Ar hõ Mit́ dhao̠ Siknạt gãota re̠aḱ Bond Bạṛti hoe akana.

Arhõ Siknạt gãota re̠aḱ calaḱkan bond se chuṭi do̠ baḍhao̠ hoe̠ akana.Noa bond se ̠ chuṭi do̠ darae̠ kan 28 February hạbić bạṛti hoe̠ akana. Noa lahare̠ ae̠ma dhao̠te̠ chuṭi do̠ ḍher kate̠ calao̠e̠n 14 February hạbić tahẽkana. Tobe Koumi Madrasa re̠aḱ do̠ ṭhik lekage kilạs ar biḍạuko hoe heć akana.

Noa katha ko doe̠ khạṭi akada Siknạt Montronaloe̠re̠n Gonosonjog ạpisar M A Khaer. Uni doe̠ menkeda calaḱkan do bond se̠ chuṭi do̠ arhõ thoṛa din ḍher kate̠ darae̠kan 28 February hạbić baḍhao̠ hoe̠ akana.

Nãwãte̠ bond se̠ chuṭi baḍhao̠ okte kore̠ diso̠m re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ bond tahẽna. Tobe Sonsod TV Radio, online re̠ kilạs ko do̠ calaḱ tege tahẽna.SSC ar HSC biḍạu emoḱ ko lạgit́ do̠ je, nãwã khaṭo syllabus em hoe̠ akana, o̠na le̠kage oloḱ paṛhao̠ḱ ko do̠ calao̠ idie̠ lạgit́ ko men oco akana.

Lại lekate̠ gano̠ḱa baṅgladiso̠mre̠ calao̠e̠n 8 march 2020 ṭarikre̠ pạhil Korona rog re̠n rugi saṕ ńam tayo̠m 17 March khonaḱ sanam siknạt gãota kodo̠ bond tahẽkana. Ona tayo̠m calao̠en̠ 14 February hạbić bond do̠ tahẽkana, Ona bond ge nitọḱ dọ 28 February hạbić baḍhao̠ hoe̠ akana. Bond tahẽ oktere̠ online siknạt do̠ calaḱ tege tahẽna.

Source-Sonali Sonbad.14.02.2021




Ko̠ro̠na re̠aḱ vaccine ko hatao̠ e̠da Santalko

Calao̠e̠n January cando̠ re̠aḱ 27 tạrik budbar pe̠ baja o̠kte̠ Baṅglade̠sh re̠n maraṅ montri Sheikh Hasina ko̠ro̠na re̠aḱ ṭikạ kạmi ho̠rae̠ e̠to̠ho̠ṕ le̠da. Pạhil din hisạbte̠ 25 ho̠ṛ do̠ diso̠m re̠aḱ itihãs puthi re̠ko o̠l caṛhao̠ akana, o̠na mo̠dre̠ pạhil ṭikạ do̠e̠ hatao̠ ke̠da Kurmiṭo̠la General Hospital re̠n Nurse Runu Varonika Co̠sta. Uniaḱ no̠nkan ḍhĩṭ mo̠n khạtirte̠ Maraṅ Montri She̠kih Hasina do̠ ạḍi ae̠ma mano̠t ar dulạṛ jo̠hare̠ cal adea. Ṭikạ hatao̠ lahare̠ Maraṅ Mo̠ntri do̠  nurse Runu Veronika Costa ṭhe̠n kukliye̠ do̠ho̠ le̠da; bo̠to̠rem aṭkare̠da? Ro̠ṛ ruạṛ do̠ tahẽ kana ‘Baṅ’. Maraṅ Montriye̠ me̠tadea, ạḍi dilan ho̠ṛ kan geamto̠. Am lạgit́ tahẽn kana iń se̠ć kho̠n ae̠ma ko̠e̠jo̠ṅ ar ạsis. am do̠ arhõ bạṛti rugiko jo̠to̠nko̠m. Maraṅ Mo̠ntri ar ho̠e̠ me̠nke̠da, tinre̠ ko̠ro̠na e̠ho̠ṕe̠n unre̠ nunạḱ ãṭ ho̠ṛko bo̠to̠re̠na je̠, Go̠go̠aḱ mạ̃ṛi bako jo̠ṭe̠t́ le̠da gidrạko, babawaḱ mạ̃ṛiko giḍi kada. Me̠nkhan un o̠kte̠re̠ ho̠ṛmo̠ ce̠tanre̠ kạmi kan ho̠ṛko geko laha le̠na e̠ṭaḱ ho̠ṛko go̠ṛo̠ ako lạgit́.  

Te̠heńaḱ din ạḍi ae̠ma jo̠har iń e̠mako kana Baṅgladesh re̠n Santal ho̠ṛ ho̠po̠nko hõ. E̠nte̠t́, ae̠ma ho̠ṛaḱ facebook page khon iń baḍae̠ daṛeaḱ kana je̠, santalko hõ bin bo̠to̠r te̠ ṭikạ ko hatao̠ jo̠ṅ kana.

Calao̠e̠n February cando re̠aḱ 11 tạrik iń o̠lo̠ḱ ić Stephen Soren hõ e̠ṭaḱ ko le̠ka ṭikạ do̠ń hatao̠ ke̠da. ṭikạ hatao̠ re̠aḱ jãhãn mo̠nsubạ do̠ baṅ tahẽ kantińa. Me̠nkhan Amnura Mission Hospital re̠n staffko lạgit́ bondo̠bõ̠s khạtirte̠ Nurse Salomi Hasdak, Nurse Ruth Hembrom, Nurse Hiramoni Tudu, Nurse Mery Hembrom, Hospital Receptionist Mrs. Selina Tudu, Pharmacist Rupen Soren, Accountant Markus Murmu, Dr. Simion Kisku, Dr. Suvas Chandro Sarker soṅge Chapainawabgonj Sadar Hospital iń se̠ṭe̠r ke̠t́ koa. Sarkari Doctor M A Matin aḱ go̠ṛo̠te̠ registration kạmile̠ e̠ho̠ṕ ke̠da, ạḍi bhabna se̠le̠t́ jo̠to̠ ho̠ṛaḱ do̠ baṅ ho̠e̠ le̠na, e̠nre̠hõ Dr. Suvas Chandro, Nurse Salomi Hasdaḱ ar iń o̠lo̠ḱić Stephen Soren aḱ registration kạmi hõ̠e̠ purạu e̠nte̠ ṭikạ le̠ ńam ke̠da.

