Bagdah Farm Reaḱ Jumire EPZ  Baṅ Hoyoḱ Babo̠t Santal Maejiukoaḱ Bạisi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm reaṅ ạ̃k khamar re goṭawakan jumire EPZ benao rakaṕ babo̠tre bạtila mente Santal maejuiko mit́ bạisiko hoe ocokeda.

Calaoen Sạnicar (28 May) setaḱ 11 baja jokhen Gobindoganj-Dinajpur ạḍepase ṭoṭha Kaṭamoṛ re noa doko hoe ocokeda. Niạ lahare nonkage Santal maejiuko mit́te teṅgo daram bạisiko hoe ocoakada. Unre Gobindogonj-Dinajpur ḍahar Kaṭamoṛ khonaḱ Bagdah bajar goṭa ṭạnḍi ạnucur baṛakate arhõ Kaṭamoṛ reko jarwaena. Noa do eken Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondobostege manao-ganaoena.

Sahebgonj Bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee ren mit́ member Omeda Begum noa bạisi ạyurkeda.  Bạisire selet́akan sawaliạ ko, Prisila Murmu, Olivia Hembrom, Sharmin Tudu, Nomita Tudu, Sufol Hembrom, Antoniyata Hembrom, Momota Hembrom ar Rajmoni Hembrom.

Sawaliạko menket́a, Noa jumi khạtirte pe̠a santal hoṛko goć ocoakan mõṛẽ bo̠cho̠r parom calaḱkan rehõ, teheń hạbićte noare jonoṛao akan celege baṅko giripter akana. Bicạra mente nana parkanko ạṅḍuṅ idiet́ kana. Santalko cetanre bes okoć eḱṛe mamla lade menaḱa. Menkhan noa lạgit́te okoeaḱge cet́ge dạyik bạnuḱanaṅ. Menkhan EPZ ńutumte ulṭạute ale laga giḍikale reaḱ kurumuṭu calaḱkana. Aleren pe̠ santal boeha jumi bańcao khạtir jiwi ko alaelet́a. Arhõ aema hoṛge leḍha arko khoṛda akana. Jạruṛlenre arhõ mãyam̃le jo̠ro̠ea. Enrehõ noa jumire EPZ o̠ho̠gele benao rakaṕ ocokea.

Ona iạte sawaliạko onko pe̠ santal hoṛkoaḱ bicạr, khoi-khoti, luṭpaṭ akan babo̠t eyae dhap dạbiko roṛ rakaṕket́a. Ar onka leka noa dạbi purạu lạgit́te Sarkar ṭhen nehõrko do̠ho̠ket́a.




Cehaona Katha

Bạrsạ oktere serma daḱ ar ḍubạ hoe daṛeaḱa. Ar oka kore daḱ perejoḱ ar ḍubạ hoyoḱ ona jaega kore biń ạḍiko dãṛã baṛaea. Aema oktere oṛaḱte bińko bo̠lo̠ḱa. Onate biń khon bańcaoḱ se rukhiạ ńam lạgit́ Lifebouy sạbun oṛaḱre do̠hokaḱ ạḍige jạruṛ kana. Ente noa Lifebouy sạbun redo Carboxylic Acid se Carbonyl Asid tahena. Ar noa Asid iạte biń baṅko hijuḱa.

Ar baṅkhan Carbonyl Asid bo̠to̠l reaḱ benet́ ocoḱ kate doho lekhan hõ hoyoḱa. Ar baṅkhan noa Carbonyl Acid baṅ tahẽlen khan mungạ ḍạr se rạsun kạṭić kạṭić kuṭrạ kate oṛaḱ goṭa ṭạnḍi ar beṛhaete dohoka hoyoḱa. Enḍekhan nonka kạmi lekhan biń oṛaḱte o̠ho̠geko bo̠lo̠ daṛeaḱa.




