Cet́ Lekate Migraine (Bo̠ho̠ḱ Haso) Kho̠n Rukhiạbo Ńamkea

Migraine mit́ lekan bo̠ho̠ḱ haso kana. Bo̠ho̠ḱ re jãhã mit́ aṛe kho̠naḱge noa haso ehoṕa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso ạḍi ghạṛić do̠ tahẽna. Okoe aḱ nonkan eṭkeṭoṛẽ menaḱtako, Onko do bo̠ho̠ḱ haso são be̠ć be̠ćko aṭkara. Noa haso ạḍi algate baṅ maraoḱa, thoṛa din do̠ hasoa. Onate tinạḱ hoṛkoaḱ noa haso menaḱ, noa haso cet́ khạtirte ehoṕa ona babotre baḍaejoṅ jạruṛ menaḱa. Nonkate Migraine khonaḱ pharaḱbo tahẽ daṛekea.

  1. Reṅgećte tahẽn:

Reṅgećte tahẽlen khan Migraine bo̠ho̠ḱ haso ehoṕa. Ente reṅgećte tahẽnre gastric reaḱ muskil ńelogo̠ḱa, oka do̠ bo̠ho̠ḱ haso ḍher daṛeaḱa.

  1. Hoe-daḱ bichnạu (abohaoa):

Ạḍi bạṛti setoṅre nạcurle khanhõ bo̠ho̠ḱ haso ehoṕ daṛeaḱa. Inạkate lo̠lo̠ setoṅ khạtirte hoe daṛeaḱa.

  1. Mo̠nre ucạṭ:

Okoe do̠ asambheṛ se̠ ạḍi bạṛti ucạṭteko kạmikan, ar jo̠m-ńu reaṅ jãhãn niṭ akan okto bạnuḱtako se̠ baṅko manaoet́ kan, onkanko hoṛge bạṛti noa bo̠ho̠ḱ haso ńamet́ko kana.

Enḍete nonkanaḱ mo̠naḱ ucạṭ dea giḍikaḱ reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.

  1. Jãhãnaḱ saḍe: kajaḱ riṛạṅ ṛaṛaṅte sereń aṅjo̠m emanteaḱ khạtirte Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńańama. Ạḍi riṛạṅ ṛaṛaṅ khạtir amdaj bar din dhạbić haso tahẽ daṛeaḱa.
  2. Ạḍi bạṛti jạpit́:

Okte nạpitre jạpit́ sanamko lạgit́ ạḍi jạruṛa. Ente oktere baṅ jạpit́le khan hoṛmore aema lekan eṭkeṭõṛẽ ńelogo̠ḱa. Okoe do̠ jao hiloḱ 5-6 ghonṭa ko jạpit́, Ackage mit́ okte onkanko hoṛ ḍherko jạpit́ lekhan bo̠ho̠ḱ haso ehoṕ daṛeakoa. Onate sanamko sontor ar aodhan tahẽn hoyoḱtabona.




Pạhil Doge Hatao Reaṅ Ạt Nitoṅ Hõ Menaḱa: Sastho Odhidaptor

Calak kan ko̠ro̠na mahamạri re ạḍi aema lekan eṭkeṭõrẽ disom ar dhạrtire heć paṛao akana. Noa mahamạri são lạihại se̠ rukhiạḱ lạgit́ sanamko ṭikạ hatao ạḍige jạruṛabon kana.

Tinạḱ hoṛ pạhil doge baṅbo hatao akat́ nit́ hõ Sarkari-besarkari nịt akan ṭikạ ṭhạ̃re ńutum ol caṛhao se̠ jạruraḱ kago̠jko soṅge idi lekhange tikạ bon hataojoṅ daṛeaḱa.

Ente teheń Budhbar (2 March) Sastho Odhidaptor virtual Sastho bulletin, zoom conference re Sastho Odhidaptor re̠n ṭikạ kạmihora ạḱyurić Dr. Md. Shamsul Hoqe noa kathae roṛ so̠do̠r akada.




Pre-Primary 20 March Kho̠n Jhijo̠ḱa

Prathomik sikha odhidaptor do̠e baḍae ocokeda, Ko̠ro̠na ajar kakhante amdaj mit́ cando tala tayom teheń kho̠n pạhil ar mõṛe kelas ren pạthuạ gidrạkoaḱ kelas ehoṕena.

