Soman Ote̠tre̠n Ạdibasi Maejiuko kom mạjuriko ńame̠da

Jug Jug Khonaḱge pạṭ kạmi paisa ńamre̠ko eṛe heć akana noa soman otre̠n Ạdibạsi Maejiu kạmiạko. Casbas kạmire̠ herelko são soman te kạmi kate̠ rehõ mạjuri se kạmi paisa do̠ thoṛageko ńam ạgu akada. Enre̠ hõ reṅgeć jalate̠ dinạm ge thoṛa paisate̠ hõko kạmi ạguyet́ kana.

Chapai Sodor upojilạ re̠aḱ Bolṭha atore̠n kolhe hoṛ maejiu Nirạsi Ṭuḍu(44) do̠ 13 serma ume̠r khonge casbas re̠aḱe̠ kạmie̠da, un khonge uni do̠ nonkae ńe̠l ạgueda, niạ ko dinre̠ hoṛo rohoe̠ se ge̠t́ kạmi ko bạnuḱte̠ dare bagwan kore̠ pạṭe̠ kạmieda, onḍe hõ herel kạmiạ kodo dinre̠ 300 sae ko ńameda ar onko Nirạsi tako maejiu kodo 250 ṭaka ko ńameda, menkhan reṅgeć jalate̠ sanamaḱ baḍae kate rehõ kạmi lagawae kana.

Noa atore̠n ge eae kilạs re̠n pạṭhuạ kuṛi hopon Sorosoti Murmu do Mãhãḍaṅga High School ren pạ̣ṭhuạ hõ ona bagwan reye kami kana.

 

 

 

Uniaḱ memenaḱ do, “Tinre kạmiko tahẽna un redoń kạmieda.”Maejiu kạmiạ kodo kạmi paisa 250 ar herel kạmiạ kodo kạmi paisa 300 ko ńameda. Iń do noa nalha kạmi kate ińaḱ paṛhaoḱ re̠aḱ khorcań calaoe̠t́ kana ar saõte̠ oṛaḱ se gharońj rehõ goṛoń emoḱ kana, maejiu kodo herel soman kạmi kate rehõ kạmi paisa do thoṛa se kom geko emale kana.

Bil-bolṭha atore̠n Maloti Murmu(60) do amdaj 50 serma khonaḱ noa nalha-pạṭ kạmie kạmi kana, uni hõ jion etohoṕ khonge noa bar mẽt́te̠ (Boisommo) maejiu ko ńel ạguet́ ko kana.

Uni doe̠ meneda, “ce̠t́ upại ko bạnuḱte̠ mit́ leka apnar goroj tege jiwi bańcao lạgit́ lać daka juṛaua mente e̠ṭaḱ hoṛaḱ jumi kore̠ nalha kạmi hoyoḱ kana, ona hõ nebetar do aema kạmiko kom caba akana, aema bagwan se casbas jumi kore maejiu kodo kaxmi paisa 250 ṭakakọ ńameda, one okare̠ herel kạmia kodo dinre̠ ko ńameda 300 ṭaka. Hoṛo rohoe se geget́ okte do maejiu kạmiạ ko 300 ar herel kạmiạ kodo 400 ṭakako ńameda. Soman kạmi kate rehõ ale maejiu kodo aleaḱ asol hok khonle eṛe ocoḱ kana.”

Rajshahi Jilạ Godagạṛi upojilạ re̠aḱ santi paṛa atore̠n Alamonu Ṭudu(45) doe̠ kạmi kana mạsri goḍare̠, uni doe̠ lại keda, mạsri totot́ kạmire̠ uni do dire̠ 250 ṭakae ńama, herel ko khon 50 ṭaka thoṛa ńam kate̠ rehõ memen re̠aḱ cet́ hõ bạnuḱa, reṅgeć harob iạtege uni do kạmi lagawae kana.

Bil- bolṭha atore̠n bagwan mạlik Abul kasem doe̠ meneda, Maejiu kạmiạ kodo cas bas kạmire̠ ạḍiko gạkhuṛa, kạṭić dare rohoe por onko do ạḍi mońj ko joton daṛeaḱa, nonḍe do noage cạli do menaḱa, ona tege nonḍe do herel doko ńama 300 ar maejiu do 250 ṭaka.

Eken Kolhe ạdibạsi hoṛko talare̠ do baṅ chapai nababganj re̠aḱ aḍepase ren sanam lekan ạdibasi ko modre̠ menaḱko santal Urão Ar eṭaḱ ạdibas maejiu kohõ jug jug khoonaḱge noa eṛe ocoḱkan hal rege menaḱ koa, jaoge herel hoṛko khon 50/100 sae ṭaka kom se thoṛa kạmi paisa ko ńama. Menkhan reṅgeć hal khạtirte̠ cet́ hõ baṅ men kate̠ko kạmi ạgueda.

