Santal Casa Goćenkin Reaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Santal casa Avinath Mardi ar Robi Mardi goćenkin são jopoṛao menae ḍip caḱlaoić Sakhawat Hossen giripter ar bicạr lạgit́ Rajshahi re manwa tonol hoe purạu akana. Ona sãote Godagari thanaren OC Kamrul Islam birud katha rakaṕakante ạḍi usạra dạyik khon ocoge reaḱ dạbi emakana.

Jatiyo adivasi porisod Rajshahi jilạ sabha mukhiạ Bimol Chondro Rajoar aḱ ạḱyurte So̠mbar (28 March) adivasi porisod Rajshahi jilạ bibhạg reaḱ bo̠ndo̠boste Sahebbajar Zeropoint re noa manwa tonol re adivasi mukhiạko são aema lekan hudạren hoṛko selet́lena. Manwa tonol khonaḱ dạyikre gạphlạt-hela hili karonaḱte OC ocoge reaḱ dạbi akana.

Jatiyo adivasi porisod ren sabha mukhiạ Robindronath Soren do̠e menkeda, goćenkin reaḱ bicạrle khojkana. Ḍip caḱlaoić (Driver) são okoeko jopoṛao menaḱko ạn lekate onkoaḱ bicar hoyoḱma. Ar OC Kamrul Islam hõ mamla hatao ạḍitet́e ḍhilisili akada, uniaḱ hõ sạjạile khojkana.

Onkaleka jatiyo porisod bharapon sạdại sompadok, jatiyo adivasi porisod Bimol Chondro Rajoar ar Rajshahi mohila porisod ren sabha mukhiạ Kolpona Ray noko hõko lại so̠do̠rket́a, je̠ nukin boehawaḱ gujuḱ reaḱ bicạrko khojkeda. Ar Godagari ren OC nui do̠ adivasi hoṛko birudren kanae. Ente nukin babot bạṛić bạṛić kathae menakada. Baṅma taṛi-hạnḍi ńukatećge nonkakin goćena. Maraṅ dạyiḱan hoṛ cekate noa gạr dinre nonkanaḱe men daṛekea? Cekate reṅgeć-ore̠ć hoṛko nonkae nisṛauet́koa? Nonkan OC o̠ho̠ge jạruṛa. Onate aćaḱ dạyiḱ khone ocog ocoḱma.

Manwa tonolre arhõ kathako roṛkeda, Jatiyo adivasi porisod ren bharapon sạdại sompadok Gonesh Mardi, Daptar sompadok Suvash Chondro Hembrom, Rajshahi mohanogor adivasi porisod ren sạdại sompadok Alindorai Bisas, Godagari upạjilạ ren sabha mukhiạ Robindronath Hembrom, Nator jilạ ren Saṅgothonik sompadok Raghunath Ekka selet́ arhõ samajik ar rajnitik ạkyurko.




Muskil Dosare Sri Lanka, Mit́ Cup Ca Reaḱ Dam 115 Ṭaka

Itihas reaḱ jo̠to̠ khon maraṅ utạr metaḱme muskil dosare paṛao akana Asia reaḱ Diso̠m Sri Lanka. Ona diso̠mre nit jo̠to̠ lekan jinis-pạti dam ạ̣ḍi ḍherakana. Muskil dosa khonaḱ bańcaoḱa mente hoṛko aḍepase disomteko parom calaḱkana.

Sri Lanka re nebetar mit́ kg caule reaḱ dam 1106 ṭaka, Baṅgladisom reaḱ kạuḍi sećte 330 ṭaka. Cini reaḱ dam hõ nonkage. Ar onka leka 400 gram pekeṭ toa reaḱ dam 3 hajar rupi se̠ ṭaka. Baṅgladiso̠m lekate amdaj 900 ṭaka. Enḍekhan Toa ar Cini dam ḍher akante mit́ cup Ca reaḱ dam 380 ṭaka, Baṅgladiso̠m lekate 115 ṭaka. Arhõ onkage Chapa kago̠j reaḱ ṭonṭate sikhnạt ṭhãonare biḍạu hõ bạtil akana. Enkathae ona diso̠mre 21 March kho̠n bidạu ehoṕ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan ehoṕ bar din lahare bidạu ńeljutić  bidạu bo̠nd reaḱe jạhirakat́a.