Bangladesh re̠n Santalko ṭikạ ko ńame̠t khạtir te̠ katha hoe̠ le̠na ạḍi sạṅgiń diso̠m Norway re̠n mare santal missionary Manotan Torbjorn Lied Sahe̠b uni o̠koe̠ do̠ ạḍi ae̠ma bo̠cho̠r santal, mahali ar kolhe talare̠ye̠ kạmi akat́, uni do̠e̠ baḍae̠ o̠co̠ ke̠dińa je̠, ape̠ do̠ ạḍi bhagan e̠nte̠t́ Norway re̠do nit hõ bale̠ ńam caba akada. Ar Bangladesh re̠do̠ Santalko hõ ṭikạ ko ńame̠t́ kana.

O̠nka le̠ka Australia re̠n Mise̠ra Mano̠tan Elsbeth Bakker, o̠ne̠ o̠ko̠e̠ do̠ ạḍi rạskạ se̠le̠t́ Ko̠lhe̠, Santal, Mahali, Kuṛuk se̠le̠t́ Orian jạtiko talare̠ nãwã te̠ lahanti kạmikoe̠ e̠ho̠ṕ akat́, bạṛti kaete̠ English mahasoe̠ hisạb te̠. Uni ho̠e̠ baḍae̠ o̠co̠ kedińa je̠, ape̠ do̠ ḍher bhạgan ko kan geape. E̠nte̠t́ Australia re̠do̠ ạḍi bại bại te̠ kạmi do̠ calaḱ kana.

Pro̠tho̠m Alo re̠aḱ report February 14, 2021 tạrik ṭikạ do̠e̠ hatao̠ ke̠da; Mano̠tan Chonchol Choudhuri. Sonichar hilo̠ḱ do̠ń registration keda ar te̠heń Aṭhwar din do̠ ṭikạ iń ńam ke̠da. Ṭikạ hatao̠ tayo̠m mo̠n ạḍi dil do̠ń ńam akada. Maraṅ maraṅ diso̠m kore̠ nit hạbić ṭikạ bako ńam akada; ar  Baṅgladoso̠m do̠ ṭikạye̠ ńam akada, o̠ne̠ o̠ka do̠ ạḍi maraṅ hame̠ṭ kana diso̠m sarkar lạgit́.    

Ińaḱ baḍae̠ re̠ facebook page se̠ć te̠ baḍae̠ akana mano̠tan ho̠ṛko hõ ko̠ro̠na ṭikạ ko hatao̠ jo̠ṅ akana;

Mrs. Sorola Murmu, Project Officer, World Vision Bangladesh

Samson Hasdak, Lecturer, Rajshahi College, Rajshahi, Bangladesh;

Samiel Mardy, Program Implement Officer, Thakurgaon Sadar, Bangladesh;

Juwel Soren, Lecturer, St. Philip High School & College, Dinajpur, Bangladesh;

Nurse Salomi Hasdak, Amnura Mission Hospital, Amnura, Chapainawabgonj;

Ińak baḍae̠ re̠ no̠a ṭikạ hatao̠ lạgit́ alo̠pe̠ digdhạḱ̠, e̠nte̠t́ apnar hatao̠ kate̠t́ e̠ṭaḱ ko uskurko tabo̠npe̠. O̠ko̠ baṛae̠ ce̠t́ ho̠yo̠ḱa me̠nte̠ ṭikạ babo̠n hatao̠ le̠kan, abo apnar ge̠bo̠n e̠ṛe̠ o̠co̠ḱa. Diso̠m re̠ ae̠ma ho̠ṛaḱ kukli do̠ ae̠ma le̠ka; o̠ka baṛae̠ ce̠t́ muskilaḱ ho̠yo̠ḱa se̠ ce̠t́? Me̠nkhan abo jo̠to̠ ho̠ṛ bon baḍae̠ gea je̠, jo̠to̠ ran rege mimit́ le̠kan ho̠ṛko lạgit́ muskilaḱ do̠ me̠naḱa. No̠a ṭikạ hõ ṭhik o̠nka le̠kage. Judi ińaḱ ho̠ṛmo̠ re̠ e̠ṭaḱ jãhãn rog se̠ ruạko baṅ tahẽ̠n khan jãhãn muskilaḱ do̠ o̠ho̠ hoe̠ daṛe̠akoḱa. Baḍae̠a abon je̠, Registration o̠kte̠ rege apnaraḱ ho̠ṛmo̠re̠ ce̠t́ le̠kan ro̠g se̠ ruạ me̠naḱa? No̠a ko confirm kate̠t́ ge ṭikạ do̠ hatao̠ ho̠yo̠ḱa kana. Mit́ bar diso̠m re̠n ho̠ṛko e̠ṛe̠ kathako pasnao̠ e̠da, o̠nate̠ o̠nako kathako̠re̠ baṅ lutur kate̠t́ de̠labon abo jo̠to̠ SANTAL bo̠e̠ha/mise̠rako mit́ jo̠mo̠ḱte̠ ko̠ro̠na re̠aḱ ṭikạ hatao̠ tabon pe̠ ar ko̠ro̠na kho̠n rukhiạ tahẽn pe̠.




Baṅgladeshren Santal Hoṛko̠ O̠nkoaќ Legcar, Pạrsi ar Sãohẽt́-01

Baṅgladeshre Santal hoṛko, o̠nkoaќ legcar, pạrsi ar sãohẽť babo̠tre jo̠thatte o̠l do̠ sạrige muskilgea. Entet́ Baṅgladidesh’re Hoṛko talare o̠nkan napae jo̠gajo̠g bebo̠stha baṅ tear rakaṕakana. Ar nahãќ jug reaќ meḍia (media) se jao̠ge so̠do̠ro̠ќ lekan patakko̠ hõ nebetar Santalko̠ talare baṅ ńelo̠ќ kana. Enhõ ińaќ at́tot́ ar ja uḍić baḍae bho̠r cetanre o̠lakan taṛ (subject) babo̠tre tho̠ṛa thuṛi o̠l lạgit́ iń kurumuṭuet́ kana. Ado̠ maṛaṅrege ińaќ baḍae reaќ ṭo̠nṭatet́ ar o̠nolre khaṭo̠ baḍho̠ iạte jo̠to̠ko ṭhen ikạń kho̠j kana.

