Teheń Kho̠n Guccho Bhurti Biḍạu Reaḱ Pạhil Jo̠ So̠do̠ro̠ḱ Kana

Teheń khon bar gel  (20) goṭen Biggan ar Projukti Bissobiddaloy reaḱ guccho bhurti biḍạu reaḱ  pạhil ardas akat́ jo̠ do̠ so̠do̠roḱ kana. Sunibar (21 August) ńindạ Bissobiddaloy ren upacharjo koaḱ sabhare noa do̠ goṭa akana. Uni do̠e me̠nkeda, pạhil ardasre okoeko bachao ocoḱ onko koge SMS talate biḍạu reaḱ jo̠ baḍae ńamoḱa. Teheń do̠ bidạu reaḱ jo̠ emo̠go̠ḱa. Inạ tayom darakan (1 September) khon Final reaḱ biḍạu do̠ ehoboḱa. Final re ardas lạgit́ fee do̠ 1200/- niṭ akana. Noa babotre dharwạḱ talate kho̠de̠ kho̠d do̠ baḍae ńamoḱa. Professor Dr. Monaj Ahmed do̠e me̠nkeda, bhurti dạuṛạha lekate paṛhaoḱ kan gidrạkoaḱ kusi lekate ko̠m se̠ ko̠m 5 goṭen biḍạu centre bachao hoyoḱa. Ardas akat́ gidrạ ne̠tar jãhã sikhnạt gãotare bhurti menae khan sikhnạt gãota reaḱ ńutum ar oka clas rey paṛhaoḱ kan ona babotre kho̠bo̠r do̠ e̠moḱ hoyoḱa. Gucchobhukto Bissobiddaloy ko do hoyoḱ kana- Islami Bissobidaloy, Sahjalal Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Khulna Bissobiddaloy, Hazi Mohammod Danesh Biggan ar projukti Bissobiddaloy, Maulana Bhasani Biggan ar prujukti Bissobiddaloy, Noakhali Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Comilla Bissobidaloy, Jatiyo Kobi Kazi Najrul Islam Bissobiddaloy, Jossor Biggan ar projukti Bissobiddaloy, Begum Rokeya Bissobiddaloy, Pubna Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Bongobundhu Sekh Mujibur Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Borisal Bissobiddaloy, Rangamati Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Robindro Bissobiddaloy, Bongobondhu Sekh Mojibur Rahman Digital University, Sekh Hasina Bissobiddaloy, Bongomata Sekh Fazilatunecha Mujib Biggan ar Projukti Bissobiddaloy, Potuakhali Biggan ar Projukti Bissobiddaloy ar Jagannath.

Source: Sonali Sangbad




Gobindagonj Re Santalkoaḱ Jumire Orthonoitik Oncol (Kạuḍi oncol) Baṅ hoe Ocoe Lạgit́ Teṅgo Daram

Gaibandha Gobindogonj-Dinajpur reaḱ kaṭamoṛ ṭoṭhare Santalkoaḱ jumire orthonoitik oncol ( kạuḍi oncol) baṅ hoe ocoe lạgit́ 19 August lukhibar manobbondhon, ar sabha do̠ hoe purạuena. Madarpur kho̠n Ạdibạsi santalko do̠ bikhob michil ( mit́te teṅgo daram) oḍoḱ kate aema ḍahar kore ạcur baṛakate ona sabhare ko selet́ena. Sahebgonj Baghdapharm bhumi Udhar Songram committee ren sabha mukhiạ Dr. Philemon Baske aḱ ạyurte sabhare mit́ bar kathako roṛkeda, Sahebgonj Baghdapharm bhumi udhar songram committee ren bharapon sadharon sompadok Rezaul Korim Master, soho sangoṭhonik sompadok Sufol Hembrom, soho Treasurer Pricilla Murmu, Bhumi udhar songram committee ren matha Sopon  Shekh, Kerina Hasda, Nurul Hazi, Thomas Hembrom, Sucittra Murmu Trisa, Sodosso Moynul Hoqe ar Olivia Hembrom seṭere tahẽkana.