Bil-bolṭha Adibasi Besorkari Pạhil Iskul re̠n didimuni Saroda Rani hasda doe̠ meneda, Chapai sodor upojilạ re̠aḱ Bil-bolṭha, Coṭṭigram, Catra,Philṭipaṛa,ar Bolṭha ato kore̠amdai 300 kolhe hoṛ ar Rajshahi Godagaṛi upojilạ re̠aḱ Babuḍaṅ, ar Santipaṛa atore̠ amdaj 200 kolhe hoṛko menaḱkoa, mit́leka sanam koge (maejiu herel) jaejug khonaḱ nonkage kom majuri se kạmi paisate eṭaḱ koaḱ jumi reko nalha ạsuloḱ kana. Sarkarko noa re̠aḱ mit́ṭeć boge hudis jạruṛakoa.

Uttarboṅgo Adibasi Forum re̠n sabha mukhiạ Hingu Murmu doe̠ men akada, Noa Chapai jilạre̠ santal,Urão, ar kolhe ạdibasi, arhõ aema lekan adibasikote amdaj 1 lakh gan menaḱlea, ale noako jạti gusṭire̠n maejiuko do jumireko kạmie talea onko do tisge kạmire bako eṛea arko gạkhuṛ gea   enrehõ hok kạmi pạisa do bako ńameda jaoge onko doko hok khonko eṛanoḱ kana, Noa do ṭhikaḱ do̠ baṅ kana ạḍi usạrage noa do cabae jạruṛa.

Chapai nawabganj re̠n Mahila bisoyok Odhidopor re̠n upo poricalok Sahida Akhtar doe menkeda, herel maejiu re̠ bhedabhed baṅ komlen khan mạjuri se kạmi paisa ńam re̠aḱ kom/d̠her hõ baṅ komaoḱa, nit do maejiuko ạḍiko laha akana, mạjuri kohõ laha khonaḱ do aemage jut ńoḱ akana, nitić sarkar hoẽ maejiukoaḱ hok emoḱ cetanredo ạdie napae gea, asoḱ abon darakan din kore do̠ noa mạjuri kohõ mońj se midoḱa.

Dhạrti jakat jạtiạri gãota ar Unesco re̠ak website re̠aḱ guṭ katha ko lekate̠ dhạrti jakat maejiu serma hisạbte̠ 1975 serma re̠aḱ 8 March do̠ pạhil Dhạrti jakat Maejiu mãhã manao hoelena, noa re̠ak 2 serma tayom 1077 sermage Official lekate̠ Dhạrti jakat Maejiu mãhã hisạbte̠ noa mãhã do̠ hẽḱaḱ ko ńam keda.

Source-The Daily Star




Gotạ Dhạrti re̠aḱ sạri kạhtuk

Go̠ṭa dhạrti re̠ hoy parom akan maraṅ lạṛhại, e̠ṛe̠ se̠ phạsiạri be̠bo̠sa bạnij, rạput́(bhaṅga), bạṛić giḍikaḱ(binas) akan nạthi(dolil), kagojko Jo̠gaṛ ar laṛcaṛ lạgit́ go̠ṛo̠ e̠m se̠le̠t́ UNESCO do̠ 1992 sal khon “Memory of the World Register” re̠aḱ kạmie̠ e̠ho̠ṕ akada. No̠a re̠aḱ aso̠l jo̠s se̠ mo̠tlo̠h do̠ ho̠yo̠ḱ kana; Go̠ṭa dhạrti re̠ pasnao̠ akan ạḍi jạruṛ kago̠j, do̠lil, film se̠le̠t́ naksako jo̠gaṛ ar baṅ baḍae̠ ho̠ṛko talare̠ baḍae̠ oco̠ko lạgit́e̠ uskure̠t́ ko kana. No̠a re̠ o̠l rakaṕ oco̠e̠ lạgit́ do̠ International sompo̠k se̠le̠t́ dho̠mo̠s tahẽ̠n lagaḱa. 14 ho̠ṛ niyạte̠ “International Adviser Committee” ho̠te̠te̠ bachai, ńe̠l to̠daroki kate̠t́ no̠a register sakam re̠ rakaṕ lạgit́ ko suparisa. Inạ tayo̠m niyo̠m le̠kate̠ ạḍi jakjo̠mo̠k̠ se̠le̠t́ ńutumko lại so̠do̠ra UNESCO re̠n Maraṅ Ạyurić. UNESCO do̠ 1997 sal khon bar bo̠cho̠r po̠r po̠r “Memory of the World Register” kạmi te̠ye̠ hoe̠ purạu ạgue̠da. Go̠ṭa dhạrti re̠ no̠a do̠ ạḍi maraṅ aso̠laḱ kạmie̠ kạmi e̠da me̠nte̠ko so̠do̠re̠da. Ar no̠ako karo̠ntege go̠ṭa dhạrti re̠ ạḍi rạskạ se̠le̠t́ ko hẽ̠ḱaḱ kana. Nonka te̠ mit́ din do̠ go̠ṭa dhạrti re̠aḱ mimit́ jae̠ga re̠ tạlika kate̠t́ maraṅ document se̠ do̠lil do̠ jo̠gaṛo̠ḱa ar samṭao̠ kate̠t́ jo̠to̠ ho̠ṛ ṭhe̠n se̠ṭe̠r lạgit́ UNESCO do̠e̠ kạmi kana.   