Bangla/ Bạrind’re Santal ho̠ṛko̠aќ girạbas o̠hmaќ kana pasen no̠a Bharo̠t diso̠mre Briṭish raj hijuќ laha kho̠nge heć ạguakana. Puthiko̠re do̠ sạbud ńamo̠ќ kana 1770 Krisṭ sal kho̠n Ho̠ṛko̠aќ girạbas Purub Baṅgla reaќ utạr pạchim nakha ar aso̠kate Pạchim Baṅgla reaќ jilạko̠re menaќ hećakana. Ar Ho̠ṛko̠ Bangladesh hạbićko pasnao̠ hećakana ko̠ekṭi karo̠nte-

  1. a) 1770 Kr. sal reaќ maraṅ reṅgeć (durbhikkho) kho̠n baṅcao̠ќa aste sạṅgiń diso̠mko̠re nalha ạsulo̠ќ mente Ho̠ṛko̠ko pasnao̠akana.
  2. b) 1793 Kr. salre jumi reaќ jao̠ge tahẽn mạlikiạ ạidạri ṭarhao̠ (ciro sthayi bondobostho : Permanent settelment of 1793); no̠a ạn reaќ bạṛić jo̠ do̠ neho̠ṛko lạgiť- hamesa baṛhao̠ idie khajna o̠ne o̠ka kho̠n do̠ ńir bańcao̠ќ reaќ as tahẽkan.
  3. c) Birbanṭa Sido̠ ar Kạnhuaќ ạyurte ho̠elen Santal Hulre (1855-56) ạḍi aema Ho̠ṛko go̠ć o̠co̠len; o̠nko̠aќ o̠ṛaќ duạr, gại ḍaṅgra, arhõ aema maljalko no̠sṭo̠lena. Un o̠kte ho̠ṛko do̠ jo̠m-ńu reaќ o̠bhab, kạmi ńam reaќ o̠bhab, Deko̠ ho̠po̠nko ṭhen chinạpuri, sikiṛ ar bạiri mẽťte ńel o̠co̠ќ, mahajo̠nko̠aќ sibo̠ṛ, santhao̠ ar ar karo̠nko̠ iạte Ho̠ṛko̠ do̠ go̠ṭaṭạnḍi ạḍi sạṅgiń hạbićko̠ cherla berlawakana.
  4. d) Hul laha ar tayo̠mte hõ rel-so̠ṛo̠kre (1853-1890) hasa dipil kạmi ar nalha tumạlte ạsulo̠ќa aste Ho̠ṛko̠ do̠ Bangla ar Bạrind diso̠m hạbićko̠ pasnao̠akana. Un do̠ Bạrin diso̠mre ḍherge gajaṛ ar putit jumiko hõ bo̠gete tahẽ kana. Ho̠ṛko do̠ apnar lạgiť ar reṅgeć nacarko do̠ ja uḍić paesate Deko̠ kisậṛko lạgiť gajaṛko o̠do̠e babal maќ ṭạnḍi kate umbrạu khetko tearaťko̠a.
  5. e) Ca bagwanko̠re (1860) kạmi ạsulo̠ќa mente Asam ar sạṅgiń diso̠m- Sylheṭ ar Chiṭṭagang (Bangladeshre) dhạbićko lilkạr idi o̠co̠akana.
  6. f) Malda (India) jilạre Jitu Hembro̠maќ laṛao̠na/ ạulahan (revolution) (1927-32) : unjo̠khen hõ Banglaren Ho̠ṛko bo̠geteko chilbilạulena ar mucạť sen do̠ aema ho̠ṛge o̠ṛaќ duạr ńĩr bạgiaќte hante no̠teko dạṛakat́a.

Cetanre o̠len karo̠nko ar eṭaќ eṭaќ karo̠nko (jemo̠n ḍạn-jugin, ruạ-haso̠) iạte Santal ho̠ṛko do̠ aso̠kaete 1871 Kr. sal tayo̠m kho̠n Bạrind diso̠mte (Bangladesh hõ) ạḍi aemako bo̠lakana. Ar un kho̠nge Bangladesh reaќ (jilạko keceť hạṭińoќ laha) Dinajpur, Raṅgpur, Bo̠gura, Rajshahi, Pabna ar Sylhet, Chittagang jilạko̠re pasnao̠akan menaќko̠a. Ar nit do̠ ạḍi aema Ho̠ṛ juạn ko̠ṛa kuṛiko cạkri ar paṛhao̠ќ lạgiť Ḍhaka rajdhanire ar eṭaќ so̠ho̠rko̠re hõ menaќko̠a.

Ho̠ṛko̠aќ Lekha– Ho̠ṛko̠aќ lekhare ńelo̠go̠ќ kana 1921 Kr. sal reaќ ho̠ṛ-gunti lekate (nitoṅ Bangladesh’re menaќ) Nacho̠le thanare Santal ho̠ṛko- 3,397 jo̠n ar Go̠mo̠stapur thanare- 6,293 jo̠nko tahẽ kana. Cetanre o̠lakan eṭaќ jilạko̠re un o̠kte (1921) Santal ho̠ṛko̠aќ lekha baṅ baḍaeakana. To̠be Bangladesh sạdhin tayo̠m beso̠rkari Adibashi Unnayan So̠ṅstha reaќ ripo̠rṭ (1985)- lekate Rajshahi jilạ (keceť hạṭińo̠ќ laha) re 41,002 jo̠n ar Miso̠nariko̠aќ repo̠rṭ (1980) lekate Dinajpur jilạ (keceť hạṭiń laha) re 43,196 jo̠n Santal ho̠ṛko lekha ńamakana. Inạ tayo̠m 1991 Kr. sal reaќ so̠rkari ho̠ṛ-gunti hisạbre go̠ṭa Bangladeshr’re Santal ho̠ṛko̠ 2,02,162 jo̠nko lekha ńamakana. Menkhan Santal ho̠ṛko̠ren ạќyurko Ho̠ṛaќ no̠a lekha baṅko aṅgo̠ceť kana. Onko̠aќ pạtiạu un o̠kte (1991) Santalko̠aќ lekha arhõ jạsti tahẽ kana. Ar nit (2012) do̠ko o̠hmaeda Ho̠ṛko 3,00,000 (pe lak) ganko ho̠yo̠ќa.

