Bo̠cho̠r Reaḱ Pạhilrege Nãwã Puthiko Ńama Pạthuạ Ko

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e baḍae ocokeda, Darakan serma se̠ bo̠cho̠r reaḱ pạhilrege pạṭhuạ gidrạ ko do̠ okte nạpitre nãwã puthiko ńama. Calaoen bo̠cho̠r lekage nia dhao hõ oloḱ paṛhaoḱ kan mimit́ pạṭhuạ gidrạko nãwã puthi ko emakoa seko ńama.

Ko̠ro̠na mãhãmạri okte talate hõ noa kurumuṭu do̠le calao idiet́ kana. Enre hõ As me̠naḱa, jao serma leka niạ dhao hõ pạṭhuạ gidrako talare puthi em hạtiń kạmi hora ko do̠ napaete hoe purạuḱa.

Tumạl:Bss news




Tanorre Santalkoaḱ Oṛaḱ Duạr Rạput́ Keda Jumi Hunḍạr Ko

Tanor re santal koaḱ jumi do̠kho̠l lạgit́ ńindạ okte ạḍibạsi koaḱ oṛaḱ duạr ko kuluṕ kate rạput́ reaḱ ghoṭna ghoṭao akana. Khobor ńam tayom Tanor thana ren polis ghoṭna thạ̃i re se̠nkate poristhiti ko do̠e samal keda ar banar do̠l ren hoṛ ko ante thana re dupuṛuṕ ńapam kate maṭ me̠ṭ reaṅ ko kurumuṭu keda me̠nkhan baṅko daṛeada. Noa kaḥtir santal ato re ạḍi bho̠ṛo̠ḱ se bo̠to̠r do̠ he̠ć paṛao akana.

Ona toṭhạ ren hoṛ ko ṭhen kho̠n baḍae ńamena, Tanor- Manda upạjil reaḱ ạḍepase Chaubaria haṭiạ reaḱ dạkhin nakha metaḱme Tanor upạjilạ reaḱ talare Malsira santal ato re ạgil hapṛam koaḱ jumire oṛaḱ duạr benao rakaṕ kate giribasoḱ kan tahẽkane Moss Murmu ren koṛa Deben Murmu. Calaoen Budhbar  ńindạ Tanor upạjilạ reaḱ Malsira ato ren Sorif Ali ren koṛa Hamidur Rahman ar uniren boeha selet́ amdaj 25/30 goṭen hoṛko ṭheṅga, hạsuạ, kạidạ selet́ aema lekanaḱ hạtiạr ante ńindạ 1 baja okte Malsira ạdibạsi santal atote he̠ć kate ato ren jo̠to̠ hoṛkoaḱ duạr siń kate Som Murmu aḱ oṛaḱ rạput́ ko ehoṕena. Un okte polis ko baḍae ocoket́ko khan, Tanor thana ren Sub Inspector (SI) Nizam force ghoṭna thạ̃i rey idi tora ket́koa ar ghoṭna são jopoṛao menaḱ ko 4 hoṛko aṭoḱ ket́ koa ar tayomte do̠e aṛaḱ kat́ koa. Ghoṭna hoe akan kho̠nge jumi hunḍạr hoṛ Hamidur do̠ Deben Murmu ạḍi lekatey dho̠mkaoede kana. Hamidur aḱ dho̠mkaote ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koaḱ sanam santal ạḍibạsi ko.

Noa babotre Hamidur Rahman do̠e lạikeda, iń do̠ Deben Murmu ren boeha ṭhen khonaḱge niạm ar ạn manao kate jumi do̠n kiriń hatao akada. Ona jumi hatao reaḱ kurumuṭu ehoṕen khan, mobile phone do̠e bond do̠ho keda. Tanor thana ren bharapon kormokorta Rakibul Hasan do̠e me̠nket́a, Khobor ńam tayom torage Kamargaon union porisod (up) ren dayik re menae kade Sub Inspector (SI) Nizam Uddin do̠ ghoṭna thạ̃ire se̠nkate sanamaḱ do̠e samal ket́a. Arhõe baḍae ocokeda, noa babotre mimạṅsa lạgit́ ạn reaḱ bebostha hatao reaḱ dạyik do̠ em hoeakana.

Tumạl- Ipnews.com




Kakonhaṭ Re Gidrạ Umer Re Bapla Ar ńu Bubulaḱ Birudre Cehaona Cepeć Sabha

Godagaṛi reaḱ Kakonhaṭ re gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ birudre cehaona cepeć sabha hoe purạuena. Moṅgolbar (26 October) ạyuṕ ber okte Kakonhaṭ Jhinaphulbari Ạdibạsi primary Skul re National Agency For Green Revolution (NAGR) ńutuman besamorik songstha reaḱ sasaṕṛaote noa cehaona cepeć sabha do̠ hoeyena.

