SSC (Secondary School Certificate) Ar Ona Man Reaḱ Biḍạu Do August Cando Hoyogoḱa

Banbạsi ar ḍubạ daḱ kakhante bond akan SSC ar ona man reak biḍạu do darakan August cando hoyogoḱa mente baḍae ńamena. Aṭhwar hiloḱ (3 July) Anto: sikha board re mit́ dupuṛuṕre noako niṭkeda.

Onka leka Karigori sikhnạt board, Comilla sikhnạt board ar Dhaka sikhnạt board ren sanam chairman ko noa biḍau lạgit́te akoaḱ apan ạpin board reaṅ kathako lại sodorkeda. Jotokogeko mepenena je, August cando reaḱ pạhil haptage bidạu ehoṕ lạgit́ko kurumuṭu kana. Menkhan enrehõ noa do eken sikhnạt montronaloy aḱ goṭa lekate biḍạu do hoyogoḱa.

Dhaka sikhnạt board ren chairman professor Topon Kumar Sorkar doe baḍae ocokeda, Eid tayom khange SSC biḍạu reaḱ nawate tạrik ar Routine kodo sodoroḱa. Banbạsi reaḱ kathako hudiskatege nitoḱ khon jahan tạrik do baṅ sodoroḱ kana. Ente Syhlet ṭoṭha reaḱ hal halot nonka kana, nit onḍenaḱ sikhnạt ṭhãonakore biḍạu hatao ạḍige muskilgea. Onate Eid tayomge bidạu tis hoyogoḱa jotowaḱ do baḍae ńamoḱa.




HUL JOHAR

Teheń do 30 June. Mit́ṭen bises din kana. Metaḱme Hul Mãhã Kana. Goṭa disomren Santalko teheń noa mãhãko manaoet́kana. 

Hul reaḱ mońj katha do hoyoḱ kana lạṛhại ar noa lạṛhại do hoelena santalkoaḱ sadhinota lạgit́ Santal Parganare. Nit do Jharkhand state ko metaḱ kana. Okare Santal Ạdibạsi hoṛ do menaḱko. Barea Murmu boeha Sido ar Kanhu okoekin do noa lạṛhại kin ạyurlet́. Bharot reaḱ Itihãs re bharot sadhinota ńam lạgit́ tinạḱ lạṛhại do hoe akan Briṭish Raj birudre, onako modre Santal Hul joto khon maraṅ hul tahẽkana. Un oktere aema jiwi do calaoen takoa ona lạṛhại re. Rural Bengal gazette re ‘Hunter’ doe ol akada je, Santal hul re 20,000 hoṛ doko goć ocoyena. 1855-57 sal reaḱ Santal hul re bạṛtikaete pon boeha Sido, Kanhu, Cand ar Bhaero do bạṛti dạyik ko goḱleda. Arko ạyurleda; hoṛ hoponkoaḱ sadhinota ńam lạgit́ .1857 salre Bharotre okaṭaḱ maraṅ Sipạhi lạṛhại Briṭish raj birud hoelen, ona lạṛhại do noa Santal Hul seć lekatege bạṛti daṛe ar jor doe ńamleda.

East India Company do Bharot reaḱ’ Rajniti ar disạm ko calaoet́ tahẽkana ar santal ạdibạsi hoṛ koaḱ elakare Company aḱ goṛote ar sopohot́ te aema Mahajon, Jumidar, ar Bạnij bepari dokandar deko ko boloyena. Pạtiạuḱ ar baṅ pạtiạuḱ reaḱ katha do noage, reṅgeć, nacar ar baṅko paṛhao akan santal ko do oka dhar mahajon ṭhen khon ko hatao; ona lạgit́ sud do 50% khon 500% hạbić ko emet́ kan tahẽkana. Mit́ dom okoe santal hopon dhare hatao akat́ uni do jug jug bochor ke bochor se uniren bõs hõ ona dhar ko e midi akada.