Sawaliạ do̠ko me̠nkeda, 2016 serma reaḱ November re santalko upạr un ok̠teren MP Principal  Abul Kalam Azad, Mohimagonj Rangpur Cinikol ren MD selet́ Sthanio Prosasonaḱ goṛote polis koaḱ umuloḱ thạ̃ire sthanio se̠ ona ạḍe̠pase̠ re̠n sontras ( uchur) ko do̠  ạḍi bo̠to̠r ko jhapṭaoena. Ar tahẽn oṛaḱre seṅgel, jinisko rạput, luṭpaṭ kedako.  Noa ghoṭnare pe̠a santalko goć ocoakana ar aema santalko akham kate teheń hõ jion jińgiko khemaoet́kana. Noa okte mit́ṭen sarthonesi se̠ abge ṭoṭha phad kate Bengalikoaḱ bapa purkhạ casa abad jumire EPZ se̠ orthonoitik oncol (Kạuḍi oncol) lạgit́e  goṭa akada.

Sawaliạ do̠ko me̠nkeda,  Ale do̠ Ạdibạsi- Bengaliko do̠ pe̠a santalkoaḱ mãyãmte hamet́ akan bap-dada aḱ casa bad jumire lahanti ńutumte pe̠a casa bad jumi bạbilonḍ kate birodhi  roṛakan prokolpo cetanre birudre ạḍi bạṛićko dusạukeda. Onko do̠ arhõ ko me̠nkeda, Maraṅmontri lại jạhir akat́ leka pe̠a cas abad jumi  bạbilonḍkate jãhãnaḱ tear se̠ mit́ inchi abad jumi hõ baṅ bạgiat́ hoyoḱa. Ale do̠ ạdibạsi santalkoaḱ noa sạriaḱ reaḱ dạbite jo̠to̠ko goṛo gopoṛo lagit́le  metako kana.  

Source: IP News




2021 Sermaren SSC Ar HSC Biḍạu Emoḱkoaḱ Practical Khata Jomae Reaḱ Batlao

Ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir 2021 serma reaḱ Secondary School Certificate (SSC), Higher School Certificate (HSC) ar ona man reaḱ biḍau e̠moḱ koaḱ practical khata jomae lạgit́e batlao akadae Secondary ar High School Sikhnạt Board. Moṅgolbar (17August) Board reaḱ Website re noa batlao e̠m akana. Secondary ar High School sikhnạt board ren ạyurić S M Amirul Islam me suhi akat́ mit́ dharwạḱ  re me̠n akana, Ko̠ro̠na khạtir calaoen serma reaḱ SSC se̠ ona man reaḱ ar HSC se̠ ona man ren biḍạu e̠moḱkoaḱ do̠ khạli bachao akat́ bisoi cetanre bidạu do̠ hoyoḱ takoa, onka leka bachao akat́ bisoi reaḱ practical khata se̠ note book do̠ hatao jạruṛa. Arhõ me̠n akana, SSC se ona man ren bidạu e̠moḱ gidrạko do̠ akoaḱ bachao akat́ jo̠to̠ bisoi reaḱ khaṭote e̠makan puthi reaḱ sucire  ulek akan practical reaḱ jãhãṭaḱ barea practical khata (note book) tear kate nij nij sikhnạt gãotare jomae hoyoḱtakoa. Onka lekage HSC se̠ ona man reaḱ biḍạu e̠moḱ gidrạko do̠ akoaḱ bachao akat́ bisoire  jo̠to̠ ciṭhi o̠po̠l  (protipotro) lạgit́ puthi reaḱ sucire ulek akan practical reaḱ barea kate khata jomae hoyoḱa. Noa ko talare hõ jãhãe sikhnạt gidra 2021  serma reak khaṭote e̠makan puthi reaḱ suci lekate protipotro re barea kho̠n bạṛti practical reaḱ kạmi purạu akat́  e̠nḍe khan hõ ona  practical khata se̠ note book joma daṛeaḱako.

