Santalkoren Rạni Ayo Ela Mitrowaḱ Sae Serma

Calaoen 10 june’2024 tạrik amdaj ạyuṕ bela 5 baja tesar dhao leka Te-Bhaga Laṛaonaren Ạḱyurić Ela Mitrowaḱ Ona ṭhạ̃i One okare uniaḱ dinisạ dhiriko beret́ akat́ Nachol upojilạ reaḱ kenduate. Ela Mitro do nachol ren casa(Krisok) ar Santal ko mit́ jomkao samṭao ket́kote mit́ laṛaonae benao rakaṕ leda. 1950 sal reaḱ 5 January tạrikre noa teṅgo daḱram se bidrho do ehoṕlena, pulis ar palṭonko noa teṅgo daḱram se bidroho ko thkomlet́ tahena.Ela mitrowaḱ noa dinisa dhiri ńeńel kạmi horare sãoteye tahẽkana Inḍia khon Dr. Boro Baski ear uniren sãotenko National Agenć for Green revulation(NAGR) ren staffko ar Gram bikash kendro(GBK) ren ạḱyurić ar onaren Chairman.

Bidrhi kobi Kaji najrul Islamaḱ katha, ‘Jago nari jago bonhi sikha’ ar Dr.Omorto senaḱ ‘Empowering woman is key to building a future we want’ kathatet́ do hoyoḱ kana kobi ar orthonitibid bana hoṛge ạkinaḱ hudiskinsodor akat́a, ar ona do kana goṭa akat́ ṭhạ̃ite seṭeroḱ lạgit́ do eken baba hoṛ moto do baṅ bickom maejiu koaḱ ektiạri ńam se emako ạḍi jạruṛa.

Ṭhãotet́ reaḱ simạ lekate Chapai nobabgonj jilạ do bangladisạm reaḱ utạr pạchim nakhare. Noa jilạ reaḱ utạrre bharot reaḱ pạchim boṅgo reaḱ malda jilạ menaḱa. Dạkhinre padma gaḍa ar bharot reaḱ mursidabad jilạ. Pạchimre padma nại gaḍa ar malda jilạ ar purub seć do Rajshahi jilạ ar Naogaon jila. Noa Chapai nobabgonj reaḱ nachol do mit́ṭen nagam te bhaga ren maraṅ  ạḱyurić Ela mitroaḱsae serma janam mãhã do teheń 18 October’2025 sunibar hiloḱ manao hoyena. Noa Disạ mãhã do te bhaga laṛaona Ela mitroaḱ sae mãhã manao komiṭi ko manao keda. Menkhan noa hõ sạri katha rajạri lekate nun maraṅ hoṛaḱ jahan manao do bạnuḱa. Ela mitroaḱ dinisạ dhiri huḍiń lekate joton jogaṛ memaḱ rehõ okako atore santal ạdibạsiko jeleka tebhaga laṛaonako benao rakaṕ leda, onkoaḱ noa diḱsạ hõ jahan jogao do bạnuḱa se darakan dinre noa diḱsạ doḱho hoyoḱa ona reaḱ jahan bhorsa hõ bạnuḱa.

Ạd ren Sãota laṛaona maejiu ạḱyurić Ela Mitro Chapai nababgonj reaḱ okako santal aroren ạdibạsiko sãote no ate bhaga laṛaonae benao rakaṕlet́ onako atore nãhãḱ do hoṛko do bạnuḱkoa. Nachol Upo̠ilạren santal koaḱ mon duk do, nunạḱ maraṅ laṛaona je nonḍe hoelen nit ona reaḱ jahan ṭewange bạnuḱa se baṅ ńel ńamoḱ kana.Onko sanamkoaḱ nitaḱ dạbi se khojogoḱ do eken Ela mitrowaḱ Diḱsạ Ṭuṭa doho se benao kate do baṅ hoyoḱa menkhan ona laṛaonare okoe koko tahẽkan onko sanamkoaḱ diḱsạ ar Ṭuṭa hõ sarkari lekate dạyik hatao reaḱ ko khoj akada.

Aema dhao hiri ar ńel hoe akante ạḍi baḍaejoṅ reaḱ ahkaoḱ janamakana. Noa Nagam reaḱ Laṛaona do Nagam lekage hoyoḱ jạruṛ tahẽkana. Menkhan nun maraṅ noa Laṛaona reaḱ jahan dinisạ sendra tege baṅ ńamoḱ kana, Onḍen ko hoṛ ar ńeńelko heć hoṛko sãote noa te bhaga laṛaona bisoete gapalmarao hoeyena.

Luthru Mạńjhiaḱ (Soren) umer nit amdaj 110 serma cetan ato Dogachi Godagari upojila, Jilạ Rajshahi.Uni sãote Ela mitro babotreń gapalmarao keda, Unie menkeda cet́iń mena bhại te bhaga laṛaona reaḱ ghạṭi do tahẽkana nachol reaḱ kendua ghasuṛa, Rạitaṛa,cunḍipur noako santal atore, Ale koren ńepel oporom peṛa ko hõko tahekana noako atore.

Nit do onte noteko dạṛ cabakeda, iń tinre Ela mitro bisạite kathań kuliyede kan tahekana unre uni doe kuli ruạṛ kedeńa henda bhại cedaḱ Ela mitro bisạite dom kuliyedeńa, Unre iń do uniń metadea niạ serma do uniaḱ(Ela Mitro) janam sae mãhã kantaea, unre uni do ińe metadińa Ela mitrowaḱ noa dinisạ jaoge lolo tahenma uniaḱ kạmi jionre aema cecet́aḱ menaḱa, tobe santal ko lạgit́ aema doe  lạṛhại akana abo do bhại kạṭić jạt kanabon onate lạṛhại katege bańcao tahen hoyoḱ tabona.