Santalko̠aќ Legcar :

So̠maj bebo̠stha- Bangladesh’re Santal ho̠ṛko̠aќ legcar do̠ bậṛtikaete jug cetan jug mare (traditionally) dhara pańjaete heć daraekana. To̠be hẽ, dinke din so̠maj se legcarre aema phera phiri ho̠eakanre hõ no̠a phera phiri se bo̠no̠do̠lre ạḍi hạrgaser, ganḍerṭhela ar bhirkuṭ co̠go̠ṛteť do̠ ko̠mgea. Bicko̠m ḍher Ho̠ṛko mudre nit hõ napae ạricạliko rukhiại reaќ ãjhãṭ mo̠n menaќ tako̠a, ạkhir o̠ktere do̠ baṅko daṛeaќ kan.

Ado̠ nebetar Bangladesh’re Ho̠ṛko̠aќ so̠maj bebo̠sthare Be-Isại se mare ho̠rarenko talare do̠ mạńjhi paraniko mare dhara lekage metaќme- Mạńjhi, Paranik, Jo̠g-mạńjhi, Jo̠g-paranik, Naeke, Kuḍạm-naeke ar Go̠ḍet no̠ko eae jo̠n liạ ato̠ mạńjhi paranik menaќko̠a. Ar Isại ho̠ṛko talare do̠ ḍherkaete no̠ṅkako ńelo̠ќ kana-  Mạńjhi, Paranik, Jo̠g-mạńjhi, Go̠ḍet ar girjạ-mahaso̠e (nui do̠ purạ rạsiạ do̠ baṅ). No̠ko̠ do̠ ato̠ so̠maj ńel calao̠ ar so̠maj reaќ kạmiko̠ko purạret́ kana. Ar Isại, Be-Isại, se judạ judạ Isại do̠lren mesalko tahẽn khan o̠nḍe do̠ jo̠to̠ do̠lrenko kho̠n ho̠ṛ hatao̠ kate ato̠ mạńjhi paraniko ṭarhao̠ќ kana, ar so̠maj reaќ kạmiko̠ko purạeť kana. Dho̠ro̠m kạmi do̠ apo̠n apo̠n do̠lren ho̠ṛko liạko purạueť kana. Inạpo̠r mạńjhi paranik cetan do̠ ko̠ekṭi (eae/irạl se ḍher hõ) ato mạńjhiko cetanre Desmạńjhi ar pe/pon desmạńjhiko cetanre do union/ (pancaet) Pargana bebo̠stha menaќa. Miť bar thanare do̠ thana pargana hõ menaќko̠a. Ado̠ ̠latarren mạńhi paranikko̠aќ kạmi do̠ apnar tạrire ato̠ so̠maj calao ar bicạr sạlisko phanḍao. Desmạńjhi ar parganako̠aќ kạmi do̠ ato̠ren mạńji paranikko bud so̠lha emako ar muskil ghuṛire go̠ṛo̠ako. Ar no̠ko mạńjhi paranik, Desmạnji, Parganako do̠ bachnao reaќ niạm lekate ato ho̠ṛko̠aќ bho̠ṭ daraete nirikaќ serma bho̠r lạgit́ko ṭarhao̠ќ kana, janam dara o̠aris ạidạrite do̠ baṅa. Ado̠ eṭaќ eṭaќ jạt se so̠majko mo̠dre ho̠eakan jug reaќ phera phiri lekage Santal ho̠ṛ-so̠maj se legcarre hõ aema phera phiri se bo̠no̠do̠l do̠ ho̠eakangea. Ar no̠a bo̠no̠do̠lre jemo̠n lahanti menaќa o̠nkage belahanti hõ ńelo̠go̠ќ kana. Bangladesh’re Ho̠ṛko̠aќ bo̠no̠do̠lre lahanti do̠ no̠ako̠ ńum halaṅko̠ќa :

  1. O̠lo̠ќ paṛhaore Ho̠ṛko ḍherko lahawakana. To̠be tulạ-jo̠kha lekhan Ho̠ṛko nit hõ Deko̠ko kho̠n aso̠kaete cetan rada sikhạunare do̠ ḍher taeno̠makange menaќko̠a. Ar cạkrikore metaќme tala kho̠n kạṭić hudạko̠re chaṭ chuṭko bo̠lo̠ќ kana. Menkhan sarkari cạkrire do̠ ạḍi harać hurućko bo̠lo̠ќ kana.
  2. Nahãќ jug reaќ biggan, karigo̠r, ran murgạn ar ar cetan darja reaќ sikhạunako̠re Ho̠ṛko bại bạiteko lahaќ kana ar ako̠aќ cintạ bhanare hõ bo̠no̠do̠l ńelo̠ќ kana. Laha leka ḍạn juginre unạќ pạtiạu bạnuќa, o̠r o̠po̠r, hạnḍi pạurạre jao̠ge jo̠beko̠ќ ḍher bạgiakana. Ar huḍiń karo̠nte hõ o̠ṛaќ duạr, khet baṛge se janam diso̠m hõ ńir bạgiaќ mo̠n hõ ḍher komakana. Ho̠ṛko do̠ eṭaќ jạtren metaќme Deko̠ko são hõko seleť daṛeaќ kana; ar so̠rkari, beso̠rkari o̠phisko̠re hõ laha kho̠n do̠ ḍhergeko jo̠gajo̠g daṛeaќ kana.
  3. Manwa jiṅgi, manwa ạidạri, rajạri, diso̠m duniạ, dho̠ro̠m ko̠ro̠m ar ar babo̠tko̠re Ho̠ṛko laha kho̠n nebetar ḍherko ao̠dhanakana. Acar beo̠har, ho̠ro̠ќ banden, sapha sạphi, ho̠ṛmo̠ cerha, jo̠m-ńu, o̠ṛaќ duạr ar jae jo̠to̠aќ ko̠rege napaeko bo̠do̠l hijuќ kana. Ho̠ṛko̠aќ apnar jiṅgire ar so̠maj jiṅgire reṅgećre hõ jiṅgi khemao dharare ḍher lahanti ńelo̠ќ kana.
  4. Mucạť katha sikhnạt ho̠ṛko aḍepase reaќ hao̠bhao (environment), diso̠m duniạ reaќ urạli (influence) napaeko buj darameť kana ar so̠ќho̠t́ urạli (posetive influence) do̠ kajre lagao̠ ar peṛta/ulṭạ urạli (negetive influence) kho̠n ńir pho̠ṛ baṅ kate o̠na teṅgo̠ daram ar apnar ho̠k liạ lạṛhại bańcao̠ќ ḍherko ceťeť kana.