Source: BSS News




HongKong Reaḱ Bissobidaloyre Sikhnạt Goṛo Ńamkate Paṛhaoḱ Reaḱ Ạt

2022 Sikhnạt serma ren  Bidisiạ pạṭhuạ gidrạko sikhnạt  goṛoko e̠makoa HongKong City University. Noa Biswabidaloy do̠ HongKong reaḱ Coulonre me̠naḱa. Sikhnạt goṛo do̠ bar lekate e̠mogo̠ḱa. Mit́ do̠ jo̠to̠ khorca arm it́ do̠ thoṛa  khorca e̠moḱ reaḱ bebostha hoe akana. Ardas tayom aema gunko lekate goṛo e̠moḱ lạgit́ pạṭhuạ gidrạko bachaokoa. Baṅgladisạm selet́ goṭa dhạrtiren pạṭhuạ gidrạko noa sikhnạt goṛo ńam lạgit́pe ardas daṛeaḱa. Bidisiạ pạṭhuạ gidrạ ko do̠ Graduation ar Degree program lạgit́pe ardas daṛeaḱa.  Gagoj menaḱtako pạṭhuạ gidrạko do̠ darakan 15 November bhitrire ardas e̠moḱ hoyoḱa.   

Ạt  Se Subitạko-

  • Sikhnạt goṛo  reaḱ man do̠   1,80,000 HongKong Dolar, Campus re tahẽn, Bạrsik Tuition Fee ar Jion jiṅgi reaḱ khorca lạgit́ e̠moḱ hoyoḱa.
  • Jo̠to̠ tuition fee, sikhnạt bạrsik tuition fee khorca hõ ńamoḱa.
  • Onka leka latarre em akan oprom khon bhurti akan sikhnạt lạgit́ jao serma 30,000 HongKong Dolar goṛo hisạbte ńamoḱa.
  • Sikhnạt reaḱ kuṛại bạrsik tuition fee adha baṅ khan jotoge onḍe kho̠n ńamo̠go̠ḱa.

Ardas lạgit́ do latare lo akan gun tahẽn lagaoḱa.

City University  lạgit́ ardasre pạṭhuạko niṭ akat́ thoṛa man purun lagaoḱa. Ardas e̠moḱkoaḱ do̠  High Skul Certificate tahẽn jạruṛa.

  • Ardas emoḱko do̠ thoṛa Accademic Record ar ạyur reaḱ gun uduḱ hoyoḱa.
  • Ardas  ko e̠m pạṭhuạko do̠ Hong Kong City University re graduation course lạgit́ bhurti hoyoḱtakoa.

 Ardas reaḱ niạm: Noare click hoyoḱa.

(https://www.cityu.edu.hk/sds/web/studentlife_scholarships_esfns.shtml). 

Source: Prothom alo

 