Noa sabha re National Agency For Green Revolution (NAGR) ren nirbạhi sodosso Mr. Robindronath Hembrom aḱ ạḱyurte maraṅ peṛa hisạbte seṭere tahẽkana Kakonhaṭ polis todonto kendro ren Incharge Mahmudul Hasan.

Inạ chaḍa hõ seṭer ko tahẽkana, ona ṭotha ren disạm phurgạl lạṛihại ren sipạhi (Muktijoddha) Md: Moslem Uddin, National Agency For Green Revolution (NAGR) ren Program Coordinator Shamson Soren, Program Officer Prodip Hembrom, Jhinaphulbari Adibasi Primary Skul ren Maraṅ mahasoe Francis Mardy, Sabha mukhiạ Mr. Biplob Baske, Rev. Noresh Hasda, Sonaton Tudu  selet́ aema ạdibạsi hoṛko seṭer ko tahẽkana.

Program Officer Prodip Hembrom do̠e  lại so̠do̠rkeda,  National Agency For Green Revolution (NAGR) do̠ disạm reaḱ utạr nakha Rajsạhi, Chapainawabgonj, Naogaon, Dinajpur ar Thakurgaon jilạ re ạdibạsi santal jạti-gosṭhi ar oloḱ paṛhaoḱ sećteko tayom akan nonkan aema jạti-gosṭhi talare sikhnạt, sastho, Sanitation, nirại daḱ beohar, Sãota cehaona , dare rohoe ( dhạrti hạṛiạr ńeloḱ lạgit́), ko̠ro̠na cehaona, ạidạri repećkan hoṛkoaḱ ạidạri ruạrako nonkanaḱ kạmi ko̠ do̠e kạmi idiyet́ kana.

 




Disạm re Seṭerena Sinovac Reaḱ Bar (2) Lakh Ṭikạ

Chin disạm khonaḱ arhõ bar (2) lakh Sinovac ko̠ro̠na ṭikạ disạmte seṭerena. Teheń Moṅgolbar ạyuṕ bela okte Red Crescent Society hotete noa ṭikạ do̠ heć seṭerena.




HSC Form Purun Reaḱ Okto Arhõ Ḍherena

2021 serma ren HSC pạthuạ koaḱ form purun reaḱ okto do̠ 31 October dhạbić ḍher hoe akana. Ona sãote fee e̠m sod reaḱ okto hõ 2 November dhạbić ḍher hoe akana. Niṭ akan okte nạpitre jopoṛao akan siknạt gaota ren pạthuạko form baṅko purun daṛeaḱ khan noa reaḱ dạyik do̠ ona siknạt gaota ren Maraṅ mahaose ge hatao hoyoḱ taea.

Calaḱ kan serma reaḱ Higher Secondary School Certificate (HSC) biḍạu do̠ Disember cando reaḱ 2 tạrik kho̠n ehoboḱa ar biḍạu mucạdo̠ḱa Disember cando reaḱ 30 tạrik.

Tumạl- Korotoa




Meesiaḱ Ạḍi Daman Ho̠ro̠ḱ aḱ (Jạrsi) Ńamkeda Pop Francis

Lionel Messi ren goṭa dhạrtire cela ko reaḱ ṭonṭage bạnuḱtaea. Jo̠to̠ umer ren, jo̠to̠ lekan kạmiạ hoṛko uniaḱ football eneć ńelte ekkalte ạḍi ko mạluṅ koḱa. Pop Francis hõ onka lekage. Uniaḱ football bho̠kti reaḱ katha jo̠to̠ hoṛge ko baḍaea.

Argentina taroka ren hõ cela kanae. Niạ dhao France ren Maraṅ Montri ṭhen khon Messi aḱ jạrsi Pop Francis do̠ sandes hisạbteye ńamkeda. Messi nit do France reaḱ club Saint Germain seć khone enejoḱ kana. Sombar (18 October) France ran ne̠betar menaekade Maraṅ Montri Jean Castex psg reaḱ jạ̣rsi Pop Francis ti reye caladea. Ona jạrsire Lionel Messi aḱ suhi tahẽkana. Jạti hisạbte Argentina ren Francis je̠ Messi ren cela kane, niạ lahare hõ aema dhaoge uni do̠e lại akada.

