DISOM REAḰ SIKNẠT GÃOTA KO RE̠AḰ BOND ARHÕ 14 FEBRUARY HẠBIĆ BAḌHAO HOYENA.

Darae̠kan 14 February hạbić Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gạõta ko re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do baḍhao hoe akana. Teheń sokol hiloḱ Siknạt Montri Ḍaktor Dipu Moni noa são mit́ menaḱ sanam ko são khaṭo gapal marao̠ kate noa goṭa akan kathae baḍae̠ oco akana.

Siknạt Montronaloe jono soṅjog ren maraṅ dạyikan ạpisar M A Khaer noa gạhir ńam kathae sạhi baḍae oco akana. Uni do ar hõe baḍae oco akana je, Koami Madrasa chaḍa sanam siknạt gạ̃ota kore calaḱ kan bond se chuṭi do darakan 14 February hạbić baḍhao hoe akana.

Bond se chuṭi tahẽn oktere online siknạt sanam kạmi hora koge calao idiḱa mente hõe baḍae ocoyena nui siknạt montronaloe ren jono soṅjog Mukhiạ.

Note Korona mãhãmạri judi arhõ bạṛijoḱ tahole February talamala kote Diso̠m re̠aḱ joto siknạt gãotako jhij re̠aḱ kathae sodor leda siknạt montri Dipu moni.

Source-Sonali Sangbad




GAPA(30.01.2021) OḌOKOḰ KANA HSC-2020 REAḰ JO

Korona Mãhãmạri khạtirte̠ bilom akan tahẽkan HSC ar ona saõte̠n kilạs ren pạṭhuạ gidrạ koaḱ jo do gapa sanicar oḍokoḱ kana.

Teheń sokol hiloḱ Siknạt montonaloe re̠aḱ mit́ ḍhạrwạḱre noa katha do sodor akana.

Ḍhạrwạḱre̠ baḍae̠ akana,30 January-2021 serma tạrik setaḱ 10.30 baja okte HSCar ona saõten kilạs biḍạu 2020 re̠aḱ jo ko lại jạhira.Jo lại jạhir re̠aḱ noa akhṛa do hoyoḱa Dhaka Antorjatik matribhasa Institute re. Maraṅ montri sheikh Hasina Gono bhobon khonaḱ Online talate̠ noa lại jạhir akhṛareye galmarao̠a.

Korona mãhãmạri khạtirte̠ niạ dhao̠ do biḍạu chaḍage SSC,JSC, ar ona saõtenaḱ laha re̠aḱ biḍạu ko re̠aḱ jo ńel kate noa HSC re̠aḱ jo doko lại jạhireda.

2020 Se̠rmare̠ HSC ar ona saõtenaḱ biḍạu hoyoḱ re̠aḱ katha tahẽkana calaoen serma April candore̠. Diso̠m re̠aḱ 11 Siknạt Board re jotote 13 Lak 65 hajar 789 pạṭhuạko niạ dhao re̠aḱ biḍạu reko seledoḱ re̠aḱ katha tahẽkana, menkhan Korona mãhãmạri khạtirte noa biḍạu do baṅ hoe daṛeada.

Source-Sonali sanbad




Kuli-Kupuli-2

  1. Baṅgladisom re̠aḱ nito̠aḱ area re̠ Member of Legislative Assemblies (MLA) do̠ tinạḱ santal ho̠po̠n ko tahẽ kana?

Roṛ ruạṛ:

Mano̠tan Shree Jibo̠n Kisku (Sylhet) khon 1946-1952 ar 1954.

Mano̠tan Sagram Hãsdaḱ (Mạjhi) 1954 re̠ Rajshahi khon.

Nit hạbićte̠ Baṅgladiso̠m re̠n santal ho̠po̠n ko tinạḱ ho̠ṛ Me̠mbar of Parliament re̠ko te̠ṅgo akana.

Ro̠ṛ ruạṛ:

  1. Mano̠tan Advocate Bholanath Hãsdaḱ^ (Rajshahi)
  2. Mano̠tan Anil Marandi (Naogaon)
  3. Mano̠tan Mathias Soren (Dinajpur)
  4. Mano̠tan Robindranath So̠re̠n (Dinajpur)
  5. Mano̠tan Moṅgal Kisku (Naogaon)
  6. Mano̠tan Monḍo̠l So̠ren (Dinajpur)
  7. Santal ho̠po̠n ko modre̠ High School & College re̠n headmaster/principal ko?

Roṛ ruạṛ:

  1. Mano̠tan Meena Murmu (Rtd.) [Mission Girls School, Rajshahi]
  2. Mano̠tan Prof. Adv. Gonesh Soren (Rtd.) [Sangeet College, Dinajpur]
  3. Mano̠tan Robert Robin Marandi (YMCA School & College, Boguṛa)
  4. Mano̠tan Kamel Marandi (Munḍumala Sorkari Ucca Bidhaloy, Rajshahi)
  5. Rose Protiva Murmu (Kindle Academy, Dhaka)
  6. Mano̠tan Tule̠n Marḍi (Tulip International School & College, Dinajpur)
  7. Pạhil Santal kuṛi athlete (dạdạṛić) ić do̠ o̠koe̠ ar okare̠n?

Roṛ ruạṛ: Rajshahi so̠ho̠r re̠aḱ mission paṛare̠n Sefali So̠re̠n.

  1. Caritas Bangladesh Rajshahi ar Dinajpur re̠n pạhil Santal cacalao̠kin?
  2. Mano̠tan Mr. Dennis Cạtur Basky (Boṅga talaena)
  3. Mano̠tan Mr. Julian Jo̠ge̠n Be̠sra (Rtd.)