Somaj Reaḱ Cehaona Babo̠t Jarwaḱ

Calaoen (27 May 2022) Sokol hiloḱ Koikuṛi Durgapur manḍerre Kolhe talare “Sãota Cehaona” babo̠tre jarwaḱ hoe purạuena. Noa jarwaḱ́ do Tabitha Foundation aḱ goṛo-gopoṛote ạḍi jak jomoḱte hoe purạuena.

Ar niạ jarwaḱre Office seć khonaḱ selet́ko tahẽkana, KOP ren kạmiạko Mn.Subash Baskey- Facilitator, Circle pasṭor Rev.Rajen Soren, Maejiu porcarika Basonti Mardi ar Rumali Hasda.

Noa cehaona babot jarwaḱre gapalmarao bisoe ko tahẽkana-

  1. Manḍer ren sanam biswạsiko mit́te tahẽnoḱ babo̠tre.
  2. Gidrạkoaḱ sikhnạt ar solha kathako babo̠tre.
  3. Sapha-sạphi ar niropon hoṛmo babo̠tre.
  4. Kristan gharońj re koejoṅ reaḱ jạruṛ babo̠tre.



Tabitha Kindergarten School Ren Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Biḍạu Ehoṕena

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń 26 May Lukhibar setaḱ 8:00 baja khonaḱ pạhil dhap (1st Terminal Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Noa bidạu re Play kelas khon Mõṛẽ aḱ kelas ren pạṭhuạ gidrạ bidạureko selet́ akana.

Ạḍi rạskạ ar jhũk monante sanam pạṭhuạ gidrạko bidạu emoḱ lạgit́te School ko he̠ć seṭerena ar mimit́ gidrạko biḍạureko selet́ena. Nunạḱ Mońj poribes re gidrạko napaete bidạuko emeda.  Ar School ren Mahasoe selet́ akan gidrạko napaeteko ńel arko tạṅkhiet́ko kana. As menaḱ teheń khon mucạt́ din dhạbić jo̠to̠ biḍạu napaete hoe purạuḱa.




Dada Saheb Phalke Film Festival-2022 Siropai ńam keda Dagar Tudu

Sanamko lạgit́ ạḍi rạskạ khobor. Ente Dada Saheb Phalke Festival -2022 siropae ńamkeda Bharot disom puruliạ nagraha ren santal kuṛi Dagar Tudu. Aso̠l ńutum do̠ Dagarmoni Tudu. Uni do Raigonj bidhayok Krisno Kollani  saṕṛao akan Santali film‘Asha’ rey ovinoi (acting) leda. Nunạḱ monje ovinoileda je tinạḱko ńelakat́ sanam hoṛko mạluṅ akana. Ar sạrige noa khạtir so̠ro̠s ovinetri hisạbte bachao ocoyena.  Calaoen May cando reaḱ pạhil tạrik hoe purạuen 12 serma Dada saheb festival re Santali film‘Asha’ re mońj acting ńutumte siropae ńamkeda. 

Noa siropa hameṭjoṅ ńutumte Baṅgladisom ren santalko seć khon hõ tahẽnkana aema aema sarhao ar johar.




