Border Jhićena Ḍahar Ho̠rte Bharo̠t́ Diso̠m Calaḱ Lạgit́

Budhbar (30 March) kho̠n ehoṕena ḍahar horrte Bharo̠t calaḱ-hijuḱ reaḱ mit́ṭen ạt. Ente Bharo̠t reaṅ VISA ardas centre baḍae ocokeda, VISA te tinạḱ hoṛ uḍạḱ gạḍiteko senoḱkan tahẽkan, nit VISA convert kateć ḍahar hortege aḍepase bharot diso̠mko se̠n daṛeaḱa. Nit́ khonaḱ nawa bhãṭte metaḱme ḍahar horrte cala culạ bakhra VISA bon hatao daṛeaḱa. Enḍekhan  Benapole ar Akhaura (stholpoth) ho̠rte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.

Baṅgladiso̠mren tinạḱ hoṛ udạuḱ gạḍite calaḱ kakhante VISA bạsut-mạnjut́ akantako, enkate Onko niṭ akan fee tege ona VISA bo̠no̠do̠lte ḍahar horteko calao daṛeaḱa. Ar inạkate udạuḱ gạḍi são ḍahar horte hõbon se̠n-he̠ć daṛeaḱa.

 




Gapa Tesar Serma Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022

Gapa so̠kolbar 1 april 2022 Dinạjpur re hoyoḱ kana Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022. Niạ dhao tesar serma niạ he̠lmel reaḱ bondobosto hoyoḱkana. Bohoḱ katha ko do̠ho̠ akada `De̠labo̠n o̠lo̠ḱ laṛcaṛte pạrsi ar ạkilbon kisạ̃ṛ ma.’ Tesar Serma Helmel Sabha do̠ Dinạjpur jilạ reaḱ Birạmpur upojilạ Belḍaṅga cdsp hall room re hoyoḱ lạgido̠ḱ kana. Niạ he̠lme̠l do̠ so̠ko̠lbar (01 April 2022) setaḱ bela goṭa din bho̠r hoyoḱa. Santal O̠no̠lia He̠lme̠l sahba ko sasapṛao akada KUKMU-Niropon hoṛmo, shikhạuna ar ạricạli niạte kạmikan mit́ṭen santal bandhao gãota. Santal sãota re santal ho̠ṛko talare bises kaite haraḱkan piṛhi ko ol ar ropoṛ sećte aboaḱ santal ạricạli-lakcar ar pạrsi jiạr do̠ho̠e ge niạ He̠lme̠l reaṅ jo̠stet́ do. Niạ Helmel re  goṭa Baṅladiso̠mren santal sãota susạriạ, paṭhuạ kuṛi-koṛa ar KUKMU ren ạyurko selet́ko tahena.




Ho̠ro̠re Daḱ Bale Ńama Lạikedako Onḍenko Casa

Ho̠ṛo̠ khetre daḱ bale ńama lại so̠do̠rkedako onḍenko casa. Santal casa noa karonaḱtegekin go̠ćena mente tojbij se̠ todonto committee ko baḍae ocoketkoa. Calaoen (27 March) nukinaḱ goćen reaṅ aso̠l jo̠stet́ cet́ kana, baḍaejoṅ lạgit́te tojbij Committee ko bandhaoena. Ar noa committee bandhao do̠ Krisi Montronaloi ren jonoṛ secretary (socib) Md. Jubaur Hosen Bablu aḱ ạḱyurtege hoe akana.

Hola Moṅgolbar (29 March) tojbij lạgit́ ona atote Committee ko senlena. Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom do̠ un jokhen onkoe baḍae ocoket́koa je, Sakhawat daḱ bae emoḱkante oṛaḱ hoṛtiń bise jo̠mkeda. Ente gujuḱ lahare nonakae baḍae ocokedeńa.

Onka leka onḍenko casako lại so̠do̠rkkeda, Onkage hoṛ ńelte daḱe emakoa mente. Reṅgeć-ore̠ć hoṛko jao ghuṛige tayom baṛakakoa. Ar enkathae ghus ṭaka hataoate sạṅgiń reaḱ khetko laharey daḱ maṛaṅaḱa.

Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom ar Robi Mardi ren boeha Sushil Mardi bạdi kate dịp caḱlaoić birud thanarekin mamla akada. Cedaḱje Sakhawat do̠ unkin babar goṭen casa gujuḱ lekan bạṛić dosarey ḍoṅkao se ṭhelao akat́kina. Ar onka leka ghoṭna babotre nit hõ todonto se tojbij caḱlao idiḱkana.