Ropoṛ okte

March cando 7, 1971

Ropoṛ doe̠ e̠hoṕ le̠da ạyuṕ be̠la 3:20 miniṭ re̠ ar jae̠ga do̠ tahẽ̠ kana Rescorse Moydan (nito̠ḱ do̠ko me̠taḱ kana Sowardi Uddan) ro̠ṛ le̠dae̠ 19 minit ar total sobdo/katha do̠ tahẽ kana 1108 goṭe̠n no̠a ropoṛ doe̠ sab do̠ho̠ le̠da Pakistan International Film Corporation re̠n Managing Director, Abul Khaer M N A. Record ledae AH Khandoker. Noa Ropoṛ do̠ 12 Pạrsi(Bhasa) te̠̠ to̠rjo̠ma akana.

1971 sal re̠aḱ 7 march cando Jatir Jonok Boṅgobondhu She̠kh Mojibur Rahoman Rescorse Moydan (nito̠ḱ do̠ko me̠taḱ kana Sowardi Uddan) re̠ one̠ o̠ka maraṅ Ropoṛe̠ e̠m le̠t́. O̠na do̠ go̠ṭa dhạrti re̠ ạḍi maraṅ Ropoṛ(Biktrita) hoe̠ akana. No̠a ropoṛ re̠ me̠nḱa ae̠ma le̠kan ucrạn tahẽkana. E̠ke̠n 19 miniṭ re̠aḱ topoṛ re̠ uni do̠ Itihãs re̠aḱ jo̠to̠ doe̠ lại saḍe̠ akada. No̠a Itihãs do̠ e̠ke̠n Bangladesh re̠ngebon baḍae̠ kan tahẽ̠na. UNESCO se̠ć te̠ nito̠ḱ do̠ go̠ṭa dhạrti re̠n ho̠ṛko baḍae̠ ke̠da.

Dhạrti re̠n ae̠ma Mano̠tan ho̠ṛ do̠ 7 march re̠aḱ Ropoṛ re̠ ae̠ma mo̠ńj katha do̠ko lại so̠do̠r akada. O̠na khon e̠ke̠n bar ho̠ṛaḱ kathań o̠l rakaṕ ke̠da; 1. 7 march re̠aḱ Ropoṛ do̠ Sạdhin akan re̠aḱ maraṅ do̠lil – Nelson Mendela. 2. Boṅgobondhu aḱ hudisko e̠ke̠n Bangladesh re̠do̠ baṅ bicko̠m go̠ṭa dhạrti re̠n ho̠ṛko aṅgo̠c e̠da – Nobel Winner Economics Ormritto Sen.

Mucạt́ katha do̠ ho̠yo̠ḱ kana je̠; Boṅgobondhu do̠ 7 march re̠aḱ ropoṛ Gapal marao̠ te̠ rajạrire̠ mo̠ńj hor te̠ taṛam kate̠t́ ge 9 cando lạṛhại kate̠t́ lakh lakh ho̠ṛaḱ mãyãm jo̠ro̠ kate̠t́ teheń Go̠ṭa Dhạrti re̠aḱ mancitro re̠ Sạdhin Bangladesh re̠aḱ jae̠ga doe̠ ńam akada.




E̠ Maraṅ Buru

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi do̠ho̠em sikhạuke̠t́lea, Un kho̠nge

Hihiṛi Pipiṛi kho̠nle chuḍạrakana,

Hararata kho̠nle chingạuakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi co̠ḍo̠rem sẽṛãwat́lea, Un kho̠nge;

Kho̠j Kaman kho̠nle at́akana,

Sasaṅ Beḍa kho̠nle oṭaṅakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi ńuem sẽṛãwat́lea, Un kho̠nge;

Cae Campa kho̠nle sạ̃ngińena,

Bado̠li Kõ̠eḍa kho̠nle sahaena.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍi ńuem hewa ket́lea, Un kho̠nge;

Aema sabhyatale ńir bạgiada,

Aema sona gaṛle deya giḍiada.

E̠ Maraṅ Buru!

Tis kho̠n hạṇḍile tala oṛaḱ kedea, Un kho̠nge;

Aema simạle re̠ć ocoakana,

Aema ḍiṇḍạle e̠ṛe̠ ocoakana,

Sajao gharo̠ńj rạput́akana

Rilạmala somaj bo̠ḍeyakana.

E̠ Maraṅ Buru!

Cedaḱ co̠m sẽ̱ṛãwat́le

Cedaḱ co̠m hewaket́le

No̱ḱo̠e ona dusturge nit hạbić

Enan hewage teheń hạbić

Menaḱge somajre jiạṛ jiwet́.

E̠ Maraṅ Buru!

Ar tinạḱ din noṅkage…

Hạṇḍirege jo̠be̠le tahe̠na




LOBOḰ KÕ̠Ḱ

Ale gạḍiạ piṇḍhạre dingie duṛuṕko̠ḱ,

Mase bhala ńe̠lepe nui loboḱ kõ̠ḱ,

Ghaney kidić ke̠de̠jo̠ḱ,

Ghaney tiạr so̠ko̠jo̠ḱ.

