Niropon Hoṛmo

Hoṛmo reaḱ ruạ haso do sanam hoṛkoge ńam bona ar ńam lebon khan jionre ạḍi kosṭo hoyoḱ kana, teheń delabon baḍae lege:  Noa Bạrsạ din se daḱ dinre cet́ko rog-ruạ do ńańam kana, daḱ dinre khoḱ manda ruạ, Meleriạ,Ḍeṅgu,Ṭaiphoeḍ emamnteaḱ ruạ do ńańam kana.

Nit delabon ńela noa rog se ruạ do cekate ńańam kana:-

  1. Khoḱ manda ruạ: Ḍher daḱ iạte hoere lolo reaḱ(tapmatra) bhag komoḱ kan ar reaṛ reaḱ bhag se poriman ḍhroḱkante noako ruạ do asokaete hoyoḱ kana.
  2. Meleria ar ḍeṅgu ruạ: Noa ruạ do asokaete Sikṛĩć khon hoyoḱ kana, Ńel lekhanbon daḱ se bạrsạ din sanam ṭạnḍi lohot́ ar jobjobe lẽoṭage tahente ona ko khon sikṛĩć do ạdiko janamoḱ kana ar onko do hoṛko geret́koa nonkate noako rog se ruạ do hoyoḱ kana.
  3. Ṭaiphoeḍ ruạ: Noa ruạ hõ onkage daḱ ar jom khon hoe pasnaoḱ kana.
  4. Lać Haso ruạ: Noa lać haso ruạ hõ asokaete daḱ jom ńu khonge hoe pasnaoḱ kana. Noa lać reaḱ karon do hoe daṛeaḱa. Dairea, Kolera, emanteaḱ

Noako ruạ khon aosan se teṅgo daram:-

  • Sanam hoṛ jao okte ti se hoṛmo sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • São sãote oṛaḱ duar ar aḍepase sanam ṭhại se jaega ko sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • Sikṛĩć se onko ruạ ko ạguyet́kan tejo se jibanu jemon baṅko upjạuḱ on ate daḱ leḍ se gajaṛko oṛaḱ sor kore baṅ dohoe hoyoḱa.
  • Jạruṛ oktere sikṛić goć ran se spray bebohar jạruṛa.
  • Jomaḱ ńũaḱ ko jaoge sapha/sạphi dohoe jạruṛa,poṭom kaḱ jaruṛa.
  • Ńui lạgit́ sapha daḱ bebohar jạruṛa, poṭom kaḱ jaruṛa.

Noa Bạrsạ dinre sanamko hoṛmo jotonre arhõ aodhanoḱ jaruṛ tabona jemon sanam okte aboaḱ hoṛmo apan/ apin hoṛmo hạṭiń rog/ruạhaso khon pharak rebon doho daṛeaḱ ar ona iạte jaoge daṛeanak ́jomak(pusṭikor) metaḱme hạriạṛ aṛaḱ sakam, sasaṅ bele jo jinisko jom jạruṛabona tobeaneć abo sanamko do niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.




Gobindogonj re Santalko Dal Ocoyena Up Chairman Ṭhen

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạ re santalko upạrte ạḍi bạṛić ghoṭna ghoṭao akana. Santalko dal ocoyena Rajahar Union Porisod Chairman ṭhen. Rajahar union reaḱ Biraṭ Bhuṭo atore hoyakan ghoṭna babot Aṭhwar hiloḱ ńindạ Gobindogonj thanareko nạlis keda mente Gobondogonj thana ren OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda.

Ona ghoṭnate hạn akan Shembala Hembrom (45) ńutuman maejiue nạlis keda. Uni doe menkeda, Sokol hiloḱ santal hoṛko akoaḱ khetre hoṛo rohoeko calaoenre Rofiqul Chairman ar uniren goṛoko onko  hoṛko dal ket́koa.

Khan uniren koṛa Biswanath Soren (25) ar goṛomtet́ koṛa Joyonto Hasda (19) ạḍi kajakkin hạnena. Onko modre Biswanath do Rangpur Medical College Haspatal re bhurti menaea, uni ar aćren goṛomtet́ koṛa do Gobindogonj Upạjilạ reaḱ Sastho Complex re bhurti menaḱkinạ. Arhõe baḍae ocokeda, Rofiqul Chairman ren ać baba Hakim Mondol ar uniren hoponko jal dolil katet́ iń baba Hopna Hembrom ar iń maramba Nodo Hembrom aḱ amdaj 3 akor jumi ko dokhol keda. Noa babotre adalotre mamla hoyenre calaoen 2023 serma reaḱ December re onko birudre eṛe dolil mente pormanena.