Srimongolre Garo Kuṛi Gidrạ Konac (Dhorson) Nạliste Mit́ Hoṛ Gerepter

Moulvibazar Srimongol re Garo  kuṛi gidrạ konac kede babotre  baḍae ńam akana. Uni kuṛi gidrạ do̠ 7 clas rey paṛhaoḱ kana. Nitoḱ uni kuṛi gidrạ do̠ So̠do̠r Hospitalre cikit́sa okte menaea. Noa ghoṭna do̠ Lukhibar (12 August) ńindạ upạjilạ reaḱ Kalapur Union, Fulchora Garo Atore. Ghoṭna ghoṭaoen torage onko uni kuṛi gidrạ gharonjrenko do̠ Union porisod (UP) chairman ar thana polis ko baḍae ocoket́koa.  Baḍae ńam akana, uni kuṛi gidrạ do̠ Giasnogor Sent Meris Brother Skul ren 7 clas ren pạṭhuạ gidrạ kanae. Skul bond khạtir  uni kuṛi gidrạ do̠ oṛaḱregeye tahẽnkan tahẽna. Oṛaḱ reaḱ jạruṛaḱ jinisko hatao khạtir ako oṛaḱ aṛe dokan calaḱ hijuḱ hor aṛere Lebu bagan ren mạlik Faruq são uniaḱ oprom do̠ hoyentaea. Faruq do̠ uni kuṛi gidrạ mit́ṭen mobile phone do̠e kirińadea. Noa Mobiletege unkin do̠ kathakin roṛet́kan tahẽna.   Me̠nkhan ghoṭna hiloḱ uni koṛa do̠ ńindạ 2 baja okte phone kate acaḱ phone ruạṛ hataoae me̠nte bahre seće hoho oḍoḱkedea. Ar un okte ḍahar aṛe ńutre uni kuṛi gidrại konac kedea. Tayomte ato hoṛko uni koṛako eset́kede khan acaḱ  honḍar gạḍi hõe ńir bạgiada are dạṛkeda. Assistant Sub- Inspector  (ASI) Sarwar Hosain do̠e baḍae ocokeda, Uni do̠ ghoṭna ghoṭaoen dosar  hiloḱ thanatey  ạgukeda. Uni kuṛi gidrạ do̠ sanamaḱ do̠e lạiakadea. Me̠nkhan olaḱte do̠ jãhãn nạlisaḱ do̠ baṅ ńam akana. Union Porisod Chairman Mojibur Rahman Mujul do̠e me̠nkeda, ‘ Uni kuṛi gidrạ ren babage noa ghoṭna do̠e lại akadińa.  Iń do̠ noa mimaṅsa reaḱiń kurumuṭuida. Assistant Sub Inspector Of Polis (ASP) Sohidul Hoqe Munsi do̠e me̠nkeda, ‘ Noa babotre thoṛań hudisoḱ kana. To̠be uni kuṛi gidrạaḱ gharońj seć kho̠n jãhãn ạn reaḱ goṛo bako khoj akada. Unko ko me̠nlekhan ale do̠ jo̠to̠ seć kho̠n goṛole emakoa.

Source: Adivasi News

 




HSC Mõṛẽaḱ Hapta Reaḱ Assignment So̠do̠rena

2022 serma ren HSC pạṭhuạ gidrạkoaḱ pạhil hapta reaḱ Assignment do̠ so̠do̠rena. Secondary ar Higher education odhidaptor (Mausi).  Robibar (15 August) mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment so̠do̠r hoeakana. Teheń (16 August) kho̠n Higher Secondary Certificate (HSC) pạthuạ  gidrạkoaḱ mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment kạmihora eho̠bo̠ḱ kana. Assignmentre me̠n akana, 2022 serma reaḱ HSC pạthuạ gidrạkoaḱ mõṛẽaḱ hapta reaḱ assignment so̠do̠rena. Ko̠ro̠na virus khạtir calaoen amdaj mit́ serma tala khon sikhnạt gãotako bond menaḱa. Noa o̠kte pạṭhua gidrạko do̠ sikhnạt kạmiko são jopoṛao tahẽn lạgit́ 6 class kho̠n 9 class ren pạṭhuạ gidrạko lạgit́ hõ assignment so̠do̠r akana. Noare arhõ me̠n akana, assignment hotete pạṭhuạ gidrạkoaḱ hameṭ akat́ siknạt reaḱ jo̠ do̠ mulại hoyoḱa. Hạṭiń akan puthi reaḱ suci lekate jao hapta reaḱ assignment tear hoeakana.