(Ol tungek’a)




Usạrage jhijoḱ kana Sikhnạt Sãota

Ko̠ro̠na Mohamari karo̠nte diso̠m reaḱ sanam sikhnạt são̠ta do bo̠ndhgea nit hạbić. O̠na bo̠nd gão̠tako̠ ạḍi usạrage jhićako mentey badae o̠co̠kan diso̠mren sikhnạt mo̠ntri Dr. Dipu Moni. Gurubar Jatiyo̠ Bisho̠ Biddalo̠y latarre menaḱ ko̠lege pạṭhuạ ko̠ mo̠dre go̠ṭa diso̠m kho̠n nanan biso̠yre jo̠to̠ kho̠n so̠ro̠s jo̠an ko̠ 30 pạṭhuạko̠ Vice chancellor Award (so̠na siro̠pa) em akhaṛa re selet́kate niạ kathae lại jạhirakada.

Jo̠to̠ sikhnạt são̠tage jhić lạgit́ saṕṛao̠ akana. Ko̠ro̠na biso̠yren jạtiyạri so̠po̠lha co̠mmittee ko̠aḱ so̠lha ńamlen khan ge ạḍi usarage niạ sikhnạt são̠ta do̠ jhić reaṅko̠ hudiso̠ḱ kana.  Dr. Dipu Moni Mahaso̠e ko̠aḱ ko̠ro̠na ṭikạ hatao babo̠te menkeda diso̠mren sanam mahaso̠e ko̠ge niạ ṭikạ do̠ko̠ ńama.  Enạ tayo̠m to̠rkhan to̠rkhante jo̠to̠ ko̠lege versiti pạṭhuạko̠ hõ ko̠ro̠na ṭikạ ko̠ ńama.

Diso̠m reaḱ Jatiyo̠ Bisho̠ Biddalo̠y (National Universit́y) do̠ pạhil dhao̠ leka niạ serma kho̠nge Vice chancellor Award (so̠na siro̠pa). Ar nit kho̠n do̠ diso̠mren so̠ro̠s pạṭhuạko̠ talare niạ do̠ jao serma emo̠go̠ḱa. Niạ akhṛare maraṅ mukhiạ hisạbte selet́e tahekana Jatiyo Bisho̠ Biddalo̠y ren  Upacarjo̠ D.  Harun-Ur-Rashid, Manotan peṛa hisạbte selet́ko tahekana Shiknạt Upo- Montri Mo̠hibul Hasan Chowduri, Bisho̠ Biddalo̠y mo̠njuri co̠mmission ren chairman D. Kazi Sohidullah, Shikhnạt socib Md. Mahbub Hosen, Madhomok ar Ucchomadhomic odhidoptoren Mohaporicalok D. Saiyod Golam Faruk.




JULI – 7

Juli Pre̠m ńam kede khane̠ hudis le̠da baṅma paro̠me̠naḱ sanamaḱ hiṛiń kate̠ e̠kkalte̠ nãwã jio̠ne̠ e̠ho̠ba ać kusiaḱ le̠kanaḱ jio̠n. Ạkinaḱ jio̠n. Bar ho̠ṛaḱ jio̠n. Pre̠m ar Juliaḱ jio̠n. Tho̠ṛa din do̠ nãwã nisạre̠ khub be̠sgekin khe̠mao̠ le̠da. Juli hõ bho̠rme̠-bho̠rme̠ te̠ pạtiyạu idiḱkan tahẽ̠na Pre̠mre̠. Me̠nkhan tinạḱge Juliaḱ pạtiyạu Pre̠mre̠ diṛho̠ idiḱ kan tahẽ̠na Pre̠m hõ bại-bạite̠ Juli se̠ć kho̠ne̠ ạtruń Idiḱkan tahẽna gate̠ko Pre̠m babo̠tte̠ ar ạkinaḱ nãwã so̠mpo̠k babo̠t te̠ye̠ lại so̠do̠r akawat́ko tahẽkana….. pase̠ć rạskate̠. Julie̠ hudise̠t́ tahẽna no̠a do̠ bại-bạite̠ nãhãḱ juto̠ḱa. Pase̠ć Pre̠maḱ dulạṛre̠ aćaḱ diṛho̠ idiḱ kan pạtiyạr khạtirte̠.

Jo̠kho̠n sanam se̠ć kho̠n khạtir kate̠ Pre̠maḱ tige Juli saṕ urić re̠aḱe̠ go̠ṭa ṭhik ke̠da o̠nkan o̠kte̠re̠ Rupaḱ no̠a ciṭhi Julie̠ ńam ke̠da. Go̠ṭa ciṭhi e̠ge̠r chaḍa ce̠t́ hõ baṅ tahẽkana. E̠ke̠n nisṛạu ar he̠no̠sta ar hirkhạ kạli-ko̠lo̠mte̠ kago̠j re̠ye̠ po̠tao̠ akat́ tahẽna. Mucạt́ mucạt́ re̠ye̠ o̠l akawade tahẽna. “Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱme̠.”

Juliaḱ kukmũ gaṛ do̠ mit́ ripit́re̠ dhasao̠e̠ntae̠a. Rup arhõ Juliaḱ jio̠n duạr re̠ye̠ te̠ṅgo akan tahẽna. Niạ do̠m do̠ dulạṛ re̠aḱ baha ḍalwaḱante̠ do̠ baṅ bicko̠m jạnum jhạnṭi saṕ kate̠. Juli salaḱ o̠nto̠r re̠aḱ duk hạṭiń lạgit́ do̠ baṅ bicko̠m Juliaḱ ḍaharre̠ jạnum ramphae̠ lạgit́.

Kandha re̠aḱ ńutre̠ Juliaḱ mẽ̠t́ khon mẽ̠t́daḱ jạṛie̠na-hiḍir-hiḍir. Me̠nkhan o̠na jo̠d lạgit́ do̠ o̠nḍe̠ o̠ko̠e̠ hõ baṅko tahẽkana. Juli be̠re̠t́ kate̠ bijli bạtie̠ je̠re̠t́ ke̠da. Ạrsi samaṅre̠ye̠ te̠ṅgoe̠n khan aćaḱ muṭhạn hõ bae̠ o̠ro̠m daṛe̠ada Juli. Ar ạḍi laṅga aṛaṅte̠ye̠ ro̠ṛana, “Dear Juli, you have become Julooy jizbel” (Dulạṛiạ Juli am do̠m khilḍi cabae̠na).

