IŃAḰ DO̠ CE̠T́ MO̠TLO̠B ?

Amem gujuḱ cahe Uni,

Ińaḱ do̠ ce̠t́ mo̠tlo̠btiń?

Pạpi lać reaḱ sawalkana,

Jãhãṭaḱgeń ạkhriń.

Baco̠ń ho̠ho̠amkan hạṇḍi ńu,

Amtegem hijuḱkan;

Pạurạ hạṇḍi cahe nạkli cahe ạsli,

Amtegem ńu gujuḱkan.

Ro̠ṅ-be̠ro̠ṅ pạurạ hạṇḍi,

Sal-mesal araḱ;

Thoṛaganem ńu lekhan,

Daṛe hõ̠co̠ haraḱ.

Ńamo̠ḱgea so̠ho̠r bajar,

Roaḍ aṛe do̠kankore;

Kiriń kateḱem ńukeda,

So̠ṛo̠k aṛe ḍaharkore.

Ńu kateḱem bhindạṛena,

Ićkedam pẽ̠nṭre;

Cakhnatam hõ̠ sare̠ćena,

Kạṭić macha ghẽ̠ṭre.




Sulukrey Jirạuena Ạdibạsiko ren Ạḱyurić Birbanṭa Bhagbot Tudu

Ạdibạsi santalko ren ạḱ́yurić Birbanṭa Bhagbot Tudu do̠ Hola (22 june) moṅgolbar amdaj se̠taḱ 9 baja se̠ć Rajshạhi re̠aḱ Daspukur ṭoṭhare̠ aćaḱ nij oṛaḱ re jiwi do̠ calaoentaea. Gujuḱ okte uniaḱ umer do̠ hoylena (75) se̠rma. Uni do̠ aćren bar koṛa ar mit́ kuṛi , aćren oṛaḱ hoṛ, soṅge aema pe̠ṛa pạrbhạ 

ko̠ do̠e bạgiat́koa. Akoaḱ gharońj seć kho̠n baḍae ńam akana, teheń budhbar aćaḱ ato Godagaṛi Talai Runamnogorre̠ sarkari seć khon man manot  le̠kate akoaḱ gharońj re̠aḱ topa thạ̃i re ko̠ topakedea.

Rev. Bhagbot Tudu, s.o. Morol Tudu, vill. Bhatapara, Rajshahi. Born 06.07.1955 Theol. Training: BSSc, Amnura Seminary 80-82. Ordained: 1985 at Uzirpur by Chandrae Soren. Misc. service: 75-79 Evangelist Rajshahi circle, 82-85 Evangelist in Naogaon BLMF. Pastor service: 85-88 BLMF/ELCB, Other service: 88-90 teacher Borgharchi Mission Sch., 90-91 clerk at BNELC Church office, 91-93 BNELC Church Secretary. Since 1994 private service (AUS) Bhagbot Tudu do̠ Ạdibạsi Unnoyon Soṅgstha benaore̠ aḱyuriće tahẽkana. Uni do̠ ạdibạsi aricạli rạkhi jogao ar pasnaore ạḍi maraṅ dạyiḱ ko̠e khemao ạgu akada.  Uni do̠ Manwa natogosṭhi re̠n benaoić kanae. Ona do̠ Jạtio porjai re̠ ar goṭa dhạrti re̠ ạḍi man do̠e hameṭleda. Arhõ uni do̠ Bangladisom TV re̠aḱ sarjạmin akhṛare utorboṅgo soṅgoṭhok  hisạbte aema din dạyik salaḱe kạmi idikeda. Nuiaḱ gujuḱ khạtir SANTALS TIMES seć kho̠n ạḍi bhabnale so̠do̠reda. Sisirjạuić ṭhenle kho̠jo̠ḱ kana uniaḱ jiwi suluḱte tahẽnma.




Ạdibạsi Pạṛhaoḱ Kan Kuṛi Gidrạ ko̠ Ḍuluṅ Gạḍi Ko Ńamkeda.