JULI

“Ke̠nsar ?” Juli ạḍi hahaṛawatẹy kuli ruạṛ kedea. “Hẽ Ke̠nsar.” Juliaḱ mo̠n ke̠nsar ańjo̠m tayo̠m bhitri bhitrite̠ bo̠to̠rte̠ thar tharao̠e̠ntae̠a. Ke̠nsarre̠n ae̠ma rugi o̠na khon laha hõ H. C. M Nursing Homete̠ hijuḱe̠ disạye̠t́koa, me̠nkhan o̠nḍe̠ khon ruạṛo̠ḱ do̠ mit́ṭe̠n hõ bae̠ disạle̠t́koa.

“Do idie̠pe̠ ward 14, Bed 4.”

Uni ko̠ṛa onḍe̠ khone̠ saye̠na. Samaṅre̠ Nursing Home re̠aḱ le̠nje̠r ḍaharre̠ mit́ṭe̠ć ṭe̠ksi khon aṅgro̠p pajama ho̠ro̠ḱić mit́ṭe̠ć ko̠ṛa tharam thurum phe̠ḍo̠ḱ Julie̠ ńe̠l kedea. Ar bar ho̠ṛ uni ko̠ṛa so̠po̠re̠ saṕ kate̠ Juli samaṅ samaṅte̠ 14 No. ward te̠kin idi kedea. Juli samaṅre̠ paro̠moḱte̠ uni ko̠ṛa Sule̠man mit́ do̠m atre̠-atre̠ Juli se̠će̠ be̠ṅge̠t́ rakaṕ ke̠da Juli hõ Sulemane̠ be̠ṅge̠t́ adea, ar ać duṛuṕ akan ṭe̠nḍar mạcire̠ ce̠ṭe̠r ńure̠n le̠kae̠ ạikạu ke̠da……. Uni kan ge̠ae̠ ……. uni kan ge̠ae̠ ……. uni kan ge̠ae̠ …… khạṭige. Juliaḱ sãhe̠t́ bharḍo̠ hoe̠ le̠ka gurlạu kate̠ hud hud inbo̠ro̠ o̠ṛe̠joḱ le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Ghane̠ ghane̠ mit́ṭe̠ć ko̠ṛawaḱ muṭhạn Juliaḱ mẽt́ pipni latarre̠ malkaoḱ e̠ho̠ṕe̠na.

Sule̠man – Rup – Rup narayan – Sule̠man – Pre̠m – Sule̠man – Pre̠m – Rup tinạḱ ńutum baṅ uniaḱ mo̠ne̠ arsire̠ jhalkaoḱ e̠ho̠ṕe̠na. Sule̠man ar Rup –

Juli ar Rup;

Rup ar Juli,

Juliaḱ mo̠nre̠ po̠n bo̠cho̠r laha re̠aḱ dinko tiryạue̠na. Ạḍi sạńgiń, ạḍi jhal, ạḍi je̠le̠ń… Uni do̠ Julie̠ṭ Nursing re̠aḱ training (ṭerniṅ) lạgit́ nonḍey bhạrtile̠na. Nãwã nãwã. E̠kkalte̠ Damin e̠le̠ka khone̠ he̠ć akan iyạte̠ bajar sohor re̠aḱ ce̠t́ hõ bae̠ baḍae̠kan tahẽna. Re̠l gạḍi sudhạ bae̠ ńe̠l akat́ tahe̠na. Mẽṛhẽt́ ḍaharre̠ gạḍi calaḱ me̠nte̠ko lạiae̠re̠ nase hõ bae̠ pạtiạuḱ kan tahẽna.

Ar nit…….

Aćaḱ o̠bo̠sta disạ kate̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ muluć me̠nte̠ye̠ landa ke̠da Juli. Ako ato, ako o̠ṛaḱ ar ako tolhat disạ são̠ete̠ nana hunạr bir cẽṛẽaḱ raḱ ar he̠nde̠ hạriạṛ buru lọdamre̠ e̠skar tiryo̠ re̠aḱ rãha ar buru jharna daḱ re̠aḱ tirir-rir-rir, tirir-rir-rir-saḍe̠ Juliaḱ luturre̠ bajao̠e̠na ar ạḍi hae̠nisas kate̠ aćaḱ jeleń le̠ńje̠r uṕ ko̠ṛam se̠ć or ạgu kate̠ pãpãke̠ e̠ho̠ṕe̠na.

Shikạrpur atore̠n Julie̠ṭ Murmu Patnare̠ he̠ćkate̠ Julie̠ be̠nao̠e̠na; ‘Jolli’e̠ be̠naoe̠na. Ać disại bhor Julie̠ disạya je̠mo̠n uni do̠ bare̠a dhạrti, bare̠a so̠ṅsarre̠ye̠ tahẽ akana. Mit́ do̠ ako gãota re̠aḱ so̠ṅsar, pe̠ṛa pạrbhạ ar go-baba bo̠e̠hawaḱ so̠ṅsar ar Shikạrpur re̠aḱ so̠ṅsar; ar do̠saraḱ do̠ Paṭna re̠aḱ so̠ṅsar, aćaḱ e̠skaraḱ so̠ṅsar, saj-bajao̠ḱ re̠aḱ so̠ṅsar, kho̠bo̠r kagoc ko̠re̠ chapa so̠do̠ro̠ḱ se̠ kạhni e̠manre̠ ńe̠lo̠go̠ḱ kukmu le̠kanaḱ so̠ṅsar. Juli be̠ste̠ bae̠ bujhạu ńama o̠kaṭaḱ sạriaḱ kana ar o̠kaṭaḱ do̠ ạnḍuṅ; se̠ ać le̠ka ar tinạḱ hoṛko hudise̠da; tinạḱ kuṛiko hudise̠da –ce̠t́ hõ bae̠ hudis ńama Juli.

