Mohadevpurre Hoyena Ạdibạsikoaḱ Karam Po̠ro̠b

Aṭhwar hiloḱ (11 September) Naogaon jilạ reaḱ Mohadevpur Ḍakbaṅglo maṭhre hoe purạuena ạdibạsi jạti-gosṭhikoaḱ 27 naḱ kạhtur karam po̠ro̠b. Noa Karam po̠ro̠b akhṛare aema lekan jại-gosṭhiren koṛa-kuṛiko eneć seren durạṅateko umjhạulena. Enhiloḱ aema lekan ạdibạsi jạti-gosṭhiko noa karam po̠ro̠b akhṛareko selet́lena. Orao, Munda, Santal, Mahato selet́ arhõ eṭaḱ eṭaḱ jạtiren ko. Akhṛare selet́len ạdibạsi ko apan ạpin saj-sapaṕ, horoḱ bandenaḱteko sajao saṕṛaolena.

Jatiyo ạdibạsi porisod reaḱ bondoboste hoe purạuen karam po̠ro̠b akhṛae uḍhạukeda  Uttam Kumar ADC sthanio sarkar bibhag. Karam po̠ro̠b akhṛare manotan peṛa hisạbte selet́e tahẽkana Alhaj Chalim Uddin Tarafdar Selim MP. Jatiyo adibasi porisod bibhag committee sangothonik sompadok  Noren Chondra Pahan aḱ ạḱyurte akhṛare bises peṛa tahẽkana Naogaon ren Polis supar Md.Rasidul Hoqe, Upạjilạ Chairman Ahsab Habib Bhodan, Ar Upạjilạ nirbahi ạpiser Md. Abu Hasan.

Eneć sereń ko são são gapalmarao ko hõ hoyena. Karam po̠ro̠b akhṛa babot galmaraokedae, Jatiyo Kendrio Committee ren sabha mukhiạ, Mn,Robindronath Soren, Initiative For Social change ren maraṅ ạyurić Anik Asad. Birbanṭa Altaful Hoqe Choduri Arab, Rajshahi University Folklore bibhga ren Assistant professor Amirul Islam Kanak, Teacher’s Training College ren Profesor Biswajit Benarjee Rajib, Kendrio Committee ren adviser Devasish Pramanik (Debu).

Inạ chaḍa hõ Mohadevpur upạjilạ bibhạg ren sadharon sompadok Yogesh Orao aḱ bondoboste eṭaḱ ko modre kathak ko roṛkeda, Kendrio Committee ren bharapon sadharon sompadok Gonesh Mardi, Sangothonik sompadok Bimol Chondro Rajoar, Daptor sompadok Suvash Chondro Hembrom, adviser Adv. Sahid Hasan Siddiqui Sopon, Joynal Abdul Mukul, Journalist ar filmmekar Azadul Islam Azad, jilạ Awami league sodosso Ajit Kumar Mondol, Upạjilạ vice chairman Onukul Chondra Saha Budu, Raogaon union porisod ren Professor Ariful Rahman Arif, upạjilạ committee ren sabha mukhiạ Dilip Pahan, Kendrio Chatro porisod  ren sabha mukhiạ hõ selet́e tahẽkana. Ạḍi rạskạ salaḱ noa Karam po̠ro̠b ko manao purạukeda.




Tabitha Foundation Reaḱ Gel Mõṛẽ (15) Serma Manot

Sokolbar (09 September) din bhor Chapainawabgonj sodor, Amnura reaḱ Tabitha Foundation ńutuman besarkari unnoyon songstha reaḱ gel mõṛẽ (15) serma manot hoyena.

Noa manot akhṛare são sabha mukhiạ Mn.Robindronath Hembrom aḱ ạḱyurte maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana Rev.Suban Kisku, ar ona sãote selet́e tahẽkana Mn.Hingu Murmu. Tabitha Foundation ren Maraṅ Mukhiạ Mn.Stephen Soren doe menkeda je, Noa Tabitha Foundation do 2008 serma khon noa ṭothare kạmi kana. Sãota/somaj re tayom akan reṅgeć-nacar santal hoṛko talare jaoge kạmi idikana. Jemon santal hoṛ aloko tayomoḱ ma, oloḱ-paṛhaoḱ ar joto sećte jemonko laha daṛeaḱ. Noa lạgit́te sikhnạt, Sanitation ar hoṛmo joton ko babotre ạḍi jhũk ar kurumuṭute kạmieda. 