Naogan jilạ manda re̠ adibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare̠ ponaḱ kisti re̠aḱ ḍuluṅ gạḍi ko̠ emat́koa. Maraṅ montri hudạ kho̠n bises ṭoṭha ko̠ lahanti lạgit́ no̠a goṛo do̠ em hoyena. Hola (21 june) so̠mber tikin okte̠ upạjilạ porisod samaṅre̠ e̠m hạṭiń akhṛare̠ seṭer ko̠ tahẽ kana upạjilạ nirbahi officer (UNO) Abdul Halim, upạjilạ vice chairman Mahbuba Sddika Ruma, upạjilạ Engineer Morshedul Hasan. Un o̠kte gel (10) goṭen ạdibạsi paṛhaoḱ kan kuṛi ko̠ talare gel (10) goṭen ḍuluṅ gạḍi ko̠ e̠m hạṭińat́ koa. 

 

Source: Sonali Sangbad




July Cando Kho̠n Bar Gel (20) Hajar Kạuḍi Kate Ko̠ Ńama Birbanṭa Ko̠.

Darakan July cando kho̠n sanam birbanṭa ko̠ manot selet́ bar gel (20) hajar kạuḍi kate ko̠ náma me̠nte birbanṭa montri A.k.M Mozzamel doe lại sodor keda. Robibar (20) June Rajdhạni re ñawã te baenao akan Dhaka jilạ Birbanṭa Comlpex o̠ṛaḱ reaḱ uḍhau  akhṛa re maraṅ pẹra lekate̠  katha roṛ okte̠ noa doe menakada.

Montri un okte birbanṭa koaḱ bhạlai lạgit́ sarkaraḱ aema kạmihora ko̠ doe lại sodor keda, Birbanṭa ko̠ lạgit́ pe gel (30) hajar taheñ thại benao kạmi thoṛa din tayom khonge ehoboḱa.Maraṅ Montri Sekh Hasina birbanṭa ko̠ lạgit́ pe gel (30) hajar oṛaḱ benao reaḱe hẽḱ akada. Arhõe menkeda, birbanṭa ko̠ lạgit́ begor kạudi tege cikitsạ seba ńam reaḱ hõe toenat akada. Noa ko̠ tala tege aema haspatal  ar jilạ-upạjilạ ko re hoṛmo joton centre re kạudi em hoy akana. Inạ chaḍa kate hõ goṭa disom re sanam birbanṭa koaḱ topa do mit́ge aoda lagit́ kạmihora calaḱ kana. Montri no̠a o̠kte joto hoṛ  birbanṭa ko disạ selet́ janam baba Baṅgabondhu aḱ kukmu aḱ sona reaḱ disom benao rakap re apan ạpin kạmi idi lạgit́e udgạuket́koa. Noa akhṛa re̠ Dhaka jilạ ren prosassok Md. Sohidul Islam, Dhaka 20- ason ren soṅsod member Benjir Ahmod, Banijjo montronaloy ren socib Topon Kanti Ghos, Dhaka polis Super Md. Maruf Hossain são aema birbanṭa ko̠ hạjir ko tahẽkana.

Noa So̠mbad sećte Baṅgladisom ren sanam Santal Birbanṭa kope ñehõr ocoḱ kana je ape manot selet sarkar khon emoḱ kan kạuḍi do July cando khon 20,00 hajar kạuḍi katet́ pe ńama. O̠nate ape do office re jogajog tabonpe ar sarkare emoḱ kan kạuḍi manot selet ataṅpe.

Source: Banglar janapod




Siberia re̠ udạuḱ jahaj dhaṅ dhaseren te̠ po̠n (4) hoṛ ko̠ goćena

Dạkhin-pạhim Siberia kemerov ṭoṭha re̠ mit́ṭen bar injin reak uḍauḱ jahaj L-410 do̠ ńurente̠ dhaṅ dhaser utạrena. No̠a gho̠ṭna re̠ po̠n (4) hoṛ ko̠ goćena. Arhõ po̠n (4) hoṛ do̠ ạḍi kajaḱ ko̠ kahil akana. Hola (19 june) Sonibar no̠a udak jahaj dhan dhaser do̠ hoy akana. Aḍe pase reak emergence medical bhalai keali kate no̠a kho̠bo̠r do̠e baḍae oco akana roitars. No̠a lahare̠ TASS so̠mbad songstha ãoṛa gãoṛe katet eyae (7) hoṛ ko̠ goćlen kho̠bo̠r do̠e e̠mleda. Mit́ṭen bir gajaṛ re̠ no̠a uḍạuḱ jahaj do̠ dhaṅ dhaser lena. Ãoṛa gãoṛe lahare̠ jahaj cru/biman bala injin nijoren re̠aḱ cinha do̠e kul leda.  Khotra akan ko do̠  ran ocok lagit helikaptor te haspatal teko idi ket koa. Ãoṛa gãoṛe hoylen thạ̃i re̠ nitoḱ hõ bancao ar tae tolas kạmi calao idiḱ kana.