Okoe hoṛ hopon dhar bako hataoa, onko oṛaḱ redo kombṛo se ḍạkạti do hoyoḱa ar onkate jotowaḱ cabalen tako khan do mahajon se bepari hoṛ ṭhen calaḱ chaḍa jahan upại do ar baṅ tahẽkana. Nonkate akoren gại, kaḍa, ḍaṅgra, jumi ar damanaḱ jinis ko doko at́ keda. Santal do Damin-i-koh elakareko tahẽkana ar ona elakaredo hoṛo , tuṛi, jonḍra ar emateaḱ phosol do ạḍi mońj hoyoḱ kan tahẽkana. Noa phosol reaḱ laloć karonte Rajmohol elakaren Baṅgali dokandar, ona soṅge Murshidabad, Birbhum ar Bordhoman elaka khon Benia, Kosari, Moyra, Tili ar aema lekan bạnij bepariko boloyena.

Onko joto beparikoge Santalko eṛeyet́ko tahẽkana. Ona chaḍa Damin-i- koh elaka reaḱ mońj mońj jaega jumi jor jobosti kate se dhar emkate, onko ṭhen khon ko hataoet́ tahẽkana. Santalko nonkate mahajon, jumidar se bepari hoṛ ren kạṛmi hoṛ leka ko hoyena.

Jahae hoṛ dhar bako em saphale khan, hoṛ hopon ren bạhu biṭi ko kạṛmi leka ko khaṭaoet́ko tahẽkana. Nonkate santal koaḱ sadhinota do cabayena. Okoe santal hopon Mahajon ṭhen dhar bako hataoet́ tahẽkana;onkan santal ko lạgit́ eṭaḱ upạiko beboharet́ tahẽkana. Ar ona do nonka leka, Ḍaṅgra, hạtikote phosolko nosṭo ocoyet́ tahẽkana. Nonkate santal hoṛ hopon ko talare reṅgeć paṛaolen khan; onko mahajon se jumidar ṭhen khon dhar ko hataoa ar bako em daṛeaḱ khan onkoaḱ jumi bhog dokhol ko hataoa. Santalkoaḱ noa muskilanaḱ oktere Sido ar Kanhu ńutuman barea juạn boeha Briṭish Raj ar onkoren cela chamanda birudre lạṛhại kin goṭakeda. Ona 30 June, 1855 salre. Santal Pargana reaḱ Bhognadihi ato reaḱ matcher hajar hajar hoṛ ko jarwayena. Onko do akoaḱ Sadhinotako lại sodor keda ark o ekraṛena je, Sido Murmu ar Kanhu Murmu aḱ ạyurre tahẽkate Briṭish Raj ar onkoren gateko birudre lạṛhại lạgit́ ko goṭakeda. Onko do akoaḱ sadhinota ko lại sodorkeda ar Sid oar Kanhu Murmuaḱ ạyur latarre ekraṛ tahẽnte Briṭish Sarkar Mahajon ar Jumidar birud re lạrhạikin sodorkeda.

Santal Pargana elaka re gulmal rakaṕen khan 7 July sarkari police soṅge onkoaḱ samna sạmni ńapam hoyena ar Murmu boehakin Police hotete kin saṕ ocoḱ kana ańjomkate gadel hoṛ do ạḍi bạṛićko raṅgaoente police ar onkoren goṛo hoṛ hõko goć ocoyena. Noa ghoṭona tayom Company ren Army soṅge hoṛ hopon hopon koaḱ maraṅ lạṛhại do hoyena. Pạhil dhapre santal hopon ko okoe kodo Sid oar Kạnhu Murmu hotete ko ạyur ocoḱkan tahẽkan, ạḍi hahaṛa leka ko daṛeyena ar ona soṅge ạḍi maraṅ jaega Bhagol Pur Zilạ reaḱ Santhia hạbić ko dokholkeda. One onate Briṭish Raj reaḱ ạḍi lạṭu jaega do usạra Santal hoṛ hopon dokhol re hećena.