Me̠nkhan amdaj bar serma tayom Pre-primary re̠n gidrạkoaḱ kelas hõ darakan 20 March khonaḱ ehobo̠ḱa.




SSC Biḍạu 19 June Ar HSC 22 August Hoe Daṛeaḱa

2022 serma reaḱ SSC (Secondary School Certificate) ar HSC (Higher Secondary School Certificate) bidạu hoe daṛeaḱaḱ reaṅ tạrik Madhomik ar Ucchomadhomik sikhnạt board (Mausi) do̠e lại lahawakada.

Sombar (28 February) Madhomik ar Ucchomadhomik sikhnạt board, Dhaka website re so̠do̠rakat́ apareḱ bar goṭen ḍhạrwạḱre noa kho̠bo̠r so̠do̠r akana.

Board Chairman (Okoe do̠ bidạu dạyiḱre menae) Professor Topon kumar aḱ suhiat́ ḍhạrwạḱre menwana, 19 June SSC ar 22 August HSC biḍạu hoe daṛeaḱa. Enḍete SSC pạṭhuạ gidrạkoaḱ  13 April Ar HSC pạthuạkoaḱ do̠ 8 June kho̠naḱ Online hotete registration Form purun ehoṕ daṛeaḱa.




T sports Channel Re Teheńaḱ Eneć-Khilạḍ

Baṅgladesh reaṅ pạhil e̠ne̠ć khilạḍ haparao channel kana noa T sports. Noa channel kho̠n jao hiloḱ Disạm reaḱ e̠ne̠ć-khilạḍ são sãote aema lekan khilạḍ sardaleḱ kana. Teheń T sports channel re ńelogo̠ḱa…..

Phuṭbol

BPL

Chottogram Abahani- Dhaka Abahani

Dhinạn 5:30 miniṭre.




Budhbar kho̠n Primary Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Kelas Eho̠bo̠ḱa

Gapa Budhbar (2 March) kho̠naḱ pạhil dhap metaḱme Primary pạhil kho̠n mõṛe kelas ren pạṭhuạ gidrakoaḱ kelas ehoṕ lạgido̠ḱ kana. So̠mbar (28 February) Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren officer Mahbubur Rahman Tuhin noa kho̠bo̠re baḍae ocokeda.  

Ar 20 Romjan (Ramadan) dhạbić Primary reaṅ kelas calao idiḱa. Inạkate 21 Romjan kho̠n Eid-ul fitr reaṅ chuṭi tahẽnoḱa. Eid chuṭi tayom arhõ okte nạpitre kelas ehoṕa.




Niropon Ho̠ṛmo̠ Tahẽn Lạgit́ Okako Cạli Se̠ Hewa Reaḱ Jạruṛ Menaḱa

Enkathae Me̠nako baṅma- setaḱ kho̠n cet́ lekabon calaḱ onkage goṭa dinbo khemaoa. Jo̠to̠ hoṛaḱge thoṛa niṭaḱ routine tahẽntabona. Ado̠mko do̠ setaḱre beret́ bako re̠be̠na. Arhõ ado̠m ado̠m hoṛ do̠ setaḱre beret́ kate ho̠ṛmo̠ bańjao lạgit́ko taṛam baṛaea. Me̠nkhan jạpit́ kho̠n beret́o̠ḱem bilom lekhan ar okte nạpitre kạmi baṅ hoelen khan eṭaḱ emanteaḱ kạmire ạḍibo biloma.

Enḍete thoṛa bạṛić cạli-hewa abokoaḱ routine re jonoṛao akana. Nonkanaḱ jo̠to̠ hewa bạgi daṛeaḱ khan ho̠ṛmo̠ ar mo̠n-jiwi se̠ćte hõ niropon se̠ bogebo tahẽ daṛeaḱa. Enkate abo aḍepase hoṛko hõ bogeko tahẽna. E̠bhen torage pạhilte phone se̠ćbo nońjo̠raḱ kana. Nãwã jãhãn paṭhaona (message) ńela me̠nte. Inạkate Social Media ma menaḱge. Ar nonkate mẽt́ re bạṛti ucạṭ paṛaoḱkana. Goṭa din bo̠ho̠ḱ haso lekan muskil hõ tahẽ daṛeaḱa. Kạmire mo̠n baṅ gaḍaoḱa.

