Tin Ghạṛićem Taṛama

Taṛam do̠ jo̠to̠ kho̠n alga hoṛma bhańjao (biyam) kana. Jo̠to̠ umer ren hoṛko lạgit́ ạḍi jạruṛaḱ hõ kana. Me̠nkhan tin ghạṛić taṛam hoyoḱa se̠ taṛam reaḱ speed cet́ hoyoḱ jạruṛ, ona babotre ḍher hoṛge babon pusṭạua. Hoṛmo bhańjao hisạbte taṛam reaḱ po̠rho̠ do̠ cet́ kana ar tin ghạṛić taṛam lekhan po̠rho̠ ńamoḱa ona babotre baḍae ocoakada phaysiotherapy  consultant  Umme Sayla Rumki.  Din hiloḱ taṛam lekhan koṛam reaḱ ruạ, Diabetes, jaṅ khoy (Osteoporosis) rog reaṅ jiwi ko̠ṭo̠ḱ ko̠m ńõ̠go̠ḱa. Din hiloḱ taṛam lekhan  jel sir reaḱ daṛe ar sahao daṛe bạṛtiḱa. jaṅ reaṅ goṭhon hõ keṭećjo̠ḱa.  

Tin okto taṛam jạruṛa:

Dinạm din komkate 30 miniṭ taṛam jạruṛa. Diabetes rogiko do̠ inạ oktete 40 kho̠n 45 miniṭ taṛam hoyoḱ jạruṛ kantakoa.  Bhạrti ho̠ṛmo̠ tahẽn okte pạhil pe̠ cando 15 miniṭ kateć, dosar pe cando 20 miniṭ kateć ar mucạt́ pe cando do̠ 10 miniṭ taṛam jạruṛa. To̠be̠ okoekoaḱ umer 40 bo̠ho̠r kho̠n cetan ar aema din kho̠naḱ jãhãn hoṛmo bhańjao se̠ hoṛmo khaṭao são jo̠po̠ṛao bạnui, onkan hor̠ko do̠ taṛam lahare bissegoggo aḱ solha hatao hoyoḱtakoa. Arhõ e̠ṭaḱ se̠cbon ńe̠lle khan, Okoekoaḱ hor̠mo̠ reaḱ o̠jo̠n ḍherge, onkoko hõ taṛam e̠hob lahare stretching kate, jel reaḱ sir jirạu ńõ̠ḱ hoyoḱtakoa. Baṅkhan stretching babotre baḍae hataojo̠ṅ lạgit́ physiotherapy koaḱ solha hatao hoyoḱa.

Jãhãe hoṛkoge hoṛmo se̠ć kho̠n napae tahẽn lạgit́ haptare ko̠mkate 150 miniṭ taṛam hoyoḱtakoa. Haptare 30 miniṭ kate 5 din hõ bon taṛam daṛeaḱa. Okto baṅ tahẽlen khan dinre 10 miniṭ kate pe̠ dhao taṛam lekhan hõ hoyoḱa.

Jogging:

30 miniṭ taṛam tayom 10 miniṭ jogging daṛeakabon. Jogging reaḱ bhe̠d do̠ mit́ jaegare teṅgo kate pạhilre jo̠jo̠m jaṅga, inạ tayomte leṅga jaṅga tulkate do̠n hoyoḱa. Jogging lạgit́ ạḍi maraṅ jaega reaṅ jạruṛ do̠ bạnuḱa. Oṛaḱre jãhã ṭhen mit́ jaegare teṅgu kategebon jogging daṛeaḱa. Pạhilre do̠ bại bạite , inạ tayom do̠ usạra usạra.  Okoe koaḱ do̠ bạṛti o̠jo̠n onko do̠ pạhilre adha miniṭ kate jogging ako. Inạkate hoṛmo reaḱ halot bujhạu kate bại bạite okto do̠ bạṛti idiy hoyoḱa.

Taṛam calaḱ lahare:

Taṛam okte sukrạj (aramdayok) cạṭki ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Ho̠ro̠ḱ bande̠ kicrić hõ thoṛa sukrạj ar ḍhilạṅ dholoṅ ńõ̠ḱ ho̠ro̠ḱ jạruṛa. Setoṅ kho̠n e̠raṅoḱ lạgit́ setaḱ paha- poho okte ar ạyupbela cando hạsur tayom taṛam lạgit́bon oḍok daṛeaḱa. Taṛam tayom thoṛa stretching jaruṛa; je̠mon jaṅga kạṭuṕ cetanre teṅgolen khan tayom reaḱ jel sir ko hasua. To̠be̠ o̠jo̠n ko̠m lạgit́ taṛam se̠ jogging do̠ aso̠laḱ baṅ kana. Balance thik do̠ho̠e jạruṛa. Niạm kate niṭ akat́ oktere hoṛmo reaḱ kelori hisạbte jo̠m hoyoḱa.