Source: Bd-  pratidin   

 




Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã

Teheń do Baṅgla disom reaḱ jạtiạri Homor Bhabna(Shok) Mãhã. Boṅgo bondhu Shekh Mujibur Rahmanaḱ 46 aḱ  gujuḱ bạchri. Teheń noa din disạite Jạtiạriren Baba Boṅgo bondhu Shekh Mujiburaḱ citạr re baha malate manote samaṅ keda Maraṅ Montri  Manotan Shekh  Hasina. Teheń Aṭhoar din setaḱ 6 baja okte Dhanmonḍi reaḱ 32 nombor oṛaḱ ṭhen menaḱ Boṅgo bondhu Dinisạ Jadu ghor samaṅre Boṅgobondhuaḱ citạr re baha malate noa man- Manot doe samaṅ akada. Sanam kobon baḍae gea 1975 serma reaḱ 15 August Disomren ̌thoṛa Bạṛíć hoṛko tite Boṅgo bondhu do gharońj renko sãote ạdi ackageye ko goć ocolena.




BUẠṄ BHẠṄKUR

Delaṅ juạn,

Oṛaḱ duạr-duạrbo dukạn,

Jo̠to̠ boeha kumạṅ,

Koe jugilekabo buạṅ.

Dhuti dạhṛi de̠bo e̠ne̠ć so̠go̠e,

Pińcạr maraḱ il lo̠bo̠e-lo̠bo̠e,

E̠ne̠ć koṛa hilạu likir-likir,

Tumdaḱ ṭamak suyuṛ phir-phir.

Re̠ṅge̠ć jala te̠le̠ nonḍoṅakan,

Rạskạ jala te̠le̠ bahe̠rakan,

Hilạu hipiṛle̠ khe̠ńce̠r e̠ne̠ć,

Mõ̠ńjle̠ ńe̠lo̠ḱ to̠be ane̠ć.

Saj tale̠ baj tale̠,

Jho̠mo̠k jho̠to̠r e̠ne̠ć ale̠,

Buạṅ bhạṅkur-bhạṅkur,

Jo̠to̠ ho̠ṛaḱ mo̠ne̠re rạskạ ạṅkur.




PẠRSI REAḰ PAHṬA

Dalahi Khon Talamud, Disomre ạḍi ńut

Jạt bitoṅ,ńutumre, hohore santal,

Siṛog,sipạd,santao abo bin-ạidạri

Lumusuru gạhi meae, doho meae bin-tal.

Berup,risạ tạsil,gạkhuṛ ar ạgil

Alom tahen ramṛa koca roḍroḍo,

Eken ge am, ti samṭao teljo duṛuṕ

Pạrsi rạkhi jogao re ircime boḍ boḍo.

Gabla bir re duṛuṕ akan tirio oroṅ

Gamcha dạhṛi heṛan juạn gupi koṛa,

Jug-jamana sạr sojhe akan parsaṛakan

Pạrsi rạkhi jogao re pahṭa olme thoṛa.

Rạskạ hulạs jiṅgi bitạu manwa jionre

Ạikhạ niạ disomre bin-dam ronoṛ-ead,

Bin raj-ạriạ rehõ sik sipạhi bon dohoe

Okte calaḱ okte hijuḱ pahṭa oloḱ bon buniạd.




Janam- Gujuḱ Reaḱ Ol Caṛhao (Registration) Lạgit́ Sarkaraḱ Nawa Goṭa Katha

Jãhãe gidrạko janamlen khan se̠ jãhãe hoṛko goćlen khan 45 din bhitrire ńutum ol caṛhao ( Registration) lạgit́ nawa ạn do̠e e̠mkeda Sarkar. Ạn lekate nit́ kho̠n Union porjaire noa ol caṛhao do̠ hoyoḱa. So̠mbar (9 August) hoeyen Montrisabha reaḱ mit́ dupuṛuṕre noa khobor baḍae ńam akana. Noa khạtirte nit́ kho̠n jao serma reaḱ (6 October) do̠ jatiyo janam ar gujuḱ mãhã hisạbte manao hoyoḱa.  Lahate noa din do̠ khạli janam ol caṛhao mãhã hisạbte manaoḱkan tahẽkana.