Ona iạte jạpit́ kho̠naḱ beret́ kate pạhilte mit́ gilạs daḱ ńu jạruṛa. Inạkate thoṛa ghạṛi janla se̠ pinḍa chaṭkare duṛubo̠ḱ hoyoḱa. Setaḱ eken 2 ghonṭa apnar lạgit́bo do̠hoea. Ar ona okte social media kho̠naḱ sạṅgińre tahẽn jạruṛa. Ho̠ṛmo̠ bhańjao do̠ jao hiloḱge jạruṛkantabona. Setaḱre ca se̠ coffee ńui hoyoḱa. Jạṛuṛlenre puthi, kho̠bo̠r kago̠j paṛhao hoyoḱa.

Baskeaḱ jo̠m babon bạgia. Ente ado̠m ado̠mko do̠ setaḱre e̠kal ca ńu baṛkate mit́ dhaore majanko jo̠met́ kana. Me̠nkhan noa hewa hoṛmo lạgit́ bogeaḱ baṅ kana. Nonkate hajamre eṭkẽṭoṛeć hoe daṛeaḱa. Hoṛmo bhańjao tayo̠m baskeaḱ jo̠maḱre bele, pho̠l -apnar kusileka jo̠maḱbo dohoea.

Setaḱ beret́ tayo̠m niṭakan lekabo kạmia. Onate ńindạre jo̠to̠waḱ niṭkaḱ hoyoḱa. Enkate jo̠to̠waḱ kam-kaj okte nạpit́re purạuḱa. Um paeraḱre baṅbo biloma. Bạṛtikaete setaḱre um paeraḱ hoyoḱa. Enḍekhan ho̠ṛmo̠ mo̠n rawal tahẽna. Kam-kajre mo̠n gaḍaoḱa. Ar hoṛmo reaṅ ho̠rmo̠n hõ napaetey kạmia. Ho̠rmo̠n napaete kạmire abo̠ hõ abokoaḱ kam-kajre bạṛti dil-daṛebo ńama.

Jãhã lekan bạṛićaḱ hudis salaḱ jạpit́ kho̠naḱ baṅbo beret́a. Me̠nkhan bhage bhageaḱbo hudis-ganḍona. Apnarte dil-daṛebo jogaojoṅa ar eṭaḱ gateko hõ nonkan kạmire uskurko jaruṛkantabona.




Mit́ Dinte Mit́ Karoṛ Bar Ge̠l Lakh Hoṛ Ṭikạko Ńamkeda

Mit́ dinte goṭa disomre mit́ karoṛ bar ge̠l lakh hoṛko ṭikạko ńamkeda me̠nte Sastho Montri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Nit dhạbićte 11 lakh hoṛko pạhil doge ṭikako hatao akada.  

Robibar (27 February)  Boṅgobondhu Antorjatik Sommelon centre 42 aḱ BCS sastho kidder re bahali ńamakan po̠n hajar ḍaktorkoaḱ orientation akhṛare noa kho̠bo̠re lại so̠do̠r akat́a.




Gonotika (jo̠to̠ hoṛko lạgit́ ṭikạ) E̠moḱ Reaḱ Okto Arhõ Bar Dinko Ḍherkeda

Teheń Sạnicar (26 February) setaḱ 8:00 baja kho̠n mimit́ ṭikạ thạ̃re ko̠ro̠na reaḱ pạhil doge kạmihora ehoṕ akana. Ko̠ro̠na virus birudre teṅgo daram lạgit́ taheńaḱ dinre Sarkar mit́ karoṛ ṭikạ e̠moḱ reaḱe goṭa akada. Onate disomren tinạḱ do̠ pạhil doge baṅko hatao akat́ ạḍi harephare ṭikạko hataoet́ kana. Teheń dhạbićge pạhil doge e̠moḱ reaḱ katha tahẽkana.