Ente kago̠j hõ kiriń lagaoakoa, kạli hõ. Antorjatik kho̠bo̠rre menakana, Sri Lanka sikhnạt daptar biḍạu hatao lạgit́ kago̠j hõ baṅko kulạu anṭao daṛeaḱ kana . Ko̠ro̠na mahamạri khạtir Sri Lanka bạṛić dosarey paṛao akana. Noa khạtir diso̠mren maraṅ montri Mahinda Rajapaksa ko dusiedi kana. Ente aḍepase Baṅgladiso̠m ar Bharot do̠ noa hal-halot ạḍi gạkhuṛ salaḱkin mukạbela akada. Ar note Sri Lanka ko̠ro̠na ehoṕ khonge kạuḍi sećte ạḍi onṭon-obhab dosarey paṛao akana. Menkhan re̠ṅge̠ć-ore̠ć hoṛkoaḱ gharońjre nonkan dosa dukanaḱ kangea. Noa muskil dosa cabae lạgit́ kurumuṭure menaḱkoa.




Ro̠ho̠e Akat́ Ho̠ṛo̠ Khetre Daḱ Baṅ Ńamte Bar Boeha Bis Jo̠mtekin Gurena

Ho̠ṛo̠ khe̠tre daḱ baṅkin ńamet́ birud teṅgo daram khạtir bar boeha bis jo̠mtekin gurena. Budhbar (23 March) ńindạ Godagari reaḱ Isanipur ṭoṭhare noa ghoṭna ghoṭao akana.

Niạ ghoṭna khan Borendro Unnoyon mạliki ren gạhir no̠l ren operator -e ńir pharaḱ akat́a. Ona ṭoṭha ren Ạdibạsi santal talare kurud-edre do̠ janam akana mente baḍae ńam akana.

Gur akan Avinath Mardi (30) do̠ upạjilạ Deopara union reaḱ Nabaibottola Nimghutu ṭoṭha Babu Chand Mardi ren Hopon kanae. Ar uniren Kaka khuṛa boeha Robi Mardi (32) hõ Ramek Haspatalre cikitsạ hatao oktegey gurena.

Aḍepase hoṛko baḍae ocokeda, Budhbar (23 March) Khetre daḱ hataoa mente bar boeha BMD ren operator ṭhenkin se̠nena. Daḱ tayom biskin chiṭạua mentekin baḍae ocokedea. Menkhan Operator do̠ nonkae roṛ ruạṛatkina, o̠ho̠ge daḱiń emkebena. Ma abenge noa bis jo̠m baṛakaḱben. Ar sạrige edrete raṅgao baṅkin sambṛaolet́te banar boeha biskin jo̠mket́a.

Godagari thanaren bharapon ạpiser (OC) Kamrul Hasan baḍae ocokeda, Noa ghoṭna tojbij lạgit́ ạn lekate bebostha hataoḱa.

Onka leka aḍepase hoṛko modre Unnoyonkormi Catherine Hasda, prosason ṭhen nonkae lại so̠do̠rket́a. Daḱ hataoa mente  10-12 din khonaḱkin ạcuroḱkan enrehõ ghane ghaneko ruạṛkakin kana. Nonkan duk-dạndi baṅkin sahaolet́te biskin jo̠mket́a. Noa ghoṭna reaṅ bicạrle kho̠j kana. Tayom daram nonkanaḱ alo hoyoḱma.

Arhõ onkage ona atoren casa Habil Murmu hõe baḍae ocoket́a, Ho̠ṛo̠ ro̠ho̠e 50 din hoyena. Menkhan mit́ din hõ daḱge bae em legaleda dekbhalić (operator) Sakhawat. Ente daḱ emoḱ reaḱ jãhãn seriạlge bạnuḱtaea. Enkathae onate ać hõ eṭaḱ no̠l khonaḱ daḱe hatao akat́a.

Sakhawat birudre casa Sagor Mardi hõ nonkae menet́kana. Hape Teheń, gapa, meaṅ nahaḱiń emapea nonka menkateće eḱṛe boṭećkakoa.