Ar inạ tayo̠m do̠ Rupaḱ so̠ṅsar.

Rup ar Juliaḱ ńapam do̠ onkage hoe̠ le̠na je̠le̠ka daḱ din ṭanḍi-ghuṭu-be̠dakore̠ le̠ge̠m-lo̠go̠t́ ghãs o̠mo̠no̠ḱ ar se̠to̠ṅ din se̠ṭe̠rle̠n khan mo̠so̠t́-rańjao̠-ro̠ṅgo̠ gujuḱ. Mit́ṭe̠n dhe̠o̠ daḱte̠ unkin banar mit́ ghạṛi lạgit́ mit́ṭe̠ć ḍhipre̠kin he̠o̠la rakaṕ le̠na ar tho̠ṛa ghạṛi tayo̠m e̠ṭagaḱ dhe̠o̠ he̠ćle̠nre̠ banar ho̠ṛkin be̠gare̠na.

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol toṅgeḱa.




Korona Ṭikạ Emoḱ Kạmi Horae̠ Uḍhạu Keda Maraṅ Montri Sheikh Hasina

Mõṛe  ho̠ṛko  hatao̠ ke̠da  Korona ṭikạ  Diso̠mre̠ maraṅ mũhim korona bhairas (covid-19) ṭikạ  e̠mo̠ḱ re̠aḱ kạmi ho̠ra do̠ e̠ho̠ṕ akana. Budbar 27 January ạyuṕ be̠r Raj-Naṅgraha Kurmiṭo̠la Je̠narel Haspatalre̠ ṭikạ e̠mo̠ḱ re̠aḱ kạmi ho̠ra doe̠ uchạn ke̠da diso̠m re̠n Maraṅ Montri (ạyurić) Sheikh Hasina. Pạhil rẹ ṭikạ do̠e̠ hatao̠ ke̠da Kurmiṭo̠la Je̠nare̠l Haspatal re̠n senior staff nurse Runu Veronika Kosta. Inạ tayo̠m Ḍaktar hisạbte̠ pạhil ṭikạe̠ hatao̠ ke̠da Meḍicine consultant Dr. Ahmed lutfor Mobin, Sastho Odhidoptor re̠n otirikto mohaporicalok (Admin)Prof. Dr. Nasima Sultana, Trafic police re̠n sodosho Didarul Islam ar Sena-bahinire̠n Bigredeer General M Imran Hamid. Pạhil din ṭikạ ko e̠mat́ koa mo̠ṭre̠ 30 hoṛ. Vaccin kạmi re̠ jo̠ṛao̠ me̠naḱ koaḱ katha; Go̠ṭa dhạrti ho̠ṛmo̠ ce̠tan re̠ye̠ kạmi kan se̠ hukum me̠naḱ le̠ka ge kạmi do̠ hoe̠ purạuḱa Bharot (India) khon he̠ć se̠ṭe̠r akan Injectionko. Noa lahare̠ Ṭikạ e̠mo̠ḱ kạmi o̠kte̠re̠ EPI re̠aḱ dạyik kạmire̠n Deputy Program Manager Dr. Maola Bokhs Choudhuri doe̠ baḍae̠ o̠coke̠t́ koa, diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ jaega kore̠ge no̠a vaccine do̠ e̠m hạṭińo̠ḱa. Ale̠aḱ do̠ jo̠to̠ge sapṛao̠ me̠naḱa. Mit́ bar din talare̠ge diso̠m re̠aḱ jo̠to̠ ṭhạ̃iko̠re̠ koloḱa. Baṅgladiso̠m re̠ se̠ṭe̠r akan vaccine do̠ ạḍi Bhạlại anaḱ kana, bo̠to̠ro̠ḱ re̠aḱ ce̠t́ hõ alope̠ hudisa. Mit́ bar din talate̠ jo̠to̠ do̠ be̠so̠ḱa. Vaccin hatao̠ tayo̠m mo̠ńj jirạu do̠ jạruṛa. E̠ṭaḱ jãhãnaḱko baṅ hudis kate̠ bin bilo̠m te̠ jo̠to̠ ho̠ṛ hatao̠ lạgit́ pe̠ nẽho̠r ocoḱ kana. O̠nka le̠ka Sastho Montri Jahid Malek doe̠ so̠do̠r ke̠da je̠ 7 February do̠ ṭikạ hatao̠ re̠aḱ maraṅ kạmi ho̠ra e̠hoboḱa.

-Source; Somoy News




JULI

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

“Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠”

Juliaḱ mẽt́kin tin dhao̠ co̠ inạ mit́ pantere̠ o̠l akan haro̠prege le̠n paro̠me̠na. E̠nkathae̠ o̠nare̠ o̠laḱ katha uniaḱ mo̠go̠jre̠ baṅ boloḱkan le̠ka, ae̠ma dhao̠te̠ inạ haro̠pgeye̠ paṛhao̠e̠da, Ghane̠ ghane̠.