Luthru Mạńjhi (Soren) Barea bisoe doe ńum uduḱ akada,pạhilaḱ do Ela mitro do Santal maejiu bhusạ lekate dạṛ okte rohonpur rel isṭison rey saṕ ọcolena, ona tayom do nachol thanare idi kate uni do ạḍiko nãhacar kedea. Dosar do Tebhaga bisạire uniaḱ mit́ṭen keṭeć aṛaṅ.

Ela mitro do bapla laharege BA doe pas alat́ tahekana, 1940 serma do baṅgali kuṛi hisạbte japan reaḱ Olimpik khilạḍ lạgit́e bachao ocoyena. Sohor reaḱ siknạt ar ruṛiwaxdi(Rokhkonsil) jumidar gharońjren bạhu hoe kate hõ nook ca̠sa hoṛkoaḱ laṛaonare ạri apnar kate Ela mitro doe hoe lena santal koren Rạni Ayo.

Baṅgladisạmre hajot join reak botoranaḱ ona din ar okte kodo tis hõ bae hiṛińleda Ela mitro, Noa disạmre judi jahãtise ruạṛlen khan ar hõko hajotia noa hudis daram do tahẽkan taea. Amdaj 13 serma tayom Kolkata jeget́ biddagaṛ (University) re uni do praebheṭ MA biḍạu doe emkeda are paskeda.

1962 khon 1972 serma hạbić Bharot sarkaraḱ ho uni kom do bae haron akadea,onḍe uni do 10 sermare 4 dhao hajot kate kạd oṛaḱ reko bhorao ledea ar aema leka mead teko sạjại ledea, nunạḱ eṭkeṭõṛẽ tahen rehõ oka lekateho uni do baṅko akoṭ daṛe akadea nui keṭeć monan maejiu Ela mitro. 1962 khon 1972 hạbićte uni do Kolkata reaḱ manic tola ason khon 4 dhaote bidhan sobharen rạsiại bachao bahallena.

1971 serma baṅgla disạm phurgạl lạṛhại oktere uni do onare oṅsoṅ goḱṛo tahekan taea. Kami jionre uni do Kolkata ciṭi kolejren baṅgla sãohet́ren mahasoe tahekana uni do ona kạmi khon 1989 sermae jirạuena.Uni do rajạri sãosãote sãohet́ reaḱ ho ạdiye hewa dohoyena, Hirosima Maejiu puthi khạtirte uni do “Neheru” siropae ńam leda. Bilạt sason birud jeleń laṛaona jowanaḱ ạḱyurre uniaḱ enem iạte bharot sarkar “tamro patro” siropako emade tahekana. Pascim baṅgla junior Athletic haparaore pe dhaoe champion lena Ela mitro, uni do nonkan eneć khilạḍ re aema sećteaḱ unia

 

ḱ enem khạtirte hõ siropae ńam leda, 77 serma re 2002 serma 13 Octobor uni so noa dhuṛi dhạrti khone bidạyena.

Teheń 18 Octobor 2025 serma santal koren Rạni Ayoaḱ sae serma janam mãhã manao khạtirte sanicar hiloḱ chapai nobagonjre ạdibạsi ar baṅgali casbạsiạ hoṛ(krisok) ko mit́kate mit́ kạmihorako sapṛaoleda, noa kạmihora reaḱ etohoṕ re mit́ ḍahar daṛan tahekana.

Ona ḍahar daṛan mucạt́re jarwaakan sanamko samaṅre aćak daman kathae lại calkeda Rajshahi jeget́ biddạgaṛre sãohet́ ar sãota lahanti cecet́ thokren mahasoe Amirul Islam, Ạdibasi oloḱić ar khondroṅ joṅić Mithusilak Murmu, Uttar boṅgo Ạdibasi Phoramren sabhamukhiạ Hiṅgu Murmu, Jatio adibasi porisodren kendrio sabha mukhiạ bicitra Tirki,mukhiạ sekreṭari Bimol Rajoaṛ, Ela mitro sanskritik rạsia Tapos Mojumdar, Jila Puja manao porisod ren sabha mukhiạ Ḍablu Kumar  Ghos, NAGR ren caḱlaoić Stephen Soren, Prothom Aloren Rajshahi ren ạḱyurić Abul kalam ajad, Chapai nobabgonj ạḱyurić Anoar hossain Dilu, noa kạmi hora sapṛao ar cacalaore tahekana Prodip Hembrom.

Ela mitro sae serma manao sabhare Manotan ko menkeda, Ela mitro oka soson bemanot, ar beabruk birudre laṛaona ehoṕlet ona do nit hõ baṅ purạu akana.

Teheń Ạdibạsi ar baṅgali cacasko(Krisiok) najjo ạidạri khon ko pạsuṛ oco akana, nit hõ bạrin ṭoṭhare santalko khet re daḱ baṅ ńam kateko apnar teko gujuḱ kana. Roroṛ koko menkeda sanam lekan nahacar eḱṛe aḱ caba kate mit́ṭen ektiạrian sanamko sulukte tahe daṛeaḱ taṛam daṛeaḱ mit́ṭen ḍahar panja lạgit́ sanam ko cehao ocoyena.