Inạkate ona jumi hatao reaḱ aema dhao kurumuṭulena. Menkhan aema lekan tạkić ar akoṭ heć paṛaoena. Nes ona jumire hoṛo rohoele goṭaket́re daḱ emoḱko bondkeda. Uni santal maejiue lạikeda, “calaoen sokolbar (15 August) ona jumire hoṛo rohoele ehoṕena. Ṭhik inạ ghuṛirege Rofiqul Chairman, ar ać boeha Sofiqul ar Mezbaul Islam ar uniren hoṛko ṭheṅga, ladhnawante hećkate dadalko dhurạuena.

Noa babotre Rajahar Union Porisod Chairman Rofiqul Islam doe menkeda, “ noa jumi amdaj 35 serma lahare Hopna Hembrom ṭhen khon iń baba Hakim Mondol-e kiriń hatao akada. Un khongele cas bas ạgueda. Jumi reaḱ joto kagoc ale ṭhen menaḱa.

Uni do arhõe menkeda, “Sokol hiloḱ ona jumire santalko hoṛo rohoeko hećena. Khobor ńamkate onkole baronket́koa. Ona okte iń khon kạṭić boeha Sofiqul Islam bohoḱe bajaoena. Onate uni hõ haspatalre bhurti menaea.”

Gobindogonj Bagda-Farm Bhumi udhar songram komiṭi ren sabha mukhiạ Philimon baskey lại sodorkeda, “Rajabiraṭ ạdivạsi santalkoaḱ amdaj 250 bighạ jumi disom sạdhin tayom aḍepase baṅgaliko aema okte aema lekate jor jobor katet́ko dokhol hataokeda. Ona jumi nit hõ ruạṛ bako  ńam akada.

Noa laha Rofiqul Chairman birudre nes bochor reaḱ 3 January upạjilạ reaḱ Biraṭ ạdivạsi atoren Philimona Hasda (55) ńutuman maejiu ko dal kedea ar oṛaḱ duạṛ hõko lo rapaḱ ket́taea. Noa ghoṭna babotre Pulis Chairman Rofiqul Islamko saṕ kedea. Upạjilạ BNP dol khon hõko oḍok kedea. Menkhan ona mamla khon nit jạminre menaea. OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda, santalko koclon ocoḱkan, dal ocoḱkan reaḱ ghoṭna babotiń baḍae keda. Nit onako jotowaḱ ghoṭna tijbij katet́ ạn lekate bebostha hataoḱa.




NAGR Reaḱ Safeguarding Training Hoe Purạuena

Sokol hiloḱ (15 August) Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re Safeguarding Training hoe purạuena. Safeguarding Training bondobosre tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ar goṛore tahẽkana Mennonite Central Committee (MCC).

Safeguarding Training-e ạyurkeda MCC ren Program Officer James Kisku. Uni do Safeguarding cetanre tahẽkan joto bisoe cetanre pusṭạute galmaraokeda. Ona sãote selet́e tahẽkana NAGR ren mukhiạ Mn.Stephen Soren.

Safeguarding Training ko ńamkeda NAGR reaḱ MLE iskul ren mahasoe ar eṭaḱ eṭaḱ iskul ren mahasoeko. Inạ chaḍa hõ selet́ko tahẽkana NAGR ren kạmiko. Jotokote moṭre 40 cetan mahasoe noa training ko ńamkeda.

Safeguarding Training babotre aema cecet́aḱ do tahẽkana. Jemon joto lekan bạṛić beohar, botor, jor julum, koclon, bigạṛ se resa resi ar neṅghao khon sanamko rukhiạko. Bạṛtikaete safeguarding Training reaḱ mul jos kana jemon joto hoṛge rukhiạko ńam daṛeaḱ. Dhạrti jionre, taṛam ḍahar re, kạmi ṭhạ̃ire, hạṭiạ bajarre, iskul-college re joto jaegare jemon joto hoṛ saõte mońj beohar mońj sompok tahẽn. Ar joto hoṛ akoaḱ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ ar suluk nirạite jionko khemao daṛeaḱ.

