Primary School Re Mahasoe Hataoko Reaḱ Jo Sodorena

Baḍaeabon je, calaoen 2020 sermare Sarkari Primary School re Mahasoe hatao ko reaḱ ḍhạrwạḱ sodorlena. Ar onka leka mahasoe hatao reaḱ joto lekan biḍạu ar kạmihora do hoe purạu akan tahẽkana.Menkhan unạḱ din tayom Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Disom reaḱ Sarkari Primary School re Mahasoe hataoko reaḱ jo sodorena. Niạ dhao do pe gel eae (37) hajar mõṛẽ sae eae gel pon (574) goṭen hoṛko mahasoe hudạko ńamkeda.Mahasoe hudạre bachao oco akan ko do mobile re sms talatege akoaḱ biḍạu reaḱ jo ko ńam daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ Prathomik ar Gonosikha Montronaloy reaḱ website (www.mopme.gov.bd) ar Prathomik Sikha Odhidaptor reaḱ website (www.dpe.gov.bd) re jo do sodorakana.

Bachao oco akan ko do 31 Ḍecember bhitrite akoaḱ joto sikhnạt certificate reaḱ asolaḱ kopi , NID card reaḱ phoṭo kopi pe goṭen,  police verification form, sivil surgeon aḱ medical fitness certificate ko soṅge kateć jila Prathomik Sikha Office te senoḱ hoyoḱtakoa.




Teheń Do Budan Ko Dipisạ Mãha

Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Baṅgladisomren Budan ko dipisạ mãhã kana. Maraṅ lạṛhại re harjit dhorage menaḱa baḍaekate Pạkistani bahini do baṅgali jạtiko modre bujhantar hoṛko maraoko lạgit́te ạḍi bạṛić ko hudis ganḍonena. Onko do noa disomren gateko soṅge kateć, mahasoe, biggani, onoliạ, khoboriạ, kạrigol, ḍaktar, ukil ar sarkari kạmiạ/ạpiser selet́ ạḍi aema hoṛko goćket́koa.Bạṛtikaete teheńaḱ din metaḱme 14 Ḍecember do arhõ jạstige hoṛko santao arko  goćlet́koa.

Disom phurgạl tayom Rajdhạni reaḱ Rayerbazar Iṭkhola ar Mirpur reaḱ hasare ona sãote adom adom jaegare budan koaḱ mẽt́, ti-jạṅga tol bedhao akan goć mạ̃rị chirchạtur akan ko ńamakada. Teheń aḱ din disạ ruạṛ ar manot ńutumte jatiyạ lekate aema lekan kạmihora hatao akana. Ar onka leka noa dinko manoteda. Manotan Rasṭropạti Md:Abdul Hamid ar Maraṅ montri Sheikh Hasina do onko manot salaḱ setaḱ 7:05 baja re budan koaḱ pinḍre baha kin emkeda. Ona sãote onkoaḱ atma sulukre tahẽn lạgit́ hõkin koe keda. Ar ạkinaḱ kathatekin roṛ sodorkeda, tinre noa disom suluk nirại sona reaḱ disom benao rakaboḱa, unrege onkoaḱ jiwi alae do jitkạroḱa. Onate sanamko apan ạpin jaega khonaḱge Baṅgladisomren kạrigol jạtikoren babawaḱ sona reaḱ disom benao rakaṕ lạgit́kin nehõrat́koa.




Primary Reaḱ Briti Biḍạu Reaḱ Tạrik Bodolena

Primary Sikhnạt ṭhaõnaren mõṛẽ kelas ren gidrạkoaḱ Briti biḍạu reaḱ tạrik bodolena. Nawate niṭ akan khobor lekate, Darakan 30 Ḍecember noa biḍạu do hoyogoḱa. Cedaḱ je, Prathomik Sikha Odhidapter ren  são goṛoić (General Administration) Mohammad Nazrul Islam Sombar (12 Ḍecember) noa khobor babotre sapha sạphi lại sodor akada. Arhõe baḍae ocokeda je, Darakan 29 Ḍecember noa briti biḍạu hoyoḱ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan enhiloḱ adom adom jilạre do sthanio sarkar bachao reaḱ bhoṭ menaḱa. Ona iạtege biḍạu reaḱ tạriḱ do bodol hoyena.

Lahatenaḱ khobor lekate mimit́ sikhnạt ṭhãonaren 10% pạṭhuạ gidrạ noa biḍạureko selet́ dareaḱa. Menkhan nawanaḱ goṭawaḱ lekate mimit́ sikhnạt ṭhãona khonaḱ 20% pạṭhuạ gidrạ noa biḍạu emoḱ reko selet́ daṛeaḱa. Biḍạure seledoḱ lạgit́te fee hisạbte mõṛẽ gel (50) kateć kạuḍi emoḱ hoyoḱa. Enhiloḱ setaḱ 10:00 baja jokhen biḍạu ehoboḱa ar 12:00 baja do mucạdoḱa.Eken bar ghonṭa bhitrite biḍạu do hoe purạuḱa.