84 bo̠cho̠r umer ren Pop niạ lahare hõ Messi são do̠e ńapam akana. Ina chaḍa hõ mit́ dhao Messi do̠ jo̠to̠ khon soros khelwaṛ hisạbte hõye ńumledea.

Tumạl- Padmatimes




Bodorgonj re Orao- Santal Koaḱ Jumi Do̠kho̠l Baṅ Bad Akana Topa Tạnḍi Hõ

Rangpur, Badargonj upạjilạ reaḱ Lohanipara union re urao- santal ạdibạsi koaḱ jumi mandhas (probhabsali) ko do do̠kho̠let́ kanako. Baṅ bad akana topa tạnḍi hõ. Ona iạte bańcao tahẽnre cet́leka mũskil re paṛaoḱ hoyoḱ kan tako, gujuḱ tayom hõ onakage mạr mũhim bae bạgiako kana.

Cet́lekate girobas akan hoṛko jumi ko re̠ć ocoḱ kana:

Badargonj so̠do̠r khon amdaj 16 kilomeṭer sạṅgińre Lohanipara union ren ạdibạsi orao ar santal jạti- gosṭhi ren amdaj 9 hajar hoṛko basoḱ kana. Onḍen ko hoṛko lạiet́ kana, calaki se̠ cho̠lte 100 bighạ khon hõ ḍher jumi mandhas ko do̠kho̠l akat́takoa. Gumitpaṛa atoren goć akan Munis Murmu ren hopon Suniram Murmu (35) do̠e baḍae ocokeda, uniaḱ 95 percent jumi jal dolil kate do̠kho̠l akat́ako ona ṭoṭha ren Krisno Sarkar ar uniren boeha Rishi Sarkar. Inạ chaḍa hõ Kodompaṛa re 78 percent jumi re jor jo̠bo̠rkate cas abado̠ḱ kana Mujibur Rahman.

Shimilbaṛi atoren Som Kisku ren koṛa Lal Kisku (70) uni hõe baḍae ocokeda, amdaj bar sae mõṛẽ gel serma lahare Lohanipaṛa bir- gajaṛko sapha kate akoren ạgil hapṛamko girobasoḱ ko ehoṕlena. Be̠ baḍae khạtirte 1940 ar 1962 salre SA, CA khotiạnte aema hoṛaḱ jumi 1 namber khas khotiạn re se̠ne̠na, oka do ona reaḱ poriman 110 akor.  Note Boṛopaṛa ren Karma Kispoṭṭa ren hopon Sanny Kispoṭṭa (52) nạliskeda, sạdhin lahare uni ać mama ba Ottawa Toppo aćren eṅgat́ Manori Toppo do̠ pe bighạ jumi ol ade tahẽkana. Onkoaḱ sojha soṛa ạt́ hatao kate 1975 salre oko okote Motaleb Hossen do̠ jumi do̠kho̠l hataoket́ takoa. 2019 salre aḍepase union re nạlis kate rehõ bicạr bako ńam akada nit́ dhạbić hõ. Note inạ sal rege Mohir Uddin ṭhen ać gogo 1 hajar 200 ṭakate bondok do̠e e̠mkeda. Tayomte Mohir ona jumi calaki kate jal dolilteye ạkrińket́a.

Topa ar rapago̠ḱ reaḱ tạnḍi hõ be̠hat:

Orao – santal koaḱ topa ṭạnḍi do̠kho̠l reaḱ hõ nạlis akada ko me̠nte baḍae ńam akana. Amdaj 4 akor jumire topa okte bar jạti- gosṭhiren hoṛkoge ạḍi mũskil reko paṛaoḱ kana. 1990 salre Hobibur Rahman, Mominul Hoqe, Boitullah Mistri, Bulbul Islam ar Abul Kalam oko okote noa topa thạ̃i reaḱ jumi bondobos hatao keda ko. Niạ lahare ijạra bạtil khoj kate jilạ prosasok ṭhen ko ardasleda, me̠nkhan jãhãn hala ruạṛ se̠ roṛ ruạṛge bako ńam akada. Lohanipaṛa union ren Chairman Rakib Hasan Doll Shah do̠e me̠nkeda, topa ṭạnḍi oko okote ijạrạ kate hatao do̠ baṅ ṭhik akana. Noa khạtir bar do̠l ren hoṛko talare gapalmarao hoyen rehõ jãhãn mimạṅsage baṅ hoeakana.