Ńe̠loḱrema ekal mõ̠ńjo̠ko̠ć,

Jo̠mkoae hako kaṭko̠m gạḍiạ ro̠ko̠ć,

Hilạuate gạḍiạ daḱ hõ̠co̠ so̠ko̠ć,

Jo̠m jo̠ṅaḱme kõ̠ḱ cẽ̠ṛẽ̠ mo̠ṭo̠ć-mo̠ṭo̠ć.

Ghaney dạṛ ghaney uḍạu phe̠ḍo̠ḱ,

Hako ńe̠lte hante-nho̠te̠y phe̠do̠ḱ,

Hako do̠e jo̠mkoa kikić ko̠ko̠ć ko̠ṭo̠ḱ,

Coelo ṭhoṇṭa ńe̠ltaepe thutmạ ho̠ṭo̠ḱ.

Ńindạma ho̠po̠n so̠ṅgey hạmbut́ko̠ḱ,

Dinman dinma hako lạgit́e tumbut́ko̠ḱ,

Dạṛete hako do̠e so̠gaḱ,

Gạḍiạ gaḍa ḍobhaḱ.

Kõ̠ḱmale go̠ćkede,

Sunum buluṅ bạnuḱtale,

Ce̠t́tele ro̠ṅ-cho̠ṅe̠a?

De̠n buḍigo sunum buluṅ,

To̠be̠ tho̠rle ro̠ṅ-cho̠ṅe̠a.




Tuṛi jaṅ Soman Pạtiạu

  1. Pạhilre̠ iń do̠ apeko tuṛi jaṅ reaḱ ce̠tʹ bhageaḱtet́ me̠naḱa ona re̠aḱ tho̠ṛań lại abona: A) Tuṛijaṅ khoć abo do̠ Sunum, proṭin, ̣ḍaṅgra koaḱ jo̠m lạgitʹ khoil, daka utu lạgit́ sahan arhõ ran te̠yar lạgit́ hõ niạ do̠ kạmi re̠ko lagaoa; He̠nde̠ se̠ araḱ tuṛi re̠aḱ sunum do̠ mãnda, haso aema rokom bat re̠aḱ ar je̠l haso re̠ko lagaoa. Niạ chaḍa hõ ar araḱ kore̠. Niạ chaḍa Bilạt diso̠m re̠naḱ sasaṅ tuṛi ko hõ aema kạmi re̠ko lagaoe̠da.

Arhõ Markin Jukto rasṭro̠, Europiyo̠ Unio̠n, Amerika ar Kanaḍa re̠do̠ no̠a tuṛi sunum jo̠m do̠ bond gea. Ce̠daḱ je̠ noa re̠do̠ Urik esiḍ karo̠nte̠. Me̠nkhan ho̠ṛmo̠ barhe̠re̠ o̠jo̠ḱ se̠ lagao do̠ baṅ bo̠nda.

Tuṛi dare̠ do̠ tinạḱ lạṭuḱa se̠ tinạḱ lạṭu haraḱa ? Abo do̠ aema hoṛ gebo̠n baḍaea ar hõ aema ho̠ṛge babon baḍaea ṭhik se̠ baṅ ? Niạ do̠ aema maraṅ haraḱa 6 feet khon 20 feet usuloḱa. Ar abo judibon ńe̠l Baṅgladiso̠m re̠do̠ 2 feet kho̠n 6 feet usuloḱa. Niạ do dhe̠r kaite̠ mo̠ddho̠-prajco̠, Afrika ar Amerika re̠naḱ tho̠ṛa jaegare̠ ho̠yo̠ḱa. To̠be̠ jo̠to̠ khon do̠ maraṅ usuloḱa Israe̠l diso̠mre̠ ar noa do̠ re̠aṛ okte̠ mońjge ho̠yo̠ḱa.

Baṅgladiso̠mre̠n Tuṛi jaṅ eroḱić mạlik

Ce̠daḱ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n do̠ tuṛi jaṅ so̠ṅge̠ ko juri akada ? Karo̠n se̠rma jio̠n do̠ tuṛi jaṅ leka gea o̠ka do̠ mit́ṭe̠n ho̠ṛ khe̠t rey chiṭạu le̠da. No̠a do̠ sanam jaṅ khonaḱ kạṭić gea, ar taeno̠mte̠ noa do̠ aema maraṅ haraḱa. Ar No̠a do̠ mit́ṭe̠n maraṅ utạr gajaṛ te̠aroḱa ar se̠rma re̠n cẽṛẽko he̠ć kate̠ tuṛi ḍạr kore̠ tukạko be̠nao̠ jo̠ṅa.” Probhu Jisu Khrisṭo do̠ phe̠n katha talate̠ ho̠ṛko ṭhe̠n noako sanam kathae ro̠ṛle̠da.