Noa babotre Montrisabhare gapalmarao mucạt́re Montriporisod bibhag re̠n Socib Khondokar Anwarul Islam do̠e baḍae ocokeda, SDG lekate 2030 serma bhitrire 80 percent manwako ol caṛhao talare ạgu lạgit́ noa do̠ goṭa hoeakana. No̠a nawa ạn re jo̠to̠ko janam ar gujuḱ mit́ cando  tala bhitrire ol caṛhao kạmi do̠ purạu hoyoḱa. Netar do̠ noa ol caṛhao lạgit́ Union Porisodre 75 tk fee ko hataoda. Calaoen 5/6 cando kho̠n Sarkar noa do̠e kạmi kana. Ṭhikte ol caṛhao bạnuḱ khạtir aema hoṛ do̠ umer ko ukuieda. Nawa ạnre ona do̠ sombhob baṅ hoyoḱ me̠nte Socib do̠e lại so̠do̠rkeda. No̠a lahare, Sthanio Sarkar bibhag re̠n Sinior Socib Helaluddin Ahmed suhiat́ ńum uduḱ (prostab) re me̠n akana, Montriporisod bibhag 2018 serma reaḱ 23 October jao serma 6 October do̠ ‘Jatiyo janam ol caṛhao mãhã’ hisạbte jạhir akadae ar ‘C’ hudạ reaḱ mãhã lekate jopoṛao menaḱ poripotrore lekha midoḱa. Hoṛkoaḱ janam din ol caṛhao são sãote  uniaḱ gujuḱ din hõ ol caṛhao jạruṛa. Sustainable Development Goals ( SDG) reaḱ as matra do̠ 16.9 ar Sucok 17.19.2 re 2030 serma bhitrire 100%  janam din ol caṛhao 80% gujuḱ din ol caṛhao babotre ulek menaḱa. Noa as hameṭ lạgit́ Jatiyo janam ar gujuḱ gujuḱ ol caṛhao mãhã  manao talate janam ar gujuḱ ol caṛhao babotre hoṛko talare jagwar hoe daṛeaḱka. No̠are arhõ me̠nlena, ‘Janam ar gujuḱ ol caṛhao ạn – 2004 ( Sudhrạu 2013)’ noa dhare 8 lekate gidrạ janam 45 din bhitrire  Janam ol caṛhao ar jãhãe hoṛaḱ gujuḱ 45 din bhitrire gujuḱ ol caṛhao reaḱ lạgti menaḱa. Me̠nkhan janam ol caṛhao reaḱ tulạu lekate okte nạpitre gujuḱ ol caṛhao reaḱ percent as leka do̠ baṅ hoyoḱ kana. Darakan dinre disạm ren jo̠to̠ horko lạgit́ sapha baḍeteaḱ gola (tothobhandar) tear belare eṭaḱaḱ tạkićaḱko do̠  hoyoḱ kana goć akan hoṛren piṛhikoaḱ gujuḱ ol caṛhao ar gujuḱ certificate reaḱ jạruṛ babotre jagwar ṭonṭa menaḱa. ‘ Janam ar gujuḱ ol caṛhao ạn- 2004’ re 18 dhara  reaḱ upo-dhara (3) lekate latarre bisoiko lekate jãhãe hoṛ gujuḱ proman lạgit́ certificate e̠moḱ lạgti e̠m akana-

a.      Succession Certificate ńam,

b.     Gharońj Pension ńam,

c.      Goć akan hoṛaḱ Life Insurance reaḱ dạbi,

d.     Namjari ar jomabhag ńam.

‘ Jatiyo janam ol caṛhao (registration) mãhã’ reaḱ bodolte ‘ Jatiyo janam ar gujuḱ ol caṛhao mãhã manao hoelenre janam ol caṛhao soṅge soṅge gujuḱ ol caṛhao babotre jo̠to̠ seć kho̠n hoṛko talare jagwar hoyoḱa me̠nte as hoelena ona ńum uduḱ (prostab) re.

Source: Somoynews