Onka leka noa songstha ren  Program Coordinator Mn.Shamson Soren hõe lại sodorkeda, Tabitha Foundation do korona okte sodor upạjilạ reaḱ ạdibạsi nibạsi se boskotiạ ṭoṭhare korona babotre cehaona, korona ṭikạ hatao lạgit́te bin kạuḍite Online registration kateć tikạ hataore udgạu ko lekan kạmi ko doe kạmi akada.

Ente un maraṅ mũhĩn korona okte santal hoṛko são sãote eṭaḱ eṭaḱ jạti-gosṭhiko talare aḍepase mimit́ ṭoṭhare hoṛko talare mask-e em hạṭiń akada. Noa songstha reaḱ  gel mõṛẽ (15) serma manot ńutumte akhṛare songstha ren joto kạmiạko selet́ko tahẽkana. Ạḍi rạskạ salaḱ napaete Tabitha Foundation reaḱ gel mõṛẽ (15) serma manot hoyena.   




Bharot Disomren President Sãoe Duṛuṕ Ńapamena Maraṅ Montri Shekh Hasina 

Moṅgolbar (06 September) Maraṅ montri Shekh Hasina do̠ Bharot disomren President Draupadi Murmu sãoe ńapamena. Un jokhen unkin do banar disom babotre aema kathakokin galmaraokeda. Baṅgladisom ren maraṅ montri Shekh Hasina do Sombar (5 September) mõṛẽ din reaḱ so̠pho̠r re Bharot disome sen akana.

Onka leka calaoen hiloḱ ạyuṕ ber Maraṅ montri Shekh Hasina do Bharot disomren Pororastro montri Dr.S Jaishankar são mit́ bạisi/meeting re duṛuṕena. Ona duṛuṕre  hõ Rohinga ar Rakhaine babotrekin galamarao baṛakeda.

Inạkate (6 September) khon Bharot disom ren Maraṅ montri Narendra Modi ar Baṅgladisom ren Maraṅ montriwaḱ bạisi/meeting do ehoṕ akana. Enhiloḱ  tikin ber New Delhi reaḱ “Hyderabad House” re noa bạisi ehoṕ akana.

Enhiloḱ setaḱ ber Rastropati/President bhobon rege Narendra Modi do Maraṅ montri ataṅ daram kedea. Ado ona duṛuṕ se bạisi re Baṅgladisom ren Maraṅ montri doe menkeda Bharot disom do aleren gate peṛa kana. Ente tinre noa Bharot disomiń hijuḱ ạḍi rạskạ doń aṭkara. Cedaḱje, bạṛtikaete 1971 serma reaḱ maraṅ lạṛhại reaḱ katha ko disạ hijuḱa. Cet́ leka unre Bharot disom do Baṅgladisome goṛawade tahẽkana mente. Abo talare mońj sompok do menaḱa. As menaḱa niạkin disom talare arhõ tayom daram mońj sompok benao rakaṕa. Inạ chaḍa aema lekan bisoi ko babotre unkin talare galmarao hoyena.




Jilạ Porisod Nirbacon/Election Re Ạdibạsi Maejiu Keya Nokrek

Ạdibạsi mit́ maejiu Keya Nokrek Sthanio sarkar jilạ porisod election re teṅgo lạgit́doḱ kana. Sherpur jilạ, Nalitabari  thana reaḱ Andharupara atoren Nalitabari Tribal Chairman Copendra Nokrek ren kuṛi Keya Nokrek aćtet́ge lại sodorkeda.   

Nebetar re Nalitabari  upạjilạ reaḱ Durniti Domon Commission re Durniti birud re mit́ sodosso ar Bongobondhu Sikha ar Gobesona Porisod ren Joint Secretary hisạbte kạmi kana. Sherpur jilạ re election do bar bhagte bhag akana. Onka leka Keya Nokrek do aḱ ward no.2 tabere seledoḱ lạgit́. Ar 2 no. ward reaḱ tabere menaḱa Nalitabari, Nokla ar Jhenaigati thana menaḱa.