Ciṭhi khon Juliaḱ mẽt́kin tablere̠ register latarre̠ do̠ho̠ akat́ liphạpre̠ calao̠e̠na. O̠nare̠ saphate̠ ạḍi mońj haro̠pte̠ o̠l tahẽkana. Miss Julieṭ Murmu, Receptionist, Holy Cross Memorial Nursing Home, PATNA-4. Ińaḱ khange mit́ṭe̠n ṭe̠ksite̠ mit́ṭe̠ć rugiko ạgu kedea. Mit́ ho̠ṛ Juli ṭhe̠n he̠ć kate̠ ạḍi jo̠ho̠t araṅte̠ye̠ kuli kedea; “Sisṭạr, nonḍe̠ mit́ṭe̠n rugi bhorti iń me̠ne̠da. Ce̠ka jae̠ga ho̠yo̠ḱa?”

Juli uni ho̠ṛ co̠ṭ khon phe̠ḍ hạbiće̠ be̠ṅge̠t́ adea. Ume̠r 27/28 bo̠cho̠r gan. Usul mo̠ńj ko̠ṛa. Juliaḱ me̠thare̠ye̠ be̠ṅge̠t́ thir akada, mit́ṭe̠ć kukliante̠; “Ce̠ka jae̠ga ho̠yo̠ḱa?” Juliaḱ mẽt́kin registerre̠ pae̠ra paro̠me̠na. Mit́ nakhare̠ bare̠a pe̠a siṭ no̠mbo̠r samaṅre̠ ce̠t́ hõ baṅ o̠l tahẽkana. O̠na be̠ṅge̠t́aḱ tuluć Julie̠ ro̠ṛ ke̠da – “Hẽ jae̠ga do̠m ńam gea mahaso̠e̠, to̠be̠…..”

“To̠be̠ ce̠t́?”

“To̠be̠ phis jo̠mae̠ me̠.”

“Ṭinạḱ?”

“Mit́ sae̠ po̠n ge̠l. Nit.”

Uni ajana ko̠ṛa aćaḱ money be̠g khon pae̠sa oḍok kate̠ Julie caladea. Pae̠sa le̠kha kate̠ Juli Register pasnao̠ kate̠ye̠ kuli kedea;

“Ńutum”

“O̠ko̠e̠aḱ?” uni ko̠ṛae̠ kuli ruạṛ kedea.

“Rugiaḱ ńutum mahaso̠e̠, amaḱ ńutum o̠l kate̠ doń ce̠kaya?” bana ho̠ṛ muluć machakin landawana.

“Sule̠man.” “Ṭhikana?” -17/9, B.P Road, Paṭna. Ume̠r? 26/27, O̠kaṭaḱ? 26 se̠ 27 ? “27”

“Ce̠t́ ro̠gre̠n rugi kanae̠?”

“Pase̠ć ke̠nsar” Tho̠ṛa digdhạ macha tege uni ko̠ṛae̠ ro̠ṛ ruạṛ ke̠da.

 

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol tongeḱa.




Baḍaejoṅ- 5 Hasa re̠n putul

Ne̠be̠tar abo ko o̠ka le̠kan putul bon ńe̠le̠t́ ko onko kodo̠ ko taṛam daṛe̠aḱ kana. Ro̠ṛ daṛe̠aḱ kana, raḱ daṛe̠aḱ kana, jạpit́ daṛe̠aḱ kana. Me̠ne̠k jiwe̠t́ hoṛ le̠kage ko be̠bo̠har daṛe̠aḱ kana, o̠nkan ko ko be̠nao̠e̠t́ koa. O̠koe̠ gidrạ re̠n go babako re̠ṅgeć ge, onko do̠ ṭaka-paisate̠ daman putul ko do̠ baṅko kiriń daṛe̠ako kana. Un o̠kte̠re̠ mit́ṭeć kaḍe̠ć re̠ ge̠ndre̠ć be̠dhao̠ katege putul bon be̠nao̠ ako kana ar bon bujhạu ako kana, nuige amre̠n gate lạgit́ putul do̠. Hoe̠ daṛe̠aḱa no̠ako lạgit́ge tis khon putul re̠aḱ be̠bo̠har e̠ho̠ṕ akana, baṅ baḍae̠o̠ḱ kana. Ạkilan koko me̠ne̠da, Itihãs o̠lo̠ḱ laha khonge putul re̠aḱ katha do̠ ańjo̠mo̠ḱ kana. Inḍia se̠ Bharot diso̠mre̠n gidrạ kodo̠ kaṭte̠ be̠nao̠ akat́ duạr re̠aḱ kulup bo̠l (so̠ho̠r bajar re̠aḱ duạr re̠ be̠bo̠haro̠ḱ kan) le̠ka bo̠ho̠ḱan putul te̠ko gateḱ kan tahẽkana. Iran diso̠mre̠n gidrạko do̠ kicrić te̠ be̠nao̠ putul te̠ko gateḱ kan tahẽkana. Bhãj kate̠ be̠nao̠ akat́ kicrić re̠n putul re̠ mẽt́, mũ, mo̠ca ko be̠nao̠e̠t́ tahẽkana. Se̠dae̠re̠ boṅgatala akan gidrạ koaḱ to̠pare̠ hasa ar jaṅte̠ be̠nao̠ akan putul ko ńam akana. Ae̠ma hoṛge ko so̠do̠r akada, dho̠ro̠m re̠aḱ kạmire̠ hõ putul ko be̠bo̠haro̠ḱ kan tahẽkana. Un o̠kte̠ do̠ gidạr-pidạr ko putul se̠ murti ko hõ bako saṕ oco ako kan tahẽkana. Ar o̠nko salaḱ e̠ne̠ć lạgit́ hõ bako laṛcaṛ oco ako kan tahẽkana.