NAGR ren Director aḱ Graduation

21 May 2022 sạnicar Dhaka reaḱ Sa hall room re Asian Access Leadership 2 serma course reaḱ graduation hoypurạuena. Noa Asian Access Leadership course reaḱ bar serma paṛhao pahṭao do̠ ho̠la mucạt́ena. NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Mn. Stephen Soren do̠  2020 serma kho̠n no̠a course paṛhaoe ehoṕleda ar  napaete niạ sermae  paṛhao purạu keda. Sãota lahanti lagit́ niạ ạyuran  paṛhao do̠ manmi jion re ạḍi lạgti gea. Mn. Stephen Soren do̠ Sãota lanti ar reṅgeć-nacar hoṛko napae te akoaḱ jion jiṅge khemao lạgit́ uskur ar cehaona ko̠ lạgit́  Tabitha Foundation ńutuman mit́ hudiń gaõtae (none government organization) e bandhao rakaṕ keda 2008 serma re ar noate Rajshahi,Chapainawabganj jilạren santal,kolhe ar eṭaḱ jaṭ ko talare lahanti kạmye ehoṕkeda. ar noa do̠ ạd̠i thoṛa din ren ona ṭoṭha ren hoṛko lagit́ bhạlạeanaḱ sãota hoy rakaṕena. Menkhan Mn. Stephen Soren do̠ ar ḍher hoṛko tala ar goṭa diso̠m re kạmi hora pasnao idiy lạ̣git́  arhõ mit́ṭen maraṅ sãotae bandhao keda NAGR (National Agency for Green Revolution) ńutuman ar nit onaren ạyurić (director) hisạbte kạmikana. Noa hotete nit Bangladiso̠m re Santal, kolhe, Mahale ar eṭaḱ jạt ko talare ho manwa jion jiṅgi lahanti ar napae jion khemao babot aeama leknaḱe kạmi kana. Noa kạmi ko do̠ diso̠m reak Rajshahi, Chapainawabgnaj, Naogaon, Dinajpur, Thakurgaon, Gaibandha jilạ reaḱ niṭ akan upojilạ kore hoyoḱ kana. Uniaḱ niạ lahanti kạmire aćaḱ niạ Asian Access Leadership gradution maraṅ goro ar porho anaḱ ge hoyoḱa. Mn.  Soren aḱ niạ ạidạri khatir aćren kạmiạ ar gate peṛa ko ạḍi ko rạskạḱ kana.




Re̠l Gạḍitey Ten Goćena Kol Citto Mardi

Chapainawabgońjre Dhaka te mohnḍa akan Bonolota Express re̠l gạḍite Citto Mardi (33) ńutuman mit́ṭen kol hoṛe goćena. Sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union Boropukuria-Sonatola ṭoṭhare hola Sombar (16 May) setaḱ noa ghoṭna ghoṭao akana.

Citto Mardi ren oṛaḱ hoṛ metaḱme bạhu Onjoli Murmu  do ạḍi duk-ạndirey paṛaoena. Ente oṛaḱ hoṛtae ackage gujuḱ lekan dosarey paṛaoena. Onjoli Murmu ar Citto ren babar goṭen gidrạ menaḱkina arhõ turui cando leka bhạrti hoṛmo menaea. Nonkan dosare at́ kedea oṛaḱ hoṛtae.

Re̠l gạḍitey ten goćen khobore baḍae ocokeda Chapainawabgońj sṭeson polis phạṛi ren SI Faruq Ahmed. Uni arhõe baḍae ocokeda je, mạ̃ṛi do polis ar porsasonko Jhilim union reaḱ Bilboltha atoren Mamat́tet́ Deben Tudu aḱ tireko soprotkedea. Ar som hioḱge bar baha tala doko hasawadea.

Ạyuṕ ber amdaj 3 baja okte Baḍae ńamena, tahẽn lạgit́ jahan ṭhạ̃i bạnuḱtaea Citto Mardi aḱ. Apat́tet́ Mohadeb Mardi são eṅgatet́ ar kakat́tet́tako tahẽn jaega oṛaḱ bhiṭạko ạkhrińkate Bharot disomko parom calaoakana. Ar Citto Mardi doe tahẽkana Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ hońhartet́takoa ato Bosotpur re. Menkhan pe cando lahare ać mamatako ṭhene hećena jibikạ ńańam mente.

Dhiren Tudu ren oṛaḱ hoṛ Rekha Kormakar doe menket́a, Cekate kạṭić gidrạ ante bạhukuṛi Onjoli Murmu do dine khemaoa? Okoe dekbhalkoa, ar okoe baṅ gharońje ạyurtakoa. Bhạgnạń ren eṅga-apa ma Bharot disomreko tahẽn. Nit ale oṛaḱrege menaḱkoa. Menkhan aleaḱ gharońj rehõ ạḍi obhab. Cekatele calaokoa?