Bible̠re̠ tuṛi jaṅ re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠ ce̠tʹ kana ? No̠a katha re̠aḱ jo̠ste̠t́ do̠ ho̠yo̠ḱ kana Jirạuḱ se̠ o̠ṛaḱ ar noa do̠ menaḱa Mathae 13: 31-32 Mark 4: 32 paṛhao lekhan bon ar hõ bon baḍae daṛeaḱa. Probhu Jisu dọ ãṭ ate̠ tuṛi dare re̠naḱ pe̠a Onoporom (boisisṭoi) saṕ rakaṕn akada:

  1. Tuṛi jaṅ do̠ jo̠to̠ khon kạṭić gea.
  2. Dare̠ soṅge̠ cẽṛẽ koaḱ gate̠ ar 3. Usạra hara rakaboḱa.

O̠ko̠e̠ kodo̠ pro̠bhuaḱ bagwanrez ro̠ho̠e me̠naḱkoa onko do̠ Iso̠raḱ racare̠ ko hara rakaṕa. Sereńko 92:13

Mo̠ńj dare̠ re̠do̠ bạṛ̣ić jo̠ ar bạṛić daṛe̠ re̠do̠ mońj jo̠ baṅ joḱa. Mathae 7:18

Aema ho̠ṛ ḍahar ce̠tan re̠ akoaḱ kicrićko ko aṭe̠t́ke̠t́ takoa. Ar E̠̣ṭaḱ ko do̠ daṛe re̠aḱ ḍạr ge̠t́ katet́ ḍahar ce̠tan re̠ko aṭe̠t́ ke̠da. Mathae 21:8

Tuṛi jaṅ do̠ tahẽkana jo̠to̠ jaṅ kho̠n huḍíń jaṅ, me̠nkhan noa do̠ harale̠n khan do̠ joto aṛaḱ sakamko khon napṛaḱ ge hoyoḱa. Noa do̠ Markaḱ te̠sar galmarao ar phe̠n kathare̠ menaḱa, Jisu do̠ aboe̠ ce̠t́ akat́ bo̠na je̠ Iso̠raḱ  se̠rma jio̠n do̠ kạṭić ge tahẽkana, Jisu ar Aćre̠n ce̠lako ṭhe̠n, ar no̠a do̠ Aćre̠n tho̠ṛagan ce̠lako ho̠te̠te̠ go̠ṭa Dhạrti pasnao̠e̠na. Mark 4:30-32

Tuṛi jaṅ re̠aḱ katha do̠ ce̠t́ kana ? Haoard Marsale̠ o̠l akada je̠ no̠a do̠ rupo̠k kạhni kana “kạṭić kạṭić khon e̠ho̠ṕkate̠ go̠ṭa dhạrtire̠ aema maraṅte̠ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n pasnao̠ re̠aḱ so̠po̠lho̠e̠ e̠moḱ kana.” Ar no̠a kodo̠ Mathae, Mark, Luke re̠ bon ńam daṛe̠aḱa.

Tuṛi jaṅ re̠aḱ  phe̠nte̠t́ do̠ ce̠t́ kana ?

Tuṛi jaṅ re̠aḱ́  phe̠n do̠ ho̠yo̠ḱ kana Isoraḱ rajo̠sṭi re̠aḱ mit́ṭe̠n kạhni. Ho̠r do̠, Isor re̠n kolić (protinidhi) hisạbte̠ kạmiạ ar Tuṛi jaṅ do̠ Iso̠raḱ katha kana. O̠ka le̠ka mit́ ṭe̠n e̠r akat́  Tuṛi jaṅ hara rakaṕa, ona le̠kage Iso̠raḱ  katha kohõ  mit́ṭe̠n ho̠ṛaḱ  mon bhitrire̠ omonoḱa ar hara rakabo̠ḱa. Tho̠ṛa tuṛi jaṅ horre̠ ńurhạ le̠na ar cẽṛẽko ona do̠ko jo̠mle̠da. Ar cẽṛẽko do̠ soetanaḱ ko kạmia (protinidhia).

Bible do̠Tuṛi jaṅ re̠aḱ (somporke) ce̠t́e̠ me̠ne̠da ?

Ar o̠ko̠e do̠ mo̠ńj hasare̠y e̠r ocole̠na unige̠ uni ho̠ṛ do̠, o̠ko̠e do̠ katha ańjo̠m kate̠ onae̠ bujhạua. Uni do̠ pe-ge̠l, turui-ge̠l se̠ mit́-sae gun pho̠lo̠ne̠ hoe ocole̠da. Jisu do̠ o̠ka phe̠nte̠ abo do̠e ce̠t́at́ bon tahẽkana je̠ Iso̠raḱ se̠rma jio̠n do̠ e̠ṭ̣aḱ sanamaḱ khon damanaḱ kana ? Ar Jisu do̠ no̠a biso̠ete̠ me̠nle̠da o̠ko̠eaḱ lutur me̠naḱ uni do̠e ańjo̠mma. Mathae 13: 45-46

Ona iạte̠ abo do̠ pạtiạrre̠ Tuṛi jaṅ le̠ka ke̠ṭeć bon tahẽn ma e̠nte̠ soetan do̠ cẽṛẽko le̠ka heć kate aboaḱ mon kodo̠ e̠ṭaḱ seće idie tabona.