source: Roitars




Ko̠ro̠na re̠aḱ te̠saraḱ (3) Ḍheo Birud re̠ teṅgo daram lạgit́ SaPṛao

Goṭa dhạrti re̠ ko̠ro̠na rog do̠ ḍheo le̠ka baṛhao idiḱ kana. No̠a rog te̠ jạbun kateć gujuḱ soṅkha hõ baṛhao calaḱ kana. No̠a do̠ ko̠ro̠na re̠aḱ dosar dhap ko̠ me̠taḱ kana. Dhaka re̠ ko̠ro̠na rog ńam akat́ ko̠ modre̠ ḍelṭa rog 68 percent. Rajsahi re̠ porikha akat́ 40 percent nạmuna re̠ ko̠ro̠na virus ńel ńam akana. Sastho odhodoptor do̠e dharonaeda, nonḍege ḍelṭa rog do̠ ḍher akana.

Nit́ no̠a ḍelṭa lekanaḱ ko̠ro̠na rog so̠ho̠r ar ṭola-paṛa re̠ pasnao akana.Nacar hoṛko̠ no̠a rog ńametko̠ soṅkha do̠ 30 percent amdajoḱ kana. Songslisto ko̠ ṭola-paṛa re̠n horko̠ lạgit́ ạḍi bhabna ko̠ so̠do̠r ke̠da.Nacar dosare̠ me̠naḱ ko̠ hoṛko̠ sasthobidhi cet́leka ko̠ eṛaṅeda, onkage akoaḱ dinạm din kạmi kateć jo̠m lagao akoa. O̠na khạtir o̠ṛaḱ kho̠n bahre calaḱ hoyoḱ takoa. O̠na iạte onḍenaḱ aso̠laḱ chubi baḍae ńam lạgit́ nạmuna porikha re̠aḱ e̠ṭaḱ upại bạnuḱa. Khange rog re̠aḱ cinhạ ko̠ ạ̣ḍi bạṛti ko̠ ạikạuet́ khan cikit́sa lạgit́ ko̠ hijuḱ kana ar mũskil ko̠ bujhạuet́ kana. July cando kho̠n ṭikạ emoḱ kạmihora e̠hob re̠aḱ katha menogoḱ kana,me̠nkhan no̠a poristhiti samal lạgit́ jo̠to̠ seć kho̠n sapṛao tahen jạruṛa. Jạruṛ kana jo̠m ar kạuḍi sećte go̠ṛo̠ emoḱ. Inạ chaḍa hõ nacar hoṛko̠ talare̠  ko̠ro̠na porikha baṛhao hoyoḱa. O̠raḱ o̠ṛaḱ, ṭola-paṛa re̠ nạmuna porikha kateć mońj cikit́sa ar sasthobidhi se̠ hoṛmo joton kạmi ko̠ manao khạtir jạruṛaḱ be̠bostha ko̠ hatao daṛeaḱ khan te̠saraḱ ḍheo mokabelai lạgit́ sujog ńam daṛeaḱa.




Khilạḍ re̠aḱ kho̠bo̠r

Te̠he̠ń diso̠m Ar bahre diso̠m re̠aḱ aema khilạḍ ko̠ maedan re̠ guḍrạuḱa.

Cricket

ICC Test Championship (Final)

Bharot-New Zealand (Dosaraḱ din)

Be̠la 3:30

Gazi Tv

Pạkistan Super Lig

Karachi kings- Quetta Gladiators

Ạyuṕ 7:00

Islamabad United- Multan Sultans

Ńindạ 12:00

Sony ten 1, ten cricket, te-sports

Football

Euro 2020

Hungary-France

Ạyuṕ 7:00

Portugal-Garmany

Ńindạ 10:00

Spain-Poland

Ńindạ 1:00

Sony ten, Sony Six

Ńir haparao se̠ (Race)

Formula

Ńindạ 11:00

Star Sports Select 2

 

 

 

 

 

 

 




ḌHIPCU CẼ̠ṚẼ̠

Simraḱ setaḱ kho̠n,

Ce̠t́ co̠ ḍhipcum raḱjo̠ṅkan?