Ạd hilo̠ḱ re̠n putul koaḱ katha me̠n le̠khan ge pạhil re̠ hudis hijuḱa Misor (Egypt) diso̠m re̠aḱ. Misor diso̠m re̠n hoṛ ko bạṛtige putul ko kusi ako kan tahẽkana. Ar onko putul do̠ kaṭ te̠ko be̠nao̠e̠t́ ko tahẽkana. Puti re̠aḱ mala hõ ko ho̠ro̠ḱako kan tahẽkana. Noa diso̠m re̠ko ńam akan putul koaḱ umạr do̠ amdaj 3 (pe) hajar se̠rma khon hõ bạṛtige.

Greece diso̠mre̠ hõ napae̠ napae̠ putul ko be̠nao̠e̠t́ ar bo̠ho̠ḱ do̠ ạḍi jo̠to̠n kate̠ ko te̠yare̠t́ tahẽkana. Be̠nao̠ putul koaḱ ti-jaṅga do̠ sutạm te̠ to̠no̠l tahẽn kante̠, sutạm tege ko laṛao̠ ocoe̠t́ tahẽkana. O̠kte̠ bo̠do̠le̠nte̠ nito̠ḱre̠n gidrạ ko do̠ mo̠ńj mo̠ńj ko ko kusiako kana. Bo̠ro̠ph diso̠mre̠n gidrạ ko do̠ timi hako re̠aḱ jaṅre̠ khudni kate̠ putul ko e̠mako kan tahẽkana. Mexico diso̠mre̠n gidrạ ko lạgit́ do̠ hasa ḍhumbaḱ rapaḱ kate̠ putul ko be̠nao̠e̠t́ ko tahẽkana. Ar niạ o̠kte̠re̠ do̠ mo̠m, kicrić, uń babe̠r ar e̠mante̠aḱ te̠ hõ. Ḍhe̠r kạuḍire̠n putulaḱ muṭhạn do̠ e̠kal lạbit́ ti tege ko be̠nao̠ purạua.




Mujib Bo̠cho̠re O̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda 70 hajar Reṅgeć-nacer Gharo̠ńjrenko̠

Niạ Diso̠mre aẽma ho̠r do̠ menaḱ ko̠a o̠ko̠e do̠ bo̠ho̠ḱ aḍo̠n ṭhại bạnuḱtako̠a. Ạḍi haro̠n ar duk salet́ge jion jiṅgeko̠ khemao̠et́ kana. Baṅgladiso̠m furgạl laha se tayo̠m kho̠n nit hạbić no̠ko̠ ho̠ṛdo̠ eṭaḱ ho̠ṛaḱ bhitạre asharaikate ko tahenkana. No̠nkan nacar bạpuṛić ho̠ṛko̠aḱ kuḱmũ mit́ṭen bo̠ho̠ḱ aḍo̠n ṭhại apanar hasre kumbạ o̠ṛaḱ tahen. Ar hẽ niạ kukmũ do̠ purạen tako̠a niạ Mujib Bo̠cho̠rre. Ho̠la 23 january 2021 Mujib bo̠cho̠r ńutumte Sheik Mujibo̠r Rahman ren ho̠po̠nera Sheik Hasinawaḱ kurumuṭute go̠ṭa diso̠mren o̠ṛaḱ ṭhại bạnuḱ tako̠ o̠nkan 66 hajar 189 go̠ṭen gharo̠ń adha paka iṭạ o̠ṛaḱ ar apnar ńutumte o̠ṛaḱ bhiṭạ reaḱ do̠lil sakamko̠ ńamkeda. Enạ chạḍa hõ diso̠m reaḱ 36 go̠ṭen Upojilạre berak benao̠kate 3 hajar 715 go̠ṭen gharo̠ńjrenko̠ tahen reaḱ ko̠ saebo̠sto̠ akat́ko̠a. Jo̠to̠ko̠te Mujib bo̠cho̠r reaḱ sandes hisạbte 69 hajar 904 go̠ṭen reṅgeć nacar o̠ṛaḱ bhiṭạ bạnuḱ tako̠ gharo̠ńj mo̠nj o̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda. Ho̠la sạnicar hilo̠ḱ setaḱ ber diso̠m ren maraṅ Mukhiạ Sheik Hasina video̠ conference ho̠tete niạ o̠ṛaḱe uḍhạo̠keda. Nui sarkaraḱ niạ mit́ maraṅ kạmi kana reṅgeć-nacar ho̠ṛko̠ lạgit́ mente diso̠m ho̠ṛko̠ sarhao̠edi kana. Niạ Ashrayan prokolpo ho̠tete ạdibạsiko̠ hõ o̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda mente baḍaeoḱ kana.




Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ Dulạṛ re̠aḱ Haṛhat́tẹt́

Dhaka EPZ (Export Processing Zone) re̠aḱ mit́ṭaṅ ńutumanaḱ garme̠nts factory kana Diamond Group do̠. Surujmoni ar Sonaton do̠ no̠a garments rege mit́te̠kin kạmia, calaḱ-hijuḱ ar tahẽn hõ ato gão̠tare̠n sãote̠ sor sorge. Tho̠ṛa din tayo̠m bana hoṛge ạkinaḱ dulạṛkin so̠do̠r ke̠da, gulạp bahage tahẽ kana so̠do̠raḱ do̠. Nalha kạmi le̠ka ko calao̠ akan diso̠m re̠aḱ ae̠ma jilạ khon jo̠to̠ koge nonkan rạskạ re̠aḱ so̠mbat ańjo̠mte̠ suluk ko ạikạu le̠t́a. Ḍhe̠rkin rạskạle̠na kuṛi Surujmoni re̠n go-babage.