Abore̠n Probhu Jisu Mạsiaḱ daya ar Iso̠raḱ dulạṛ ar so̠no̠t Jiu re̠aḱ he̠lme̠l ape̠ jo̠to̠ko tuluć baṛe̠ tahẽnma. Amen.




CEKATE BHALA !

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

Serma do̠ co̠ṭe̠n,

Ho̠ere rimil uḍạuḱkan,

Rimil tala huḍur bijli saḍekan,

Lạṭu kạṭić cẽ̠ṛẽ̠ ho̠ereko uḍạuḱkan,

Lạṭu mẽ̠ṛhẽ̠t́ jãhãj uḍạuḱkan,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

O̠t do̠ latarren,

Kathae dhạrti hõ̠ gulạṇḍen,

Dhạrti cetan latar daḱ thamgiḍien,

Daḱre hakoko paeraḱkan,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.

Hudiso̠ḱ kạnạń teheń,

Cekate bhala.!

Unạḱ usul-usul lạṭu kạṭić buru do̠,

Burure lạṭu-lạṭu dare,

Bir janwar sãote manwa hõ̠ no̠ṇḍege,

Beṛhaete e̠ke̠n hạriạṛge,

Noa jo̠to̠ do̠ pase̠ć Iso̠raḱ lilạkan.




30 March khonaḱ Iskul-Kolej Jhijoḱ kana

Korona Mãhãmạri re̠aḱ mit́ serma tayo̠m bond tahẽkan sanam Iskul Kolej do̠ darae kan 30 March jhić hoyoḱ kana tobe nit hõ baṅ jhijoḱ kana Pạhil Iskul ko calaḱ kan gidrạ koaḱ Kilạs do.

Sanicar ńuhum okte̠ Sacibaloere̠ Montri porisod Bibhag re̠aḱ Montri Porisod Kandhare̠ joto Montronaloe ko re̠aḱ dupuṛuṕre̠ noa do goṭa hoe akana.

Dupuṛuṕ mucạt́re̠ siknạt Montri Dr. Dipu Muni noae lại jạhir keda,.

Noa Dupuṛuṕre̠ Cas-bas Montri Md. Abdur Rajjak,Tottho Montri Hachan Mahmud,Sorastro Montri Asadujjaman Khan Kamal,Prathomik ar Gonosikkha Proti-Montri Md. Jakir Hossain setxer ko tahewkana.

Montri doe menkeda Prathimik, Maddhomik,ar Ucco Maddhomik darja re̠aḱ sanam siknạt gãota ko do̠ darae kan March cando re̠aḱ 30 tạrik jhijoḱa. Pạli-pạlire̠ pạhilre̠ mõṛe̠ kilạs,ge̠l kilạs, ar gel bar kilạs do dinạmge calaḱa. Ar e̠ṭaḱ kilạs re̠aḱ paṛhaoḱ kodo haptare̠ bardin, pe din onkate̠ bại- bạite̠ laha leka ạgu ruạṛ hoyoḱa. Tobe Pạhil kilạs(Prak-Prathomik) darja re̠aḱ Iskulko do̠ noa ko Iskul jhić tayo̠m goṭa hoyoḱa mente̠ Montri doe baḍae oco akana.

Iskul Kolej ko jhić lahare̠ sanam lekanaḱ sapha-sạphi kạmiko sạt akana mente Montro dpe baḍae oco akana. Noa chaḍa hõ Iskul jhić lahare̠ge Joto Mahasoe̠ ar Kạmiạko Korona re̠aḱ Ṭikạko hatao̠ sạta mente̠ Montri doe asoḱ kana.

Disomre̠ calaoe̠n serma 8 March Korona re̠n pạhil jạbune̠n hoṛe ńame̠n tayom1 17 March khonaḱ sanam siknạt gãotako bond menaḱa, ona tayom aema dhao ona bond re̠aḱ dinbaḍhao idi hoe lena.

Maraṅ Montri calaoe̠n 22 February Montri koaḱ d́upuṛuṕ sabhare̠ Iskul-Kolej jhić gapal maraore̠ noa re̠aḱ hudis re̠aḱe̠ metat́koa sanamko. Korona re̠aḱ kạhil ko nit do aema komao akanate̠ tis khonaḱ Iskul-Kolej ko jhić hoe koḱa noa re̠aḱ ganḍon galmaraoe̠  menleda uni do. Ona men katha cetanre̠ gapalarao katege darae kan 30 March khonaḱ Iskul- Kolej jhić re̠aḱ do goṭa hoe akana.

Source-Sonali RR




CEDAḰ CO̠ ?

Cedaḱ co̠…

Koṛage ńuiako hạṇḍi,

Ńameam goṭa ṭạṇḍi,

Cakhnatae do̠ Sim sạṇḍi,

Ać do̠ bole Jharkhaṇḍi.