Me̠nkhan sanamko lạgit́ hamesa pạhil doge e̠moḱ reaḱ okto arhõ bar dinko ḍherkeda. Ona iạte tinạḱ Santal boeha-miserako nit hõ pạhil doge ṭikạ baṅbon hatao akat́, ar bilo̠m baṅkate dela harephare bar din bhitrire aḍepase ṭika thạ̃ire se̠n kateć ṭikạbon hataojoṅa. Ente noa tayo̠m kho̠naḱ pạhil doge ṭikạ ar baṅ ńamo̠go̠ḱa.




Ishanpurre Breast (Toa) Cancer Babotre Cehaona Ar Hepatitis-B Vaccine E̠m Hạṭiń Akhṛa

Sokolbar (25 February 2022) Ishanpur S.C High School maṭhre Maejiu se̠ kuṛikoaḱ Breast (toa) cancer babotre cehaona ar juạn kuṛiko bego̠r kạuḍite Hepatitis-B ṭikạ ko ńamkeda. Noa akhṛa do̠e bo̠do̠bo̠s keda National Agency For Green Revolution (NAGR), Rajshahi Cancer Hospital And Research Center, Rotary Club Of Kawran Bazar Ar Aloha Social Service. Arhõ Noa akhṛa do̠ Amnura Rotary Community Core, Tabitha Foundation aḱ go̠ro̠-gopoṛote hoe purạuena. Noa akhṛa talate mit́ sãe mõṛẽ ge̠l (150) juạn kuṛiko Hepatitis-B ṭikạko ńamkeda.

Akhṛare manotan maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana 6 no Ramchondropur Union ren Chairman Alhaj Md: Ataur Rahman, bises peṛa hisạbte seṭerko tahẽkana Ishanpur SC High School ren Maraṅ Mahasoe Md: Ashraf Ali, Ishanpur Girls School ren Maraṅ Mahasoe Udoy Chondro Ray, Aḍepase union Awami League sabha mukhiạ Sushil Chondro Ray, Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ren manotan member Rotarian Samiel Mardi, National Agency For Green Revolution (NAGR) ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren tạdbir Stephen Soren, Rajshahi Cancer Hospital And Research Center ren Dr. Petrick Bisas,  Aloha Social Service ren ạḱyurić Minara Begum, Dr. Sithi Saha.

Rotarian Samiel Mardi do̠e menkeda, Rotary reaḱ 117 aḱ janam mãhã ńutumte teheńaḱ noa bo̠do̠bo̠s. Noa akhṛa hotete Kaharol upạjilạ reaḱ noa ṭoṭha ren juạn kuṛiko Breast Cancer babotre aema cecet́aḱko hameṭ daṛeada. E̠nte aema mejiuge noa bạṛić rogte jạbun katećko gujuḱ kana. Onate 150 goṭen kuṛiko talare Hepatitis-B ṭikạ e̠m hoyena. Nonka leka NAGR ren ạḱyurić Stephen Soren, Minara Begum, Dr. Sithi Saha hõ mit́bar kathako roṛket́ do̠ noage je̠, Ale do̠ bhạgạnle aṭkareda e̠nte noa ṭhạire Breast Cancer ar Hepatitis babotre cehaonale emat́ko ńutumte.

E̠nta jao sermage noa rogte aema maejiuko gujuḱ kana, noa do̠ e̠ke̠n bin baḍae se̠ cikitsa reaṅ ṭontạte. Menkhan pạhilte noa rog saṕ ńamlen khan, enḍekhan cikitsa hotete rukhiạ bon ńam daṛekea. Onate delabon jo̠to̠kobon so̠nto̠roḱma ar noa rog kho̠n rukhiạbon ńam ma. Onka leka Maraṅ peṛa Alhaj Md: Ataur Rahman hõe lại so̠do̠rkeda- noa akhṛa hotete ale ṭoṭharen kuṛiko jagwar se̠ so̠nto̠rlen khan sạrige nirpon ho̠ṛmo̠ko tahẽ daṛeaḱa. Noa akhṛa bo̠do̠bo̠s akat́ sanamko jo̠hariń emapekana arhõ je̠no nonkage tayom daram hõ nonkan akhṛako hoyoḱ ona lạgit́ nẽhoriń do̠hokeda.