Onka leka NAGR ren mukhiạ hõ aćaḱ khaṭo daman kathate lại sodorkeda, Safeguarding Training do NAGR songstha re pạhil dhao leka hoe purạuena. Ente noa laha Safegurding cetanre Training reaḱ ạt do baṅ hoe akana. Sạrige aema bhage bhage katha ar bisoe ko training hotete sodorena. As menaḱta tayom daram dinre jemon NAGR ren joto kạmiạko niako babot sontorko tahẽn.

Inạ tayom NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe menkeda, jemon Safeguarding reaḱ noako niạm bon pańjae. Onkate tayom daram dinre aboaḱ jionre, kạmi ṭhãirebon lahanti daṛeaḱa.

Mucạt́re selet́akan mod khon bar pe hoṛ khaṭo kathateko lại sodorkeda, Safeguarding Training do pạhil dhaoko ńamkeda. Onate ạḍi rạskạ ko aṭkarkeda ar aema cecet́aḱ do ko hameṭ daṛeada. Bạṛtikaeteko lại sodorkeda, noa Safeguarding Training hotete oka cecet́aḱko hameṭket́ ona do akoaḱ jionre, sikhnạt ṭhãonare, kạmi ṭhạ̃ire se somajreko laṛcaṛa.  

Safeguarding Training do aema lekan nãwã nãwã cecet́aḱ ar sereń eneć talate etohoṕ khon mucạt́ dhạbić napaete hoe purạuena.




Rido̠e Bạbuwaḱ Bagwan

Bo̠rsa paṛare Rido̠e ńutuman gidrạye tahẽ̠kana umertae do̠ 6 serma. Unkin do̠ bar boeha misera kanakin. Rido̠e ać misera do̠ 5 kelasre̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e do̠ MLE-2 re̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e ać baba ńutum do̠ Mo̠ṅgo̠l Tuḍu. Go̠go̠ ńutum do̠ Lukkhi So̠re̠n. Onkoaḱ do̠ jahan khet baṛgeko baṅ tahẽ̠kantakoa. Eṭaḱ ho̠ṛaḱko kạmi baṛaea. Ạḍi ãṭko khaṭaoḱa. Rido̠e tako khạrại seć thoṛa jaegare ạuṛiaḱ gajaṛ tahẽ̠kana. Rido̠ye mo̠ne̠joṅaḱa ona gajaṛ saphakate̠t́e̠ bagana. Onate ać baba bajar kho̠n aṛaḱ sakam reaḱ itạ ạgui metadea.

Uniaḱ katha ańjo̠mkate̠ ać baba do̠ ạḍiye̠ kusiyena ar bajar se̠nkate̠ Malhan, Ho̠to̠t́, Purại, Kumḍhạ, Ko̠nḍha, araḱ aṛaḱ, itạkoe ạguadea. Do̠sar hiloḱ ać baba do̠ gajaṛ saphakate̠ Kuḍite̠ ạguakat́ anaj itạko ro̠ho̠e lạgit́ jaegaye̠ tearkeda. Ado̠ jo̠to̠kote ona jaṅko ro̠ho̠ekeda. Rido̠e ar ać didi do̠ dinạm daḱkokin dulaḱa, ar ona bagankin jo̠to̠na. Mit́ bar din tayo̠m ńe̠l ńe̠lte onako anaj itạ janame̠na, bạibạite̠ lạṭuena. Rido̠eaḱ bagan do̠ ạḍi napae ńe̠le̠na. Dinạm go̠go̠-baba sãote bagane jo̠to̠na.