Source: Ajkerpatrika




Niạ Serma Pạthuạ Gidrạkoaḱ JSC Ar JDC Biḍạu Baṅ Hoyoḱ Kana

Niạ serma pạṭhuạ gidrạkoaḱ Junior School Certificate (JSC) ar Junior Dakhil Certificate biḍạu baṅ hoyoḱa menteye baḍae ocoakana Sikhnạt Muntri Dr. Dipu Moni. Uni do̠e aehõye me̠nkeda, pạthuạko do̠ akaoḱ kelas reaḱ tojbij talatege cetan kelasreko rakabo̠ḱa.

Hola Moṅgolbar (28 September) Rajdhạni reaḱ Gonobhobon High School re Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 serma janam mãhã ńutumte sạibut akan dare ro̠ho̠e kạmihora akhṛa mucạt́re kho̠bo̠riạkoaḱ aema lekan kukli reaḱ ro̠ṛ ruạṛ okte noa kathae metawat́koa. Sikhnạt Muntri  do̠e arhõe me̠nkeda, khạli khạli GPA- 5 tayo̠mre dạṛ lekhan baṅ hoyogo̠ḱa. Me̠nkhan, Pạthuạ kodo̠  aso̠l bud- ạkil hameṭjo̠ṅ lagaoakoa. Aso̠l sikhnạt hameṭjo̠ṅ talate je̠monko hara buru dareak.

Tumạl- Bss news




Teheń Do̠ Maraṅ Muntri Sheik Hasinawaḱ 75 Serma Janam Mãhã

Aema eṭkeṭõrẽć paro̠mkate 75 serma umer re lebetkeda disom ren Maraṅ Muntri Sheik Hasina. Uni do̠ 28 September Gopalgonj reaḱ Tungipaṛa atore teheńaḱ dinre do̠e janamlena. Sạdhin baṅgladisom ren maraṅ bandhaoe jạtiạko ren baba Boṅgobondhu Sheik Mojibur Rahman ar Boṅgomata Fazilatunecha ren maraṅ kuṛi kanae Sheik Hasina. Uniaḱ ạḱyurte 1996 sermare 21 bo̠cho̠r tayo̠m arhõ rastro do̠kho̠lreko he̠ćena Awami league. Sheik Hasina nit ponaḱ dhapte baṅgladisạm reaḱ dạyike manaoeda. Nit hạbicte 2009 serma kho̠n mit́ lagaote pe̠ dhao Maraṅ Muntri reaḱ dạyikre menaea uni. Disom reaḱ itihạs re nonkan record do̠ okoeaḱ hõ bạnuḱanaṅ.      

Jatisoṅgho reaḱ sadharon porisodre 76 dhao reaḱ bạisire (odibeson) seledoḱ lạgit́ Maraṅ Muntri nit do̠ Juktorastrore menaea. Uni bạnuire hõ niạ din ạḍi rạska salaḱko manaoeda Awami league selet́ aema rajnoitik, sãota ar legcar gãotako.

Source: Prothom alo




14 November Kho̠n SSC Biḍạu Ar HSC Do̠ 2 Disember Kho̠n Eho̠bo̠ḱa

Niạ bo̠cho̠r reaḱ (2021) Secondary School Certificate (SSC) ar Higher Secondary School Certificate (HSC)  bidạu reaḱ okto Sarkar do̠e so̠do̠rkeda. Darakan November cando reaḱ 14 tạrik kho̠n SSC ar Disember reaḱ 2 tạrik kho̠n do̠ HSC biḍạu eho̠bo̠ḱa. Ko̠ro̠na mãhãmạri kạtirte hoṛmo hạṭiń reaḱ jo̠to̠ lekan ạn ạriko manaokate biḍạu do̠ hoyoḱa.

Biḍạu eho̠bo̠ḱ (30 miniṭ) adha ghonṭa lahare biḍạu e̠moḱko do̠ bidạu oṛaḱre bo̠lo̠kate nij nij duṛupaḱre duṛup hoyoḱ takoa. Biḍạu reaḱ okto do̠ hoyoḱ kana mit́ ghonṭa tala. Ar biḍạu do̠ hoyoḱa 10 baja kho̠n 11 baja tala hạbić.  MCQ ar CQ  hạṭiń reaḱ bidạu talare jãhãn jirạu baṅ tahẽna.