Nalitabari ar Jhenaigati lekan ṭoṭhare jitlen re ạdibạsi são jopoṛao menaḱ joto lekan kạmire kạmia mente lạikeda. Arhõe menkeda, noako ṭoṭhare ạdibạsi jạti-gostḥi sikhnạt ar cultur sećte ạḍiko tayomgea. Onate darakan dinre sãotare lahanti lạgit́te nawa-hudis ko ante kạmia. Ente rasṭro re ạdibạsi modre ạḱ́́yurko bako tahẽlen khan, ạdibạsi koaḱ muskilanaḱ ko tis hõ sarkar ṭhen ohoge seṭeroḱa. Enḍete nonkan muskilanaḱ ko cabae se mimạṅsa lạgit́ge election re teṅgona.

Election re  teṅgo reaḱ mucạt tạrik do 15 September. Inạkate teṅgo akan candidate ko bachao kate 26 September do mimit́ ko protik se cinhạ ko emakoa. Jotowaḱge ṭhik tahẽn khan 17 October, setaḱ ber 9:00 baja khonaḱ tikin ber 2:00 baja dhạbić EVM bhańjte bhoṭ hatao reaḱ goṭa akana.




Darakan 12 September Khon 2 October Disom Reaḱ Jo̠to̠ Coaching Centre Bond Tahẽna

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e baḍae ocokeda darakan 12 September khon 2 October dhạbić disom reaḱ jo̠to̠ coaching centre ko bond tahẽna. Ente darakan 15 September khonaḱ Secondary School Certificate (SSC) ar ona man reaḱ bidạu do ehoṕ lạgido̠ḱ kana. Teheń Sombar (05 September) Socibaloy re mit́ dupuṛuṕ talate noa khobore baḍae ocokeda.

Baḍaeabon je, SSC bidạu do̠ jao sermage February cando ar HSC biḍạu do̠ April cando hoe baṛaḱa. Menkhan korona rog karonaḱ te noa bidạu ko okte nạpitre baṅ hoe akana se jãhãtinre bạtil akana. Nẽs reaṅ SSC ar HSC bidạu hõ niṭ akan oktere baṅ hoe akana. Ona iạte jãhãtinạḱge tayom akan rehõ darakan 15 September khon biḍạu ehoṕ lạgit́ niṭ akana.




Utarbongo Adivasi Forum Chapainawabgonj Jilạre Nãwã Committee Bandhao

Utarbongo Adivasi Forum Chapainawabgonj jilạren nãwã committee ko bandhaoket́koa. Darakan  pe̠ serma lạgit́te Luis Tudu sabha mukhiạ , Cornelius Murmu do sadharon sompadok ar mõṛẽ gel mit́ (50) goṭen sodosso koante Utarbongo Adivasi Forum ren nãwã committee ko bandhaoena. Sạnicar (03 September) tikin ber 2:30 baja okte Nachole Academy samaṅre nãwã committee koaḱ ńutume lại saḍekeda central committee sabha mukhiạ Hingu Murmu.

Utarbongo Adivasi Forum ren sadharon sompadok Adv.Probhat Tudu baḍae ocokeda, Utarbongo Adivasi Forum do gadel hoṛkoaḱ songothon, aṛaṅ ar dulạṛ reaṅ ṭhãona kana. Tayom akan jạti-gosṭhiko, ar hike-hok lekate laha calaḱ kana noa songthon. Arhõe menkeda je, Utarbongo Adivasi Forum 2012 serma khon Baṅgladisom ren adivasi ko são eṭaḱ joto jạti-gosṭhiko lạgit́te rasṭro re ạidạri bạisạu ar bańcao lạgit́te ḍabiko, mạnmi ạidạri rukhiạ adivasi/sonkhaloghu unnoyon songstha ar songothon são miljul se goṛo gopoṛote kạmi kạmite nit dhạbićte hoṛkoaḱ biswạs hameṭre jitkạr akana.