Mucạt́re men sanań kana santalkoren Rạni Ayo Ela mitro lạṛhại join ar disạm ren sanam hoṛko nahacar khon bańcao ńam lạgit́ mit́ cahaonako ńama.

“Am okoe hiṛiń me menlet mit́din

Unie baḍaea am hiṛiń tinạḱ kạṭhin !!”

-Kaji nojrul Islam.




Chapainawabgonj Jilạre Ela Mitro aḱ Sae (100) Serma Janam Mãhã Manotena

Chapainawabganj re ạḍi rạskạ salaḱ Tebhaga andolon se ạidạri ren ạyurić  Ela Mitro aḱ sae serma janam mãhã manotena.

Sạnicar (18 October) Chapainawabgonj reaḱ Nachol, Gomostapur ar Sodor upạjilạ ren aema lekan jạt ar hudạren kạmiạko, hajar hajar adivạsi hoṛ ar maejiu hõko selet́lena. Uniaḱ janam mãhã ńutumte jilạ sohor reaḱ Fire Service moṛreko rally keda.

Setaḱ 11:00 baja okte Fire Service moṛre tumdaḱ, ṭamak, ḍhak-ḍhol, kortal reaḱ ru saḍeyena. Ona sãote eneć sereńate rally ehoṕena, Rạni menaea, Ela Mitro menaena, Ela Mitro Ela Mitro, Casakoren Rạni Ela Mitro, Sạgun sạgun sạgun din Ela Mito aḱ janam din. Amdaj bar kilomeṭer sạṅgiń khon ehoṕkate Chapainawabgonj sohor reaḱ ḍaharkore ạcurkate Pouro park re mucạt́ena. Inạ tayom onḍe do jạtiạri sereń talare janam mãhã manot ehoṕena.

Inạkate Tebhaga ạidạri reaḱ namḍak sereń ‘Heisa mali dhan ho….’ Sereń talate kolhe sãotaren pạṭhuạko do Ela Mitro aḱ lạrik kathako sodorkeda. Ona sereńre sodor upạjilạ reḱ Filtipaṛa sãotaren pạṭhuko selet́ena.

Akhṛa ehoṕre roṛkeda Udjapon porisod ren akhṛa hohoić (Convenor) Bongopal Sordar. Manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana, Rajshahi University ren Chatro upodesta Folklore bibhạg ren Ass: Professor Amirul Islam Konok, inạ mit́ bibhạg ren Professor Uday Songkor Bissas, Rajshahi Ucho Madhomik sikhnạt Training Institute ren upo-poricalok (Deputy Director) Abdus Sobur, Jatio Ạdivạsi porisod ren sabha mukhiạ Bicitra Tirky, Rajshahi Ela Mitro Silpi Songsond ren sabha mukhiạ Tapos Mojumdar, Ạdivạsi onoliạ Mithusilak Murmu, NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Stephen Soren, Utarbongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu.

Ela Mitro aḱ janam 1925 serma reaḱ 18 October Jhenaidah jilạ Shailkupa upạjilạ reaḱ Baguṭia atore. Ać baba Gogendronath Sen doe tahẽkana briṭis sarkar reaḱ tabere baṅgla ren Accountant General. 1944 sermare Ela Mitro do Kolkata reaḱ Bethu Kolej khon Degree hataokeda. 1945 sermare Chapainawabgonj jilạ reaḱ Ramchondropur atore bapla hoyentaea. Ramchondropur ren jumidar Mohimchondro ar Bissomaya Mitro ren huḍiń koṛa Romendro nath Mitro são bapla kate Bethu ren tukhạṛ pạṭhuạ ar jumidar oṛaḱren bạhu kuṛi hoyena Ela Mitro Sen.

Oloḱ paṛhaoḱkan okte khonge Ela Mitro do cominist party sãoe joṛaolena, onate ać jãwãe são ar uniaḱ taṛam ḍaharre algatege joṛao daṛeaḱ tahẽkana. 1946-1950 serma hạbić Rajshahi reaḱ Nowabgonj ṭoṭhare Tebhaga andolon se ạidạri doe ạyurkeda.

Janam mãhã manot akhṛare onoliạ Mithusilak Murmu doe menkeda, “Ela Mitro do lạṛhạikate bańcaoḱ tahẽne cet́ akat́bona. Lạṛhại kate bańcaoḱ hoyoḱtabona. Ona lạṛhại nit hõ calao idi hoyoḱa. Aboaḱ jãhãn ạidạri babon ńamakada. Onate delabon nit hõ lạṛhại bon calao idia.

Onka leka NAGR ren ạyurić Stephen Soren hõe roṛ sodorkeda, Ela Mitro aḱ lạṛhạite sanamkoe udgạuet́bon kana je, aboaḱ ạidạri, hok ạidạri ńam lạgit́ aboaḱ andolon se lạṛhại bon calao idia.




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodorena

2025 serma reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo sodorena. Nes bochor gel mit́ (11) goṭen sikhnạt borad re pas har 58.83. Teheń Lukhibar setaḱ 10:00 baja jokhen joto sikhnạt board re mit́ dhaote biḍạu jo sodorena. Bangladesh Anto:sikha borad komiṭi ren Chairman Professor Dr.Khondakar Ehsanul Kabir biḍạu jo doe sodorkeda.

