Dhamoir haṭre Joyita reaḱ Man-manote ńam keda Lovely Hembrom

Naogaon Jilạ reaḱ Dhamoirhaṭre reṅgeć nahacar ko sanamaḱ hạr kate Siknạt ar Nukri re mońj jo hameṭ khạtirte Man-manote ńam akada Ạdibạsi Maejiu Lovely Hembrom . Uni do noa Man-manote ńam ket́ teṛoṅ Upojilạ prosason ar Mahila Bisoyok Odhidoptor ṭhen johare doho akada Ạdibạsi nui Maejiu ar Ạdibạsi sãotaren hoṛko.

Calaoe̠n Lukhibar  2 baja okte Upojilạ Mahila Bisoyok axpisre Joyita Anneson Bangladesh  reaḱ noa akhṛare̠ ol uduḱ akan mońj jo hameṭ akat́ Ạdibạsi maekiu ko modre Lovely Hembrom Siknạt ar Nukri cetanre bhage jo ńamket́ te Man-manotko cal-capat́ adea UNO pahṭa seć khon Upojilạ Mahila Bisoyok ạpisar Md. Mizanur Rahman. Noa oktere Somaj seba ạpisar Sohel Rana, Bir Muktijoddharen sabek Komanḍar Phormud Hossain tako selet́ko tahẽkana.

Man-Manot ńamket́ ạdibạsi maejiu Lovely Hembromaḱ gharońjre 4 Misera ar 1 Boehako modre uni do sanamko ko khon maraṅić kanae. Maddhomik pas tayom uni do̠ kom umer rege bapla ar ać babawaḱ acka gujuḱte uniaḱ mon do ekal rạput́ utạrlen taea. Gharońj reaḱ aema lekan muskil iạte oloḱ paṛhaoḱ reaḱ ạḍi somoe-okte do̠ bae ńamet́ tahẽkana lovely Hembrom do̠. Jawaeaḱ gharońj seć khon hõ onkan jahan goṛo bae ńamlet́te mit́ okte do̠ aćtege teṅgo keṭejoḱ reaḱ ekraṛ hatao reaḱe kurumuṭu keda. Uni do aema okte aema NGO kore cukti lekate nukri kate ona paesate gharońjre ać gogo goṛoae ar aćren boehakoaḱ oloḱ paṛhaoḱre goṛo lạgit́e kurumuṭukeda.

Onka tege uni do̠ bại bạite ucco maddhomik, BA, Masters hạbiće paṛhao sạt akada, hatao akadae Computer training, hoe akanae gạkhuṛ IT ren Expert. Nitoḱ do BRAC-IDP(Integrated Development Project) ren cecet́ić hisạbte mońj tolopan nukrie nukri kana.Uniaḱ noa mońj jote uniaḱ gharońj, ato-hoṛko ạḍiko rạskạḱ kana.

Upojilạ Nirbahi Officer Gonopoti Roy doe menmeda, Sãotare maejiuko nit hõ eṛe-ạṛisre do ar bạnuḱ koa. Bises kaete Dhamoir haṭ upojilạren ạdibạsiko lạgit́te Lovely Hembrom do̠ mit́ṭen nạmuna kanae. Sãotare okoeko jion lạṛhạire bin leṭećaḱko bhagao kate apnar sạbitoḱko khojoḱ kana, onko sãote do̠ upojilạ prosason goṛo lạgit́te tis hõ bako  tayomoḱa.

SourceDainik jonokontho 21.01.2021




E̠ GO̠ AR TINẠḰ SẠṄGIŃ

Bo̠ho̠ḱre moṭra dipil kateḱ,

Tarenre jhola go̠ḱ kateḱ,

Laha tayo̠m ko̠yo̠ḱ kateḱ,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Bạnuḱko ho̠ṛ so̠ṛo̠kre,

Nijhum sãć suć ho̠rre,

E̠ beṭa…alom kuliń,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Calaḱrege tahẽ̠nme,

Taṛamrege tahẽ̠nme,

E̠ Beṭa…ro̠ṛ ińaḱ ańjo̠mme,

E̠ Go̠…!Ar tinạḱ sạṅgiń?

Cekań lạiae beṭa tiń,

Ho̠r ạḍi sạṅgiń gea,

Lo̠lo̠ setoṅ sahao hoyoḱgea,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Nho̠te̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ hamal,

Nho̠te̠ taren reaḱ hamal,

Nho̠te̠ beṭa tińaḱ kukli,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Bạbui me̠ne̠t́ ar balaṅ ruạṛ,

Beṭa tiń do̠ onatey ko̠yo̠ḱ ruạṛ,

Pulis hõ̠ janwar lekako khạṛ,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Jo̠maḱ bạnuḱ,

Paesa bạnuḱ,

Dokan bạnuḱ,

E̠ Go̠…! Ar Tinạḱ Sạṅgiń?

Moṭra jhoṭra,

Ạḍi sạṅgiń jatra,

Ho̠r birre khatra,

E̠ Go̠…! Ar tinạḱ sạṅgiń?

Bhagete daḱ tetaṅ,

Moṭra dipilte lo̠lo̠ḱ hataṅ,

Taṛam-taṛamme delaṅ,

Serma setoṅte elaṅ,

Bạnuḱ sãote ṭukuć celaṅ,

E̠ Go̠…! Ar tinạḱ sạṅgiń?