Cedaḱ co̠…

Aṅga puṭạḱ godam suṇḍi,

Sãote tahe̠n lać kaṭa In kuṇḍi,

Calaḱ ako Bagmuṇḍi Jarmuṇḍi,

Aema ro̠ko̠m Iṅgrạji baraṇḍi,

Ge̠l mit́ pạris Hembrom,

Hansdaḱ,Baski,Besra,Soren,

Ṭuḍu,Kisku,Pauria,Cõ̠ṛẽ̠,Murmu,Maraṇḍi.

Cedaḱ co̠…

Bako bachao bạhu kuṛi,

Ńamkedeae mit́ ge̠le̠ gidrạ eṅgat ayo rạṇḍi,

Cahey menet́ chại baṅ se̠ nạṇḍi,

Oṛaḱre do̠ jo̠mạkin daka daḱ mạṇḍi,

Menaḱkore hõ̠ caole pe̠re̠ć jạrṇḍi.

Cedaḱ co̠…

E̠ke̠n menaḱtape kạu-kạu,

Metape kạnạń hendạ hạu,

Alosepe ńuia hạu,

E̠nho̠ bape bujhạu,

Ar tinạḱiń ro̠ṛa,

Iń rạput́ moca phogṛa.




Santal kạhniante̠ darae kana baṅgla cinema SUJUKI

Darae kan Eid-Ul-Phito̠r re̠ oḍoko̠ḱ kana santal ho̠ṛ koaḱ kạhni niye̠ te̠ar akan baṅgla cinema SUJUKI.

Noa cinema babo̠t cine̠ma director soib sadike meneda,disom re̠n ho̠ṛko Santali ạri cạli ar itihãs ko baḍae daṛe̠ḱa.

Diso̠mre̠n aema ho̠ṛge santal leg ạri cạli ce̠t́le̠kana o̠na bako baḍaya o̠na hudis khonge no̠a cinema do̠ te̠ar ho̠e akana.

No̠a cinema do̠ MAHI KOTHA CITRO aḱ be̠narre̠  pro̠jo̠jo̠na akadae Mostafijur Rahman ar kạhini doe o̠l akada Borzahan Hossain.

Cinema re ko ovine  akada Bangladesh jatio colocitro Siropa (puroskar) ńam akat́ ko Dilara jaman, Sahid Alom Saccu, Parveg Murad, Koci Khandakar, Kaji Raju, Kohinur Alom ona são̠te̠ 30 go̠ṭe̠n santal ovine gainahako.

Dilara Zamane me̠ne̠da, pạhil dhao̠ le̠ka santal hisạbte̠ń ovine ke̠da, ạḍi ko̠sṭo̠ ho̠ele̠na. aso̠ḱ kạnạń ạḍi mo̠ńj mit́ṭe̠n cinema pe̠ ńe̠l ńama.

No̠a cinema re̠ bare̠a se̠re̠ń ko se̠re̠ń akada diso̠mren gạkhuṛ se̠re̠ń do̠l SEṄGE̠L.Se̠ṅge̠l banḍ re̠n ạyurić john hembrome me̠ne̠da, noa cimena do̠ se̠dae re̠aḱ santal koaḱ ạri cạli ar aboaḱ jibo̠n japo̠n uduḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada.cinema re̠aḱ kạhni ar saṕdaṕ babo̠t ale̠aḱ me̠nte̠aḱ do̠ ce̠t́ hõ me̠nte̠aḱ do̠ bạnuḱa.ale̠ do̠ e̠ke̠n noa bare̠a se̠re̠ń são tege jo̠po̠ṛao̠ do̠ me̠naḱle̠a.mit́ṭe̠n se̠re̠ń do̠ jhumur rạṛ re̠aḱ kana ar do̠saraḱ do̠ bhinsạr rạṛ re̠ tho̠ṛa baṅgla rạṛ jo̠po̠ṛao̠ kate̠ḱ le̠ te̠ar akada.banar se̠re̠ńge  Santali ar baṅgla banar aṛaṅte̠ se̠re̠ń ho̠e akana.

No̠a cinema do̠ shoot ho̠e akana Rajshahi ar Dinajpur re̠aḱ aema jaega re̠.




Kuṛi ho̠po̠n koaḱ lahanti ar ạidạri lạgit́ GO̠GO̠ BABA aḱ ge dạyik .

Gharo̠ń̠j  me̠naḱ́ te̠ So̠maj ṭikạu me̠nak̇́ a . gharo̠ńj baṅ tahẽle̠n khan so̠maj baṅ tahẽko̠k̇ a . So̠maj me̠nak̇ te̠ ḍ̣anṭao̠ me̠nak̇a, ạn me̠nak̇a, o̠nkate̠ ạri cạli le̠ka o̠kte̠ nạpit re̠ak̇ kạmi ko napae̠ te̠ paro̠mo̠k̇ kana.