HSC em akat́ pạṭhuạko do sikhnạt board reaḱ website www.educationboardresults.gov.bd  hotete ar sikhnạt ṭhãona reaḱ EIIN nombor tehõ ạḍi algate biḍạu jo ko baḍae daṛeaḱa. Inạ chaḍa akoaḱ apan ạpin sikhnạt ṭhãonare sen kateć hõ biḍạu jo ko baḍae hatao daṛeaḱa.

SMS hotete hõ biḍạu jo ńamoḱa, ona lạgit́ niṭ akan nombor se code 16222 re HSC board ńutum (Pạhil 3 akhor) Roll nombor ar biḍạu serma ol kateć sms kol lekhange message hotete jo baḍae ńamoḱa.

Nạmunạ: HSC Dha 123456 2024 ol kateć 16222 nombor re kol hoyoḱa.

Niạ dhao HSC biḍạure 12 lakh 51 hajar 11 goṭen pạṭhuạ form ko purunleda. Onko modre koṛako tahẽkana 6 lakh 18 hajar 15 goṭen ar 6 lakh 33 hajar 96 goṭen do kuṛi. Goṭa disomre 2 hajar 797 goṭen centre re biḍạu hoe akana. Gel mit́ (11) goṭen board re moṭre 12 lakh 51 hajar 111 goṭen pạṭhuạ biḍạureko selet́lena.




Darakan 16 October HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa

Nes bochor reaḱ HSC biḍạu jo do darakan Lukhibar (16 October) setaḱ 10:00 baja okte sodoroḱa. Sombar (13 October) Bangladesh Anto:Sikha borad komiṭi ren sabha mukhiạ ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Professor Dr.Khondakar Ehsanul Kabir aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱ hotete lại lahayena.

Ḍhạrwạḱre menakana, Madhomik ar Ucho madhomik sikhnạt board Dhaka, Rajshahi, Comilla, Jessore, Chotogram, Barisal, Sylhet, Mymansing, Bangladesh madrasa board ar Bangladesh Karigori sikhnạt board reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo darakan Lukhibar (16 October) setaḱ 10:00 baja okte disom reaḱ sikhnạt board reaḱ website, ar jopoṛao akan joto sikhnạt centre se sikhnạt ṭhaõna ar sms –hotete sodoroḱa.  

HSC em akat́ pạṭhuạko do sikhnạt board reaḱ website www.educationboardresults.gov.bd  hotete ar sikhnạt ṭhãona reaḱ EIIN nombor tehõ ạḍi algate biḍạu jo ko baḍae daṛeaḱa. Inạ chaḍa akoaḱ apan ạpin sikhnạt ṭhãonare sen kateć hõ biḍạu jo ko baḍae hatao daṛeaḱa. SMS hotete hõ biḍạu jo ńamoḱa, ona lạgit́ niṭ akan nombor se code 16222 re ol kateć sms kol lekhange message hotete jo baḍae ńamoḱa.




Dhạrti Gogo

Hạriạr noa mońj sohan dhạrti puri

Menaḱbona sanamko legeć ạḍi sạri,

kạmi kạsni Jaoge apnaraḱ sanam

Purạuet́abon jạruṛko okte etom.

 

Paromoḱkan sanam jion tabon

Gaḍa muḍu ạtuḱ daḱ leka jemon,

Okoe hõ baṅbon disại paromen okte

Ona do tịs hõ baṅ teṅgoḱa jahan jorte.

 

Eken abo do samaṅ sećbon koyog

Samaṅ mẽt́te ńeloḱ eken bam tiog,

Noa sirjon sạrige ạḍi hisit́ heṛan

Ńelam hudisam aṭkaram enhõm eṛan.

 

Dare nạ̃ṛi buru ḍuṅri  ar gaḍa nala

Manwa lạgit́ noa do sirjon mala,

Delabon sontoroḱ sanam boeha

Dhạrti gogo delabon emae sewa.




Aćaḱ Dhuṛi Dhạrti Bạgiada Samuel Hasda

Moṅgolbar (07 October) tikin bela okte Samuel Hasda ńutuman mit́ juạn koṛa dhuṛi dhạrtiye bạgiada. Manikgonj jilạ sohor reaḱ Poṛra ṭoṭhare tahẽkan aćaḱ bhaṛa oṛaḱ khon pulis uniaḱ mạ̃ṛĩ ko udhạrkeda.

Uniaḱ umer do 32 serma. Uni do Rajshahi Godagari upạjilạ reaḱ Chandlai atoren Sorkar Hasda ren koṛa kanae. Uni do Bangladesh Resource Center for Indigenous Knowledge, (BARCIK) Assistant coordinator hisạbte kạmikan tahẽkana.

BARSIK ren mukhiạ doe baḍae ocokeda, Samuel Hasda Jilạ sohor reaḱ Poṛra ṭoṭhare bhaṛa oṛaḱre eskare tahẽkana. Dibi Pujạ chuṭire calaoen Budhbar (1 October) do oṛaḱe hećlena. Chuṭi mucạt́ kate kạmi ṭhãonare calaḱ reaḱ katha tahẽkantaea. Sombar (06 October) ńindạ 10:00 baja jokhen ato oṛaḱ khon aćaḱ tahẽn ṭhaõna bhaṛa oṛaḱ Manikgonj te calaoena. Menkhan Moṅgolbar aćaḱ kạmi ṭhãonare bae hạjirlente uniaḱ oṛaḱko senenre duạr bondko ńamkeda. Noa khobor oṛaḱ mạlik Sultan Uddin ko lạiadere uni do sarkari jạruṛ nombor 999- re phone keda. Khobor ńam kate tikin bela 1:00 baja seć sodor thana ren pulis ar Fire service station ren hoṛko ona oṛaḱko senena. Inạ tayom uni tahẽkan oṛaḱ reaḱ duạr rạput́ kateko boloyenre Cạuki cetanre Samuel Hasda goć akanko ńamkedea.