Ar aćaḱ blouse bhitri khon Rupaḱ ciṭhi o̠ḍo̠k ke̠t́te̠ye̠ paṛhao̠ do̠hṛa ke̠da. Juliaḱ mẽ̠t́ mit́ pante̠te̠ ol akat́ haro̠pre̠ jalat́ uriće̠ntae̠a… “Bis jo̠m me̠ ar baṅ khan phạsi gujuḱ me̠….”

Bại-bạite̠ o̠na ciṭhi tirmit́-tirmit́te̠ o̠ṛe̠j tuluć to̠go̠ć ḍaṭa kate̠ Julie̠ ro̠ṛ ke̠da “Rup, bis hõ bạń jo̠ma ar phạsi hõ bạń ho̠ro̠ga. Ińaḱ jio̠n no̠ro̠k be̠nao̠ kate̠, no̠nkan sikhạuna e̠mo̠ḱić am do̠ o̠ko̠e̠? Lucạ; se̠ta; chi…”

Ar nạkić saṕ kate̠ uṕ são̠hae̠ tuluć hindi re̠aḱ mit́ṭe̠ć do̠ha ro̠ṛ ro̠ṛte̠ nạkijo̠ḱe̠ e̠ho̠ṕe̠na:

“Ham ko mita sake

Jamane me wo dam nahin,

Jamana khud ham se hae

Jamane se ham nahin.”        

M U C Ạ T́  




JULI – 6

Julie̠ hudise̠t́ tahẽna aćaḱ lạukạ do̠ Rup jion-jalakar re̠aḱ mit́ ḍhip khone̠ buhe̠l go̠t́ akada ar o̠na bańcao̠ dhe̠s kate̠ ae̠ma ho̠ṛ o̠nare̠ko de̠će̠na ar unumo̠ḱ bo̠to̠rte̠ akoge lahare̠ko phe̠ḍ sa e̠na. Jãhãe̠ge ać so̠rte̠ko hijuḱ onkoge as kate̠ Juli aćaḱ lạukạre̠ jae̠gae̠ ać sorte̠ko hijuḱ o̠nkoge̠ as kate̠ Juli aćaḱ lạukare̠ jae̠gae̠ e̠makoa; arko phe̠ḍle̠nre̠ ạḍi hae̠nisas kate̠ hahaṛa, bhabna ar hirkhạ me̠sal no̠jo̠rte̠ be̠ṅge̠t́ akote̠ aćaḱ dugur duguro̠ḱ o̠nto̠r re̠aḱ se̠ṅge̠l mẽt́ daḱte̠ye̠ iṛija. Juli doe̠ hiṛiń akat́ tahẽna uni doe̠ maejiu kana me̠nte̠, bicko̠m aćaḱ ho̠ṛmo̠ do̠ mit́ṭe̠ć mạṛige̠ye̠ hudis akat́ tahẽna.

E̠nhõ Juli Rup bae̠ hiṛiń daṛe̠ae̠ kan tahẽna.

Pe̠ bo̠cho̠r din Juli ako o̠ṛaḱre̠n salaḱ jãhãn so̠mpo̠kge bae̠ do̠ho̠ le̠da. E̠nte̠ laha-laha re̠aḱ bar bo̠cho̠r ma Rupe̠ bhulạu akade̠ tahẽn se̠ do̠sar ma Julite̠ko o̠ṛaḱre̠n Juli bahre̠re̠ tahẽ̠nkan iyạte̠ uni upạrte̠ digdhạte̠ko pe̠re̠ć akan tahẽnge. De̠ne̠-banar se̠ć kho̠ne̠ pạsuṛe̠n khan Juli bại-bạite̠ te̠saraḱ ar sanam khon muskilaḱ ḍaharre̠ye̠ mõ̠hnḍae̠na.

Aćte̠ aćaḱ jio̠n sambṛao̠ lạgit́e̠ mo̠ne̠ muruk ke̠da.

O̠nto̠r re̠aḱ se̠ṅge̠l ar pe̠ṛa pạrbạ kho̠ne̠ be̠gare̠nte̠ Juliaḱ mo̠n sanam se̠n kho̠n ạtruńe̠ntae̠a ar aćaḱ kạmire̠ hõ bại-bạite̠ye̠ tayo̠m idie̠na. Ḍhe̠re̠ tayo̠me̠n khan ar laga lạgi bar dhao̠e̠ phe̠le̠n khan re̠gular khon do̠ko oco̠ḱ kedea. Me̠ṭro̠n ạḍi ãṭe̠ dayawadete̠ ar Juliaḱ o̠bo̠sta ṭhik-ṭhike̠ baḍae̠ kan tahẽ̠kan iạte̠ o̠nḍe̠ge receptionist (daḱramić) re̠aḱ kạmiko e̠madea. Receiptionist  re̠aḱ kạmi Juli khub be̠ste̠ye̠ calao̠ banao̠e̠t́ tahẽkana.

Me̠nkhan sanam nãwã hijuḱko ho̠ṛaḱ umul ar muṭhạnre̠ Juli do̠ Rupaḱ umul ar muṭhạngeye̠ se̠ndrae̠t́kan tahẽna. Jao̠ge uni ṭhe̠n ae̠ma ho̠ṛko hijuḱ ar akoaḱ dukko lạia. Me̠nkhan Juli o̠nko sanam ho̠ṛaḱ dukre̠ aćaḱ dukgeye̠ ńe̠l ńame̠t́ tahẽna ….. ar o̠nkoaḱ aṛaṅre̠ Rupaḱ aṛaṅgeye̠ se̠ndrae̠a; o̠ne̠ unie̠ me̠tade tahẽkan: Juli, tin din no̠a dhạrtire̠n tahẽna un din ińaḱ sahẽ̠t́re̠ amaḱ hõ adha hĩs tahẽna…” me̠nkhan Juliaḱ hĩsre̠ do̠ din-po̠r-din ḍhe̠r idiḱ kastao̠ ar bhabna ar duk chaḍa ce̠t́ hõ bae̠ ńam akat́ tahẽna, nun din. Ar-ar no̠nkan katha jãhã do̠, Juli bajarre̠ hirkhạwaḱre̠ hõ bae̠ hiṛiń daṛe̠waḱ.

Mõṛe So̠ro̠s Kạhni puthi khon tumạl akana; ol to̠ṅgeḱa.