Source: Korotoa




September reaḱ 28 Tạrik Kho̠n Disom Ren Jo̠to̠ Ho̠ṛ Ko̠ro̠na Ṭikạ Ko Ńama

Sasthomontri Jahid Malek do̠e me̠nkeda, Maraṅ Montri Sekh Hasinawaḱ janam mãhã ńutumte darakan 28 September kho̠n ko̠ro̠na mãhãmạri birudre teṅgo daram lạgit́ arhõ ṭikạ kạmihora do̠ ehbo̠bok kana. Mit́ hapta lạgit́ noa camp do̠ calaḱa.

E̠nte 28 September do̠ Maraṅ Montriwaḱ janam mãhã kana. Ona iạte uniaḱ janam mãhãrege niạ ṭikạ kạmihora hõ eho̠boḱa. Goṭa disomre amdaj 6 hajar ṭikạ centre kho̠n ko̠ro̠na ṭikạ do̠ e̠mo̠go̠ḱa. 28 September setaḱ kho̠naḱge ṭikạ e̠m do̠ e̠ho̠boḱa. Niạ dhao do̠ din hiloḱ 80 lakh doge ṭikạ e̠moḱ reaḱ bejha (target) do̠ me̠naḱa. Niạ bejha ạuri purạu dhạbić din hiloḱ reaḱ ṭikạ kạmihora do̠ calao idiḱa.  

Source: Prothom alo  




Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsalare Bego̠r Kạuḍite Cikitsa Seba Emena

Baduḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala reaḱ pinḍạre (25 September) bela 11 baja kho̠n ạyuṕ bela 3 baja dhạbić bego̠r kạuḍite cikitsa seba ko ńamkeda (98) are gel irạl goṭen ạdibạsi ar Diko ko. Rajshahi reaḱ Godagaṛi upạjilạ, Mohonpur union reaḱ Babuḍaṅ skul pinḍare Chapainawabgonj reaḱ samajik soṅgothon ‘ sompritir’ Benarre noa sebae e̠mat́koa Dr. maruf Hasan. Niạ okte rogiko do̠ bego̠r kạuḍite ranko ńamkeda.

Maraṅ peṛa hisạbte cikitsa ḍera do̠e uḍhạuket́a Babuḍaṅ Ạdibạsi Alor Paṭhsala ren kạmi kho̠n jirạu akan benaoić Maraṅ Mahasoe Kanai Chondro Das. Ar ona okte seṭerko tahẽkana soṅgoṭhon ren sabha mukhiạ Nahidul Hoqe, Sadharon sompadok Ziaur Rahman, Member Sohidul Hoqe, Yusuf Ali, atoren mạńjhi Kartik Kol Tudu, Madhob Kol Soren, Toriqul Islam, Skul ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, São goṛoić (Assistant) maraṅ mahasoe Sonkor Chondro Das, Luis Murmu selet́ jo̠to̠ mahasoe ar songoṭhonren memberko. Bego̠r kạuḍite cikitsa seba ńam khạtir mimit́ ho̠ṛ ạḍi ãṭ rạskạ ko bujhạukeda. E̠nte bego̠r kạuḍite mońj seba ar ranko ńamkeda. Ona iạte Doctor ạḍi johar ko emadea. Songoṭhon ren Sabha mukhiạ do̠e me̠net́kana, Ale do̠ sãota reaḱ seba kạmikole kạmi baṛaea. Niạ ṭoṭha ma je̠leka jo̠to̠ lekan subitạ kho̠n e̠ṛaṅgea. Ona iạte ale do̠ nonḍe bego̠r kạuḍite seba kạmi reaḱle goṭa akada. Dr. Md. Maruf Hasan do̠e me̠nkeda, sãota reaḱ dạyik kạmiko kho̠n abo laha hijuḱ hoyoḱtabona. Onako mo̠tlo̠b kho̠nge onkoko ho̠ṛko ṭhen he̠ć hoeakana. Onkoaḱ  niropon hoṛmo aodhanoḱ lạgit́le uskurakat́koa. Asle do̠ho̠et́kana, candore mit́ dhao katere hõ noko ho̠ṛko talare he̠ćkate cikitsa sebale e̠makoa.

Tumạl- Adivasinews




Moṅgolbar Kho̠n Uḍạuḱ Gạḍi reaḱ Ghạṭire Ko̠ro̠na Biḍạu E̠hoboḱ Kana

Darakan Moṅgolbar (28 September) kho̠n Hazrat Shahjalal Antorjatik (Bimanbondor) uḍạuḱ gạdi reaḱ ghạṭire tearen RT- PCR Lab re e̠ṭaḱ disomre tahẽn kanko lạgit́ ko̠ro̠na bidạu hoyoḱa me̠nteye bạḍae ocoakana Besamorik Biman poribohon ar porjoton Protimontri Md. Mahbub Ali. Teheń setaḱ okte Socibaloyre porjoton mãhãre gapalmarao tayo̠m uni do̠ noa kathae me̠nket́a.