Company ren são kạmiạko art ̣aka poesa ren bepari ko goć ocoyena. Briṭish Raj reaḱ office hõ Pạkuṛ zilạ teko idikeda akoaḱ jiwi bańcao lạgit́. Menkhan santalko noa lạṛhại aema din do bako saṕ doho daṛeada ente East India Company do lạṛhại reaḱ saṕdaṕ jinis ko soṅge kate jemon bạnduk, Kaman ar hạtiwante hoṛ hopon ko birud lạṛhạireye pheḍena. Disạmko calaoet́ kan hoṛ hotete aema dilgạriạ santalko mit́ soṅge teko goć ocoyena. Noa lạṛhạire 50,000 Santal ko lạṛhại selet́ko tahẽkana ar bhitrire 15,000 khon 20,000 santalko Briṭish India Company hotete ko goć ocoyena. Company do noa lạṛhại 1856 sal reye thir ocokeda, thoṛa lạṛhại do 1857 sal hạbić calao idiyena.

Santal hoṛ hopon ko Company ren sipạhi birud lạṛhạire ạḍi dilgạṛiạ ar birbanṭa ko sodorkeda. Lạṛhại okte onkoaḱ tumdaḱ ṭamak tin hạbić ko ruiet́ tahẽkan, un habić joto hoṛ teṅgo keṭeć kate aḱ sar ko tuńet́ tahẽkana. Nonka leka baḍaoḱ kana je, mit́ dhom pon gel santalko company ren sipạhi ṭhen baṅ soprot kate mit́ṭen hasa oṛaḱre ṭhạ̃iko hataokeda. Sipạhi kodo ona hasa oṛaḱ goṭako eset́ ạcurkeda ar bạnduk teko guliket́koa. Menkhan santalko akoaḱ ạpạṛi te ona reaḱ jobab ko emkeda. Sipạhiko ona hasa oṛaḱ reaḱ pạcri aṛere ạḍi maraṅ ghaḍlaḱ ko ńamkeda ar Captain do okoeye hukumat́koa jemon ko soprotoḱ menkhan onko do ona ghaḍlaḱ oṛaḱ khon baṅ oḍok kate mit́ soṅgete ạpạṛi aṛaḱko ehoṕkeda.

Captain do arhõ hoṛ hopone kuliket́koa jemon ko soprotoḱ; onko do artet́ge ạpạṛi tutuńtegeko tahẽyena. Ar thoṛa sipạhi doko tuń jos ocoyena. Mit́ ghạṛi tayom ona hasa oṛaḱ khon ạpạṛi hijuḱ komao idiyena; Captain do aćren sipạhi soṅge kate ona oṛaḱ teye boloyena ar uni do mit́ haṛam hoṛ ạḍi muskil dosareye ńel ńamkedea. Uni do bạnduk reaḱ guli teye jạbun akan tahẽkana. Uni haṛam hoṛ do goć hoṛ koaḱ hoṛmo lahareye teṅgoyena. Sipạhi do uniye metadea jemon aćaḱ hạtiạr doe giḍiy; menkhan uni do bạṛić-e raṅgaoena ar uni sipạhiye goćkedea aćaḱ lạṛhại ṭeṅgoćte.

Noa do ạḍi hahaṛage je, Sido do bepạtiạr hoṛ hotete Briṭish Sipạhi ṭhene saṕ ocoyena ar Kanhu do Uparband ńutuman jaegare lạṛhại oktereye goć ocoyena. Nonkate santal hul do cabayena. Noa lạṛhại do ạuṛiaḱ do baṅ tahẽkana, noa lạṛhại te ạḍi maraṅ upkạr ho hoe akana. Santal Pargana Tenancy Act do noa lạṛhại seć lekate do ńam akana; one ona do Colony reaḱ bạṛić se keṭeć niạm khon santal ạḍibạsiko mońj tahẽn lạgit́ nawa ạn do bahalena. Gulmal oktere okoe do police kạmi reko tahẽkan, onko doko ocoḱ ocoyena ar santal ko okoe ko Jumidar, bepariko, mahajon ko hoteteko kpclon ocolen onko doko saṕ ocoyena. Nonkate ona elakare supuluk do hećena ar santal elaka do janamena.