Bapla do̠ oṛaḱ khonge hoe̠ purạule̠na me̠nkhan jo̠m-ńu do̠ bar do̠m bar jae̠ga re̠kin purạle̠da. Dhaka EPZ aṛe santal ho̠po̠n ko tãhe̠n ạto sećre̠ moṛẽ ṭhạire̠n hoṛko do̠ tumdaḱ-ṭamak re̠aḱ raṛaṅ saḍe̠ ar rạskạ re̠aḱ gaḍare̠ko buhe̠l bo̠lo̠le̠na. Hae̠re̠ santal ho̠po̠n naco̠niạ, hae̠re̠ santal ho̠po̠n mạndạṛiạ, tumdaḱ saḍe̠ te̠ko bul akana. Santal ato baṅkan re̠hõ lucut́ duṅgut́ hoṛ ho̠po̠nko ko̠le̠r so̠nawante̠ ko kạmi kana lạṭu-kaṭić. Se̠dae̠ goṛom babatako ko me̠n baṛaḱ moṛẽ siń moṛẽ ńindạ akhṛa rege ko aṅgale̠da. EPZ ṭehãṭre̠n de̠ko pusi sanam koge ko baḍae̠ le̠t́a santal ko do̠ e̠ne̠ć sereń re̠ do̠ ko sorosgea. Surujmoni ar Sonatonaḱ bapla re̠ So̠mre̠sh do̠ bogete̠ye̠ don le̠da, e̠nte̠ bapla to̠no̠l joṛao̠ re̠ so̠mresh do̠ raibariće tahẽkana.

Thoṛa din tayo̠m baḍae̠na baṅma mit́ sae̠ moṛẽge̠l le̠ka hoṛ eṭaḱ diso̠mte̠ kạmi calaḱ re̠aḱ ạtko ńama. So̠mresh ge Sonaton do̠ noa kho̠bo̠re̠ seṭer ade tahẽkana. Surujmoni ar sonatonaḱ gharońj do̠ e̠ke̠n turui cando hoe̠ akana, moṛẽ din laha ge sonaton doe̠ aṭkar akat́a pase̠ć surujmoni do̠ concept akada. Do̠sar hiloḱ se̠taḱre̠ clinic te̠kin dukạna, ṭesṭre̠ baḍae̠na surujmoni do̠ gogo hoyoḱ lạgit́e̠ sapṛaoḱ kana, noa ańjo̠mte̠ rạskạte̠ sonatonaḱ mẽt́daḱ do̠ sokoć onḍokle̠na. Ce̠daḱ bae̠ rạskạḱa e̠nte̠ to̠a dare e̠ṅgatte̠t́ do̠ e̠nan khongeye̠ khoj akada, dhạrti bạgiaḱ lahare̠ do̠ je̠mo̠n sonatone he̠o̠ ho̠bo̠rjoṅ. So̠nato̠n ar somresh do̠ Mit́ jilạre̠n kin tahẽ kante me̠pe̠n e̠nakin, pạhil do̠ Sonatonge Qatar diso̠mte̠ calaḱ lạgit́e̠ kurumuṭu ke̠da. Kukmule̠t́ae̠ gidrạ hara buruḱ lahare̠ge tinạḱ iń kạmi daṛe̠aḱ doń kạmia, ar Somresh doe̠ taṅgia tayo̠m ńoḱ calaḱ lạgit́te̠. Sạṅgiń diso̠m kante̠ banar gate te̠ge ḍhe̠r kạuḍi kin jo̠gaṛ jo̠to̠n ke̠da. Mo̠lo̠ṅ re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠ noageko me̠taḱa, So̠naton do̠ pạhil do̠pha re̠geye̠ goṭa ocoe̠na. Ṭaka-paisa upjạu re̠aḱ ạt ar surujmoniaḱ kukhire̠ gaṛhaoḱ kan gidrạ, o̠ka se̠će̠ laha calaḱa! Surujmoni soṅge, aćre̠n go-baba ar sonaton soṅge hõ riti riti ye̠ po̠ramo̠s ke̠t́a, laha tayo̠m, ãt-beạt e̠mante̠aḱ khondroṅ kate̠ge Qatar diso̠m calaḱ lạgit́ uḍạuḱ jahaj re̠aḱ ṭickeṭe kiriń ke̠t́a.