Mit́dine̠ ńe̠lkeda ado̠m ado̠m nạ̃ṛire do̠ baha he̠ćakana, Ona ńe̠lte̠ uni do̠ hare̠phare̠ oṛaḱre̠n jo̠to̠koe o̠ho̠ samṭao ạguke̠t́koa ar ạḍi rạskạ salaḱe uduḱat́koa, metat́koae ma ńe̠lpe tinạḱ mo̠ńj bahaoakana. Thoṛadin tayo̠me ńe̠lkeda onako baha mo̠so̠t́kate̠ kạṭić jo̠ḱ eho̠ṕ akana. Rido̠e ona ńe̠lte ạḍiye kusiyena. Jo̠to̠ anajko jo̠m jute̠n khan bagan kho̠nge onko do̠ aṛaḱ sakam ar emanteaḱ ututeaḱko ạguia arko utuia. Ututeaḱ do̠ ar kiriń baṅ lagaoakoa. Oṛaḱre̠ jo̠mkate̠ bạṛtiaḱ do̠ baba bajar re̠ye̠ ạkriń oṭokaḱa. Onate̠ thoṛa poesa hõ hoye̠ntakoa. Mit́din ać baba anajko ạkhriń kate̠ oṛaḱ ruạṛoḱ jo̠khe̠ć oṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ lạgit́ kicriće kiriń ạgu torakeda ar jo̠m lạgit́ Lạḍu, cato̠m piṭhạkoe ạgukeda. Onako ńamkate̠ onko do̠ ạḍi kusi. Rạskạte̠ ać didi tạkin do̠ babakin hạṛuṕgo̠t́kedea. Inạ kho̠nge Rido̠e ar ać didi do̠ bagwan lạgit́ ạḍikin kurumuṭuia arkin jo̠gaoa.




Nawabgonj re Huḍiń Santal Kuṛi Gidrạ Ạtkir Katećko Goćkedea

Dinajpur reaḱ Nawabgonj re mit́ṭen santal huḍiń kuṛi gidrạ ạtkir kateć konac (Dhorson) ar goć khạtirte pulis pe (3) hoṛko giriptar ket́koa. Moṅgolbar (12 August) giriptar kateć hajot oṛaḱ reko idiket́koa. Onko doko hoyoḱ kana Upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara atoren Ilijas Mardy (17), Shiblal Mardy (25) ar Jetha Mardy (55).

Noa laha hiloḱ Sombar (11 August) tikin okte upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara ato reaḱ mit́ṭen mat́ jhaṛ reko ńamkedea. Pulis ar aḍepase hoṛ ṭhen khon baḍae ńamena, uni huḍiń gidrạ Lilisa ać baba Dinesh Besra do upạjilạ reaḱ utạr Sahabajpur (Buṛiaṛa) atoren kanae.

Noa laha Sạnicar hiloḱ (9 August) setaḱre gidrạ Lilisa do aćren go-baba sãote purub Joydevpur bapla jome senlena. Onḍe do Dinesh Besra ać kạkiren goṛomtet́ kuṛiaḱ bapla hoyoḱkan tahẽkana. Un hiloḱ ạyuṕ bela 5:00 baja jokhen bapla oṛaḱ khon Ilijas Mardy do uni kuṛi gidrạ jomaḱ kirińaea mente ać gogoaḱ hobor khon dokane idikedea. Menkhan ńindạ cabayena enrehõ gidrạ do bae ạgu ruạṛledete gharońjren hoṛko goṭa aḍepase beṛhaete sendrako ehoṕena. Ńindạ 2:00 baja hạbić sendra katet́ hõ bako ńamledea. Dosar hiloḱ tikin jokhen Ilijas aḱ khojko hataoket́re uniren goṛoić Shiblal Mardy (2 nombor dusi) ar Jetha Mardy (3 nombor dusi) gidrạ ruạṛ lạgit́ 11 lakh ṭaka ko khojkeda.

Dosar hiloḱ Sombar setaḱre Ruplal Murmu ńutuman mit́ hoṛ mat́ jhaṛ sećre soe ńamkeda are calaoenre mit́ṭen rohoṛ ḍobhaḱre gidrạwaḱ goć hoṛmoe ńel ńamkeda. Khobor ńam tora Lilisa gharońjren ar ato hoṛ onḍeko calaoena.

Nawabgonj thanaren bharapon officer (OC) Md.Abdul Motin doe baḍae ocokeda, Ilijas Mardy do uni gidrạ jãhã lekate idikedea ar konac (Dhorson) katet́e goćkedea. Noa ghoṭna babotre ạtkir, chaḍao reaḱ dạbi, konac ar goć birudre mamla hoe akana. OC do arhõe baḍae ocokeda, Onko dusi hoṛ do goć reaḱ kathako aṅgoć keda .