Santalkoaḱ noa lạṛhại Santal Hul ńutumtege bạṛti do baḍaoḱ kana. Sid oar Kạnhu aḱ noa lạṛhại aboaḱ dinạm din reaḱ lạṛhại jiṅgi re udgạu bon ńamkeda. Noa lạṛhạire Santal juạn ko do pạhil sạr reko tahẽkana. Ona chaḍa maejiu ko hõ noa lạṛhại re aema lekate goṛo ko em akada.

 Santal elakare noa lạṛhại tahẽkante noa lạṛhại ren asol ạyurkodo Santal geko tahẽkana. Tobe santal chaḍa hõ noa elakaren eṭaḱ ạdibạsi jemon, muslạ Bengali, hindu, kamar, reṅgeć casa bad hoṛko noa lạṛhạireko selet́lena. Onate noa santal lạṛhại do hoe akan tahẽ kana joto lekan reṅgeć sadharon hoṛaḱ sadhinota reaḱ lạṛhại. Noa lạṛhại reaḱ dipisạ ńutumte joto santal boeha misera lạgit́ tahẽnkana ‘Santal Hul Johar.




28 June Khon 16 July Hạbić Primary Sikhnạt Ṭhãona Bond Tahẽna

Darakan 28 June khon ehoṕkate 16 July hạbić disom reaḱ sanam sarkari Primary sikhnạt ṭhaõnako bond tahẽna. Cedaḱje Prathomik Sikha Odihaptor (DPE) noa hukume jạhir akada .Menkhan noa chuṭi do arhõ bar bhagte menaḱma.

Metaḱme, 28 June khon 5 July do Summer  ńutumte chuṭi ar 6 June khonaḱ 16 July hạbić do Eid-Ul-Azha ńutumte sikhnạt ṭhãonako bond tahẽnkana.




Manotan Maraṅ Montri aḱ 10 Goṭen Bises Nawa Etohoṕ Babot Lạisaḍe cepeć Sabha

Rajshahi khudro Nrigosthi Cultural Academy aḱ ạyurte Rajshahi caritas auditorium room re hoe purạuena. Niạ cepeć sabhare disom ạyurić Maraṅ montri Sheikh Hasina aḱ 10 goṭen nawa sirjon reaṅ badaejoṅ galmarao hoyena.

Nia galmaro se cepeć sabha re maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana G S M Zafrullah, ndc District commissioner & chairman Academy executive, Rajshahi cultural Academy ; Mn kollyan Chowdhury, Deputy Director & additional district commissioner, Rajshahi.

Enạ chaḍa hõ Santal, kolhe, Munda, Mahali, Mahato, koḍa, Bormon, pahaṛi, Malo, Oraon jạtiạri koren hoṛ ko selet́ko tahẽkana. Noko modre saota susariạ, saota lahanti kamiạko, mahasoe, sikhnạt kạmihora lahanti, casabad kạmihora lahantiyanko, birbanṭa furgạliạ ko hõ selet́ko tahẽkana.

Niạ cepeć shabare mn.maraṅ montri aḱ 10 goṭen sirjon do noako kana:

1. Maejiu koaḱ ạidạri 2. Asrayon se Oṛaḱ em kạmi 3. Sikhnạt lahanti goṛo 4. Polli sancay bank 5. Digital Bangladesh 6. Community clinic ar gidrạ koaḱ bud ạkil pachnao 7. Bạnijbepari reaḱ lahanti kạmihora 8. Poribesh se apnar aḍepase sirjon rukhiạ 9. Saota rukhiạ kạmihora 10. Sanam ko lạgit́ bijli seṅgel. Niạ cepec sabha re maraṅ manjhi hisạbtey tahẽkana Benjamin Tudu Research officer, Rajshahi Divisional Ethenic Cultural Academy.