Uni do arhõe menkeda, Samuel do gasṭrik ruạre jạbunlena. Uni do aćaḱ kạmi ṭhãonare ạḍi bhage ar mạ̃hĩr monan hoṛe tahẽkana. Phuṭbol hõ ạḍi mońje khilạḍoḱkan tahẽkana.

Onka leka SI Asraful Rahman hõe menkeda, aćaḱ oṛaḱ bhitri table re gasṭrik ran ńam akana. Uniaḱ mạ̃ṛĩ do Manikgonj Medical College Haspatal te postmortem lạgit́ko idikeda. Postmortem reaḱ report ńamlen khange gujuḱ reaḱ karontet́ do baḍayoḱa.

 

 

 

 




TOṚ GOḌO HO̠PO̠N

Dinge toṛ goḍo ho̠po̠n,

Sendra ane̠će jo̠maḱ dho̠n;

Cuṛuḱ-cuṛuḱ dare kho̠n,

Dạṛ are kocoṛ do̠n.

 

Bae bo̠to̠ro̠ḱ Ho̠ṛ ho̠po̠n ṭhen,

Bae bo̠to̠ro̠ḱ seta pusi ṭhen;

O̠ta tabe̠r menaege,

Jo̠maḱ ńamoḱ oka ṭhen.

 

Ghane̠y tabe̠r,

ghane̠y duṛuṕ;

Ńam lekhane jo̠maḱ,

Banar jaṅgatey sab.

 

Hana ḍạr noa ḍạr,

Do̠n kocoṛ menaege;

Ghane̠y ńĩr phe̠ḍo̠ḱ,

Ghane̠y ńĩr de̠jo̠ḱ,

Mase̠ hạni henaege.




Santalkoren Maraṅ Ạyurić Sagram (Hasda) Majhi

Ińaḱ janam do Rajshahi jilạ Godagari upạjilạ reaḱ Simlạ Dighipaṛa atore ar onḍege ińaḱ gidrạ umeriń khemao akada. Simlạ dighi paṛa khon Sagram Majhi aḱ ato do 3/4 kilomeṭer hoyoḱa. Simlạ dighipaṛa khon ińaḱ ato Dogachi reaḱ pharak hõ ạḍi do baṅ. Simlạ atore iń mamaba tako ṭhen oloḱ paṛhaoḱ reaḱ subitạ tahẽnkante onḍe khonge Primary doń paṛhaoena. Onate gidrạ umer khonge iń mamaba Rajen Murmu ar mamago Dulhan Tudu ar iń gogo-baba ṭhen santal ren maraṅ ạyurić, 1971 serma maraṅ lạṛhạiren birbanṭa Sagram (Hasda) Majhi babotiń baḍae akada.

Rajshahi reaḱ Kendubona atore Ragda Majhi se Ragda Hasda aḱ gharońjre janamlena Sagram. Un okte do tahẽkana 1901 serma; eken 77 serma umer re 1978 serma reaḱ 8 September Rajshahi jokkha haspatalre uni doe gurena. Gujuḱ okte aćren barea koṛa, kuṛi-jãwãe gomke ar goṛom gidrạ koe bạgi oṭoat́koa. Lạṛhại reaḱ ghonṭa goṭa baṅgla disom ḍamḍaheyena. Ar ona lạṛhại se phurgạlre disom sạdhine hoho keda Shekh Mojibur Rahman, uni do hoṛ koe udgạuket́koa. Uniaḱ hoho do nonka tahẽkana -‘Niạ dhao reaḱ lạṛhại disom phurgạl reaḱ lạṛhại, niạ dhao reaḱ lạṛhại bańcaoḱ reaḱ lạṛhại’. Ińaḱ hudisre, Sagram Majhi hõ Mojibur aḱ hohore goṅkeda. Eken ańjom se goṅ do baṅ, disom khon bạiriko lạga ocoḱko lạgit́ aćaḱ joto daṛe sạkti beoharkeda. Sedae reaḱ itihas sakam oṭaḱ lekhan ńeloḱ kana, baṅgali doko sạdhin jạt kana. Sedae Gupto, Sen, Morjo, Pal, Mogol jugre rạjạri kodo ghane ghane baṅgaliko kobjao reaḱko kurumuṭu akada. Baṛtikaete Raja Sosanka, Mansingho, Nowab Sirajuddulah selet́ sạdhin jạtiạriren birbanṭa nit hõ man-manot ko ńameda. Baṅgladisom sạdhin sãote Sagram Majhi selet́ ạḍibạsi birbanṭa koaḱ ńutum hõ joṛao mit́ akana.