Rekha Kormokar arhõe menkeda, Citto Mardi aḱ gujuḱ khobor ańjomte upạjilạ nirbahi ạpiser (UNO) selet́ aema hoṛge onko são ńapamoḱko hećlena. Upajila prosason ṭhen khonaḱ gel (10) hajar kạuḍi goṛoko emawat́koa. Menkhan enrehõ Citto Mardi ren bạhu bhạrti hoṛmo menaekade nui jemon cikit́sạ lạgit́ kạuḍi sećte goṛo ńam ar reṅgeć oreć bejaega hoṛ sarkar seć khonaḱ oka oṛaḱko ńamet́ noa jemon Onjoli ńam noa hõe dạbiket́a.

Cittio Mardi ren lạṭu mama Deben Tudu baḍae ocokeda, Ramjan cando hõ mit́ dhao re̠l gạḍitey akhamlena ina tayom oṛaḱrege tahẽkana. Menkhan arhõ inạ mit́ jaegarege arhõ nonkan ãoṛa gãoṛẽ ghoṭaoena. Bhạgnạt́tet́ bohoḱre thoṛa muskil tahẽkantaea mente baḍae ocokeda.




N U R S E

Calaoen 12 tạrik do tahẽkana International NURSE Day. Delabon baḍaelegi NURSE reak jos katha; N-Nurture; pusti, U-Universal; sanamko lạgit́, R-Responsible; Dạyik, S-Smart; budan, Jhũk monan, E-Educated; bhage sikhnạt hameṭ.

International Council Nurses (ICN) 2022 sal reaḱ asol jos do tahẽkana; Nurse aḱ ạidạri manot babot. Sạrige Nurse aḱ tinạḱ manot ar dạyikan kanako, ona reaḱ jo do sanamko mẽt́ tebon ńelkeda; COVID-19 lekan maraṅ rogre. Apnaraḱ jiwi alaikatet sanamkoaḱ jiwi rukhiại lạgit́ko kạmi akada. 

Jao sermage ICN hotete Adhunik hoṛmo hạṭiń re jopoṛao tahẽkan Florance Naitangel aḱ janam mãhã 12 May re Goṭa Dhạrti Nurse mãhãko manao ganaoeda. ICN ren maraṅ peṛa manotan Dr. Pamela Cipriano doe men akada; Goṭa corona okte re nurse ko do ạḍi ãṭ haron arko kosṭo akana; Babon aṭkarakat rog coronate aema nurse doko goćakana, se corona te lạṛhạikatetko bańcao akana apnar ar sanamko. Nonkan haron kạmi re aema bhageaḱ doko kạmi akada; ar thoṛa tolopteko kạmi kana se kạmi thạ̃ire bako lekha ocoḱ kana. Sanam disomren sorkar jemon noa babotre ạḍi khạndri doe hudis ar baṅkhan hoṛmo joton kạmire menakko lạgit́ ạḍi maraṅ laksan do hoyoḱa. Hoṛmo joton kạmi kanko begor hoṛmo do banuka. 