*Onoṛiạ do Inḍia ren kanae*_




TẠṚI ŃU ME̠RO̠M

Iń do̠ tho̠ṛa din lahare mit́ṭe̠n namḍak kombṛore̠n sordar re̠aṅ kạhniń lạiat́pe̠ tahẽkana, o̠ne̠ uni do̠ mit́t̠en Raj ho̠pon aćre̠n gutie̠ hoe̠ ocokede ar unre̠̠ń lạikeda baṅma, tạṛi se̠ hạnḍi se̠ pạurạ se̠ barandi noako ho uni kombṛo le̠kanaḱ kangea.

Acha ape do̠ tạṛiye̠ ńule̠t́ Me̠ro̠m re̠aḱ kạhni jãhãtispe̠ ańjo̠m akada? Iń do̠ ona gam iń lạiapea.

Mit́ din mit́ṭe̠n kisạ̃ṛ hoṛ ar unire̠n sãotenko do̠ uni kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱ pinḍạre̠ duṛuṕ kateko gal-golpo̠ kan tahẽkana ar tho̠ṛa thuṛi kae̠ra ar e̠manteaḱ jo̠ ko jo̠jo̠m kan tahẽkana. Mit́ṭe̠n Merom hõ onḍeye̠ hećena ar onkoko giḍi akat́aḱe̠ jo̠jo̠m kan tahẽkana. Khan onko do̠ onḍe̠ khon sor re̠aḱ mit́ṭeć tạṛi godamte̠ko calaoe̠na ar uni Me̠ro̠m hõ onkoe̠ pańja idike̠t́koa. Tạṛi godamre̠ senkate̠ onko do̠ tạṛi ńuńuko e̠hoṕe̠na. ar ḍhe̠r tạṛiko ńuket́ tayo̠m onko mo̠dre̠n mit́ hoṛ do̠ uni Merom onḍe̠ sorre̠ye̠ ńe̠l ńamkedea, ar ać sãote̠nkoe̠ me̠tat́koa baṅma nui Me̠rom tạṛie̠ ńule̠ khan ạḍi tamasa hoe̠koḱa. Onko jo̠to̠ge landa kate̠ko me̠nke̠t́a ṭhikgem me̠ne̠da bul Me̠ro̠m ńe̠ljoṅ do̠ ạḍi rạskạbon ńama pase̠ć.

Khange onko do̠ tạ̠ṛi do̠kandar mit́ṭe̠ć karahiko koe̠kedea ar onare̠ tạṛi dulkate̠ uni Me̠ro̠m samaṅre̠ko do̠ho̠ke̠da. Me̠ro̠m do̠ onkoko e̠made tahẽkan joko ạḍi se̠be̠le̠ jo̠mle̠t́te̠ usạrate̠ karahi ṭhe̠ne̠ calao̠ go̠t́e̠na ar tạṛiye̠ ńuke̠t́a.

Mit́ ghạṛi tayo̠m khange uni doe̠ bule̠na ar kanḍe manḍe̠ kanḍe manḍe̠ hante̠ calaḱ nate̠ calaḱ, ghane̠ doe̠ don baṛae̠ kana ar ghane̠ doe̠ dạṛ baṛae̠t́ kana ar sesre̠ doe̠ guṛdạu got́e̠na ar goćić le̠kae̠ gitić hape̠ye̠na.

Kisạ̃ṛ hoṛ ar unire̠n gate̠ko do̠ ạḍi ãṭko landa arko thayo̠ke̠t́a. Do̠sar hiloḱ onko do̠ arhõ tạṛi godamte̠ko calao̠e̠na ar onko mo̠dre̠n mit́ hoṛ do̠ uni Mero̠me ńe̠l kede khan onḍeye̠ ho̠ho̠ sorkedea.

Mit́ṭe̠ć maraṅ tạṛi ṭukuć o̠tre̠ko doṛom akat́ tahẽkana. Me̠ro̠m do̠ o̠na oyoṅkate̠ye̠ bas ạikạuke̠da khan Me̠rom Me̠ro̠mko tạpiń le̠ka bo̠hoḱte̠ o̠na tạṛi ṭukuć ạḍi ãṭ ṭhakroḱ marte̠y tińkeda ar ṭukuć do̠ bogoće̠nte̠ sanam tạṛi o̠tre̠ buhe̠le̠na ar ać do̠ onḍe̠ khone̠ dạṛke̠da.

Ol calao idika/Ol toṅgeḱa……………

Tumạl hoe̠ akana; Koṛa ar Kuri Sote̠ Tahe̠n Puthi khon.




Kuli-Kupuli-1

  1. Baṅgladisomre okako jilạ re̠ Santal ho̠po̠n ko girạbạsi akana ?

       Roṛ ruạṛ: Baṅgladiso̠m re̠aḱ Rajshahi, Chapai Nowabgonj, Natore, Naogoan,                   Joypurhat, Gaibandha,  Rangpur, Dinajpur, Thakurgaon, Pańchagaṛ, Khagrachari,        Hobiganj, Moulovibazar, syhet.  