Tumạl- Adivasinews

 




Sạntipaṛa Circle Youth Committee ak’ 5th Annual Conference

Bharot disom reak’  Amlaiguri -NELC-Sạntipaṛa Circle Youth Committee ak’ 5th Annual Conference do 13 khon 15 October 2021 napae te hoe purạu akana. Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee sec’ khon Manotan Peṛa ko, Manotan Rev. Mrs. L.Tudu, Mr. B.B. Mardi, Mr. Adward Baskey, Mrs. Nirmola Murmu, Rt. Rev. G. Murmu, Bishop,GDC, Mr. Christom Tudu, ạḍi ạḍi Gunman Johar ko em hạṭińat́ koa, ente Juạn ko mońj katha te udgạuna ko emak’ko ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle ar Ạṭhiạbạṛi Circle ren Pasṭor ar Evangelist ko, Rev. Lokhon Soren , Rev. Ramjit Murmu Rev. Amio Mardi ,Evn. Sagenen Kisku, Rev. James Mardi, Rev. John Thomas Kisku entet’ Conference napae te hoe purạuk’ re ạḍi ãṭ goṛo ko emket’ ńutum te. Arhõ Johar ko emawat́koa Sạntipaṛa, Kumarikaṭa,Joema, Ạṭhiạbạṛi,Haraputạ,Bhorpur ar Udạlguṛi Circle ren Juạn ko entet’ onko hõ Conference reko helmel daṛeaḱ ńutum te. Johar ko emat́koa Ạṭhiạbạṛi Circle ren Worship Team ren Members ko entet’ conference mońj ko Sohan ket’ ńutum te ar mońj sereń duṛạṅ te Isor ko Sarhao kede ńutumte. Johar ko emat́koa Manotan Peṛa ko, Mr. Riman Soren ,Mr. Soleman Murmu ,Mr. Kangresh Mardi,Mr. Sánjay Kisku , Mr. Binoy Kr Tudu Mr. Guliat Hasda, Mr. Nirmal Murmu, Mr. Roben Murmu ,Mr. Jirimia Kisku , Mr. Kishun Tudu , Mrs. Renuka Kisku, Mr. Philip Murmu, Mr. Monoj Soren,Mr. David Murmu , Mr. Devid Murmu , Mr. Sagenen Murmu, Miss. Monoroma Murmu , Mr. Philip Soren, Mr. Dipok Tudu , Mr. Nilu Besra conference re helmel en ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle ren Employees ko, Hapṛam ko, mimit’ Manḍer ren Youth President/Secretary ko, Go-Baba ko entet’ Conference napae te hoe purạu ocoe re aema lekate goṛo ko emket’ ńutum te. Johar ko emat́koa Conference reko selet’ en Delegates ko ar General Members ko entet’ conference reko helmel daṛeadaḱ ńutum te. Johar em hạṭińat́ koa Ạmlạiguṛi Manḍer ren Manḍer Chairperson/Secretary, Juạn ko,Sunday School ren Gidrạko, Go-Baba ko, entet’ conference re ạḍi haron kosṭo katet’ re hõ conference napae te hoe purạuk’ re goṛo emket’ ńutum te. Johar ko emat́koa Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee latar reak’ joto Sub Committee ren In-Charge ko, Worship Team ren Members ko, Volunteers ko entet’ Conference napae te hoe purạu ocoe re ạḍi lekanak’ haron kosṭo sahao katet’ rehõ goṛo ko emket’ ńutum te. Sạntipaṛa Circle Youth Conference Reception Committee do Manotan Rev. Oddvar Holmedal Saheb ạḍi ạḍi Gunman Johar ko emawadea. entet’ Conference napae te hoe purạu en ńutum te Sarhao Johar re emat’ ko ńutum te. Conference Reception Committee doko hoyoḱ kana: Mr. Bonifash Tudu, Convenor. Miss. Selwanti Murmu, Vice Convenor. Mr. Binod Murmu, Secretary. Miss. Dipa Hasda, Asst. Secretary. Mr. Samuel Tudu, Treasurer.




Candoaḱ Hasare Pạhil Manwa Nil Amostrong

Goṭa dhạrtire ńindạ cando aḱ deyare pạhil taṛam Manwae hoyoḱ kana Nil Amostrong. Nui Nil Amostrong do 5th August, 1930 salre America reaḱ Ohaeo ńutuman nagraha reye janamlena. Eken turui bochor umer rege ać baba tuluć Uḍạoḱ jãhãj reye dećlena. Un khonge uḍạuoḱ jãhãj re dejoḱ reaḱ nesa do uni re capaṛẽna. Unạḱ kạṭić khonge uni do serma uḍạoḱ jãhãj re dećkate manḍrao baṛae reaḱ kukmũye ńelet́ tahẽkana. Ar aćaḱ niyạ kukmũ sạrie lạgit́ gidrạ khonge ạḍi ãṭẽ kurumuṭu leda. Aćaḱ kurumuṭũ reaḱ pạhil dhaṕ hisạbte 16 serma umer rege cecetaḱ uḍạo jãhãj calao reaṅ hukume ńam keda.

