahena no̠nkan go̠ṭawaḱ menaḱ te ko̠ṭa ko bad leda. Niạ laha Muktijo̠dha, Khudro̠ nri-go̠sṭi, Ansar-VDP, Pro̠tibo̠ndhi ar Jilạ ko̠ṭa ko do̠ho̠yet́ tahena. To̠be 14 kho̠n 20 grade dhạbić ho̠ṛ hataore no̠a ko ko̠ṭa do̠ tahena.

Jo̠to̠kho̠n mucạt́ 2018 serma reaḱ 30 july são mahaso̠e kạmiạko hatao reaḱ biḍạu do hatao̠lena. O̠na biḍạure 55 hajar  295 ho̠ṛ  ko daṛelena ar kạmireko̠ hatao ket́ ko̠a 18 hajar 147 ho̠ṛ. Niạ laha 2014 serma reaḱ  hapelet́ biḍạu hō hataolena ar o̠nare daṛelena ko 29 hajar 555 ho̠ṛ. Niạ mo̠dre kạmireko hatao ket́ koa 9 hajar 767 ho̠ṛ.    




Jiwi alae̠ do̠ baṅ go̠ć akadeako Gho̠ṛaghaṭren Campa Ṭuḍu, Dạbi ać Babawaḱ

Dinạjpur Ghoṛaghaṭ Upojilạ reaḱ kucerpaṛa atore̠n Go̠nes Ṭuḍure̠n hopone̠ra Campa Ṭuḍu do̠ bis ńũte̠ do̠ bae go̠ć akana. Bicko̠m uni do̠ko go̠ć akadea me̠nte̠ ać Baba Go̠nes Ṭuḍu robibar Ghoṛaghaṭ press club re̠ khobriạko ṭhe̠n no̠nkae dạbi akada.

Go̠nes Ṭuḍu aḱ sakamre o̠l akan katha ko do̠ kho̠bo̠riạ ko̠ samaṅrey paṛhao̠ ke̠da aćre̠n lạṭu ko̠ṛa gidrạ Biplob Ṭuḍu. O̠na o̠l akan kathare̠ me̠naḱa je̠ ho̠po̠n kuṛi gidrạ Campa Ṭuḍu so̠r ṭo̠la Kucerpaṛa Hafej Abdur Rahman re̠n ho̠po̠n Ruhul Amin ae̠ma le̠kan bo̠to̠r uduḱ kate̠ uni são̠ arhõ̠ ho̠ṛko niạ Campa Ṭuḍu  ḍahar kho̠nko̠ ạtkir kedea. Niạ gho̠ṭo̠na re̠aḱ biḱcạr lạgit́ Ghoṛaghaṭ Thanare mamla le̠da Campa Ṭuḍure̠n apatte̠t́ Go̠nes Ṭuḍu. O̠na tayo̠m police ae̠ma jaegare̠ to̠las kate̠ uni kuṛi gidrạ se̠ndra ńamkate̠ ać baba ṭhe̠nko jimạ kade̠a. Inạ po̠r ar hõ tho̠ṛa din tayo̠m o̠nko ho̠ṛ ge uni gidrạ  ạtkirkate dusiko o̠kore̠ko tahẽkana, niạ gho̠ṭo̠na niạ police  court re̠ niạ reaḱ lạlis kago̠j jimạ akada. Calao̠e̠n 6 September Gho̠ṛaghaṭ Upojilạ re̠aḱ so̠do̠r ho̠spiṭal re bho̠rti akan ar cikitsa hatao̠et́ko se̠ndra ńamledea police. O̠nḍege uni kuṛi gidrạ do̠e go̠će̠na. Ạtkir lede ho̠ṛ Rahul Amin ar uni gharo̠ńjren ho̠ṛko̠ do̠ ko lại baṛaeda baṅma uni Kuṛi gidrạ do̠e apnarte̠ye̠ goć (attoho̠tta) akana.

Menkhan Campa Ṭuḍu re̠n Baba ar gharo̠ńj re̠nko me̠ne̠da ale̠aḱ pạtiạu ale̠re̠n kuṛi gidrạ tishõ̠ apnarte̠ do̠ bae̠ gujuḱa (atto̠hotaea) uni do̠ ko go̠ć akadea. Ar mo̠care bis  dulkate ko lại baṛaeda baṅma bis ńutey go̠će̠na ale̠re̠n gidrạ do̠.Onko go̠go̠ćko dusian ho̠ṛge ar hõ̠ mamla rakaṕ lạgit́ nanaparkan bo̠to̠rko uduḱako kana. o̠nko̠ do̠ niạ re̠aṅ hikạho̠k bicạrko dạbie̠da me̠nte̠ kho̠bo̠riạko ṭhe̠n kuṛi gidrạ re̠n ać babae so̠do̠rke̠da.