Kumku Reaḱ Sakoe Udhạukeda Manotan Maran Montri Sheik Hasina

Kukmu do sạriaḱena. Unạk din khonaḱ tạṅgi tãṛãḱ tayom kukmu reaḱ sakoe uḍhaukeda manotan maraṅ montri Sheik Hasina. Teheń Sạnicar (25 June) tikin 12 baja okte noa sakoe uḍhạukeda.

Teheńaḱ uḍhạu akhṛare sor sạṅgin khon ạḍi utạr hoṛko seṭerlena. Ar noa uḍhạu talatege disom reaḱ dạkhin ṭoṭharen hoṛko são ḍahar horte jogajog lạgit́ mit́ṭen duạr do jhićena. Maraṅ montri Sheik Hasina do uḍhạu akhṛare menkeda, Noa sako do baṅgladisomren hoṛko lạgit́ mit́ṭen gorob reaḱ cinhạ kana.

Noa sako são Baṅgladisomren hoṛkoaḱ dil daṛe ar gorob jonoṛao menaḱa. Emḍekhan okoe hõ baṅko  hape daṛekebona. Noa sako talate arhõ disom do lahanti seć mohnḍaḱa, ente mońj hor do tearena. Noa horte nit bạnij-beparko arhõ napaete hoyogoḱ reaḱ ạt do Baṅgladisomren hoṛko ńamket́a. Bạṛtikaete okaṭaḱ kukmu tahẽkan noa sako lạgit́ ona do purạuena. Noage ạḍi rạskạ reaḱ sombat do.

Teheńaḱ uḍhạu akhṛa napaete hoyena. Noa sako talate disomren hoṛko gorob arko rạskạ kana. As menaḱa noa sako Maraṅ montri ar disom hoṛkoaḱ okaṭaḱ kukmu menaḱ ona mit́din sạriagoḱa.




Bharot Disomren Rastrapoti Lạgit Pahil Pachanore Mn Draupadi Murmu ak Ńutum Uchạnena

Ramnath Kobindo tayom Bharot disomren tayom daram ạḱyurić Rasṭropoti okoe hoyoḱma mente ạḍitet́ kathako uḍạu uphạr baṛae kan tahẽkana. Onkaleka baḍaeteaḱ ar rạskạ sombat do noage je, Jharkhand ren Draupadi Murmu aḱ ńutum hõ niạ dhao uchạnena. Hola (21 June) Moṅgolbar Bharot disomren Maraṅ Montri Norendro Modi do BJP ren maraṅ ạyurko são mit́ bạisi hoe ocokeda.

Inạkate NDA do akoaḱ Rasṭropati hudạ reaḱ ńutume ńumket́takoa.  Draupadi Murmu do BJP saṅgaṛhẽ do̠l ren Rastropati candidate kanae. Nui do 1958 serma reaḱ 20 June Orisar Mayurbhanj  nagraha reaḱ Baidyapsi atorey  janam akana. Apatet́aḱ ńutum do Biranjhi Narayan Tudu. Niạ lahare Jharkhand nagraha caḱlaoić re are aḱ hudạrey bachao ocolena. Menkhan unige pạhil utạr caḱlaić do bachao ńamlena ente napaete mõṛẽ serma doe purạu akada.