Inạ chaḍa hõ Civil Surgeon Dr. Moinul Ahsan do̠e baḍae ocokeda, Trial lạgit́ teheń 96 hoṛkoaḱ nạmuna hatao hoeakana. Pe khon pon ghonṭa bhitrirege Test reaḱ result do̠ e̠mo̠go̠ḱa me̠nte as menaḱa. Nit habićte jo̠to̠waḱ sasaṕṛao kodo̠ purạu akana. To̠be̠ fee tinạḱkate e̠moḱ hoyoḱa ona reaṅ do̠ nit dhạbić ạuri goṭae hoyoḱa.

Source: Jamuna news




Asian Women University re Santal kuṛi gidrạ koaḱ paṛhaoḱ reaḱ Ạt

Khagṛachoṛi Mong Rajaḱ Office reaḱ kuṛpaṛte Parbotto Chottogram re girobasoḱ kan “ Khumi, Mro, Bom, Lusai, Pankhoa, Kheyang, Chak ar Santal” jạti-gosṭhi khon Baṅgladisạm reaḱ mit́ṭen International mananaḱ Bissobiddaloy Asian University For  Women ( AUW) re purạte Scholarchip Undergraduate se̠ Graduate re paṛhaoḱ reaḱ mit́ṭen maraṅ ạt́ do̠ ńamakana. 2008 sermare bandhao akan Asian University For Women (AUW) Baṅgladisạm reaḱ Chottogram re me̠naḱ mit́ṭen sạdhin, Inaternational man reaḱ Bissobiddaloy oka do̠ Asia re nãwãte nãhãḱ jugren ạḱyurko lạgit́ siknạt hameṭ joṅ reaḱe kurumuṭuet́ kana.

Niṭ akat́ Scholarship reaṅ bhạlạetet́ do noa: Tuition fee, Hostel subitạ, Jo̠maḱ, Prathomik sasthoseba hõ ńamoḱa.

Ardas reaḱ mucạt́ tạriḱ do̠: 30 September, 2021.

O̠koe do̠ noare ard̠as em se onḍe paṛhaoḱ sanakanko lạgit́ ardas do̠ Mong Rajaḱ Office re jạṛuṛaḱ kago̠jko são  jo̠mae hoyoḱa ar baṅkhan Email kate kol hoyoḱa  ([email protected] ) noare.

  1. National NID baṅkhan Circel Cheif reaṅ Certificate Ar baṅkhan Passport reaḱ Photocopy ( jãhãṭaḱ mit́ṭen jo̠ma lekhange hoyoḱa)

Ardas lạgit́ kago̠j do̠ noa link khon download tabonpe.

https://drive.google.com/…/1xRuYAPllkD1jdOdC_JH…




November re SSC Ar Disember re HSC Bidạu Hoedạṛeaḱa

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e me̠nkeda, Calaḱkan serma reaḱ November barabạri se̠ć SSC biḍạu  ar Disember reaḱ pạhil se̠ć do̠ HSC bidạu hatao reaḱ hudis me̠naḱa.

Inạ chaḍa Arhõ uni do̠e me̠nket́a, pe̠ hapta tayo̠m Pre- Primary ren pạṭhuạko iskul calaḱ reaḱ babotre goṭa hoyoḱa me̠nteye baḍae ocokeda. Teheń (25 September) setaḱre Silpokola Academy re Boṅgobundhu- Bapu Digital Exibition akhṛare selet́kate noa khobor do̠e lạiket́a.  

Source: Padmatimes




Bo̠cho̠r Mucạt́re Arhõ Irạl Gel Are (89) Lakh Ṭikạ Hijuḱ Kana

Calaḱkan bo̠cho̠r mucạt́ se̠ć disạmre arhõ 89 lakh doge ko̠ro̠na ṭikạ do̠ hijuḱkana. Noa modre me̠naḱa, 71 lakh doge Pfizer ar 18 lakh doge Moderna ṭikạ. Juktorasṭro ar Covax po̠rho̠ reaḱ tạritege Baṅgladisạm do̠ noako ṭikạye ńam akada.  Arhõ note 19 September dhạbić disạmre ṭikạ he̠ćakana  4 karoṛ 95 lakh 85 hajar 80 doge.

Nit́ dhạbić Ṭikạko hataoakat́ ho̠ṛkoaḱ soṅkha 3 karoṛ 73 lakh 15 hajar 7 goṭen hoṛko. Noko modre pạhil dogeko hatao akat́a 2 karoṛ 24 lakh 94 hajar 565 goṭen hoṛko. Ar dosar dogeko hatao akat́a 1 karoṛ 48 lakh 20 hajar 442. Niako oktere disạmre Astrazeneca, Moderna, Pfizer ar Sinopharm reaḱ ṭikạko emako kana.

Source: Korotoa