Sonaton do̠ Qatar diso̠mte̠ se̠ṭe̠r katege Surujmoniye̠ phone adea, lại adeae̠ mońj te̠ge noa diso̠mte̠ń seṭer akana ar kạmi rehõń bhiṛạu akana. Sonatonaḱ nonkan mońj so̠mbad ańjomte̠ gatekoṛa Somresh, go-baba ar atore̠n peṛa ko hõko rạskạle̠na. Tho̠ṛa din tayo̠mge surujmoni do̠ mit́^ṭaṅ koṛa gidrại janam kedea. Sạṅgiń diso̠mre̠ye̠ tahẽnkante̠ apatte̠t́ do̠ video tege ho̠po̠nte̠t́aḱ mẽt́hãye̠ ńe̠lan tahẽkana ar jiwire̠ juḍạsiye̠ ạikạu le̠t́a. Sonaton do̠ aćre̠n pạhlạuṭha koṛa Surju geye̠ bahna ledea. Pase̠ć re̠coe̠ asle̠n Surju do̠ siń cando le̠ka ge so̠maj re̠ marsale bambe̠ra. Sonaton do̠ arhõ mo̠ne̠ lagao̠kate̠ jhũk salaḱge kạmire̠ye̠ dhurạue̠na. Tisre̠ pe̠ se̠rma paro̠me̠na bae̠ disạle̠t́a e̠nte̠ uniaḱ mondo̠ diso̠mte̠ ruạṛ ar sadhe̠r ho̠po̠n ńe̠le̠ lạgit́ khadbadaoḱ kan tae̠ tahẽkana. Ae̠ma kurumuṭu kate̠ company khon chuṭiye̠ jo̠gaṛ ke̠t́te̠ diso̠m te̠ye̠ so̠ho̠r seṭere̠na. Kusie̠nae̠ surujmoni, kusie̠nakin go-baba, hońhar-hanharte̠t́ ar somresh hõ e̠nte̠ uniaḱ hõ calaḱ re̠aḱ jo̠to̠ do̠ ṭhik akana.

Sonaton do̠ mit́ din bardin khe̠mao̠ khe̠mao̠ tege turui candoe̠ paro̠mke̠t́a. Huḍiń gidrạ surju do̠ apate̠t́ ṭhe̠n bae̠ soṛok soṛok tegẹyẹ gate̠ le̠na, me̠nkhan jiwi re̠ jiwi do̠ baṅ tolle̠n tạkina. Somresh do̠ gatekoṛae̠ riạu uskur le̠dere̠ sonaton hõ do̠sar do̠m calaḱ lạgit́e̠ mon muruk ke̠da. Gate̠ gatekin calaoe̠na Qatar re̠aḱ kạmi naṅgrahate̠. Ar Surujmoni nitoḱ do̠ gidrạwante̠ arhõ Dhaka so̠ho̠r se̠ćge̠ye̠ laha he̠ć ena, juritae̠ sonaton do̠ gidrạ oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ bhage school re̠ bhurtiye̠ me̠nle̠t́a. Surujmoni do̠ arhõe̠ bujhạu ke̠da, sonatonaḱ ḍanḍa re̠aḱ jo̠ doe̠ hijuḱ kana. Ạḍi so̠nto̠r surju school idi-ạgue̠ horte̠ taṛame̠t́a. Nonkan rạskạ so̠mbat Sonaton go-baba do̠ baṅkin ańjo̠m oṭole̠t́a. Sonaton do̠ Qatar diso̠m te̠ seṭer thoṛa din tayom geye̠ baḍaeke̠t́a janam gogo doe̠ bạgiadea; duk ce̠tan duk pe̠ cando tayo̠mge apatte̠t́ hõe̠ boṅga talaye̠na. Sonaton do̠ kạhis ńoḱe̠nte̠ye̠ me̠nke̠t́a, ce̠t́ ar iń calaḱa diso̠mte̠, ińre̠n gidrạkin lạgit́ge ora-sorań kạmia, kạuḍiń sõćjoṅa je̠mo̠n diso̠mte̠ń ruạṛle̠nre̠ suluk re̠ jionle̠ khe̠mao̠ daṛe̠aḱ.

Kạmi ar kạmite̠ din do̠ gujrạue̠na, bo̠cho̠r paro̠me̠na ge̠lbar bo̠cho̠r hõ taṕe̠na. Nito̠ḱ sonaton do̠ diso̠m te̠ ruạṛoḱe̠ lại lahake̠t́a. Phone re̠ galmarao̠ re̠ge surujmoni do̠ sonatone so̠do̠radea, ale ṭhe̠n do̠ alo̠m rakaṕa e̠nte̠ ale̠ do̠ bale̠ do̠ho̠mea. O̠nka le̠kage surju ar kạṭić koṛa sujoy hõ e̠ṅgataḱ katha regekin toṅge ada. Me̠tadea kin janam le̠ko khange gidrạre̠n baba do̠ baṅko hoe̠ daṛe̠aḱa! Am do̠ ale̠aḱ ce̠t́ kạmire̠hõ bam lagao̠ akana, e̠ke̠n ṭaka-paisa e̠m kate̠ do̠ dạyik baṅ purạuḱa! Juri ar gidrạkinaḱ katha te̠ koṛam oṛejo̠ḱ le̠kae̠ ạikạu ke̠da. Ce̠tan se̠će̠ ko̠yo̠ḱ ke̠t́ ma se̠rma ńalaḱ ńalaḱ ar dhạrtima dhiri ke̠ṭe̠ć barag. Ce̠kate̠ nonka do̠ hoe ena! Pase̠ć moloṅ re̠aḱ dagge mõhõr mẽṭao̠ akana! Company re̠ye̠ lại saphawaḱ ko̠re̠ mon do̠ oṭaṅ baṛae̠ miru le̠ka ge o̠ka dạr re̠ye̠ aboḱa bae̠ baḍae̠a.