Niropon Hoṛmo Tahẽn Babo̠t Jạruṛaḱ jo̠maḱko

Hoṛmore jãhã lekan rog birud teṅgo daram lekan khemota tahẽn khan, ạḍi algate rog khon rukiạbo ńamdaṛekea. Noakanaḱ thoṛa jo̠m babotre latarre tạlikạ emena.

Se̠ke̠rkenda: Se̠ke̠rkenda re beta-carotene tahẽnoḱa. Enḍekhan noa jo̠maḱ hoṛaḱ hoṛmore bo̠lo̠kate Vitamin-A re pheraoḱa. Noa reaḱ gun-man hoṛmore rog sãoe lạpạṛhaia.

Rạsun:  Jo̠to̠ hoṛaḱ oṛaḱre rạsun tahẽna. Rạsunte ekal utu reaḱ sebel-so̠ṛo̠me sarsaoa. Be̠re̠l rạsunte bacteria, virus ar sealom (chotrak) oka do̠ mẽt́e baṅ ńelo̠go̠ḱkan nonkanaḱ birudrey kạmia. Asokaete, hoṛmo reaḱ harta se̠ chal napaeye do̠hoea.

Adhe: Jo̠maḱre jhańj jạsti lạgit́ adhe reaḱ jãhãn tulạuaḱge bạnuḱanaṅ. Ente ona do̠ anti-oxidant reaḱ hõ mit́ṭen mońj onoṛ kana. Pho̠lmul se̠ aṛaḱ sakam khonaḱ ńamaḱ Anti-Oxidant ạḍi tuṛighuṛi hoṛmorey kạmia.

Tormuj: Tormujre Gluthaione ńutuman Anti-Oxidant tahẽ baṛaḱa. Noa jo̠mte hoṛmore rog birud asambheṛe kạmia.

Hako: Omega-3 ar Fatty Asid bhuṭela se̠ gangạniạ jo̠maḱ je̠mon hako jo̠mte Immune system ḍheroḱ kana.

Amlo̠ki: Amlo̠ki são thoṛa adhe ar khijur rit́ gunḍa maṛaṅkate ńu lekhan hoṛmo lạgit́ ạḍitet́ bhạlạianaḱge hoe bo̠tećkoḱa honaṅ. Ente noare Vitamin-C menaḱ akada.

Toa ar Dahe: Toa ar dahe re zink menaḱa, noa hoṛmore rog birud jaogei kạmikana. Toa baṅ hajam tạnićlenkhan toate benaoaḱ jo̠maḱ jo̠m jạruṛ kana. Jao hiloḱge 100 grams dahe baṅkhan mit́ cup toa ńui reaḱ kurumuṭui hoyoḱa.




Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete Ṭikiṭ Ńam Reaḱ Nãwã Niạm 

Baṅgladiso̠mre laha khonge  Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete ṭikiṭ ạkhrińoḱ kana. Diso̠m hoṛko ạḍi algate railway se̠ re̠l gạḍi reaḱ website khon ṭikiṭko tumạljoṅ daṛeaḱa. Ente 26 March khonge nawa niạmte ṭikiṭ ạkhriń ehoṕena. E- Ṭikiṭ system re nawa bhańjte ṭikiṭ kiriń lạgit́ railway website re mit́ dhao ńutum ol caṛhao (registration) lekhange hoyoḱa honaṅ.

Registration reaḱ Niạm-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Bo̠lo̠ tayom website ( Regstration) tab re click hoyoḱa. Nonkate mit́ṭen page hijuḱa. Noa page re nijaḱ (Personal Information) joṛha menaḱ oṛaḱko purun hoyoḱa. Inạkate mobile no̠mbo̠r re mit́ṭen OTP hijuḱa. Enḍekhan inạ purunkate (Verify) bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Jo̠to̠waḱ niphuṭte hoe purạulen khange registration so̠pho̠l (Succesful) hoyoḱa ar Bangladesh railway ńutumte nawa page hijuḱa. Ar enḍekhan nonḍege User Auto Log in noḱa.