Draupadi Murmu do niạ lahare Orisa ren Montri hisạbte tahẽkana. Ar 2000 serma khonaḱ 2004 serma hạbić Rairangpur Bidhansobha centre ren bidhayok (MLA)-e tahẽkana. Un okte BJD ar BJP- dolren Sarkar tahẽkan okte Montri hudạrey tahẽkana. Aema lekan dạyik ko uni cetanre tahẽkana. Ar jotowaḱge ạḍi napaete ńel jut are sambṛao akat́a. Menkhan nit noa election rey bachao ńamlenre Rastropati hudạ doe hameṭjoṅa. Enḍekhan ạdibạsi santalko modre niuge pạhil utạr Rasṭropati doe bachao ocoḱkana.




SSC Pạṭhuạ Gidrạkoaḱ Biḍạu Arhõ Tayomena

Sanamkoge baḍaeabon je, nes reaḱ SSC biḍạu do darakan 19 June khon ehoṕ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan Baṅgladisom re menaḱ joto sikhnạt board reak SSC General, SSC Vocational ar Dakhil biḍạu do hapeyena. Arhõ bonodol akan bidạu reaḱ somoysuci tayomte baḍae ńamoḱa.

Ente disom reaḱ banbạsi khạtirte nonkae goṭakeda Sikhnạt Montronaloy. Noa khobor do Sikhnạt Montronaloy ar jonosonjog ạpiser M A Khair-e kolakat́ mit́ṭen ḍhạrwạḱ talate baḍae ocoakana.

Source: bssnews




Darakan 15 June Khonaḱ 7 July Dhạbić Joto Coaching Centre Bond Tahẽna

SSC biḍạu ehoṕ lạgidoḱkante darakan 15 June khon pe hapta Bangladisom reaḱ joto coaching centre ko bond tahẽna mente Sikhnạt Montri Dr.Dipu Moni lại lahakeda.

Arhõe menkeda je, biḍạu ehoṕkate coaching centre dekbhal ar nońjor reko dohoea. Ente biḍạu okte adom adom coaching centre jhićge tahẽna. Onate bond dinre jaha coaching centre jhićko ńamlere, ,  ạn lekate onko birudre bebostha hataoḱa mente hõ lại lahayena. Ente noa do maraṅ utạr se jạṛuṛteaḱ ar  baḍaeteaḱ bisoe kangea.




Pạhil Bar Gel (20) Modre Re Ṭhạ̃iana Bakuṛa Ren Suvasish Hasda

Hola calaoen Sokolbar (10 June) West Bengal Board re hoe akan High School reaḱ result sodorena. Kocbihar jilạren Anisa Dev Sharma 498 nombor ńamkate Pạchim Boṅgo pạṭhuạko modre pạhil thạ̃iye ạidạrijoṅana.  Nes noa biḍạure pas se jitạuen gidrạkoaḱ soṅkha tahẽkana 88.44 percent. Arhõ baḍae ńamena Bakura jilạ reaḱ Bakura Christian Collegiate re paṛhaoḱkan Suvasish Hasda ńutuman pạṭhuạ koṛa moṭre 479 nombor ńamkate bar gelko modrey ṭhạ̃iana.

Jo̠to̠ bisoe re ńam akat́ nombor latarre emena:

Bangla 88, English 96, Computer Aplication re 98, Dorson  99 ar Bhugol re 95 nombor-e ńamakada.

Pạhil bar gel modre ṭhạ̃iante apat́ Lal Mohon Hasda ar eṅgatet́ Nilmuni Hasda asambheṛkin kusiyena. Suvasish ren eṅgat apat́ bana hoṛge BSNL ren kạmiạ hoṛkin tahẽkana. Menkhan nit́ do baṅkin kạmikana. Tinre eṅgat-apat ṭhen hoṛko ạkinren gidrạwaḱ result babotre baḍaejoṅko khojkeda, Unre sạrige ạḍi go̠ro̠b salaḱ kin menkeda, as tahẽkana gidrạ mońj jo̠e ńama mente. Sińke ńindạ mone gaḍaokate paṛhao akana. Jahan ạṛisge baṅ tahẽkantaea. Ar nit Ona reaḱ jo̠e ńamkeda.