Tumạl: Ajker Patrika




Goṭa Dhạrti Ạdivạsi mãhã ko Manotkeda NAGR

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re goṭa dhạrti ạdivạsi mãhã ko manotkeda. Ạdivạsi mãhã ńutumte galmarao sabha ar raskạjoṅ akhṛa hoe purạuena. Noa do NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re hoyena.

Ạdivạsi mãhã manot akhṛare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, Dr.Arpona Murmu (ALMH), Manager Markus Murmu (ALMH). Inạ chaḍa hõ NAGR ren eṭaḱ kạmiạko hõ selet́ko tahẽkana. Akhṛare amdaj 40 cetan ạdivạsi hoṛko selet́lena.

NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren doe menkeda, ạdivạsi hisạbte teheń do gorob reaḱ din kana. Noa disomre aema mãhãko menaḱa, menkhan ona modre abo ạdivạsi ko lạgit́ mit́ṭen din do nenḍa akana. Oka do 9 August ạdivạsi mãhã bon metaḱkan. Ạdivạsi mãhã dinre abo do aboaḱ jaruṛaḱ aema lekan dạbi se hok, ạidạri reaḱ kathako bon sodor daṛeaḱa. Menkhan eṭaḱ eṭaḱ din do nonka ạt babon ńama. Ạdivạsi hisạbte arhõ lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Ar abo sãotare se somajre oka ạri-cạli, legcar menaḱtabon ona bon rạkhi jogaoa.

Manotan ko do ạdivạsi mãhã ńutumte aema bhage bhage kathako lạikeda. Bạrtikaete ạdivạsi mãhã reaḱ mul jos cet́ kana ona babot ko galmarao keda. Sạrige ạdivạsi mãhã cet́ kana se cedaḱbon manaoeda, aema ḍher hoṛge babon pusṭua. Menkhan abo ạdivạsi lạgit́ mit́ṭen din bakhra akan, noa babot baḍae jạruṛabona. Ente abo ạdivạsi hoṛ do ạḍi tayomre menaḱbona. Onate joto sećte lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Joto ṭhạ̃i joto jaegare jemon aboaḱ ạidạri bon hameṭ daṛeaḱ.

Galmarao mucạt́re eneć sereń hoe purạuena. Pạṭhuạ kuṛi gidrạ santal pạrsite eneć sereńko emkeda. Eneć sereń ar galmarao sabha joto kote ạḍi napaete ạdivạsi mãhã do manot purạuena.




HISI CẼ̠ṚẼ̠ TUKẠ

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Hisi cẽ̠ṛẽ̠ aṛaṅ,

Baṅ do̠e raḱet́!

Baṅ do̠e sereńet́!!

Noṅkagem ańjo̠me maṛaṅ.

Cĩ…ćĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Ce̠t́ co̠e ńum halaṅ?

Tukạtae dine̠ rate̠y gutu galaṅ,

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Tinạḱ ạjgut,

Tinạḱ hahaṛa;

Mabon ńe̠lma thoṛa!

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Baṅ do̠ daḱ bo̠lo̠ḱ,

Uḍạuatey uḍạu bo̠lo̠ḱ!

Ạḍi mõ̠ńj, ạḍi napae ńe̠loḱ.

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Benaojo̠ṅae tukạ,

Co̠ṭ laphaṅ ḍo̠gre;

Baco̠m bạṛić daṛeatae tukạ,

Hane̠ hilạu hipiṛ bho̠gre!




HUSIẠR RẠSKẠ

Dak’ kedae. Ãṭte dak keda. Tinrey daḱ keda unre Rạskạ do itạ ko baganreye e̠rkeda. Daḱ iạte uniaḱ cas do ạḍi mońj haraentaea. Rạskạ do bagan babotre puthiye paṛhao keda.

Puthire olakan tahẽkana:

Limbo ar pạpita do bhage jo̠ kana. Am do limbo ar pạpita reaḱ gạchi sarkari bagan khonem hatao daṛeaḱa.

Sunie menkeda;

“Alaṅ do limbo ar pạpita jạruṛalaṅ kana. Alaṅ do daḱlere limbo ar pạpitalaṅ rohoya. Alaṅ do apnaraḱ baganre limbo ar pạpitalaṅ rohoea. Am do sarkari godam khon limbo ar pạpita ạguime.”