      2. Le̠kha le̠kate̠ Baṅgladiso̠mre̠ tinạḱ Santal me̠naḱ bo̠na ?

         Roṛ ruạṛ: Baṅgladiso̠mre̠ ae̠ma le̠kanaḱ le̠kha me̠naḱa. Uikipiḍia le̠kha te̠ 157,698           Santal hopon. Hope  for Santals’ re̠aḱ le̠kha le̠kate̠ Baṅgladesh 6,35,000 (Turui             Lak Pe gel Moṛẽ Hajar). 1991 se̠rma re̠aḱ  census (Hoṛ le̠kha le̠kate̠) 147,112; ar                2011 re̠aḱ census le̠kate̠ 202,744. 

  1. Santal pạrsite̠ o̠ka ko Baṅgladesh betar khon Santali akhṛa uchạnoḱ kana ?

          Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh be̠tar Rajshahi, Raṅgpur ar Ṭhạkurgaon khon jao̠ge                          Santali pạrsi te̠ akhṛa  uchạnoḱ kana.

  1. Baṅgladiso̠mre̠n pạhil Santal bishop doe̠ okoe kana ?

          Roṛ ruạṛ: Baṅgladesh re̠ pạhil Santal Bishop do̠ kanae̠ Rev. Se̠bastian Ṭudu.                    Janam do̠ 17 June, 1967. Father ordination do̠ December 30, 1999 ar Bishop ojoḱ            do̠ October 29, 2011. Dhaka archdiocese re̠aḱ  Dinajpur Diocese re bahal                          me̠naya.

  1. Baṅgladiso̠m re̠aḱ lạṭu puthi me̠la (Ekuse Boi mela) re̠ tinạḱ santal ho̠po̠naḱ puthi oḍok akana.

          Roṛ ruạṛ:  Manotan Samiel Mạrḍi: Bahamoni

          Manotan Stephen Soren: Biponno Adivasi Kol Janagosthi

         Manotan Mithusilak Murmu: 1. Biponno Adivasi Jibon O Somaj, 2.Adivasi                     Anneson, 3. Birgatha Muktijudhe Adivasider Obodan, 4. Mohan Muktijudhe                 Christiander Obodan, 5. Mohattagandhir Purba sadhok Jisu christo 6. Saotali               Loko sahitta-1, 2; 7. Saotal Bidroho, 8. Adivasi Sangbidhanik Sikrity Prosne, 9.               Adivasi Kosh, 10. Dhakar 400 Bochor, Protestant Churcher Itihas




Meskoć- 03

Mit́dom Nobab Siraj doula Mursidabad khon Krisnanagar te heć kate̠ tãmbu re̠aḱ oṛaḱ be̠nao̠ kate̠ye̠ ḍeraye̠na. Nobabaḱ tạmbu aṛe̠te̠ Moharaj Krisna Chandra re̠n ać Babawaḱ bhanḍan lạgit́te̠ mit́ṭe̠ṅ ạnḍiạ ḍaṅgrae̠ ạ̃tińkan tahẽkana. Nobab do̠ ḍaṅgrae̠ ńe̠l kede re̠ to̠l do̠ho̠kae̠ re̠aḱe̠ hukum ke̠da; e̠nte̠ ạt le̠ka tayo̠mte̠ je̠le̠ jom daṛe̠aḱa. Noa kho̠bo̠r do̠ Moharaj ṭhe̠n hõ se̠ṭe̠re̠na. Mo̠haraj Krisna do̠ ạḍi dạndi re̠ye̠ paṛao̠e̠na, hae hae nui muslạ nobab hõ ce̠t́ ińre̠n ḍaṅgra jo̠me̠ lạgit́ ḍataye̠ saphae̠t́ taya!

Hindu dho̠ro̠m re̠aḱ do̠ ar ce̠t́ hõ baṅ tahẽle̠na! O̠ko̠e rukhiạić unige judi jojomiće ho̠yo̠ḱ khan, menek ce̠kate̠m bańcaoḱa? Moharaj do̠ nonkae̠ guni bhạbiḱ kan o̠kte̠rege Go̠pal bhãṛ doe̠ se̠ṭe̠r got́e̠na. Moharaj doe go̠pal ńe̠l te̠ monre̠ ceṭel ceṭelle̠ ạukạu ke̠da. Go̠pale̠ ho ho sorkede te̠ye̠ me̠tadea, Go̠pal iń do̠ ạḍi muskilre̠ń paṛao̠ akana! Amge iń do̠m bańcao̠ daṛeạńa, o̠na tayo̠mte̠ joto kạhni doe̠ so̠do̠r adea.

Jo̠to̠ katha ańjo̠m kate̠ go̠pal do̠ Moharaje̠ me̠tadea, alo̠m cintạḱa iń do̠ minạńgea! Nitoḱ ge iń do̠ No̠bab ṭhe̠n ńapam kate̠ amre̠n ạnḍiạ ḍaṅgrań chaḍao̠ ạguedea. Moharaj do̠ go̠pale̠ nẽhoradea, alo ge go̠pal aloge̠m calaḱa, ente̠ No̠bab no̠a kathae̠ ańjom le̠khan lajao̠paṛa ar muskil hõ hoe̠ daṛeaḱa. Go̠pale̠ me̠tadea, iń do̠ nonkań kạmia, e̠kalte̠ thoṛa hõ Nobab do̠ bae̠ bujhạu daṛe̠aḱa nui ạnḍiạ ḍaṅra do̠ ce̠t́ lạgit́ ko bakhra akadea. Nonka me̠nkate ge go̠pal do̠ Moharaj ṭhe̠n khone̠ onḍok calao̠e̠na.