Tayom daram dinre cele hoyoḱa mente kuklikedere, roṛ ruạṛkeda, Nit do College re bhorti lạgit́ paṛhaoḱe ehoṕkeda. Ente Bharot nagraha reaḱ bhage utạr Biswabiddaloy re se English te Graduation lạgit́ ạḍitet́ sana ar kukmu menaḱtaea. Inạkate bidạure rakaṕen pạṭhuạ gidrạko nonka menkate udgạuket́koa, je̠, gogo-baba ar gatekoaḱ katha leka do baṅ bickom apnar kusi metaḱme oka bisoe-em kusiḱ, onage paṛhaoḱme. Enḍekhan oloḱ paṛhaoḱ talate rạskạm aṭkara. Ar nonakate oloḱ paṛhaoḱ jingirem laha daṛeaḱa.

Tumạl: Sarsagunpatrika




Santalkoaḱ Jumire EPZ Alo Hoyoḱ Khạtir Santalkoaḱ Teṅgo Daram Bạisi

Gaibandha Gobindogonj re Sahebgonj bạnij-bepar khạtir EPZ bạisạu lạgit́te oka mon subạ tahẽkan ona bạtil lạgit́te mit́ṭen bạisi se jarwaḱ hoyena. Ạgil hapṛamkoaḱ noa jumi ńutumte Moṅgolbar setaḱ upạjilạ Kaṭamor ṭothare ạdibạsi ar santal hoṛko mit́te noa bạisireko selet́ena. Sahebgonj-Bagdah Farm bhumi udhar songram committee, Jatio Adibasi Porisod, Adibasi-Bangali Songhoti Porisod, Gaibandha Samajik Songram Porisod noa bạisi ko saṕṛaoleda.Santalkoaḱ jumire EPZ alo hoyoḱma roṛ uduḱket́a, jeno santalkoaḱ mãyãmte ạruṕ akan noa cas-abad jumi nosṭo kate EPZ alo benao rakaboḱma.

Sahebgonj-Bagdah Farm Bhumi Uddhar Songram Committee ren convener Philimon Baskey noa teṅgo daram bạisi ạyurkeda. Noa bạisire mit́ kathako roṛket́ manotanko modre Bangladesh Orthoniti Somiti ren sabha mukhiạ Professor Dr.Abul Barakat, Dhaka Biswabidaloy ren mahasoe Professor Rubaet Ferdous,Jatiyo Adibasi Porisod ren sabha mukhiạ Robindronath Soren, LLRD ren nirbahi Director Shamsul Huda, Jasad Cendrio Committee ren sangothonik Sompadok Golam Maruf Mona, Jela Association ren sạdại sompadok Sirajul Islam Babu, Basad Nogaon jilạ ren mit́ convener Joynal Abedin Mukul, Gaibandha Samajik Songram Porisod ren convener Jahangir Kobir Tonu, Adibasi-Bangali Songhoti Porisod ren ạyurić Golam Rabbani Musa, Probir Chokroborti, ar eṭaḱko modre Dipayan Khisa,Afzal Hosain, Mirinal Kanti hõ selet́e tahẽkana.

Manotan sawaliạko roṛ sodorkeda, noko pea santal hoṛko goć babotre nit hõ jahan bicạr baṅge hoy akana. Bicạr ńutumte sarkaraḱ aema adalot ar doptarkore nana parkan katha roṛ ạnḍuṅ baṛaet́ kana. Menkhan asami dusi hoṛko laha lahateko ạcur baṛaekana. Okoege baṅko giripteret́ko kana. Ona iạte noko dusikoaḱ bicạr ko khojkeda.Ona são oṛaḱ raput́, luṭpaṭ ghoṭna reaḱ khotipurunko khojkeda. Ar bises kaete je̠mon noa jumire EPZ alo benaoḱma, noa babotre Sarkar ṭhen nehõr ko dohoket́a.