Utạrboṅgo ạdibạsi ren ạyurić, somaj kạmiạić (somaj sebok), Member of Legislative Assembly  (MLA), Union Porisod Chairman hisạbte mon gaḍao katet́e kạmi akada. Sedae ạdibạsi sãotare sikhnạt reaḱ jạruṛtet́ baṅ tahẽkan rehõ uni do Cobbisnogor Madrsha School re paṛhaolena. Aćaḱ kurumuṭu ar gharońj reaḱ goṛote Madrasha rege irạl (8) kelas dhạbiće paṛhaoena. Aćaḱ oloḱ paṛhao são sãote Arbi bisoe rehõ ạḍi gạkhuṛe hoelena. Enterehõ gharońj reaḱ muskil khạtirte oloḱ paṛhaoḱe bạgileda. Inạ tayom oloḱ paṛhaoḱ reaḱ jãhãn ạt bae ńamleda. Inạkate uni do Delsadpur Madrasha School re mahasoe kạmi ehoṕena. Sanam jạtiko sikhnạt reaḱ marsal ḍaharte ạyurko lạgit́e kurumuṭukeda. Onate sikhnạt ṭhãona ar library benao lạgit́e mon murukleda. Sagram (Hasda) Majhi aḱ kukmu tahẽkana jemon tayom akan ạdibạsi hoṛko lahanti daṛeaḱ. Ạdibạsi pạṭhuạko jemon arhõ cetan kelas ko paṛhao daṛeaḱ, onate Rajshahi re ‘Ạdibạsi Hosṭel’ e benao keda, oka do nit ‘Sagram Majhi Hosṭel’ ńutumte oprom akan.

Iń hõ pạṭhuạ hisạbte ‘Sagram Majhi Hosṭel’ re paṛhaoḱ reaḱ ạtiń ńamleda. Aema bochor baṅ rehõ ạḍi dinge ona hosṭel reń tahẽkana, hosṭel ren pạṭhuạ hisạbte ạḍi gorob iń ạikạueda. Sagram Majhi hosṭel khon paṛhao kate okoe doko hoe akana-Socib, Ḍaktar, Engineering, Ukil, Sarkari officer, School-College ren professor/Head master/Mahasoe ar Be-sarkari Unnoyon ṭhãonaren maraṅ ạyurić. Onka leka Iń hõ mit́ṭen be-sarkari songstha ren maraṅ ạyurić (Director) hisạbteń kạmi kana.

Sor din ińren huḍiń mamaba birbanṭa Dasu Murmu, Simlạ dighipaṛa reń ńapamledea. Niạ laha uni ṭhen khon Sagram Majhi babot ańjom reaḱ ạt baṅ hoe akana. Sagram (Hasda) Majhi babote menkeda, ‘1971 sermare pạkistani bạhni atokore, reṅgeć nacar hoṛkoaḱ oṛaḱ duạrko lo rapaḱet́a; unre ale ato hõ rukhiạ bae ńamleda. Bańcaoḱ lạgit́ apnar janam disom bạgikate gogo-baba gidạr pidạr ante bharot disomre tahẽn, ona ko ghoṭna nit hõ mẽt́re jhalkaoḱ kana. Ale gharońj ren hõ bharot re asraeko hataoleda. Ạdibạsi ạyurić Sagram Majhi ren maraṅ koṛa Bholanath Majhi bharot reaḱ asrae jaegate senkate ạdibạsi koṛako lạṛhại lạgit́e udgạuket́koa. Sagram aḱ hohoteń ańjomleda; ińren maraṅ boeha Rajen Murmu são galmarao kate birbanṭa hisạbte ńutumiń ol ocokeda. Santali pạrsite nonkan udgạure eken iń eskar do baṅ, iń lekan aema juạnko thir bako tahẽ daṛeada. Gujuḱ botor baṅkate Godagari ren thoṛa koṛako training reko selet́ena. Noare kạmikan ko do disom ar disomren hoṛko dulạṛet́ko tahẽkana. Uniaḱ dil daṛe ńelte lạṛhạireń pheḍlena. Ińren dulạṛiạ lạṭuba Luthru (Soren) Majhi amdaj 1920/21 sermare janamlena, netar uniaḱ disạ daṛe sạkti ale sanamkoe bhaṛolea. Nawa piṛhiren gidrạko uni ṭhen golpo, gum-kudum, ithas ạri cạli reaḱ kathako ańjom baṛaea. Uni ṭhen khon 1962 serma reaḱ Darusa Right, 1971 serma reaḱ disom phurgạl re aema lekan hoṛmo rumuioḱ lekan ghoṭnań disạia. Ạdibạsi Sagram Majhi babote menkeda, ‘Sagram (Hasda) Majhi ạḍi bhage mit́ṭen ạdibạsi santal ạyurić ar oprom hoṛe tahẽkana.