Tumạl- The Daily Karatoa 05/10/2020




Hana Purie̠nae̠ Go̠dagaṛi ren diso̠m Phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren

 

Rajshahi Go̠dagaṛi Upojilạ re̠n diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil Soren (75) aḱ mucạt́ bidạ do̠ diso̠m re̠aḱ man mano̠t emkate̠ ko to̠pakeda. Mo̠ṅgo̠lbar se̠taḱ 10 baja tala Upo̠jilạ re̠aḱ Pạkṛi Uniaon re̠aḱ Bạuṭia ṭo̠ṭhare Narayo̠npur ato̠ re̠ apnar o̠ṛaḱ samaṅre̠ Kako̠nhaṭ Police To̠do̠nto̠ Kendro̠ren mit́ do̠l gạkhuṛ palṭonko̠aḱ se̠ṭe̠rte̠ diso̠m re̠aḱ man mano̠t se̠le̠t́ ko to̠pakedea.

Niạ o̠kte̠ o̠nḍe̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Upojilạ Nirbahi Officer (UNO) Md. Alomgir Ho̠ssain, dạyik ńam akanić Mukti Joddha Co̠mmander Asok Kumar Cho̠wdhury, Pakṛi Union ren Muktijoddha Co̠mmander Ishahak, Kako̠nhaṭ Police To̠do̠nto̠ Kendro̠ re̠n In charge Police Inspecṭo̠r Abdul Lotif no̠ko̠ chaḍa hõ̠ aḍepase̠re̠n ae̠ma hoṛ ar pe̠ṛa pạrbhạko jarwale̠na.

Bir diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren do̠ Narayo̠npur ato̠ren Maraṅ So̠ren re̠n gidrạe tahẽkana. Calao̠e̠n so̠mbar ńindạ 2 baja tala se̠ć aćaḱ o̠ṛaḱ rege sanamko bạgi kate̠ jaejuge̠ jirạue̠na diso̠mre̠n nui birbanṭa gidrạ do̠.  Uni do̠ ae̠ma din kho̠n ge sãhẽt́ re̠aḱ ko̠sṭo̠ ro̠g te̠ye̠ jạbun akan tahe̠na.

Gujuḱ o̠kte̠ Susil So̠ren do̠ aćren e̠ra, mit́ ko̠ṛa ar mit́ kuṛi gidrạ ar go̠ṛo̠m gidrạko̠ são ae̠ma ńe̠pe̠l pe̠ṛa ar uni dulạṛe̠de ho̠ṛe̠ bạgi o̠ṭo̠waḱkoa.

Upo̠jilạ Muktijodha Co̠mmanḍer Muktijodha Saṅsad se̠ć kho̠n uniaḱ gharońjren ko̠ ṭhe̠n 5 hajar ṭaka ko̠ e̠m calat́ko̠a ar ạḍi bhabnako̠ so̠do̠rke̠da.

Diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren do̠ e̠ke̠n abo̠ Baṅgladiso̠m re̠n mano̠tan gidrạ e̠skar do̠ baṅ bicko̠m sanam Santal Jạtiạri ko̠ren go̠ro̠be̠ tahẽkana.




Teheń do ‘Global Day of Prayer for Santals’ Mãhã

Teheń do̠  go̠ṭa dhạrtire ‘Global Day of Prayer for Santals’ mãhã mano̠toḱ kana.

Hope for Santals reaḱ kurumuṭute pạhil dhao̠ leka India, Nepal, Bhuṭan ar Baṅgladeshren Santalko lạgit́ ko̠ejo̠ṅ din ‘Global Day of Prayer for Santals’ do̠ manao̠ḱ kana. ‘Hope for Santals’ reaḱ lekha lekate Bangladesh 6,35,000 (Turui Lak Pe gel Mo̠ṛe Hajar), India 75,95,702 (Eyae gel Mo̠ṛe Lak Are̠ge̠l Mo̠̣ṛẽ Hajar Eyae sae bar), Nepal 42,000 (Po̠ngel Bar Hajar), ar Bhuṭan diso̠mre 5,300 (Mo̠ṛẽ Hajar Pe sae) Santal ho̠po̠nko giro̠bạsi akana. Jo̠to̠ko̠te do̠ 80,78,700 (Irạlgel Lak Eyaegel Irạl Hajar Eyae sae).

‘Hope for Santals’do̠e meneda Santalko Iso̠r khon saṅgińre menaḱ ko̠te nijo̠r do̠sa re menaḱ ko̠a. O̠nate teheń O̠cṭo̠ber 6, 2020 mãhãredo̠ bạṛtikaete santal ho̠po̠nko lạgit́ ko̠ejo̠ṅ lạgit́ go̠ṭa dhạrtiren Santalko ṭhen nẽho̠r ko̠ do̠ho̠akada. Baṅgladesh kho̠n Mr. Eno̠s Hembro̠m, Mrs. Mo̠njulika So̠ren, Mr. Philip Murmu ar Dr. So̠hel Marandi To̠pu, Nepal kho̠n do̠ Bisho̠p Jo̠seph So̠ren jo̠po̠ṛao̠e tahen reaḱ katha menaḱa. Delabo̠n abo̠n ho̠ Santal bo̠eha miserako lạgit́ Iso̠r baba ṭhenbo̠n bintiema. 