International Council Nurses (ICN) 2022 sal re barea nurse aḱ khaṭo katha ol rakapkeda. Pakistan period khon nit habicte Bangladesh reaḱ utạr nakha Rajshahi bibhạg; Rajshahi jilạ, Chapai jilạ ar Naogaon jilạ ren sanam hoṛko ạḍi joto selet́ boge treatment doe em ạguieda – Amnura Lutheran Mission Hospital. Olak ́sećte baḍaeaoḱ kana je; noa hospital do ehoṕakana 1966 sal khon dispensary hisạbte, inạ tayom Clinic ar nitok do 10 beds Hospital. Noa Hospital re 22 goṭen total staffs menaḱkoa, Ona modre 6 goṭen nurse doko kạmi kana. Onko modre bar hoṛaḱ ol kathań sodoreda; Songita Murmu do Rajshahi Christian Mission Hospital – Nursing Training Center khon Diploma in nursing doe purạu akada. Training mucạt́ tora khonge uni do Amnura Lutheran Mission Hospital re kạmi ehoṕ akada; Onka leka Mery Hembrom do Sahamokhdum Nursing Institute khone paṛhao akana ar nitok do Amnura Lutheran Mission Hospital reye kami kana. Ạḍi rạskạ selet́ dokin kạmi kana. Ar bana hoṛge ạḍi bhage ar jhũk montekin kạmi kana. Hospital ren sanam nurse ge hoṛ kanteko ar bạṛti hoṛ rogiko joton kạmi khạtir ạḍi bes doko aṭkaret kana. Nonkan kami re hejuklagitbartiuskurdokonamakadaGogoar Baba khon.

Kerina Soren ho Rajshahi Christian Mission Hospital khon Diploma in Nursing doe purạuakada. Kerina do gogo hoṛmo re tahen okterege ać baba doe goćlena. Ạḍi haron talate ać gogo doe joton harakedia ar Nurse doye paṛhao ocoakadea. Kerinaren baba do aćkageye goćena; dactor khanako ho ạḍi sạṅgin re tahekante bako edi daṛeadia. Onate ać gogoaḱ maraṅ sana ar as do hoyoḱ kana; jemon mit din iń ren gidrạ hoṛkoe ran ako ar onkate bogeko tahen. Kerina hõ ạḍi rạskạ doe aṭkaret kana; hopon tolopte kami katet ho. Entet uniaḱ maraṅ jos ar motlob do rogiko joton talate bhage bhage kami.

Noa Nurse mãhã sećte goṭa dhạrtiren sanam nurse ko lạgit tahen kana aema manot ar dulạṛ johar. Hoṛmo do maraṅ mit́ sompot kana sanam manwakoaḱ. Entet hoṛmo ṭhik baṅ tahelen khan sanamakge bes baṅ bujhạuḱa. Onate delabon sanamko; aboren nurse ko bạṛti bon manotkoa ardhuṛi dharti re tahen bhor jemon bhage upkạr bon ńam se sebako emabonte nurse hõ akoaḱ ekraṛ, josar motlob do purạuk. Darakan din re lạgit nonkan as sanamko dohoeda.




SSC-2022 Form Purun Okto Ḍherena

Secondary School Certificate (SSC) form purun okto do ḍherena. Nawa ḍhạrwạḱ lekate, Sombar (09 May) khonaḱ 16 May dhạbić pạṭhuạ gidrạ form ko purun daṛeaḱa mente baḍae ńamena.

Aṭhwar hiloḱ (08 May) ńindạ Dhaka sikhnạt board khonaḱ mit́ ḍhạrwạk talate lại sodorena. Ar noa ḍhạrwạḱ rey suhi akat́a board ren bidạu ńel jut metaḱme ḍanṭaoić Professor S M Amirul Islam.

Ḍhạrwạḱre arhõ menena, form purun do teheń (09 May) khonaḱ 16 May dhạbić calao idiḱa. Ar onka leka Online hotete 17 May bhitrite fee emoḱ hoyoḱa.




19 June Khonaḱ SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana

Daraekan 19 June, 2022 kho̠n e̠ho̠bok̕a ne̠s reak̕ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu ar mucạdok̕a 6 July, 2022. Ona iạte biḍạu reaṅ somoysuci so̠do̠rkeda Anto:Sikha board.  Hola Budhbar Dhaka sikhnạt board ren bidạu ńel jujutić Professor S M Amirul Islam aḱ suhiat́ somoysuci so̠do̠rena.

Jao hiloḱge 10 baja khon biḍạu ehoṕa ar 12 baja do̠ mucạdoḱa.