Biseskaete santal koaḱ maraṅ porob sohrae okte Dogachi khon Hujrapur calaḱ horre Sagram (Hasda) Majhi takoaḱ oṛaḱ samaṅre ḍaṅgra sagaṛ teṅgo kate dọboḱ joharket́giń. Peṛa ko baṅkan rehõ calaḱ hijuḱte ạḍi sor peṛako hoyena. Sagram bạbu do tikin begor jomte bae ruạṛeḱle tahẽna, sorre tahẽkante ạuri ạyupoḱ rege Hujrapur iń seṭeroḱkan tahẽkana. Sagram Majhi do Hadis-Kuran babotte ạḍi okoć akele hameṭ akat́ tahẽna, hoṛko são uniaḱ tukhạṛ gapal maraote ạḍiko lobdhaoḱ kan tahẽkana. Ale oṛaḱ 3/4 dhaoe hećlena. Uni hećlen khan maraṅ galmarao sabha hoyoḱa, ato pheḍre khilạḍ maṭhre baṛe dare buṭạre duṛuṕ kate joto lekan bisoele galmarao akada. Roṛ laha akan leka, ona ṭoṭharen sanam lekman hoṛko seledoḱkan tahẽkana. Sagram (Hasda) Majhi barea bisoe cetanre bạṛti kathae roṛet́ tahẽna. Pạhil do-Sikhnạt hameṭ ar dosaraḱ do ńu bubulaḱ babotre sontoroḱ. Ạdibạsi santalko lahaḱ lạgit́ jaoge udgạuet́ko tahẽkana. Uni doe menet́ tahẽkana, ńelpe-disom ar disom bahre kore hoṛko tinạḱko lahantiḱ kana menkhan abo ạdibạsi hoṛaḱ jãhãn bodol bạnuḱa. Aboren hoṛko ńu bubulaḱ ko bạgi kate sikhnạt ko hameṭ lekhan ạḍi utạr bodol hoe botejoḱa. Noa hõe uduḱ akokan tahẽkana je, ńelpe eṭaḱko do bako ńu buloḱ kana, sikhnạt ko hameṭeda onate aema ko laha akana. Menkhan netar jugre abo santal somajre oloḱ paṛhao seć besko seṛã akan rehõ Sagram (Hasda) Majhi lekan hoṛ do bạnuḱkoa. Onateń menkea, Sagram (Hasda) Majhi babotre jaruṛ se uskur kathako ol dohokaḱ hoyoḱa. Uniaḱ jion kathako paṛhao kate niạ bidạl ren gidrạko akoaḱ kukmu purạure nawa sahũs ar daṛe ko ńam daṛeaḱa, onate sana ar udgạu hõ jạruṛgea. Sagram Majhi leka kukmu ńeńel kan hoṛaḱ ạḍi akal, jạruṛ kana Phinis cẽṛẽ leka dhaṅgladas akan jaega khon uḍạu rakaboḱ.

Utạrboṅgo reaḱ mare church denomination ‘Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church’. Noa church re mare missionary Torbjorn Lied 1971 sermare utạr Europe reaḱ Norway khon Baṅgladisom reaḱ Rajshahi jilạre dạyike ńamkeda. Rajshahi jilạ reaḱ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Lutheran Mission re. Un bidạlre church reaḱ socibaloi do tahẽkana Ciṛiạkhana samaṅre Lutheran Mission. Nit ona jaega do ạḍi bạṛić dosare menaḱa. Torbjorn Lied ar uniren oṛaḱ hoṛ Karen Mery Rajshahi ar Dinajpur re aema bochor santalko talare dhạrti ar atma sećte lahanti reaḱkin kạmikeda. Nit unkin juri pạri do Norway disomre menaḱkinạ. Santali pạrsite gạkhuṛan juri pạri ṭhen Sagram Majhi babotre baḍae iń kurumuṭu leda. Torbjorn aḱ itihas sakam re ol menaḱa, Iń do Norway reaḱ Lillehamm reń hara buru akana, Oka do namḍak Missonary Lars O. Skefsrud (Kerap Saheb hisạbte oprom menaḱ) janam ṭhạ̃i. Christian Missionary hisạbte 1867 sermare santal pargana reaḱ Benagariate hećlena. Menkhan santalko talare mit́ṭen maraṅ somaj se sãota benao ren kạrigol kanae. Santalkoaḱ apnar pạrsi, itihas ar legcar rạkhi jogao selet́ santalko bharot sãotare mạnmi ạidạri hameṭre sarkar sãote kạmi akada. Uni do aema jaega daṛa keda ar hajar hajar hoṛ Bihar ar Assam te paromket́koa. Thoṛa hoṛ do Rajshahi ar Dinajpur teko hećena. Noa ạri-cạli re Baṅgladisom santalko talare Pongel (40) sermań kạmikeda. Calaoen bargel (20) serma khon Santal Friends In Norway ren Chairman lekate BNELC ar santalkoaḱ National Agency for Green Revolutin songstha talate goṛoń emoḱ kana. Ar noa ạri-cạlire Rajshahi se Baṅgladisom reaḱ, Sagram Majhi, Santalkoren maraṅ ạyurić jaruṛan kạmi ar bhage hor doe sarhaoet́ kana. Iń do tis hõ uni sorre bạń ńam akadea, ente oka serma Baṅgladisom reaḱ Amnura sohorteń hećena ṭhik inạ okterege uni hõ noa dhạrti bạgiada. Menkhan ạḍi dhao uniaḱ ṭoṭhateń sen akana, Santal ar eṭaḱ eṭaḱ ạdivạsi hoṛ ko ṭhen uniaḱ kathań ańjom akada, bạṛtikaete Simla atoren mitṭen ạyurić Rajen Murmu ar uniren gidrạ Mithusilak Murmu aḱ kạhni ar katha re. Mithusilak Murmu okoe do olaḱ te Baṅgladisom ren santal jạtren mit́ṭen maraṅ onoliạ mente oprom akan. As ar kukmu menaḱa, sagram majhi mit́ṭen udgạu ar solha emoḱić ńutum kana, okoe do hajar hoṛ talare mit́ṭen dil ar daṛean sạhũs hoṛ, teṅgo keṭeć sãota lahanti lạgit́ maraṅ dạyike goḱ akada.