No̠bab Sirajdoula do̠ laha khon ge go̠pal doe̠ o̠ro̠m akadea. Ńapame̠n tayo̠m do̠ go̠pal duṛuboḱe me̠tadea. Galmarao̠ phãkre̠ go̠pal do̠ No̠babe̠ me̠tadea, hujur nui ạnḍiạ ḍaṅgra do̠ ce̠daḱ pe̠ to̠l akadea! Nobab doe̠ lại adea, gapa do̠le̠ go̠je̠a jo̠me̠ lạgit́.

Go̠pal doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ạḍi bo̠gem kạmie̠t́a hujur. No̠bab do̠ hudis ńoḱ kateye̠ me̠nke̠da, no̠ate do̠ ce̠t́ bo̠geń kạmie̠t́a! Go̠pal do̠ me̠tadea, hujur nui ạnḍiạ ḍaṅgra doe̠ bo̠dmasgea. Jo̠to̠ le̠kan bạṛić ar baṅ jo̠maḱ se̠ giḍiaḱ ko ge ḍhe̠re̠ jo̠ma. Ạḍi do̠ bạń ńe̠l akadea ghãs se ạṛ busuṕe̠  jom do.

Go̠palaḱ nonkan katha ańjo̠m kate̠ No̠bab doe̠ aṛise̠na ar jo̠jo̠m re̠aḱ sana do̠ cabae̠ntaya. So̠rre̠n palṭon koye̠ ho̠ho̠at́ koa are̠ me̠tat́koa to̠l akade uni ạnḍiạ ḍaṅgra do̠ aṛaḱkae̠ pe̠, e̠nte̠ iń do̠ uniaḱ je̠l do̠ ohoń jo̠m le̠taya. Palṭon do̠ ḍaṅgrae̠ aṛaḱ kadea are̠ laga got́ kadea.

No̠bab do̠ go̠pale̠ me̠tadea, Gopal am do̠ ṭhik o̠kte̠re̠m se̠ṭe̠rle̠n te̠ sạri katham lại akadińa, baṅkhan uni baṛić jelan ḍaṅgra jelge jo̠jo̠m hoe̠koḱ tińa. Ame̠m upkạr kedeńte̠ ae̠ma sarhao̠ iń e̠mam kana.

Mit́ ghạṛi tayo̠m Go̠pal do̠ Mo̠haraj ṭhe̠ne̠ he̠ć ruạṛe̠n te̠ Mo̠haraj do̠ ạḍiye̠ rạskaena, ce̠daḱ je̠ maraṅ utạr mũhin khone̠ rukhiạ akadea. Go̠palaḱ so̠ro̠s ạkil ńel te̠ bhaṛoe̠na ar kạuḍi e̠mkate̠ye̠ bidạ kadea.




Baḍaejoṅ- 4 Internet

Bar sae hajar reaḱ lạṭu sirjạu do̠ interneṭge. Aboko ṭhe̠n nãwã katha le̠kabon ạikạu le̠khan re̠hõ pạhil be̠bohar akana 1969 se̠rmare̠. Dhạrti re̠aḱ bare̠a lạṭu diso̠m talare̠ hiskạ tahẽkana, banar diso̠mge paromanobik bomate̠ mõhõr me̠ṭaoḱ re̠aḱ bo̠to̠r tahẽkan tạkina. Un o̠kte̠re̠ banar diso̠mge hudis re̠kin paṛao̠ena, cekate̠ nij nij diso̠m  protirokha department reaḱ tottho procar ar calaḱ hijuḱ re̠aḱ jogajog be̠bostha paromanibik boma khon kin rukhiạ daṛeaḱa? America diso̠m ren ạkilan koge pạhil ko se̠ndra ńam ke̠da. Penṭagon nãṅgraha re̠ un o̠kte̠ do̠ tottho procar re̠ computer re̠aḱ be̠bohar e̠hoṕ akan tahẽkana. Ạkilan ko ko bundis ke̠da, computer re̠aḱ tttho ko cahe ge hạṭiń hạṭiń ae̠ma channel re̠ kol daṛe̠aḱ khan jãhã o̠kte̠re mit́ channel baṛić le̠nre̠ e̠ṭaḱ channel te̠ tottho kol daṛeaḱa. Protirokkha hạṭiń re̠aḱ Advance Research Project Agency (ARPA) re̠n maraṅ goṅke Bob Telor ARPA ńutum te̠ mit́ṭen networke be̠nao ke̠da. Nonka tege protirokkha pãhṭare̠ tottho uchạn re̠aḱ kạmiye̠ e̠hoṕ ke̠da. Nonka le̠kate̠ tottho uchạnre̠ oko danan̄̇ re̠aḱ ạt hõ tahẽkana. Computer soṅge telephone re̠aḱ pạhil jopoṛao̠ do̠ e̠ho̠ṕ le̠na 1940 sermare. New Hampshire nãṅgraha Dartmouth college khon New York Bell laboratory re̠aḱ calculator te̠ telegram line bhitrite Dr. George Stiboth totthoye̠ kolle̠t́a.