Jatio ar Antorjatik porjai re aema lekan manobadhikar se mạnmi ạidạri babotre seminar re Utarbongo Adivasi Forum ren sodosso ko chõnd se likhonet kana. Bangladisom reaḱ songbidhan re pe̠ (3) bhagre oka maraṅ niạmko cikhnạ menaḱ; ona reaḱ 38 no.article re noa songothon do bạisạu akana. Noa songothon reaḱ kukmu do hoyoḱ kana; manwa aḱ mạnmi ạidạri hameṭ. Joto lekan oṛ soṛ (samprodayikota) ar rasṭro birud kạmiko  khon pharakre tahẽkateć sarkari dol, birodi dol ar nagorik sãotaren ạḱyur se protinidhi ko são jaoge sompok dohoe, galmarao sabha, cepel sabha se seminer, aema lekan mãhã ko manao ganao talate adivasikoaḱ suk-duk reaṅ kathako kotripokho (authority) ṭhen seṭerkaḱ ar hike hok dạbire noa songothone kạmikana.   

Arhõe baḍae ocokeda, Utarbongo reaḱ 16 goṭen jilạre noa songothon reaḱ jilạ ar upajilạ bibhạg goṭhon reaḱ baco̠k menaḱa. Utarbongo reaḱ amdaj mit́ hajar adivasi songothon centre kana noa Utarbongo Adivasi Forum. Committee bandhao lahare eṭaḱ eṭaḱ ṭhạ̃i khon seṭer akan adivasi ạḱyurko niạ hạli re adivasi ko cetanre calaḱ kan, neṅghao,konac, jumi eḱṛe nonkanaḱ babotreko galmaraokeda. Un jokhen mit́ bar kathae roṛkeda, Luis Tudu, Khajina Besra, Stephen Tudu, Cornelius Murmu são selet́ akan arhõ eṭaḱko.




Baṅgladesh Becetan-19 Do̠l Seć Khon Enejoḱ Lạgit́ Ạte Ńamkeda Santal Koṛa Sumon Soren Modhu

Puthia nagraha reaḱ mit́ṭen Footboll club metaḱme Puthia Footboll Academy. Noa Academy ren mit́ṭen kheloḍiạ Sumon Soren Modhu. Nui do Baṅgladesh becetan-19 dol seć khonaḱ enejoḱ lạgit́ Sri Lanka calaḱ lạgit́ mońj mit́ṭen ạte ńamkeda. Nonkage jemon santal kuṛi-koṛa kheloḍiạko mońj ạt ńamkateć ko laha daṛeaḱ. Noa as tahẽn kana. Cedaḱ je, noa khorbor do sanam santal jạti gosṭhiko lạgit́ rạska ar gorob reaḱ bisoe kana.   

Nunạḱ mońj ạt́em ńamket́ ńutumte Santals Times seć khon aema aema johar ar sarhaole emam kana. Ma nonkage laha calaḱme ar jemon am hotete sanam santal kheloḍiạ kuṛi-koṛa ko monre udạgạu ar kurumuṭu heć akoma. 

 




HSC Biḍạu Reaḱ Arhõ Registration Ehoṕena

Baḍaeabon je, banbạsi se ḍubạ daḱ ar eṭaḱ jãhãn karonaḱte goṭa disomre Higher Secondary School Certificate (HSC) biḍạu do baṅ hoe akana. Onate arhõ niạ 2022-sermaren HSC pạṭhuạko registration lạgit́ ạt emena. Metaḱme okoe pạṭhuạko okte nạpitre baṅko registration daṛeakat́, onko lạgit́ mit́ṭen mońj ạt́ do emena. Cedaḱje arhõ mit́ dhao biḍạu emoḱ reaḱ ạt́ko ńamkeda. Teheń Lukhibar (01 September) khon ehoṕ kate darakan 7 September dhạbić registration reaḱ okto ḍherena.  

Dhaka sikhnạt board ren biḍạu ńel jujutić Professor Abul Basar aḱ suhiat́ mit́ ḍhạrwạḱ hotete noa khobor lại jạhirena.




Dhạrti Khon Ko Cabayena Mit Ạdivạsi Jạtko

Niạ dhuṛi dhạrti khon ko cabayena arhõ mit́ ạdivạsi hoṛ. Mit́ ạdivạsi hoṛ Bar gel turui (26) serma ać eskarge basoḱ kan tahẽkana. Uniaḱ ńutum ar oprom do baṅ baḍae akana. Ạḍi khạndriń gaḍlaḱ se ḍonḍhor la khạtirte gortomanob (Hole Man) hisạbte oprom akana. Noa ḍonḍhor ko modre thoṛa do bir gajaṛren janwanrko sikạrko lạgit́te beoharet́ tahẽkana ar thoṛa do ḍonḍhor redo ac̃hõe okoḱ  kan tahẽkana.