Ar ạḍi mońj pạṭhuạ gidrạ hisạbte America Marine Senabạhini aḱ Scholarship ńam kate 1947 salre Parudu University re Arontical Engineering  cetan re oloḱ paṛhaoḱe ehoṕket́taya. Ar aćaḱ niạ kukmũ sạri sạrige mit́ din sạriaḱ ket́ tayae. Nui Nil Amostrong ge hoyoḱ kana cando aḱ deyare taṛam pạhil manwa do. 1949 salre Korean lạṛhạe re Nil Amostrong ko hoho adeya. American marine bạhiniren Pilot hisạbte. Ona lạṛhại re uḍạo jãhãj ren ạḍi gạkhuṛ pilot hisạbte pea poruskare emadea.

1952 salre ona lạṛhạe khon ruạṛ hećkate ar hõ oloḱ- paṛhaoḱ re mone lagaoket́taya. Thoṛa bochor por National Adviser Committee for Arrontics (NACA) re kạmiye boloyena. Tayomte niạge NASA ńutum teko bodol keda. Nil Amostrong do jion juri soṅge tol baplayena 1956 salre. Serma re cando reaḱ disom re calaoḱ lạgit́ lạṭu challenge hećadea 1969 sal re. Michel Colins, Eduein- E- baj Aldrine tuluć ać hoko goṭa kedea cando ṭhen calaoḱ lạgit́.

Ona bochor ge metaḱ me 1969 sal reaḱ 16 July Nil do sãoten ko tuluć Apollo-11, roket re dećkate cando seć calaḱ lạgit́ dhạrti khonko uḍạoena ar niạ ren manjhi haṛame tãhẽkana nui Nil amostrong. 1969 sal reaḱ 20 July cando reaḱ deyare pạhil manwa hisạb teye taṛam keda Nil amostrong. Onḍe cando re 21 ghonṭa kin Nil Amostrong ar Aldrin. Onḍe khon 24 July ar hõ dhạrti teko ruạṛ hećena. Appolo-11, ge Nil amostrong aḱ do mucạt́ serma uḍạo tãhẽ kan taya. Enạ tayom 1971 sal re NASA reaṅ kạmi aṛaḱ giḍi kate Mahasoe kạmireye lagaoena, ar mucạt́ dhạbić gidrạko University reye paṛhaoet́ ko tãhãkana.

Nil Amostrong aḱ ạḍi kurumuṭu ar gạkhuṛ kạmi lạgit́ America ren President uni America reaḱ joto khon lạṭu utạraḱ Besamorik manotan Congrational hudạ reaṅ meḍel selet́ arhõ aema manotanaḱ poruskare em akawadea.

Nil Amostrong do 2012 sal reaḱ 25 August, 82 serma umer reye goćena. Uniaḱ jion abo juạn ko lạgit́ sạrige mit́ṭen udgạoanaḱ kangea.

Torjomao re- Prodip Hembrom




Eyae (7) Goṭen Bạṛić Heowa Bo̠ho̠ḱ Hataṅ Lạgit́ Hạhạnaḱ kana

Bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e do̠ ạḍi jạruṛ kana. Ar bo̠ho̠ḱ hataṅ boge do̠ho̠e lạgit́ thoṛa jo̠to̠n ar sontor tahẽn jạruṛa. Me̠nkhan apnaraḱ bin baḍaete dinạm din be̠sumạr kạmite bo̠ho̠ḱ hataṅ do̠ bon hạn idiyet́ kana.

Eyae (7) goṭen bạṛić heowa bo̠ho̠ḱ hataṅ lạgit́ be̠ bạṛićgea-

  1. Setaḱ baskeaḱ jo̠m hiriń lekhan
  2. Ńindạ dirite jạpit́ lekhan
  3. Ạḍi bạṛti heṛem jo̠maḱ jo̠m lekhan
  4. Setaḱ jo̠khe̠n ạḍi bạṛti jạpit́ lekhan
  5. Jo̠m okte tv se̠ computer ńel lekhan
  6. Ṭupṛi/ scarf se̠ moja ho̠ro̠ḱ kate jạpit́ lekhan
  7. Racate usur kate re hõ racate aṭkao se̠ bond do̠ho lekhan

Source: Bangladesh pratidin