Rạskạ do sarkari baganteye calaoena. Rạskạ do baganren bạbuye metadea,

“Iń do mit́ṭen limbo ar pea pạpita reaḱ gạchi jạruṛạń kana. Iń do daḱ lekhan limbo ar pạpita rohoe iń menet́ kana.”

Rạskạ do sarkari bagan khon limbo ar pạpita reaḱ gạchie kiriń ạgukeda.

Sumie menkeda;

“Iń do oṛaḱ pheḍre limbo reaḱ dareń rohoya.” Rạskạ do ar hõ puthiye paṛhao keda. Puthire olakan tahẽkana:

Limbo reaḱ dare oṛaḱ pheḍre rohoeme. Oṛaḱ reaḱ mạila daḱ limbo darere dulme. Limbo dare lạgit́ do mạila daḱ ạḍi bhageya. Bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlaḱ laeme. Joto dare lạgit́ bar moka khạndri ar bar moka osar ghaḍlaḱ besa. Joto dare lạgit́ bar moka khạndri ar bar moka osar ghaḍlaḱ benao me. Noako ghaḍlaḱ re sea akan khot ar hasa ubme. Ghaḍlaḱre dare rohoeme. Ona iạte Rạskạ do bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlaḱe lakeda.

Uni do oṛaḱ sorre ghaḍlaḱe benaokeda. Uni do ghaḍlaḱre sea akan khot ar hasae uṕkeda. Uni do ghaḍlaḱre limbo reaḱ dareye rohoekeda. Uni do limbo darere mạila daḱe dulkeda. Uniye menkeda;

“Oṛaḱ reaḱ mạila daḱte noa limbo dare haraḱa.” Uni do pea pạpita dare hõe rohoekeda. Uni do pea ghaḍlaḱe lakeda. Noako ghaḍlaḱ do bar moka osar ar bar moka khạndri tahẽkana. Uni do ghaḍlaḱre sea akan khot ar hasae uṕkeda. Ona tayom uni do dareye rohoekeda. Uni do darere mạilạ daḱe dulkeda. Uni do pạpita darere oṛaḱ reaḱ mạilạ daḱe dulada. Ona do haraena. Daḱte pạpita dare do ạḍi haraena. Rạskạwaḱ baganre mońj limbo ar pạpita tahẽkana.

Rạskạ ar sumi do ạḍi ḍher pạpita ar limbokin jomkeda. Aḍepaseren hoṛko Rạskạwaḱ mońj bagan ko ńelkeda. Aḍepaserean hoṛko limbo ar pạpita reaḱ dare ko ńelkeda. Aḍepaseren hoṛko menkeda;

Rạskạwaḱ bagan do ạḍi mońja. Uniaḱ limbo dare do ạḍi mońja. Uniaḱ pạpita dare do ạḍi mońja. Uniaḱ bagan do mońjgea. Rạskạ doe husiạr gea. Uni doe paṛhao daṛeaḱ kana. Paṛhaote uni do mońj kathae cet́ keda. Abo hõ bon paṛhaoḱa. Abo hõ husiạr hoṛbon hoyoḱa. (Husiạr Rạskạ-Tesar Puthi khon tumạl hoe akana)




Goṭa Dhạrti Ạdivạsi Mãhã-2025

Teheń Sạnicar (09 August) goṭa dhạrti Ạdivạsi Mãhã. Teheń aḱ din Goṭa dhạrtiren ạdivạsi lạgit́ rạskạwanaḱ din kana. Cedaḱ je, Baḍae abon Jao serma reaḱ 9 August do ạdivạsi mãhã hisạbte manao hijuḱ kana.

Ạdivạsi mãhã manao reaḱ karon do kana jemon ạdivạsi hoṛko akoaḱ ạidạri ar ạri-cạli ko rukhiạ daṛeaḱ. Sedae khonge ạdivạsi hoṛ do aema lekan haron kosṭo ar tạkićaḱ talate dinko khemao ạguieda, Jemon aema lekate koclon ocoḱ, oṛaḱ bhiṭạ, jumi ko reć ocoḱ, nonkanaḱ emanteaḱ muskil re paṛao hoyoḱ kantakoa. Menkhan nit hõ onako muskil ạdivạsiko talare menaḱgea. Ạdivạsi tis hõ apnar kusi sana leka jion baṅko khemao daṛe akada. Aema lekan ạidạri khonko begar oco akana.