Ṭikiṭ kiriń reaḱ bhańjtet́-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Auto jhić (Log In) baṅ hoelen khan panel re E-mail address ar Password purun maṛaṅkate Log In bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Log In tayom okaṭaḱ page hijuḱ onare daṛan (journey) reaḱ tạriḱ, pạhil sṭeson, mucạt́ metaḱme oka sṭeson rem pheḍo̠ḱ, purukkate Find Ticket bo̠tamre click hoyoḱa. Tayomaḱ page re te̠l gạḍi reaḱ ńutum, duṛuṕaḱ jaega menaḱa se baṅa, ar gạḍi tin jokhen calaoḱa ona do̠e uduga.
  • Ado̠ onka leka view seats (duṛuṕaḱ ńeljoṅme) bo̠tamre click kate kusi-sanaleka duṛuṕaḱ seat bachaojoṅ (Select) kate Continue Purchase click hoyoḱa.
  • VISA card, MASTER card se̠ Bkash payment tayom E-Ticket Auto Download hoyoḱa. Ona são saõte jạtri aḱ E-mail re ṭikiṭ reaḱ copy calaḱa.
  • E-mail inbox khonaḱ ṭikiṭ print kate photo ID selet́ Ticket Print Information te jonoṛao akan source sṭeson khonaḱge jatra metaḱme calaḱ lahare chapao akan ṭikiṭ tumạl hoyoḱa.



Santal Casa Goćenkin Reaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Santal casa Avinath Mardi ar Robi Mardi goćenkin são jopoṛao menae ḍip caḱlaoić Sakhawat Hossen giripter ar bicạr lạgit́ Rajshahi re manwa tonol hoe purạu akana. Ona sãote Godagari thanaren OC Kamrul Islam birud katha rakaṕakante ạḍi usạra dạyik khon ocoge reaḱ dạbi emakana.

Jatiyo adivasi porisod Rajshahi jilạ sabha mukhiạ Bimol Chondro Rajoar aḱ ạḱyurte So̠mbar (28 March) adivasi porisod Rajshahi jilạ bibhạg reaḱ bo̠ndo̠boste Sahebbajar Zeropoint re noa manwa tonol re adivasi mukhiạko são aema lekan hudạren hoṛko selet́lena. Manwa tonol khonaḱ dạyikre gạphlạt-hela hili karonaḱte OC ocoge reaḱ dạbi akana.

Jatiyo adivasi porisod ren sabha mukhiạ Robindronath Soren do̠e menkeda, goćenkin reaḱ bicạrle khojkana. Ḍip caḱlaoić (Driver) são okoeko jopoṛao menaḱko ạn lekate onkoaḱ bicar hoyoḱma. Ar OC Kamrul Islam hõ mamla hatao ạḍitet́e ḍhilisili akada, uniaḱ hõ sạjạile khojkana.

Onkaleka jatiyo porisod bharapon sạdại sompadok, jatiyo adivasi porisod Bimol Chondro Rajoar ar Rajshahi mohila porisod ren sabha mukhiạ Kolpona Ray noko hõko lại so̠do̠rket́a, je̠ nukin boehawaḱ gujuḱ reaḱ bicạrko khojkeda. Ar Godagari ren OC nui do̠ adivasi hoṛko birudren kanae. Ente nukin babot bạṛić bạṛić kathae menakada. Baṅma taṛi-hạnḍi ńukatećge nonkakin goćena. Maraṅ dạyiḱan hoṛ cekate noa gạr dinre nonkanaḱe men daṛekea? Cekate reṅgeć-ore̠ć hoṛko nonkae nisṛauet́koa? Nonkan OC o̠ho̠ge jạruṛa. Onate aćaḱ dạyiḱ khone ocog ocoḱma.

Manwa tonolre arhõ kathako roṛkeda, Jatiyo adivasi porisod ren bharapon sạdại sompadok Gonesh Mardi, Daptar sompadok Suvash Chondro Hembrom, Rajshahi mohanogor adivasi porisod ren sạdại sompadok Alindorai Bisas, Godagari upạjilạ ren sabha mukhiạ Robindronath Hembrom, Nator jilạ ren Saṅgothonik sompadok Raghunath Ekka selet́ arhõ samajik ar rajnitik ạkyurko.




Muskil Dosare Sri Lanka, Mit́ Cup Ca Reaḱ Dam 115 Ṭaka

Itihas reaḱ jo̠to̠ khon maraṅ utạr metaḱme muskil dosare paṛao akana Asia reaḱ Diso̠m Sri Lanka. Ona diso̠mre nit jo̠to̠ lekan jinis-pạti dam ạ̣ḍi ḍherakana. Muskil dosa khonaḱ bańcaoḱa mente hoṛko aḍepase disomteko parom calaḱkana.

Sri Lanka re nebetar mit́ kg caule reaḱ dam 1106 ṭaka, Baṅgladisom reaḱ kạuḍi sećte 330 ṭaka. Cini reaḱ dam hõ nonkage. Ar onka leka 400 gram pekeṭ toa reaḱ dam 3 hajar rupi se̠ ṭaka. Baṅgladiso̠m lekate amdaj 900 ṭaka. Enḍekhan Toa ar Cini dam ḍher akante mit́ cup Ca reaḱ dam 380 ṭaka, Baṅgladiso̠m lekate 115 ṭaka. Arhõ onkage Chapa kago̠j reaḱ ṭonṭate sikhnạt ṭhãonare biḍạu hõ bạtil akana. Enkathae ona diso̠mre 21 March kho̠n bidạu ehoṕ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan ehoṕ bar din lahare bidạu ńeljutić  bidạu bo̠nd reaḱe jạhirakat́a.