1980 se̠rma re̠ arhõ hoye̠na hahaṛa ghoṭona. O̠na o̠kte̠re̠ software Engineer Tim Barnars Lee doe̠ kạmie̠t́ tahẽkana Switzerland Geneva Europian Labrotory phor partical phijiks re̠. Nui hoṛge hudisoḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na, e̠mon mit́ṭen computer program be̠nao̠ le̠khan ce̠t́ le̠ka hoyoḱa, one o̠ka do̠ manwaaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kae kạmi daṛe̠aḱ. Manwa koaḱ bo̠ho̠ḱ le̠kage onḍe sońj tahẽna jo̠to̠ le̠kan jạruṛaḱko, jạruṛ hoe̠ le̠nre̠ suic ṭipạu le̠khange jạruṛaḱ onḍok hijuḱa. hudis le̠kagey kạmi ke̠da, uni do̠ Highper text ńutuman mit́ten software re̠ be̠nao̠ ke̠da.  Noa bhitrite̠ computer re̠ do̠ho̠ akat́ totthiokoye̠ joṛao̠ ke̠da. Mimit́ tottho kore̠aḱ numbere e̠mat́a. O̠na numberte mit́ tottho khon e̠ṭaḱ tottho re̠ye̠ bo̠lo̠-onḍok daṛeaḱ kan tahẽkana. Tim Barnars Lee do̠ aćre̠n gatekoye̠ udgạu ke̠t́koa onko hõ je̠mon akoaḱ computer re̠ software lagao kate̠ aćaḱ khon se̠ onkoaḱ khon tottho ko e̠pe̠m daṛeaḱ. O̠na tayo̠mte̠ uni do̠ Hyper text mark Language ńutuman mit́ goṭen Coding systeme be̠nao̠ rakaṕ ke̠da. Noa honaṅgte̠ barea computer re̠aḱ talare̠ me̠naḱ totthoko e̠m-e̠pe̠mre̠ mońj jopoṛao̠ be̠nao̠ rakaṕe̠na. o̠ka do̠ko me̠taḱ kan Hyper Text Transfer Protocol. Noa lạgit́ te̠ mimit́ totthoko re̠aḱ mit́ goṭen oporom e̠m hoye̠na. Computer re̠aḱ network tama re̠aḱ tar se̠ optical fiber te̠ jopoṛao̠ hoe̠le̠n khan un jokhe̠n o̠na do̠ local area network se Lane ko me̠taḱ kana. Ar network re̠aḱ area lạṭu le̠n khan ko me̠taḱ kana wide area network se one. Network re̠aḱ computer ko joṛao̠ lạgit́te̠ microwave re̠aḱ goṛo jạruṛa. Internet re̠aḱ lạṭu subida do̠ hoyoḱ kana mit́ mucạt́re̠n calaoić aćaḱ me̠me̠naḱ ko key board hote̠te̠ computer re̠ bo̠lo̠kate̠ e̠ṭaḱ aṛere̠n me̠naḱ ićaḱ number re̠ ring se saḍe lạgit́ hukume em daṛeaḱa. line e ńam le̠khan ge e̠ṭaḱ aṛe re̠ me̠naḱ computer re̠hõ bodol daṛeaḱa. Kol ocoakanić hoṛ sor re̠ bae̠ tahẽ le̠n khan, uniaḱ ạ̃t le̠kage key boardte hukume̠ em le̠khan ge computer re̠aḱ display board re̠ joto tottho ńe̠l ńamoḱa. Internet talate̠ ciṭhi, cho̠bi e̠manteaḱ kol re̠aḱ ạt me̠naḱa. Noa re̠aḱ ńutum do̠ hoyoḱ kana email. Dhạrti re̠aḱ jãhã pãhṭa rege email kolte̠ kho̠roc do̠ e̠ke̠n mit́-bar kạuḍige. Jo̠to̠ khon lạṭu utạr hahaṛa oko katha do̠ hoyoḱ kana, okoe hõ amaḱ olaḱ ciṭhi do̠ bako paṛhao̠ daṛe̠aḱa, e̠ke̠n okoe ṭhe̠n ciṭhi o̠l akan uni chaḍa. Internet te ce̠t́le̠ka olaḱte̠ galmarao̠ hoyoḱ kana, onkage internet phone tehõ telephone le̠ka galmarao̠ hõ hõbon galmarao̠n daṛeaḱa.




Amnura re go̠ṛo̠ ko̠ ńamkeda 130 nacar gharońj ar 120 go̠ṭen Pạṭhuạ Gidrạko

Chapainãwabganj so̠do̠r upo̠jilạ reaḱ Amnura re reṅgeć nacar ho̠ṛko̠aḱ 130 gharo̠ńjre jom anaj ar 120 pạṭhuạ gidrạ ko talare siknạt go̠ṛo pạhil dhapte em hạtiń ho̠yena.

14 tạrik 2021 serma Lukhibar hilo̠ḱ  setaḱ ber Amnura Mission re ` Emergency Relief program Covid-19 for the Beneficiaries (student’s and families)` project hotete niạ go̠ṛo̠ kạmihora do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman mit́ NGO emkeda.