Khet ńeńel ko calaoenma cehel-cepel daḱ. Ente Sakhawat do̠ Avinath Mardi aḱ Gujuḱ kho̠bo̠r ańjo̠mte harephare khet́e daḱ akat́taea. Menkhan nit hõ ghoṭna reaḱ tojbij calaḱ kana. Noa aso̠l karontet́ ḍunḍhạu oḍok lạgit́.




Baṅgladiso̠m Reaḱ Sạdhinota Mãhã Manao

Baṅgladisom reaḱ Sạdhinota Mãhã ko manaokeda Chapainawabgonj jilạ Reaḱ Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School. Teheń ona ńutumte gapalmarao , gidrạkoaḱ chobi ãkao ar eneć-sereń ko hoe ocokeda. Sạdhinota mãhã babotre Mahasoe do̠ mit́ bar disạ dohṛae lạgit́ sikhạuna kathako gapamaraoat́koa. Inạ tayom do̠ Gidrạko talare haparao reaḱ saṕṛaolena metaḱme Mimit́ kelas ren gidrạ lạgit́ mimit́ lekan chobiko ãkao ocoket́koa. Ar enkate gidrạko ạḍi kusi -rạskate akoaḱ mo̠ne lekako ãkao so̠do̠rket́a.  

Menkhan huḍiń machate hoeyen rehõ akhṛa talate gidrạko ạḍitetet́ko rạskạyena ar aema lekan cecet́aḱko ńamket́a. Inạkate Mahasoe ko do̠ akhṛare bachao ńamen gidrạko talare kuṛại ko em haṭińket́a. Ạḍi naepaete noa akhṛa hoe purạuena.  

 




Sạdhinota Mãhã

Teheń 26 March mit́ṭen bises din metaḱme sạdhinota mãhã kana. 1971 sermare teheńaḱ dinre goṭa dhạrti reaṅ naksare nawa rajosṭi hisạbte apnarte lại so̠do̠roḱte jạhirlena mit́ disom, oka do̠ Baṅgladisom. Hạṛiạṛ hasa-bhiṭare araḱ je̠ńge̠t́ je̠ńge̠t́ mayamte chiknạ akan disom sạdhin reaḱ 51 waḱ mãhã kana.

1971, 25 March ạḍi kaṛaṅ kuṛcuń ńindạ pạkistạni bahniko baṅgla ren hoṛko cetanre ekal ạḍi bạṛić ko beoharleda se̠ko hamlaleda. Bo̠ṅgo̠bondhu hõko giripter kedea. Enrehõ giripter lahare 26 March paṛaoen torage Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu Rahman Dhakare Baṅgladisom sạdhinota jạhirlet́a. Ar ona lại jạhirket́ katha Baṅgladisom selet́ goṭa disomre aema lekate porcar ehoṕena. 1970 sermare sadharon bac-bachao re Awami League ko jit́en rehõ Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu ṭhen pạkistạniko khemota baṅ emkate ekal baṅgla hoṛko go̠go̠ćko ehoṕena. Onkokoaḱ aso̠l jo̠stet́ tahẽkana Awami League são purub pạkistanre tinạḱ lahãṭ se̠ rajniti ạḱyur hoṛko menaḱko sanamko go̠ć kako.  

Bo̠ṅgo̠bondu giriptar lahare aćaḱ tahẽn ṭhạ̃i Dhanmonḍi khonaḱge sạdhinota jạhir ar jãhãleka katećge pạkistạni milimisiạ ko birudre teṅgo daram lạgit́e metat́koa. Mit́ okte soṅbidhan turui aḱ tạlikạre Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu aḱ lại jạhirat́ko sapṛao se̠ ona tabereko ạguket́a. Mit́ bidạl jo̠khen EPR-Transmiṭer hotete goṭa disomre sarsadleyena. Inạkate Choṭogram Redio center khonaḱ 26-25 March thoṛa hoṛko mit́ṭe Bo̠ṅgo̠bondhu se̠ć khonaḱ sạdhinota reaḱko jạhirket́a.

Bo̠ṅgo̠bondhu lại jạhirakat́ damanaḱ dạlilre nonka ol tahẽkana, Pase̠ć noa kangea alekoaḱ mucạt́ katha. Teheń kho̠naḱ Baṅgladisom sạdhinena. Baṅgladisomren sanam hoṛkoń nehõrape kana, jãhãrege menaḱpe, ma cet́ko menaḱtape onatege ma teṅgo̠ keṭejo̠ḱpe milimisiạ bạhniko birudre. Baṅgla disom auri rukhiạ ar sạdhin dhạbić lạpạṛhại calao idipe. Disom kho̠n sanam pạkistạni do̠kho̠liạko laga ńir kope. Sheikh Mujibur Rahman. 26  March 1971.