Bochor reaḱ mit́ṭen din 9 August do ạdivạsi mãhã hisạbte lekha akana. Ar goṭa dhạrtiren hoṛ noa din ko manaoeda. Cedaḱ je, noa dinre goṭa dhạrtiren ạdivạsi hoṛko akoaḱ khojoḱaḱ, joto lekan ạidạri hameṭ ạri-cạli rukhiạ reaḱ maraṅ ạt kantakoa. Teheń 9 August ạdivạsi mãhã dinre aema lekan gapalmarao sabha, seminar, rally talate ạdivạsi ko apnar ạidạri reaḱ katha ko roṛ sodor daṛeaḱa.

Ạdivạsi Mãhã manao reaḱ motlob do ạdivạsi hoṛkoaḱ mạnmi ạidạri, nijaḱ ạricạli rạkhi jogao se poribes lahanti, sikhnạt se jãhãn eṭketõṛẽ ko khon rukhiạ lạgit́ antorjatik se International lekate goṛo-gopoṛo ńam lạgit́te noa din se mãhã do manao hoyoḱ kana.




Manotan Shibu Soren Dhạrtiye Bạgiyada

Shibu soren do̠ Bharot diso̠m re̠aḱ mit́ṭe̠n ạḍi namḍak ạdibạsi neta, Jharkhand rajyo̠ benao reaḱ architect ar Jharkhand mukti morcha (JMM) party ren ạyurić kanae. Uni do̠ goṭa jionre jạt ạidạri, jumid ạri-cạli, sạdhin ar rajạri ạidạri lạgit́e lạṛhại leda. Latar re uniaḱ jion, ạri-cạli, rajniti kạmi, jạṛuṛaḱ kạmi, ar kạmi reaḱ ạḍi jạruṛan lekha em akana: Shibu Soren – Mit̕ Kạṭic̕ Baḍae Purạ Nutum: Shibu Sọren Upapńutum: guruji (disom guru) . Janam: 11 januari 1944 sal re bihar (nitok̕ jharkhand) renak̕ ranchi jilạ renak̕ nemra ato re Gujuk̕: 4 august 2025, umer 81 Profail Rajniti, ạdibạsi neta, jharkhand lạṛhại reak’ ạyur Rajnitik dol jharkhand mukti morcha (jmm) Pe̠shari Kạsi, guru, rajniti Gidrạ ar gharońj reaḱ ạri-cạli Shibu Soren ar uniren bõsko do̠ adibạsi santal jạtren kanako. Uniren baba Shobaran Soren do̠ jumi dokholtae lạgit́ mahajon ar jumidar ko goć ledea. Un khon ge Shibu Soren do̠ ạnạṛi birudh re lạṛhại lạgit́e udgạuena. Noa ghoṭona do uniak’ monre teṅgo daram seṅgel leka joloḱe ehoṕ keda. Rajnitik jion ar ạri-cạli reak̕ e̠ho̠p̕ Jharkhand mukti morcha (jmm) reak̕ pạhil ḍạr: 1972 serma re shibu soren sãote ạḍi namḍak left neta A.K. Roy ar Vinod Bihari mahto, Jharkhand mukti morcha (jmm) etohoṕleda. Jharkhand reyaḱ judạ rajyo̠ benao kate ạdibạsi koak̕ hok ạidạri ńam lạgit̕ noa party do̠ benao lena. Jomi ạri-cạli ar ‘denḍar hạṭiń’: 1970 ar 80 serma re Shibu Soren do “Dendar Hatao” (Usko Banda Karo) hạhạie ehob leda, jahare jomi hajoc poesa ar be-adibasi ko laga oco ocoye ko khoj keda. Ona do̠ jạt ạidạri lạgit́ mit́ṭen daṛean lạṛhại kana. Rajnitik Sapta Sambhad ren rạsiạ: 1980 sal khon 7 dhao Dumka Lok Sabha ḍạr khon bachao akana. Uni do̠ jạt koak̕ hok, bir ạri-cạli, sikhnạt ar saset̕ babod parliament re ạḍi ãṭe roṛkeda. Kendra montri: 2004 salre manmohan singh sorkar re kendra ko̠l montri hoelena. Menkhan ạn ạri reaḱ jạruṛaḱ ko iạte tayomte uni do̠ ạḍi jạruṛaḱ kạmi khon ạḍi jạruṛaḱ kạmi khon ạḍi jạruṛaḱ kạmi ko purạu keda. Mukhi mantri: Shibu soren do̠ 3 dhao Jharkhand ren mukhiạ montri hoelena: 1. 