Niạ go̠ṛo̠ em hạṭiń kạmihora re o̠nḍe seṭerko̠ tahẽkana National Agency for Green Revolution(NAGR) ren  Maraṅ ạyurić Mukhiạ Manotan Stephen Soren,  NAGR ren chairman Mn. Cornelius Murmu,  Chapainawabganj so̠do̠r upo̠jilạ Madho̠mic Academic Supervisor Md. Abdul Alim, NAGR ren jugmo secretary Mn. Hingu Murmu, nirbahi so̠do̠sso̠ Mn. Ro̠bindro̠nath Hembro̠m,  Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church(BNELC) Rajshahi circle Pasṭo̠r Rev. So̠ban kisku, Chapai Sado̠r 03 no. Jhilim Union Po̠riso̠d ren member Md. Firo̠z Ali ar Mst. Parvin National Agency for Green Revolution (NAGR) ren coordinator Mn. Shamson So̠ren, Program Officer Prodip Hembro̠m, Mn. Markus Murmu gomkeko̠.

Niạ go̠ṛo̠ em kạmiho̠ra do̠ pe cando̠ bho̠r calao̠ḱa ar niạ chapainawabganj so̠do̠r upojila ren  334 nacar gharo̠ńj lạgit́  cao̠li, dal, sunum, ạlu ar mo̠ca esedo̠ḱ mask ar 155 pạṭhuạ gidrạko̠ khata ko̠lo̠m ar rulko̠ emako̠a ar niro̠po̠n ho̠ṛmo tahen lạgit́ cehao̠na siknạtko emako̠a mente National Agency for Green Revolution  (NAGR) ren Maraṅ Mukhiạ Mn. Stephen So̠ren do̠e lại so̠do̠rkeda.




Ar hõ Ḍherena Siknạt gãota ko reaḱ Chuṭi

Korona Mãhãmạri khạtirte Disom reaḱ joto siknạt gãotare arhõ mit́ dhao chuṭi do baḍhao hoe akana.Niạ dhao do noa chuṭi baḍhao hoe akana darakan 30 January hạbić. Teheń sokol bar siknạt montronaloe reaḱ tottho ar Jono sonjog bibhab ren maraṅ dạyikan kạmiạ M A Khaer khoboriạko noa kathae baḍae oco ket́ koa.

M A Khaer doe menkeda, korona reaḱ noa hal ńel kate calaḱkan chuṭi do baḍhao hoe akana, Darae kan 30 January hạbici disom reaḱ joto siknạt gãota bond tahena.tobe aomi Madrasa do noa hokum bahrere tahena.

Baṅgladisom re calaoen 8 March 2020 pạhil korona ajarte jạbun hoṛe ńamlena ona tayom 17 March khon siknạt gãota reaḱ aema dhaote chuṭi se bind do lại jạhir akana, ar ona do tahẽkan daraekan sanicar hạbić.

Calaoen 18 December goṭa dhạrti reaḱ korona ajar reaḱ kathako hudis kate Disom reaḱ calaḱkan chuṭi se bind 16 January hạbićko ḍher leda. Ar teheń sokolbar do  onage arhõ mit́ dhao ḍher kate 30 January hạbić baḍhao hoe akana.

Source-Amader somoe,15.01.2021




PẠṬ KẠMI KATEGE ONKO DOKO PAṚHAOḰ KANA

Ạdibạsi reṅgeć gharońjre onkoaḱ janam do. Pe boeha –misera modre Sumon coṛẽ doe maraṅić kana, uni do Rajshahi university College Somaj Biggan Bibhagren pạṭhuạ kanae.talayić kuṛi Siuli Cõṛẽ do Niamot Girls School and College re 11 Kilạs reye paṛhaoḱ kana, ar huḍińić kuṛi do Gaṅgor High School re 10 Kilạs ren pạṭhuạ kanae.

Kạmi upại kate rojgaroḱ kan ṭaka tege pe boeha-miserawaḱ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ keṭeć monsubạ ńelte nitoḱ noa ṭothare sanam koaḱ moca reaḱ galmarao katha hoe akana.Reṅgeć Ạdibạsi Santal gharońjre janam akante kạmi kate behirlạ oloḱ paṛhaoḱ cet́ reaḱ horre teheń onko do menaḱkoa. Baṅko baḍaea onko okoe hõ akoaḱ noa taṛam do tinạḱ din reaḱ kan takoa.

Pạtiạure jhũk kate noko pe boeha-misera do Naogaon Jilạ reaḱ Niamotpur upojilạ reaḱ Paṛoil Union, Paṛoil atoren Borno Cõṛẽren Hopon ar hoponera  kanako onko ren Gogo do kanae Dhonopoti Mạrḍi. Ạḍi muskil talatege gidrạ koḱin oloḱ pạṛhao ocoyet́ ko kana nuking juri pạri, Siń-Ńindạ khaṭao kate ạkinren Gidrạko Marsalren hoṛkin benaoko reaḱ kukmukin kukmueda mon monte.