Hoṛ Sado̠m ar Gadha

Mit́ hoṛre̠n Sad̠om ar Gadhakin tahẽkana. Uni hoṛ do̠ Sado̠mge ḍhe̠r do̠e̠ mãyãwae̠ kan tahẽkana. Ar Gadha do̠ ḍhe̠r do̠ bae̠ mãyãwae̠ kan tahẽkana. Sado̠m do̠ jaoge̠ rawal rawalaḱe̠ chalawae̠(bojhawae̠) kan tahẽkana, ar Gadha do̠ hamal hamalaḱ.

Mit́ din Gadha do̠e̠ ruạe̠na. Aćaḱ chala (bojha) bae̠ idi daṛe̠aḱ kan tahẽkana. Unre̠ Gadha do̠ Sado̠me̠ nẽhõradea, “Ma dayakate̠ goṛowạńme̠, te̠he̠ń do̠ hoṛmo̠re̠ jut bạń ạikạuet́a.”

Menkhan Sado̠m do̠ Gadhae̠ landawadea, are̠ me̠tadea, “Am do̠m asketo̠ḱ kana, cekate̠ bam idi daṛeaḱ kana? Amaḱ chala (bojha) am tege iditam.” Sado̠m do̠ entehõ Gadha bae̠ goṛowadea. Onate̠ Gadha do̠ ạḍi ãṭe̠ bhabnaye̠na.

Ado ạḍi tạpis se̠toṅ hõ sạrdiye̠na, Gadha do̠ bại-bạiteye̠ thakao ar ạḍi ãṭe̠ laṅgaye̠na. Ạḍi sạṅgiń do̠ bae sen daṛeat́a. Khan ackage̠̠ soṛok aṛe re̠ye̠ bhindạṛena are̠ goće̠na.

Uni hoṛ do̠ uni goć Gadhawaḱ chala (bojha) doe̠ raṛake̠t́a. Ar Sadọmrey ladeke̠t́a, ar mone̠ monete nonkae̠ hudiske̠t́a, “ Nui Goć Gadha hõ bajarte̠ń idiye̠a, ar hartate̠t́ do̠ mit́ se bar ṭakateń ạkhriń taea. Khan uni hoṛ do̠ uni Goć Gadha hõ Sado̠m re̠ye̠ ladekedea.”

Nito̠ḱ do̠ uni Sado̠maḱ chala (bojha) pe̠a hoye̠n taea-Aćaḱ bojha,Gadhawaḱ bojha, ar uni goć Gadha.

Sado̠ m do̠ ać tege sạjại doe̠ ńamana. E̠nte̠ aćaḱ suk re̠ye̠ rạskạḱ kan tahẽkana, ar Gadhawaḱ dukre̠ uni do̠ Gadha bae̠ goṛoadea, ekene landawadea. Nitoḱ Sado̠ do̠ Gadhawaḱ kạmi hõe̠ ńamke̠t́a.

 

Source- Mare Santali Gidrạ-kạhni puthi khon tumạlaḱ




Suluk Ṭhạiko Ńamkeda Rupina Hembromtako

Rupina Hembromaḱ umer nit do̠ 80 serma. Oṛaḱ hoṛ tae do̠e̠ hana puri akana ạḍi laharege. Aćre̠n mit́ koṛa Robeṭ Hembrom, bạhu kuṛi Sukhina  Kisku ar goṛom gidrạ Riyamuni Hembrom ko niye̠te̠ haron kosṭo tala tege akoaḱ din do̠ko khemao̠e̠t́ tahẽkana. Koṛata̠e ar bạhukuṛi do̠ e̠ṭaḱ hoṛaḱ khe̠t baṛge re̠gekin kạmi nalha joṅ kan tahẽklana. Menkhan ona hõ ruạ haso iạte̠ jao̠ge do̠ nalha kạmi lạgit́ baṅkin sen daṛeaḱ kan tahẽkana, ar hõ goṭa serma do̠ oka do̠ kạmi hõ baṅ ńamoḱa.bạhukuṛiaḱ nalha arjao̠ te̠ jãhã lekate̠ noa santal gharońj do̠ calaḱ akan tahẽkana. Rupina ar uni gharońjre̠n koaḱ do̠ akoaḱu nijaḱ jãhãn jumi jaega kodo̠ baṅ tahẽkan takoa. Sarkar bahaduraḱ khas jumire̠ jhạnṭi thopram oṛaḱ benao̠ kate̠ ko tahẽn kan tahẽkana.
E̠nre̠hõ noa mucạt́ pạṛiạre̠ heć kate̠ Rupina ar ać gharońj re̠n koaḱ juṭạu akawat́ koa mit́ṭe̠n mońj bohoḱ umul ṭhạ̃i. Mujib borso re̠aḱ sandes hisạbte̠ adha Iṭạ re̠aḱ oṛaḱ ńam kate̠ niṛai okte̠ seṭerat́koa akoaḱ jionre̠.Ona saõteko ńam keda akoaḱ nijaḱ jumi. Nunạḱ din sarkar bahaduraḱ oka khas hasare̠ ar hõ e̠ṭaḱ santal hoṛko saõte  oṛaḱ duạr kate̠ tahẽnkan ́tahen ona hasage apan ạpin hoṛaḱ ńutumre̠ko ol caṛhaoat́ koa. Rupina ar uniaḱ gharońjre̠n ko do onate̠ ạḍiko kusiḱ kana. Noa buḍhi oktere̠ Rupina thar-tharao̠ateye MaranX Montri Sheikh Hasina Gunman joharez emaea kana arez meneda, “Uni do̠ ale̠ oṛaḱe̠ e̠mat́le̠a, Uni hõ jemon do̠ bogeye̠ tahẽn.ar goṭa jiṅgige jemon nonka ge hoṛkoe̠ goṛo idiako”

E̠ken Rupina Hembrom do̠ baṅ Kbhudro Nrigusṭi santal saõtare̠n  50 goṭe̠n gharońjre̠n sanam hoṛge jaejug bohoḱ aḍoḱ jaeko ńam akada Gobindo ganj Kamdia Union re̠aḱ Caṅgura Ato re̠aḱ Mora bosta pukhri ḍhip re̠aḱ Santal atore̠. Oṛaḱ ar jumi ńam kate̠ nook hoṛko talare̠ nitoḱ do̠ rạskạ re̠aḱ oktege seṭer akana. Hasa oṛaḱ bodolte̠ adha Iṭạ oṛaḱ ńam kate̠ thoṛa niṛại ashrae ko ńm keda noko hoṛko. Ona tege ko onko hoṛ kodo̠ akoaḱ pạrsi teko menkeda, “Manotan Maraṅ Montri am e̠makt oṛaḱ ńamkate̠ ale do̠ ạḍi napae̠ menaḱ lea, AE̠MA SARHAO̠”

Source-Dainik Somokal-03.02.2021




Mit́ Bepari Hoṛ ar Tạruṕ

Mit́ṭeć ho̠r do̠ bir aṛe̠ aṛe̠te̠̠ se̠n akana. O̠na ho̠r aṛe̠re̠̠ mit́ṭe̠ć kũi me̠naḱa. O̠na do̠ Iṭạte̠̠ do̠ baṅ to̠la ar daḱ hõ tho̠ṛage tahẽkana.