Ńuiaḱ baṅ do̠ jo̠maḱ dho̠n,

Niạ lạgit́em ko̠ejo̠ṅkan.

Dayagem rag ḍipcu,

Mãyãgem ho̠mo̠ra;

Suć-sućem gọl ḍipcu,

Setago̠ḱem ko̠yo̠ḱ ho̠ra.

Uḍạuḱam ạpiram,

Poṇḍ rimil serma co̠ṭ;

Be̠ṅge̠t́aḱam ko̠yo̠ḱaḱam,

Hạriạṛ dare dhạrti o̠t.

Amaḱ raḱ ańjo̠mte ḍipcu,

Baco̠ jạpido̠ḱ mẽ̠t́;

Mohṇḍainạń ḍipcu,

Go̠ḱ kateḱ nahe̠l kuḍi mẽ̠ṛhẽ̠t́.




Chapainawabgonj Re̠ Arhõ Manao Ganao (Bidhinised) Baṛhaoena

Ko̠ro̠na mãhãmạri, gujuḱ ar bharot re̠aḱ veyrient birudre̠ teṅgo daram lạgit́ chapai nawabgonj re̠ arhõ  (7) din re̠aḱ manao ganao baṛhao hoy akana.  Mit́ Lagamte̠  ge̠l pon (14) din re̠aḱ lockdown  mucạten tayom jilạ prossason do̠ lockdown khạtir eyae (7) din re̠aḱ manao ganaoe jạhirakada.

Hola budhbar jilạ prossasok Monjurul Hapiz bises manao ganao mead baṛhao babotre̠ hoṛkoe baḍae ocoket́koa. Noa jilạ re̠ ko̠ro̠na rog ko̠m ńoḱ akana. Enre̠ hõ dosar dhapte arhõ  eyae (7) din lạgit́ bidhinisedh hatao hoy akana. Teheń 17 june lukhibar ńindạ 12:00 baja kho̠n e̠hob akana ar 23 june budhbar 12:00 baja hạbić noa bidhinisedh do̠ calaḱa.

Jilạ prossasok Monjurul Hapiz do̠e roṛ sodor ke̠da, jo̠to̠ lekan do̠kan ko̠ sasthobidhi manao kateć se̠taḱ 9:00 baja kho̠n ạyuṕ be̠la 5:00 bajaḱ hạbić jhić tahena. Moṭorcyle re̠ mit́ hoṛ ar CNG gạḍi re̠ bar (2) hoṛ kin deć darṛeaḱa.

DC arhõe me̠nkeda, bises bidhinisedh ãota re̠ jo̠to̠ le̠kan bapla,janam mãhã,picnic se̠le̠t́ jo̠to̠ lekan gãota re̠aḱ akhṛa ko̠ bond tahẽna.Hotel ar jo̠maḱ dokan se̠taḱ 6 bajaḱ kho̠n ńindạ 10 bajaḱ hạbić jhić tahẽ daṛeaḱa. Press Briefing re̠ hạjire̠ tahe̠kana, arhõ jilạ prossasok (surbik) Jakiul Islam,  ar ona selet́ jilạ prossasok (rajosso) Debendronath Urao.




Ko̠ro̠na Tikạ emo̠ḱ kạmihora ehoboḱkana 19 June khon

19 June khon ar hõ disomre COVID-19 tikạ emoḱ kạmihora ehoṕboḱ kana mente sodor akadae sastho montri Jahid Malek. Somber mit́ akhṛare sastho montri arhõ menakada, disomre din din aema ṭhạire arhõ korona rog chạplạo do̠ ḍher akana. Nit khonge sanam ko arhõ aodhanoḱ hoyoḱ tabo̠na. Uniye menakada, hospitalre gitić jaega se seat do thoṛa gea. Ko̠ro̠na ajar bạrti chạplạolen khan saṕdaṕ kạmire tạkić aḱ hoyoḱa ar jiwi hõ ḍher nasaḱa. Onate niạ rog teṅgo daram cetan regi jor emogoḱ hoyoḱa, kobja lagaḱa niạ ajar saphasaphi tahen ar niropon hoṛmo tahen lạgit́ sastho montronaloy reaṅ ạn ạri batao lagaoḱa. Onate diso̠m re darakan 19 june khon joto hoṛko lạgit́ ṭikạ emogoḱ ehoboḱ kana onate niạ dhao sanamko niạ tikạ hatao lạgit́e iń uskuret́ bona.