2005 sal reaḱ mãhã – eken 9 din 2. 2008 āgasṭa – 2009 januāri 3. ḍisembor 2009 – mai 2010 Bipod ar Case ko Sashinath jha họṛmọ kes: 1994 salre uniren nijerak̕ kạmiạ sạshinath jha do̠e bạgi oṭoakana ar tayomte uni do̠e goć ocoyena. 2006 salre Shibu Soren do̠ ạḍi bạṛić kạmi lạgit́e ạyur kedea ar uni do̠ jion hạbić kạidi reaḱ sajai emkeda. 2007 salre dilli reaḱ ạḍi maraṅ ạḍiạri do̠ unie ạcu calaoena. Eṭak’ keis: 1975 sal reaḱ Jungle Movement okte jạtren mạlikko oḍok ocoko reaḱ aema ghoṭona hoelena ar ạn lekate ạḍi jạruṛok̕kan kạmiko hoelena. Jharkhand rajyo̠ benao re̠ ạḍi jạruṛan kạmi Ạḍi din khon lạṛhại tayom Shibu Soren aḱ go̠ṛo̠ te̠ Bharot diso̠m reaḱ 28 taḱ rajyo̠ lekate Jharkhand do̠ 15 novambo̠r 2000 salre̠ benao rakaṕena. Uni do̠ Jharkhand do̠ e̠ke̠n mit́ṭe̠n rajyo̠ lekate do̠ baṅ, bickom jạt́ koaḱ ạri-cạli, rajniti ar arthik hok ạidạri sạbit dohoe reaḱ cinhạ lekate̠ye̠ so̠do̠r keda. Gharońj reaḱ ạidạri Shibu Soren ren koṛa Hemant Soren nit do̠ Jharkhand ren mukhiạ montri ar JMM ren mukhiạ kanae. Uni do̠ ac̕ babawak̕ aṛaṅ ar rajniti ạt sãote ạḍi usạrate kạmi idiet̕ kana. Tisrena gọpọṛọ Adibasi Hok: Jomi, bir ạri-cạli ar ạri-cạli reaḱ hok ko khoj reaḱ ạyur Rajnitik ạri-cạli: Jharkhand reaḱ judạ judạ rajyo̠ benao ar rajnitik pạtiạu Samajik bodol: Rin ạri, jạtren mạlik koak̕ ạḍi bạṛić kạmi ko bond lạgit̕ lạṛhại Popularity: Banar jạt talare aṅgoc – jạt ar be-jạt Disạm lạgit́ ạḍi jạruṛan kạmi: “Dishom Guru” metak̕me “Jatio Neta” Shibu Soren do̠ Bharot diso̠m reaḱ rajniti re mit́ṭen ạḍi jạruṛan ho̠ṛe tahẽkana – uni do̠ mit́ṭen jạt́aḱ lạṛhại khon mukhiạ montri hoyoḱ lạgit́e udgạu akana. Uni do eken adibasi somaj lạgit́ mit́ṭen neta do baṅ, menkhan mit́ṭen aṛaṅ ar udgạu hoṛe tahẽkana. Uniak̕ jion hotete abo do̠bon ńel ńam kana cet̕ lekate bebạric̕ kạmi birudh re protest do̠ itihas bo̠do̠l daṛeak̕a. Gujuk̕ ar Jatio Dukh Shibu soren 4 august 2025 hiloḱ dilli reaḱ ganga ram haspatal reye goćena. Uniaḱ goć tayom Pradhan Mantri, Rajyasabha, bipokrito dol ar goṭa adibasi somaj ren hoṛko ạḍi duk ko sodor keda. Jharkhand re 3 din reaḱ rajạri duk mãhã manao reaḱ gho̠sona hoe akana.