Sonaton do̠ diso̠m re̠aḱ airport re̠ye̠ pheḍe̠nre̠ o̠kate̠ye̠ calaḱa, go-baba ṭhe̠n, banahoṛ gekin gur akan e̠nan hilo̠ḱre̠. Ańjo̠m akat́ae̠ oṛaḱ duạr do̠ dhaṅdase̠r akana, e̠ṭaḱ hoṛaḱ jae̠ga kante̠ nito̠ḱ onko ho̕ tahẽn lạgit́ bako aṛaga! Arjao̠ akat́ sanam ṭaka-paisa ma bạhuaḱ bank account regeye̠ ko̠l cabaakat́! Teṅgo hape̠yenae̠, o̠kate̠ye̠ calaḱa! E̠ke̠n tite̠ aćre̠n pe̠ṛa ko hõ bako ataṅe̠de̠ kana. Hae̠re̠ dulạṛ, hae̠re̠ bhalo̠basa; heṛe̠m gea se̠ haṛhat́gea jiṅgi re̠aḱ mucạt́ umer re̠ho̕ bae̠ aṭkar daṛe̠ada? Polisaḱ goṛote̠ mit́ṭaṅ NGO do̠ akoaḱ safe home te̠ko idikedea. Diso̠m re̠aḱ kho̠bo̠r kago̠j re̠ chapae̠na sonaton do̠ kạmiye̠ baṛaya, kạmiye̠ khojoḱ kana.




TẠṚI ŃU ME̠RO̠M

Kisạ̃ṛ ho̠ṛ ar unire̠n gateko do̠ko landake̠da me̠nkhan onko modre̠n mit́ hoṛ doe̠ lajao̠e̠na are̠ me̠tat́koa, no̠are landae̠ re̠aṅ jãhãn jạruṛ do̠ bạnuḱa. Tho̠ṛa din lahare̠ nui do̠ abo le̠ka tạṛite̠ye̠ bulle̠nte̠ acetkate̠ otre̠ye̠ bhindạṛle̠na, me̠nkhan teheń do̠ ạḍi boge sikhạunae̠ uduḱ akawat́bona. Nui doe̠ disạke̠da baṅma tạṛite̠ye̠ konkale̠na are̠ acetle̠na, onate̠ nui do̠ onae̠ edre̠waḱ kana ar o̠na iạte̠ tạṛi ṭukuć doe̠ tiń bogoćke̠t́a. Abo do̠ uniaḱ be̠buj iạte̠ ho̠la do̠bon landale̠da, cet́ teheń do̠ uniaḱ boge sikhạuna haḱtao̠ baṅ le̠ktabona? Ce̠t́ iạte̠ abon do̠ nonkan boka be̠ḱnao̠ bis do̠bon be̠bohar idie̠da? Noa me̠nkate̠ uni do̠ tạṛi go̠dam khone̠ oḍok calao̠e̠na ar ghuriạ mit́ koḍoć tạṛi hõ bae̠ ńule̠da.

Uni me̠ro̠m do̠ ạḍi boge sikhạunae̠ uduḱ akawat́bona;

  1. Ohmae̠me̠, mit́ṭe̠n ran ạkhrińić do̠ mit́ hoṛ ṭhe̠n se̠nkate̠ye̠ me̠tae̠ khan “E̠ ho, nõkõe̠ noa do̠ mit́ṭeć bis kana, noate do̠ amaḱ ake̠l nasaoḱa ma hatao̠me̠ ar jomme̠,” ce̠t́ uni hoṛ do̠ o̠na hatao̠ le̠ktae̠a?
  2. Ohmae̠me, mit́ṭe̠n ran ạkhrińić do̠ mit́ hoṛ ṭhe̠n se̠nkate̠ye̠ me̠tae̠ khan, “E̠ ho̠ nõkõe̠ no̠a do̠ mit́ṭe̠ć bis kana, no̠am be̠boharle̠ khan e̠drege rakaṕ ama ar amre̠n e̠ra urum domao̠koa ma kirińme̠ ar jo̠mme̠,” cet́ uni hoṛ do̠ o̠na kiriń le̠ktae̠a?
  • Ohmae̠me̠, mit́ṭe̠n ran ạkhrińić dọ̠ mit́ hoṛ ṭhe̠n se̠nkate̠ye̠ me̠tae̠ khan E̠ ho̠ nõkõe̠ no̠a do̠ bis kana, noate do̠ o̠ṛaḱ duạr o̠t baṛge ar amre̠n e̠rawaḱ go̠hna gurim ạkrińa are̠m ḍiṅgra cabaḱa, ma hatao̠me̠ ar jo̠mme̠.” Cet́ uni hoṛ do̠ o̠na hatao̠ le̠ktae̠a?
  1. Ohmae̠me̠ mit́ṭe̠n ran ạkhrińić do̠ mit́ hoṛ ṭhe̠n se̠nkate̠ye̠ me̠tae̠ khan. “E̠ ho̠, nõkõe̠ noa do̠ bis kana, noate̠ do̠ asketge rakaṕ ama, bam kạmi daṛe̠aḱa ar goćić le̠kam gitić ganḍe̠ḱa, ma kirińkate̠ jo̠mme̠.” Cet́ uni hoṛ do̠ o̠na kiriń le̠ktae̠a?

Jãhãe̠ jãhãtis tạṛi se̠ hanḍi se̠ pạurạ se̠ barandi nunui me̠tam khan disạime̠ uni hoṛ do̠ uni ranranić kirińić le̠kanić kanae̠, one̠ bise̠ ạkrińe̠t́; ar noa hõ disạime̠ baṅma, uni me̠ro̠m one̠ tạṛi ṭukuće̠ bogoćke̠t́, uni do̠ onko tạṛi ńuńu hoṛ khon do̠ ḍhe̠r budạnićgeye̠ tahẽkana.

Tumạl hoe̠ akana; Koṛa ar Kuṛi So̠te̠ Tahẽn Puthi khon