Gharo̠ńj re̠ mae̠jiu se̠ kuṛi ho̠po̠n ko bako tahẽle̠n khan ạḍi mo̠ńj gharo̠ńj do̠ baṅ ho̠yo̠k̇a .gharo̠ńj re̠ak̇ kạmi ko ạyur idi lạgit́ kuṛi ho̠po̠n se̠ maejiu ko̠ak̇ do̠ ạḍi ge jạṛur me̠nak̇a .Dhạrti sirjạu o̠kte̠ re̠ak̇ bon disạ le̠khan bon bujhạu daṛe̠ak̇a , sisirjạuić̕ jo̠to̠ak̇e  sirjạuke̠t́ o̠kte̠ re̠ jo̠to̠ ge manan se̠ sajao̠ do̠e̠ ńe̠l ke̠da, me̠nkhan manwa se̠ baba ho̠ṛ do̠ be̠manan ge̠y ńe̠l kedea,tinre̠ maejiue̠ te̠ar kedea un o̠kte̠  manwa do̠ manan ge̠y ńe̠l kedea . O̠na te̠ aboaḱ jio̠n kore̠ bo̠n hudis jo̠ṅa kuṛi ho̠po̠n se̠ mae̠jiu koaḱ do̠ tinạḱ jạruṛ me̠naḱa gharo̠ńj kore̠ .

Santal so̠maj re̠ kuṛi hopon koaḱ jion bon ạri bạndhie ma, onko do̠ ạḍi huḍiń huḍiń khon ge gharońj re̠aḱ kạmi ko̠re̠bon he̠wa koa ar o̠nkate̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi ko do̠ ạ̣ḍi ko gạkhuṛo̠ḱa  . O̠nate̠ tayo̠m din ko̠re̠ gharo̠ńj re̠aḱ kạmi lạgit́  jãhãn muskil do̠ bako bujhạua. Kuṛi ho̠po̠n ko do̠ gharo̠ńj re̠ tahe̠n o̠kte̠ re̠ gharo̠ńj re̠ak̕ kạmiko sambṛao̠ kate̠ bahre̠  income̠ se̠ upại lạgit́ hõ ạḍi ko gạkhuṛa , ar daya mãyã te̠ hõ ạḍi ko pe̠re̠ć a .

Ume̠r hoe̠le̠n khan kuṛi ho̠po̠n ko do̠ bon bapla ye̠t́ koa , ar jãhãn so̠mpo̠d do̠ babon e̠ma ko kana ,e̠ke̠n o̠ka danko ńame̠t́ o̠na moto̠ ge bon e̠mako kana . Bapla tayo̠m do̠ janam o̠ṛaḱ re̠aḱ ce̠t́ ạidạri hõ baṅ tahe̠n taya, uni do̠ e̠ṭaḱ ho̠ṛ̣ e̠nte̠ bidạ hilok̇ ge bon jimạ akadea e̠ṭak̇ ho̠ṛaḱ tire̠, niạ kan gea ạn se̠ dhara kuṛi ho̠po̠n be̠la re̠. Bapla  kate̠ ge bo̠jha do̠ rawalo̠ḱ tabona, uni lạgit́ te̠ ḍḥe̠r bhabna do̠ cabaḱa. No̠nka obostha do̠ se̠n idiḱ kana kuṛi ho̠po̠nko  lạgit́ . No̠nka ge se̠n idiḱa ạn se̠ dhara do̠? Se̠ bon phe̠rao̠a? Khạṭi ge bon phe̠raoa, gharo̠ńj re̠n gogo baba ge kin daṛe̠ak̇a no̠a dhara phe̠rao̠ do̠ . Khạṭi ge gharo̠ńj re̠n kụri ho̠po̠n kan khane̠ uni hõ bakhra doe̠ ńama gogo babaaḱ o̠ṅso̠ khon . E̠nte̠ lạṛhạ̣i re̠n o̠lo̠k̇ić  KAZI NUJRUL ISLAM do̠ maejiu ko̠aḱ Ono̠ṛhẽ̠ re̠y me̠n akada ,” DHẠRTI RE̠ JÃHÃNAḰ MARAṄ AR MOŃ̕jAḰ  JAE̠JUGAḰ TE̠ARAḰ ORDHE̠K DO̠ MAE̠JIU AR O̠RDHE̠K DO̠ BABA  HO̠ṚE̠ TE̠AR AKADA”   o̠na  te̠ gogo ar babawaḱ te̠araḱ khon o̠rdhe̠k baṅ re̠ hõ tho̠ṛa bakhra ńam le̠k kanae̠ e̠nte̠ gogo baba re̠n ho̠po̠n kan ge̠ae̠. O̠nkate̠ janam o̠ṛaḱ khon ge ạidạri do̠ tahẽ̠n kan taya ar o̠na ạidạrian te̠ Jãwãe̠ o̠ṛ̣aḱe̠ se̠n le̠n re̠ o̠nḍe̠ hõ ạidạri do̠ tahẽ̠n taya ,ar ạidạri khon ge lahanti ho̠yo̠k̇ taya ar lahanti khon ge dar̠e̠ do̠e̠ ńama ar man mano̠t hõ tahẽ̠n taya .