Ente kago̠j hõ kiriń lagaoakoa, kạli hõ. Antorjatik kho̠bo̠rre menakana, Sri Lanka sikhnạt daptar biḍạu hatao lạgit́ kago̠j hõ baṅko kulạu anṭao daṛeaḱ kana . Ko̠ro̠na mahamạri khạtir Sri Lanka bạṛić dosarey paṛao akana. Noa khạtir diso̠mren maraṅ montri Mahinda Rajapaksa ko dusiedi kana. Ente aḍepase Baṅgladiso̠m ar Bharot do̠ noa hal-halot ạḍi gạkhuṛ salaḱkin mukạbela akada. Ar note Sri Lanka ko̠ro̠na ehoṕ khonge kạuḍi sećte ạḍi onṭon-obhab dosarey paṛao akana. Menkhan re̠ṅge̠ć-ore̠ć hoṛkoaḱ gharońjre nonkan dosa dukanaḱ kangea. Noa muskil dosa cabae lạgit́ kurumuṭure menaḱkoa.




Ro̠ho̠e Akat́ Ho̠ṛo̠ Khetre Daḱ Baṅ Ńamte Bar Boeha Bis Jo̠mtekin Gurena

Ho̠ṛo̠ khe̠tre daḱ baṅkin ńamet́ birud teṅgo daram khạtir bar boeha bis jo̠mtekin gurena. Budhbar (23 March) ńindạ Godagari reaḱ Isanipur ṭoṭhare noa ghoṭna ghoṭao akana.

Niạ ghoṭna khan Borendro Unnoyon mạliki ren gạhir no̠l ren operator -e ńir pharaḱ akat́a. Ona ṭoṭha ren Ạdibạsi santal talare kurud-edre do̠ janam akana mente baḍae ńam akana.

Gur akan Avinath Mardi (30) do̠ upạjilạ Deopara union reaḱ Nabaibottola Nimghutu ṭoṭha Babu Chand Mardi ren Hopon kanae. Ar uniren Kaka khuṛa boeha Robi Mardi (32) hõ Ramek Haspatalre cikitsạ hatao oktegey gurena.

Aḍepase hoṛko baḍae ocokeda, Budhbar (23 March) Khetre daḱ hataoa mente bar boeha BMD ren operator ṭhenkin se̠nena. Daḱ tayom biskin chiṭạua mentekin baḍae ocokedea. Menkhan Operator do̠ nonkae roṛ ruạṛatkina, o̠ho̠ge daḱiń emkebena. Ma abenge noa bis jo̠m baṛakaḱben. Ar sạrige edrete raṅgao baṅkin sambṛaolet́te banar boeha biskin jo̠mket́a.

Godagari thanaren bharapon ạpiser (OC) Kamrul Hasan baḍae ocokeda, Noa ghoṭna tojbij lạgit́ ạn lekate bebostha hataoḱa.

Onka leka aḍepase hoṛko modre Unnoyonkormi Catherine Hasda, prosason ṭhen nonkae lại so̠do̠rket́a. Daḱ hataoa mente  10-12 din khonaḱkin ạcuroḱkan enrehõ ghane ghaneko ruạṛkakin kana. Nonkan duk-dạndi baṅkin sahaolet́te biskin jo̠mket́a. Noa ghoṭna reaṅ bicạrle kho̠j kana. Tayom daram nonkanaḱ alo hoyoḱma.

Arhõ onkage ona atoren casa Habil Murmu hõe baḍae ocoket́a, Ho̠ṛo̠ ro̠ho̠e 50 din hoyena. Menkhan mit́ din hõ daḱge bae em legaleda dekbhalić (operator) Sakhawat. Ente daḱ emoḱ reaḱ jãhãn seriạlge bạnuḱtaea. Enkathae onate ać hõ eṭaḱ no̠l khonaḱ daḱe hatao akat́a.

Sakhawat birudre casa Sagor Mardi hõ nonkae menet́kana. Hape Teheń, gapa, meaṅ nahaḱiń emapea nonka menkateće eḱṛe boṭećkakoa.