Dinạjpur nạṅgraha Ho̠ṭel re lạṭghaṭ kạmi do̠stey saṕ o̠co̠yena Santal Kuṛi

 

Dinạjpur nạṅgraha reaḱ Jabed International Abasik Ho̠ṭel re lạṭghạṭi bạrić kạmi do̠ste ho̠ṭelren manager ar ho̠ṭel re kạmiạ kin 2 hoṛ salat́ 2 joṛa kuṛi-ko̠ṛako saṕket́koa Ko̠to̠wali thanaren police.

04 O̠cto̠ber Ro̠bibar tikin ber ṅagraha reaḱ Bahadur bajar ṭo̠ṭha re Jabed Super Markeṭ reaḱ 3 talale Jabed International Abasik Ho̠ṭelre lạṭghaṭi lekanaḱ bạrić kạmi ko ạyur khạtirte  o̠nko do̠ko saṕo̠co̠yena.

Saṕo̠co̠akan ko kuṛi koṛa do̠ko ho̠yo̠ḱ kana- Parbo̠rtipur Upo̠jilạ reaḱ Ramcandro̠pur ṭo̠ṭharen Mo̠fej  kicrić bepariạ ren  ko̠ṛa Baccu Ali Limo̠n (27), o̠na Upo̠jilạ renge  Simul jhuṛi santal ato̠ (ho̠ṛ at̠o) ren Alberikus  Hasdaḱ ren ho̠po̠nera Lo̠ta Hasda (20). Kaharo̠l Upo̠jilạ reaḱ Ucitpur ṭo̠ṭheren Mijanur Rahman Asik (28), o̠na Upo̠jilạren kuṛi Tania Mo̠ho̠nto (18).

O̠nko̠ chaḍa ho̠ Ho̠ṭel Manager Abdur Rahim Rakib (40), ar ho̠ṭel ren kạmiạ Faruk Ho̠sen (28).

O̠na gho̠ṭo̠na do̠ police inspecṭor Md. Ziaul Haque baḍae o̠co̠ḱ kana- o̠ko̠ kho̠bo̠r ńamkate ṅagraha reaḱ Bahadur bajar ṭoṭha re Jabed Super Markeṭ reaḱ 3 talale Jabed International Abasik Ho̠ṭelre lạṭghaṭi lekanaḱ bạrić kạmi ko ho̠yo̠ḱ kana. Niạ o̠kte police aḱ mit́ do̠l calao̠ kate 2 jo̠ṛa kuṛi-ko̠ṛa ar ho̠ṭel manager ar kạmiạić ko gereptar ket́ koa.  Niạ gho̠ṭo̠na aňjo̠m tayo̠m ho̠ṭel mạlik são jo̠gajo̠g reaḱ kurumuṭu lenre uni do mo̠bile pho̠ne call bae saṕakada.

Tumạl- Dinajpur News




Sạgun Siknạt Guru Mãhã

Hudiń hudiń kho̠n aboaḱ siknạt do̠ eho̠boḱa. Abo sanamko ge gidrạ kho̠n gebo̠n cet́ ago̠akada puthi reaḱ siknạtko ar o̠na do̠ aboren siknạt Guru ṭhen kho̠nge. Joto manwakoá jion rege Guru se Mahasoeaḱ ạḍi dạyik do menaḱa. Ente hudiń umer re onkgema ti sapaṕkate bud akelko cet́ abokana.

Sạrige Mahasoe se guru do̠ ạḍi mano̠tan ho̠ṛkanako gãota ar sãotako̠re. o̠nko̠aḱ udo̠ḱ dahartege sanamko hiḍiń gidrạ kho̠n hara buruḱ dhạbić ko taṛameda ar sanakoaḱ bud akel hudis bundis daṛe janamo̠ḱ kana. Siknạt Guru do̠ ạḍi bhạlaianićko hoyoḱa. O̠nko redo̠ nãwã hudis ar akel reaḱ jaṅ aboreko era o̠nage mit́ din o̠mo̠n kate hara buruḱa. Sanamko bo̠ge bạṛićko o̠ro̠ma. O̠nto̠r re dulạṛ ar so̠ro̠s akel ko danaboa.

Teheń 05 october goṭa dhạrtire siknạt mãhã hisạbte mano̠toḱ din kana. Niạ dinre  dhạrtiren sanam siknạt Guru lạgit́ Santals Times seć khon tahen kana aema aema mano̠t johar ar sarhao.