Santal Atoe Hirikeda Briṭish Deputy High Commissioner Ar Enećrey Selet́ena

Dhaka rey bahali akan Deputy High Commissioner Javed Patel do̠ Gaibandha reaṅ Kamdia ar Katabari union re mimit́ santal ṭoṭha 21 ar 22 March e- hirikeda. Ar un jo̠khenge Deputy High Commissioner ar sãotenko santal maejiukoaḱ legcar-paltur enećreko selet́ena.

Hoṛko lạgit́ Foundation ar U K-Aid aḱ go̠ṛo̠ go̠po̠ṛote aḍepase besorkari unnoyon songstha ‘Obolombon’ santalkoaḱ ạidạri ar lahanti khạtir “Drive Toward Empower Ethnic Peoples”  project ko benaoeda. Noa project hiri lạgit́teko he̠ćlena.

Obolombon ạpis re ‘Gaibandha jilạ lahanjar re, j.ạti-gosṭhikoaḱ khe̠mota: ekṛaṛ ar o̠psor babotre gapalmaraore santal jạti-gosṭhiaḱ ạidạri ar jion jingire lahanjar lạgit́ cet́ cet́ dahpko hatao akana Ar ona sãote tayom daram cet́ ko cekae hoyoḱa nonkanaḱko gapalmaraokeda. Un okte Changura atore santal maejiuko ạḍi jo̠mkaoate enećante peṛako ataṅ daramket́koa.

Noa laha noko peṛako man-manotket́koa, Obolombon ren sabha mukhiạ Sadequl Islam, nirbạhi se̠ maraṁ ạḱyurić Probir Chokroborti, Ạdivasi baṅgali soṅghoti porisod ren convener Adv. Sirajul Islam Babu ar Sahebgonj Baghdafarm bhumi udhar songram committee ren sabha mukhiạ Philemon Baskey. Ona okte santalkoaḱ mạnmi ạidạri rạkhi jogaore ạdepase civil society reaḱ aema lekan dhap hatao babotre peṛakoko mone moruḱkeda.




Rajshahi University Re Hoyena Ạdivạsi Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Maraṅ Sikhnạt Babot Cepeć Sabha, Nawanko Ataṅ Daram Ar Bidạ Akhṛa

Rajshahi University re hola so̠mbar (21 March) hoyena ạdivạsi pạṭhuạ gidrạkoaḱ maraṅ sikhnạt babot cepeć sabha, nawanko ataṅ daram ar bidạ akhṛa. Enhiloḱ setaḱ 10 baja okte Robindronath Thakur Academic bho̠bo̠n re maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana professor Golam Sabbir Sattart.

Ar inạ chaḍa hõ noa akhṛare selet́ko tahẽkana Professor Chowdhuri Md. Zakaria, Professor Md. Sultan-Ul-Islam, pạṭhuạ gidrạko ren porames-ạḱyurić M Tareq Nur, Proctor professor Md. Asabul Hoqe, Jonosoṅjog daptor ren prosasok professor Prodip Kumar Pandey.

Ạdivạsi Students Association Of Rajshahi University (Asaru) re̠n sabha mukhiạ Sylvester Rubel Murmu aḱ ạḱyurte noa akhṛa do̠ hoe purạuena.




Teheń Do̠ Goṭa ‘Dhạrti Daḱ Mãhã’ Kana

Teheń do̠ 22 March. Teheń hõ bises mãhã metaḱme Daḱ mãhã kana. Eṭaḱ eṭaḱ diso̠mko leka ‘goṭa dhạrti daḱ mãhã 2022’ manao khạtir nana-parkan kạmihora hatao akana. Daḱ so̠mpo̠t reaṅ jaruṛtet́ man hisạbte 1993 serma khonaḱ jao sermage goṭa diso̠mre aema lekateko manao ạguet́ kana. Noa mãhã ńutumte Rasṭropoti Md. Abdul Hamid ar maraṅ montri Sheik Hasina apareḱ kathakin ro̠ṛ akada.