Sorojomin Borno Cõṛẽaḱ oṛaḱte senkate ńel akana, Oṛaḱ reaḱ phaṭok duạrre kulup ṭạmkur akana. Ona okte amdaj tikin 12.30 bajaoḱ kan tãhekana. Sor oṛaḱrenko lại keda onko oṛaḱren joto hoṛ doko sen akana pạṭ kạmi. Ạḍi sendra kate calao hoelena onko ko kạmikan ṭhạite,ńelena bar boeha kuṛi Siuli Cõṛẽ ar Silpi Cõṛẽ do ać Gogo sãote hoṛo rohoe kạmikin kạmi kana. Khoboria oporom  baḍae kate onkoaḱ oloḱ paṛhaoḱ Reaḱ Rikiṛ/Muruk lạṛhại reaḱ lại keda ać Gogo Dhonopoti Mạrḍi

Uni do Sonali Sonbade baḍae oco kedea Gidrạko Marsalren hoṛ benaoko reaḱ kukmu katha.Lại kedae cet́ leka Reṅgeć-nacar dosa talate Gidrạ koaḱ oloḱ paṛhaoḱe calaoet́ atkoa ona reaḱ katha.Uni doe menkeda eṭaḱ horcaḱ khetre kạmi kate ja uḍić rojgar kate oka ńamoḱ ona tege gharońj reaḱ sanam kulạu anṭao kate Gidrạ koaḱ jạruṛoḱ sanamaḱ dokin kulạueda. Gidrạ lạgit́ nãhãḱ jug reaḱ Digital jạruṛ kulạu ma tayom reaḱ katha oloḱ lạgit́ pạhil jạruṛoḱaḱge baṅ kulạuḱ kana.

Uni do lohot́ nạnḍri teye lại idi keda, ạḍi kosṭoyiń ạikạueda tinre Gidrạ kodo oloḱ paṛhaoḱ bạgi kate eṭaḱ hoṛaḱ khetre kạmiko calaḱkan unre. Gogo huyãte noa ńel reaḱ tinạḱ je duk reaḱ kana ona do sisirjạuić geye baḍae kana. Noa okte ńelena olok ́ duḱlạṛić nui Gogoaḱ mẽt́ do pẽpeṛhet́en taea.

Siuli Cõṛẽ sãote katha roṛ kate uni doe menkeda, ale hoṛ hopon kodo nit hõ oloḱ paṛhaoḱ seć ạḍile tayom gea. Bhage oloky cety kate Disom reaky ar apnar jạt reaḱ bhạlai anaḱ kạmi reaḱ mon subạ menaḱ taea, onatege kosṭo mũhim talatehõ oloḱ paṛhaoḱ do calao idi reaḱ ạḍi murum mon menaḱa taea, Niạ ko dinre Sarkar bahadur cet́ leka oloḱ paṛhaopḱ lạgit́ goṛoye emoḱ kana onate Maraṅ Montri Shekh Hasina ṭhen aema johar are kastaoḱ kana, ar Niamotpurre nook taenom akan hoṛko lạgit́ mit́ṭen Ạdibạsi Cultural Academy Centre ̣aḍi usạra benao reaḱ dạbiye emkeda nui College pạṭhuạ kuṛi.

Source-Sonali ME 13.01.2021




Korona O̠kte re Siknạt hame̠ṭ joṅ kanko lạgit́ cet́ le̠ka tahen jạruṛ

Ińaḱ kạmi jiṅgi e̠hoṕ akana Juạn koṛa kuṛiko soṅge kạmi kạmite, Somaj/sãota lahanti ar onkate NGO Tabitha Foundation Bangladesh. Noa Organization re kạmite̠ diso̠m tala ar bahrere me̠naḱ ko hoṛ soṅge ạḍi ae̠ma jopoṛao se̠ galmarao̠ do̠ hoyoḱ kana Korona babot. Ce̠t́ le̠ka me̠naḱ koa Baṅgladesh ren Santalko nonkan muhĩn o̠kte̠ re̠. 

Calao̠e̠n se̠rma 2020 re̠aḱ 18 March cando khon nit hạbić te Korona le̠kan maraṅ virus ruạ karonte̠ joto siknạt gaõta/prothisthanko do̠ bond menaḱa. Sohrae, Maraṅdin, Eid, Pujạ, Re̠aṛ Rabaṅ chuṭiko lạgit́ tinạḱ koyoḱ hor re̠ko tahẽna Siknạt hamẹṭ kanko. Me̠nkhan calao̠en se̠rma 2020 khon e̠hoṕ kate ne̠s 2021 se̠rma reaḱ pạhil cando calaḱ kan chuṭi dinko re̠ thoṛa hõ siknạt hame̠ṭ kanko lạgit́ rạskạ do̠ bạnuḱa. Ae̠ma hoṛ do̠ko hudis ke̠da je̠, noa muhĩn o̠kte̠re̠ aema le̠kan kạmi do̠ je̠mon hoe purạuḱ. Arhõ ae̠ma budan hoṛdo̠ ạḍi be̠ste̠ noa muhĩn muskil o̠kte̠ hõ kạmi re̠ko lagao̠ akada.