Moṅgol hilok (23 August) ać tahẽkan kumbạ-oṛaḱ bahre re mạ̃ṛĩ ko ńamket́taea. Menkhan bạṛićaḱ ghoṭona ghoṭao akana mente jãhãn cinhạ baṅ ńam akana. Amdaj turui gel (60) umrere gurena. Uni do Rondonia rajjo reaḱ Tanaru ṭoṭhare basok kan tahẽkan ạdivạsi hoṛko modre nuige bańcaoe tahẽkana. Noa rajjo se naṅgraha do Bolivia simạna se aṛere menaḱa. Akoaḱ tahẽn ṭhạ̃i se disom ḍhera mente eyae gel (70) dosok re mit pal hoṛko hotete ḍher hoṛko gurlena mente ko dharonaet́ kana. 1996 sermare uniaḱ bos ren turui goṭen sodosso ko miner se malkaṭa koaḱ hamlate gur ocolena. Ar nonkate jotoko gurente ać eskarge bańcaoe tahẽkana. Brazil reaḱ ạdivạsi ko cetanre kạmikan songstha Funai 1995 sermare eken uni hoṛe bańcao akan babotreko baḍae akada. Un khon ona songstha do uniạḱ nirại lạgit́te ona ṭoṭhae nońjoraḱ kan tahẽkana.

Ado onkage hiri se ṭohol kan okte Funai ren mit́ hoṛ Altair Jose Algaer do uni gur akane ńamkedea. Uniaḱ mạ̃ṛĩ do Macaw ńutuman cẽṛẽ aḱ phãkṛãḱte eset́ akan tahẽkana.Marselo Dos Santos khoboriạko baḍae ocoeket́koa je, paseć gujuḱe aṭkar daṛeaḱ tahẽkante aćtet́ge phạ̃kṛãḱte hoṛmoe eset́let́ tahẽkana.

Uni ạdibạsi hoṛ do okoe são jãhãn sompok baṅ tahẽkantea. Onate cet́ pạrsite kathae roṛet tahẽna baṅ baḍae akana. Inạ chaḍa oka jạtiren kanae ona bin baḍaege tahẽyena.




Disomre Jo̠to̠ Lekan Juluaḱ Sunum Reaḱ Dam Liṭer re Mõṛẽ (5) Ṭaka Ko̠mena

Digel, Octane ar Kerosene reaḱ dam do thoṛagan rehõ ko̠m akana. Metaḱme Sarkar do liṭer re mõṛẽ (5) ṭaka kateć ko̠m reaḱe goṭa akada. Noa do bijli bạti (current) ar Khonij sompot ren Protimontri Nasrul Hamid noa khobore baḍae ocokeda.

Baḍaeabon je, calaoen 5 August khon disomre joto lekan juluḱ sunum reaḱ dam ko ḍherlena. Metaḱme Ḍigel ar Kerosene reaḱ dam liṭer re 34 ṭaka ḍherente 114 ṭaka, ar  Peṭrol hõ onkage liter re 44 ṭaka ḍherente 130 ṭaka kateć paṛaoena. Ar Octane reaḱ dam hõ liṭer re 46 ṭaka ḍherente paṛaoena 135 ṭaka liṭer.

Enḍe khan joto lekan sunum dam ḍherente hoṛ dejok gạḍiko reaḱ bhaṛa ḍher são são hạṭiạ bajar re dinạm din jạruṛaḱ jinis pạti buluṅ, sunum, ututeaḱ selet́ joto ko reaḱ dam ko ḍherena. Khan noa reaḱ dosa reṅgeć nacar hoṛko talare heć paṛaoena.

Menkhan nit́ nãwãte emen dam lekate, mõṛẽ ṭaka komente digel ar kerosene do liṭer re mit́ sae are (109) ṭaka, petrol reaḱ dam do mit́ sae bar gel mõṛẽ (125) ṭaka ar Octane reaḱ dam hõ mit́ sae pe gel (130) ṭaka kateć paṛaoena.