Ạdivạsi onoliạ Mithusilak Murmu Sagram Majhi babotre aema khoborko tumạl kateć khobor sakamre em akada. Sagram Majhi aḱ dulạṛ cinhạ lekate 2019 sermare Debdaru khon chapa sodor akan Adivasi Sangbidhanik Sikriti prosne’ puthi re Sagram Majhi aḱ ńutum ulek akana. Ol akana: Sagram Majhi (Hasda),1954 sermare bachao akan Member Of Legeslative Assembly. Bhorsa menaḱa, onoliạ aḱ kurumuṭute niạ bidạlre nawate Sagram Majhi aḱ kạmi ko sodoroḱ reaḱ.

Ạdivạsi santal ạyurić Sagram Majhi aḱ ńutum Borendrobhumire chapa kate goṭa utạrboṅgo ren hoṛko ṭhen pasnaoena. Ente uniaḱ kurumuṭu, khojoḱaḱ, kukmu ar uniaḱ dulạṛ do tahẽkana ạḍi asambheṛ. Hoṛkoe apnar ket́kote onko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, eṛe pạtiạu, kạuḍi lahantire kạmi keda. Sãota bodolre noa kurumuṭu re sanam hoṛ goṛo gopoṛore tiko tiạrkeda. Uni do Borendrobhumi se bạrin re ạidạri hameṭre aṛaṅe hoelena. Uniaḱ kạmi ko teheń dhạbić goṭa bạrin hoṛkoaḱ mocare ańjomoḱ kana. Onorhẽ menaḱa,

“Hoyoḱre baṅ hoyoḱre, Kisạ̃ṛ ar okulạn okte

Daṛe baṅ tahẽnre, suluk re ar dulạṛ re

 Iń do̠ am seć iń koyoḱ akat́

Haṛam thir hape mit́ juạn seć

lạṛhạian, teṅgo daram baṅ hirạuḱ monan

Mit́ dulạṛiạ seć.”

   

 

 




Goṭa Dhạrti Mahasoe Mãhã

Teheń Aṭhwar din (5 October) goṭa dhạrti mahasoe mãhã din kana. Jao serma reaḱ 5 October do goṭa dhạrti mahasoe mãhã hisạbte manao hijuḱ kana. Baṅgladisom hõ eṭaḱ disomko lekage mahasoe mãhã dine manaoeda. UNESCO reaḱ goṭa lekate 1994 serma khon jao sermage noa din do manao hijuḱ kana.

Goṭa dhạrti mahasoe mãhã manao reaḱ karon do kana mahasoe manot ar disạko. Nes bochor mahasoe mãhã reaḱ mul jos katha do kana, ‘Sikhnạt Kạmi sanamkoaḱ kurumuṭu marsal’. Cedaḱje, mahasoe doko hoyoḱ kana hoṛ benaoren mimit́ goṭen kạrigol. Mahasoe do eken akel bidiạ do bako emoḱ kana, bickom juạnko nawa piṛhirenko benao rakaṕko lạgit́ aema lekate udgạu arko cehaoet́koa. Jemon do mońj sikhnạt hameṭ kate mit́din akoaḱ jionre, gharońjre, disomre, somajre marsal ko bamber daṛeaḱ ar serma ipil lekako joloḱ. Onka leka tayom daram dinko reaḱ kukmu uduḱ salaḱ ona leka sapṛaoḱreko goṛoako kana.

1993 salre Paris re hoelen UNESCO reaḱ 26 aḱ sadharon sabha re 5 October din do goṭa dhạrti mahasoe mãhã manao lạgit́ ko goṭa keda. Inạkate 1994 serma re pạhil dhao goṭa dhạrti mahasoe mãhã din manaoena. 1995 serma khon eṭaḱ eṭaḱ disomkore ‘goṭa dhạrti mahasoe mãhã’ din manaoko ehoṕena. UNESCO aḱ aṅgoć lekate jao sermage judạ judạ mul jos katha do manao hijuḱ kana.

 




DIBI MELA

Teheń Lukhibar (2 October) setak̕ khonge jạṛi daḱ ar hisit́ hoete serma sapha baṅ tahẽkan rehõ noa Bharotio upomohadesh reaḱ mit́ joto Disom rege ạḍi jomok selet́ DIBI mela do hoe purạuena. Noa Dibi pujạ do jahatinạḱ Hindu hoṛkoaḱ kan enrehõ abo santal hoṛko do noa pujạ okte dãsãe daṛan ar Dibi mela ńel do ạḍi rạskạ selet́ko daṛana.

Onate jao serma reaḱ noa Dibi pujạ do eken Hindu hoṛkoaḱ dhorom porob reaḱ mucạt́ din do eken onko lạgit́ do baṅ, menkhan sanamkoaḱ porob hoe akana. Noa melarebon ńel lekhan Hindu, Muslạ, Buddhist ar Isại dhorom sãote eṭaḱ jạtren ko hõ ko seledoḱ kana. Cox Bazar nagraha ren Saju Barua doe meneda, ‘Bijaya Dashami do̠ nit do̠ e̠ke̠n Hindu ko lạgit́ do̠ baṅ, Baṅgali koaḱ be-jaman( Osomprodayik) porob hoe akana.

Dibi Murti reaḱ ḍubuć do̠ 5:30 baja seć khon puja pạriạko se naeke ko hotete mantar ko paṛhao katet́ e̠ho̠ṕ akana. Dhol/Ḍhak reaḱ rãhã são sãote don kocoṛ  ạḍi rạskạ hoṛmo ar mon te, murti ko do mit́ mit́ oka do pukhrire ar oka gaṅga koreko ḍubućket́ koa.