Khet ńeńel ko calaoenma cehel-cepel daḱ. Ente Sakhawat do̠ Avinath Mardi aḱ Gujuḱ kho̠bo̠r ańjo̠mte harephare khet́e daḱ akat́taea. Menkhan nit hõ ghoṭna reaḱ tojbij calaḱ kana. Noa aso̠l karontet́ ḍunḍhạu oḍok lạgit́.




Baṅgladiso̠m Reaḱ Sạdhinota Mãhã Manao

Baṅgladisom reaḱ Sạdhinota Mãhã ko manaokeda Chapainawabgonj jilạ Reaḱ Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School. Teheń ona ńutumte gapalmarao , gidrạkoaḱ chobi ãkao ar eneć-sereń ko hoe ocokeda. Sạdhinota mãhã babotre Mahasoe do̠ mit́ bar disạ dohṛae lạgit́ sikhạuna kathako gapamaraoat́koa. Inạ tayom do̠ Gidrạko talare haparao reaḱ saṕṛaolena metaḱme Mimit́ kelas ren gidrạ lạgit́ mimit́ lekan chobiko ãkao ocoket́koa. Ar enkate gidrạko ạḍi kusi -rạskate akoaḱ mo̠ne lekako ãkao so̠do̠rket́a.  

Menkhan huḍiń machate hoeyen rehõ akhṛa talate gidrạko ạḍitetet́ko rạskạyena ar aema lekan cecet́aḱko ńamket́a. Inạkate Mahasoe ko do̠ akhṛare bachao ńamen gidrạko talare kuṛại ko em haṭińket́a. Ạḍi naepaete noa akhṛa hoe purạuena.  

 




Sạdhinota Mãhã

Teheń 26 March mit́ṭen bises din metaḱme sạdhinota mãhã kana. 1971 sermare teheńaḱ dinre goṭa dhạrti reaṅ naksare nawa rajosṭi hisạbte apnarte lại so̠do̠roḱte jạhirlena mit́ disom, oka do̠ Baṅgladisom. Hạṛiạṛ hasa-bhiṭare araḱ je̠ńge̠t́ je̠ńge̠t́ mayamte chiknạ akan disom sạdhin reaḱ 51 waḱ mãhã kana.

1971, 25 March ạḍi kaṛaṅ kuṛcuń ńindạ pạkistạni bahniko baṅgla ren hoṛko cetanre ekal ạḍi bạṛić ko beoharleda se̠ko hamlaleda. Bo̠ṅgo̠bondhu hõko giripter kedea. Enrehõ giripter lahare 26 March paṛaoen torage Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu Rahman Dhakare Baṅgladisom sạdhinota jạhirlet́a. Ar ona lại jạhirket́ katha Baṅgladisom selet́ goṭa disomre aema lekate porcar ehoṕena. 1970 sermare sadharon bac-bachao re Awami League ko jit́en rehõ Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu ṭhen pạkistạniko khemota baṅ emkate ekal baṅgla hoṛko go̠go̠ćko ehoṕena. Onkokoaḱ aso̠l jo̠stet́ tahẽkana Awami League são purub pạkistanre tinạḱ lahãṭ se̠ rajniti ạḱyur hoṛko menaḱko sanamko go̠ć kako.  

Bo̠ṅgo̠bondu giriptar lahare aćaḱ tahẽn ṭhạ̃i Dhanmonḍi khonaḱge sạdhinota jạhir ar jãhãleka katećge pạkistạni milimisiạ ko birudre teṅgo daram lạgit́e metat́koa. Mit́ okte soṅbidhan turui aḱ tạlikạre Bo̠ṅgo̠bo̠ndhu aḱ lại jạhirat́ko sapṛao se̠ ona tabereko ạguket́a. Mit́ bidạl jo̠khen EPR-Transmiṭer hotete goṭa disomre sarsadleyena. Inạkate Choṭogram Redio center khonaḱ 26-25 March thoṛa hoṛko mit́ṭe Bo̠ṅgo̠bondhu se̠ć khonaḱ sạdhinota reaḱko jạhirket́a.

Bo̠ṅgo̠bondhu lại jạhirakat́ damanaḱ dạlilre nonka ol tahẽkana, Pase̠ć noa kangea alekoaḱ mucạt́ katha. Teheń kho̠naḱ Baṅgladisom sạdhinena. Baṅgladisomren sanam hoṛkoń nehõrape kana, jãhãrege menaḱpe, ma cet́ko menaḱtape onatege ma teṅgo̠ keṭejo̠ḱpe milimisiạ bạhniko birudre. Baṅgla disom auri rukhiạ ar sạdhin dhạbić lạpạṛhại calao idipe. Disom kho̠n sanam pạkistạni do̠kho̠liạko laga ńir kope. Sheikh Mujibur Rahman. 26  March 1971.