Niạ sermare tehańaḱ daḱ mãhã reaḱ jo̠stet́ do̠, ‘hasa latar daḱ: bin ńelo̠ḱaḱ so̠mpo̠t, ńe̠lo̠ḱaḱ sunạn se̠ chuạu’. Ho̠e-daḱ bo̠no̠do̠l talate dhạrti reaḱ jaḍwahi ar jalapuriko reaḱ muthnitet́ hõ bạṛti idiḱkana. Ar nonkan okte dhạrti latar reaḱ daḱ ạḍige jạruṛ kana.

Jatisoṅgho reaḱ sạdại porisod re ro̠ṛ saḍe akat́ lekate jao serma 22 March daḱ mãhã mente manaoḱ kana. 1992 sermare Brazil diso̠m reaḱ Rio re noako hẽḱada. Onḍe do̠ daḱ so̠mpo̠t lạgit́ge mit́ṭen bises dinko jạhirket́a. Ar enḍete 1993 kho̠naḱge noa mãhã manaoḱ kana. Bại bạite noa mãhã manao ḍher idiḱ kana se̠ko manaoet́ kana.




Diso̠mre Birbão Hoe-Daḱ ‘Oshoni’ Ńuhum O̠kte Hạṇ Daṛeaḱa

Baṅgladisom jalapuri (Bongoposagor) reaḱ dạkhin purub nakha menaḱ jalapurire lạṭkić (nimnocap) do̠ arhõ gạhirre paṛao akana. Dạkhin Andaman jalapuri aḍepase niạ gạhir lạṭkić do̠ bahali akana. Bharot reaḱ Hoe-daḱ (Abohaoa) bichnạu ạpis khon baḍae akana, So̠mbar (21 March) ‘Oshoni’ reaṅ to̠ṛtet́ 60-70 kilomeṭer hoe daṛeaḱa. Ar birbão hoe-daḱ reaḱ to̠ṛtet́ do̠ 80 kilomeṭer hoe daṛeaḱa. Moṅgo̠l hiloḱ bhitrite Utạr Myanmar ar Baṅgladisom reaḱ dakhin-purub jalapurire noa birbão hoe-daḱ se̠n seṭero̠ḱa.

Bharot buṭạri hoe-dak bichnạu ạpis re̠n mit́ bigiạni R.K. JANMONI do̠e lại lahakeda, baṅgladisom jalapuri cetan kho̠n birbão hoe-daḱ do̠ bại bạite utạr nakha sećge sa-calaḱkana. Cala culạ oktege noa reaḱ sạkti se̠ daṛe arhõ ḍhero̠ḱa.  

Uni do̠ arhõe lại lahawakada Teheń setaḱ khonaḱge baṅgladisom jalapurire gạhir lạṭkić go̠rho̠na. Be̠r rakaṕ são sãote noa reaḱ daṛe ḍher idiḱa, ar enkate dhinạn bhitrirege birbão hoe-daḱ se̠ bharḍo he̠ć paṛaoḱa. Menkhan abohaoa reaṅ ackage jãhãn bo̠no̠do̠l baṅ ńelo̠go̠ḱ khan, enḍekhan ńaham-ńuhum bhitrite diso̠mre birbão hoe-daḱ hạṇ daṛeaḱa.




Dhuṛi Dhạrtiye Bạgiada Sạbik Rasṭropoti Sahabuddin Ahmed

Ạḍi gạhir bhabna selet́ baḍae ocoḱ kana je, Sạbik metaḱme mit́ bidạl tahẽkanić Rasṭropoti bicạrpạti Sahabuddin Ahmed do̠ dhuṛi dhạrtiye bạgiada. Teheń Sạnicar (19 March) setaḱ 10:28 miniṭre Dhaka reaḱ sommilito haspatalre cikit́sạ hatao oktege jiwi calaoentaea. 92 serma umeran Rasṭropoti do̠ jạṛbuṅ-apasit́ rogrey jạbun akan tahẽkana.

Sạbik maraṅ bicạrpạti sahabuddin Ahmed 1990 sermare Ershad sarkar tayom modhom sarkar ren maraṅe tahẽkana. Inạkate 1966 sermare Awami League sasao tayom khonge uni do̠ Rasṭropoti hudạrey bac-bachao ocolena.