Mit́ṭe̠n Tạruṕ  do̠ o̠na kũi aṛe̠te̠̠ paro̠mo̠ḱ jo̠khe̠ć o̠na kũi re̠ye̠  ńure̠na. O̠na jo̠khe̠ćge mit́ṭe̠n be̠pari ho̠ṛ do̠ o̠na kũi ṭhe̠n daḱ ńui lạgit́e̠ se̠n sore̠̠na. daḱe̠ lo̠e̠ jo̠khe̠̠ć, kũi bhitrire̠ uni tạruṕe̠ ńe̠l kedea. Ar bo̠to̠rte̠ ạḍi gar te̠ye̠ kikiạuke̠t́a, are̠ pạc go̠t́e̠na.

Tạruṕ do̠ uni Be̠pariye̠ me̠tadea, “E̠ ho̠, Alo̠m bo̠to̠ro̠ḱa, ma dayakate̠ or rakabińme̠.”

Be̠pariye̠ menket́a, “ce̠kate̠ń rakaṕ me̠a?”

Tạruṕe̠ me̠nke̠t́a, “O̠ne̠ tare̠nrem lade akat́ bosta note̠ạńme̠, ar am do̠ saṕ ṭarhao̠ me̠.”

Uni Be̠pari do̠ barahite̠ bo̠sta mucạt́ seće̠ to̠l ke̠t́a. Ar moca se̠ć do̠ baṅ, Are̠ ãṛgoadea. Uni Tạruṕ do̠ o̠na bo̠sta re̠ye̠ sunduće̠na are̠ kapṭao̠ uriće̠na. Khange Bepari do̠e̠ or rakaṕ kedea.

Tạrup do̠ rakaṕe̠n torage, uni Bepari hoṛ jome̠ sanakedea.

Unre̠ bepari do Tạruṕe̠ me̠tadea, “Cet́ kana no̠a do̠? Amaḱ jiviń bańcao̠ ke̠t́ tama, ar do̠m jo̠me̠ń lạgit́ ?”

Ado̠ uni bepari hoṛ ar Tạruṕ mit́ṭe̠n Ḍaṅgra ṭhe̠nkin calao̠e̠na, Je̠mo̠ne̠ bicạr tạkin.

Unre̠ uni Ḍaṅgra do̠ mo̠ne̠ mo̠ne̠ te̠ye̠ me̠nke̠da, noko hoṛ hopon do̠ ạḍiko haro̠nińa, ar ạḍi hamal hamal bosta koko ladeańa, ar haṭ te̠ko idi ocońa. Ona iạte̠ uni Tạruṕe̠ metadea, “Ma jom got́kae me̠se̠.”

Me̠nkhan Be̠pari do̠e̠ me̠nke̠t́a, “Ẽ̠hẽḱ, baṅ jut le̠na.” Ado ona tayo̠m mit́ Loa dare ṭhẹnkin senena arkin  Lạliskeda.

Loa dare hõ mo̠ne̠ mo̠ne̠te̠ye̠ menke̠t́a, Nui hoṛ do̠ Ińaḱ joe̠ goda are̠ joma, Tạruṕe̠ jom lekhan boge koḱa.”

Ona iạte̠ Tạruṕe̠ metadea, “Hẽ ma jom got́kae me̠.”

Ado̠ ar hõ mit́ ṭe̠n To̠yo̠ ṭhe̠nkin se̠ne̠na, Uni To̠yo̠ do̠ bana hoṛaḱ Lạlise̠ ańjom ket́a, ar tạruṕe̠ kuli kedea. “ce̠kate̠ ona bosta re̠ dom bo̠lo̠ye̠na, mase̠ dayakate̠ mit́ dhao̠ uduḱạńme̠.”

Tạruṕ do̠ To̠yo̠ye ̠me̠tadea, “ce̠kate̠ bam bujhạue̠da,” ar me̠nkate̠ usạra ona bosta bhitri se̠će̠ sunduć bo̠lo̠ye̠na,

Uni To̠yo̠ do̠ Be̠pariye̠ me̠tadea, usạra usạra ma tol e̠se̠de̠m,Khange Uni be̠pari ho̠ṛ do̠ ạḍi usạrae̠ tol e̠se̠t́ kedea. Ar uni Be̠pari ho̠ṛ do̠ maraṛte̠ uni Tạruṕ bhage te̠ye̠ do̠mao̠ kedea.




KUDUM KŨṚIT́ KUṚIT́

Dulạriạ Pạthuạko̠!

Gam-kudum do̠ nit kho̠n jao hapta ge chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ado̠ ma ape pe baḍaekan gamkudum hõ ale ṭhen ol kol tabonpe.. Ona hõ ńutum selet́ chapa so̠do̠ro̠ḱa. Ar Facebook sakam re bhed do̠ o̠l tabo̠npe.

Niạ calao̠en dhao̠ kudum chapayen reaṅ Bhed  do̠ no̠nka:

  1. Bhed: 1.Hukạ. 2.Kaera. 3. Gạsić.4.  Icạḱ hako̠. 5. Ić.

 

(2)

  1. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kuṛit kuṛit́ tege calaoena. Mase lạime cet́?
  2. Kudum kũṛit́ kũṛit́ Lipi kaṭa joroṅ joroṅ. Niạ do cet́ hoyoḱa?
  3. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kolkataren daroga kewaretae gucu. Lại mese bhala cet́ kana?
  4. Kudum kũṛit́ kũṛit́ mit́ hoṛ doe meneda ãṅgaḱme ar mit́ hoṛ doe meneda alom ãṅgaḱa. Lạipese cet́?
  5. Kudum kũṛit́ kũṛit́ kũṛit́ Rajaḱ pạṭkạm dạhṛi caba daṛekea?