Noa okte̠ re̠ń disạ keda abo̠re̠n Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir aḱ katha; uniaḱ katha do̠ tahẽ kana je̠, Puthi paṛhaoḱ do̠ ạḍi maraṅ muskilaḱ kạmi kana, baṅ alga/sohoja, ae̠ma hoṛ do̠ko me̠ne̠da je̠, iń re̠n gidrạ do̠ bai paṛhaoḱ lạgido̠ḱ kana. Thoṛa bon ńel le̠khan Hindu Dhorom re̠ do̠ pon (4) le̠kan hoṛ do̠ me̠naḱkoa. Joto khon latar re̠do̠ me̠naḱ koa Sudhro̠, onkoaḱ kạmi do̠ hoyoḱ kana ce̠tan re̠ me̠naḱ ko pe̠ 3 le̠kan hoṛko se̠ba/joton ko. Tinạḱ ko se̠ba/jo̠to̠n koa unạḱ ge se̠rma re̠ onko lạgit́ jaejug re̠aḱ jio̠n do̠ keṭejoḱ takoa. Inạ tayo̠m Bossho ar Bossho reaḱ mane do̠ hoyoḱ kana Karbariạ. Ar bon baḍaea je̠ Karbariạ ko do̠ kạmi kạmite̠ akoaḱ dhạrti jiṅgi hõko ạujhạṛ utạr takoa. Tinạḱ haron hoyoḱ takoa noko Karbariạ kodo̠. Sạṅgiń khon e̠ke̠n onkoaḱ lahanti se̠ kạuḍi ko suḱjoṅ kange bon ńel ńame̠t́ takoa. O̠nkoaḱ haron se̠ kurumuṭu do̠ babon ńelet́ takoa. Inạ tayo̠m do̠ Khotrio, onko hõ ṭhik Sudhro̠, Bossho le̠ka ge Khotrio hõ Bhrammon se̠ba/jotonte̠. Ado̠ Khotrio doe̠ hudise̠da cekate̠ Bhrammon do̠ ce̠tan te̠ye̠ rakaṕ e̠na. Ado̠ baḍae e̠na je̠ joto khon ce̠tan te̠ rakaboḱ re̠aḱ aso̠l karon do̠ hoyoḱ kana Puthi Paṛhao̠.

Onate̠ de̠labon baṅ bilom kate̠ darakan dinko re̠aḱ o̠kte̠ kạmi re̠ lagao̠ lạgit́ bon ganḍon joṅa. O̠na lạgit́ hudis ge budanaḱ kạmi do̠. Niạko din re̠ bahre̠ daṛan, peṛa hiriko, gateko soṅge he̠lme̠l khon sahaṛakae tahẽn ge bogea. O̠nate̠ Oṛaḱ re̠ tahẽ kate̠ ge ae̠ma le̠kan kạmiko do̠ bon kạmi daṛeaḱa;

  • Dinạm din hoṛmo joton ar khạndri ganḍon joṅ
  • Oṛaḱ re̠ duṛuṕ kate internet YouTube ńel baṅ kate hoṛmo mońj dohoe̠ lạgit́ hoṛmo pharnao/be̠yamoḱ
  • Mon jiwi napae do̠ho̠e lạgit́ Meditation
  • Puthi paṛhao
  • Goṭa din o̠ṛaḱ re̠ duṛuṕ se eken gitić ạṛis baṅ kate, social media, game eneć kate somoe̠ nosṭo baṅ kate; bickom bhage kobita, golpo puthi, sikhạuna puthiko paṛhao kate apnaraḱ hataṅ laser do̠ ạḍi ge bogea.
  • Gharońj re̠n jotoko soṅge he̠lme̠lre̠ tahẽn
  • Nukri ar e̠ṭaḱ kạmiko khạtir ạḍi tho̠ṛa Gharońj re̠ somoe̠ bon khe̠maoa, o̠nate̠ noako din re̠ bạṛti somoe̠ e̠mte gharońj je̠mon suluk hoyoḱ
  • Nonkan o̠kte̠ re̠ Gharońj re̠n jotoko ar hõ bạṛti se̠ bogete baḍaeko lạgit́ kurumuṭu.
  • Apnar hõ bạṛti baḍaeyoḱ
  • Apnaraḱ bhage gunko ar hõ bạṛti baḍae se̠ laṛcaṛ re̠aḱ kurumuṭu ar bạṛićaḱ ko bại bại te̠ hiṛiń se̠ ocoḱ giḍiy
  • Jaoge paṛhao re̠ lagao̠ akan tahẽn
  • Online class saõte̠ dinạm dinko re̠aḱ oloḱ paṛhaoḱ hõ calao̠ idi. Eke̠n school, college se university tis jhijoḱa me̠n kate hudis ar koyoḱ hor re̠ tahẽn khan do̠ Siknạt khon bon eṛano̠ḱa. O̠nate niyom le̠kate somoeko hạṭiń kate ruṭiṅ le̠kate̠ calaḱ jạruṛa. Nonka te̠ paṛhao̠ hame̠ṭ re̠aḱ ae̠ma hudis ganḍon do̠ komoḱa.
  • School college re̠aḱ paṛhaoko bhitri khon ae̠ma do̠ mońjko sereńa, ae̠ma do̠ ạḍi mońjko o̠l daṛeaḱ, ae̠ma do̠ mońj eneć, okoe̠ do̠ ti re̠aḱ kạmiko, ar hõ emanteaḱ bhạlại kạmiko baḍae̠a. Noako saõte̠ jopoṛao̠ tahẽn re̠aḱ ạḍi maraṅ ạt kana. Ar nonka tege ae̠ma cet́ keṭeć/oviggota, lahanti do̠ hoyoḱa.

Reference;

  • Prothom Alo; Altaf Kobir Niloy
  • Manotan Mahasoe Abdullaho Abu Sayid Sir