SSC Biḍạu Reaḱ Form Purun Ehoboḱ Kana 18 Ḍecember

Darakan bochor 2023 reaḱ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ form purun do ehoboḱ kana. Ar ona do niạ mạhnạ reaḱ 18 Ḍecember khonaḱ ehoṕkate 04 January dhạbić calao idiḱa. Onka leka Online hotete fee emoḱ reaḱ okto do 5 January hạbić. Menkhan thoṛa bilom ńõḱlen rehõ bilom reaḱ são Online hotete 10 January hạbić SSC biḍạu emoḱ pạṭhuạ ko do form ko purun daṛeaḱa. Aṭhwar hiloḱ (11 Ḍecember) Dhaka sikhnạt board ren biḍạu tạṅkhi ar ńel jujut́ić Professor Abul Basar aḱ suhiat́ ḍhạrwạḱ talate lại lahayena.

Registration Fee-                 

Biggan bibhạg ren pạṭhuạ kodo form purun lạgit́te bar hajar mit́ sae pongel (2140) ṭaka emoḱ hoyoḱtakoa. Onka leka Manobik ar Business/Commerce bibhạgre paṛhaoḱ kan pạṭhuạko hõ (2020) bar hajar bargel ṭaka kateć emoḱ hoyoḱtakoa.  




Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńu Bubulaḱ Babotre Teṅgo Daram Cehaona Cepeć Sabha

Kolhe jạtigosṭhi pạṭhuạ gidrạkoante gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ babotre teṅgo daram cehaona cepeć sabha hoyena. National Agency For Green Revolution (NAGR) aḱ bondoboste Athwar hiloḱ (11 Ḍecember) tikin ber12:00 baja jokhen Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ reaḱ Babudang Alor Pathsala Iskulre noa cehaona sabha do hoe purạuena. Noa cehaona cepeć sabhare Kolhe jạtigosthiko são são baṅgali pạṭhuạ gidrạ hõ selet́ko tahẽkana.

Sabhare manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana atoren mạńjhi haṛam Chanu Hasda, Chapainawabgonj ren Prothom Alo ren khoboriạ Anwar Hossen, khoboriạ Abdur Rob, Kolhe jạtikoren mit́ mukhiạ Rumali Hasda, Alor Pathsala ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, são goṛoić mahasoe Luis Murmu, Nirmol Kol, Pạṭhuạ kuṛ̣i Parbotti Hasda ar Monjuri Tudu. Sabha ạḱyurre tahẽkana Program Officer Prodip Hembrom. Manotan peṛa ko Noa gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ/nesa  reaḱ bạṛićaḱ babot ko roṛ rakaṕkeda. Noa banar bisoe kakhante gharońj ar sãotare aema lekan ghoṭna do ghoṭaoḱ kana. Oloḱ paṛhaoḱ khonaḱ gidrạko begaroḱ kana. Onate noa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ teṅgo daramoḱ hoyoḱa ar onkan keṭeć bebostha hatao hoyoḱa.

 




Kajak Kurumuṭu Reaḱ Jo Hisạbte Joyita Siropae Ńamkeda Ạḍibạsi Maejiu Merina Hasda

Merina Hasda ,mit́ṭen lạṛihạian se birbanṭa maejiu aḱ ńutum kana. Uni do pạhilte ghirni khonaḱ bại bạite teheń do ekal sãota reaḱ mimit́ kạmihoraren goṛoić lekate ńum oḍokena. Uniaḱ janam ṭhạĩ do Rajshahi jilạ reaḱ Poba upạjila, Modhupur atore. Pon boeha kuṛi-koṛa modre uni do huḍińić kanae. Uniren eṅgat-apataḱ ńutum do Andreas Hasda ar Shantina Mardi. Tinre uniaḱ umer eken gel eyae (17) serma, unre eṅgat apat́ do unikin baplakadea. Ona iạte bapla tayom SSC pas reaḱ ạt hõ bae ńamleda. Bapla pe serma badre babar goṭene gidrạjoṅana. Enḍekhan bapla mõṛẽ serma tayom SSC pas keda mente uni doe lại sodorkeda. Un khonaḱge jạtiạri aema lekan songothon ko sãoe jopoṛaoente eman lekan lahantian songstha kore course-e hataokeda. Uni do Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ reaḱ Damkura hạṭiạ aḍepase ṭoṭhare jawaetet́ sãoe girobasoḱkan tahẽkana. Inạkate ać jawaeaḱ bạisạuaḱ Masaus EGO sećte jawae tuluć sabha,seminar kore seledoḱ kan tahẽkana. Onḍe khonaḱge sãota reaḱ mimit́ kạmire joṛaoena. Un jokhen ackage jawaetet́e goćen khan uni do gidạr-pidạrante ạḍi haleḍalere paṛaoena. Enkage thoṛa serma calaoen khan jawaetet́ aḱ songstha Masaus ren ạḱyurićaḱ dạyik-e hataokeda. Ona são sãote oloḱ paṛhaoḱ seć hõ jhũk mone lagaokeda.

Mit́ jokhen uni do Data Songstha Action Aid aḱ goṛote juạnko lạgit́te thoṛadin lạgit́te mit́ṭen prokolpo doe bandhaokeda. Mennonite Central Committee (MCC) khon borad bodolte mit́ṭen prokolpo reaḱe khojkeda ar arhõ mit́ṭen prokolpo bandhao reaḱe goṭakeda. Uni do ona prokolpo talate Gogo pạrsi cecet́ kạmihora (matribhasa sikha karjokrom) ar eṭagaḱ do Antorjatik jati sottamulok santi birniman” kạmihora bandhao se bạisạukeda. Uniaḱ ona project/prokolpo re mõṛẽ goṭen kạmiạko ona sãote gel goṭen Iskul mahasoe ko sãota lahantire kurumuṭuteko kạmi kana mente baḍae ocokeda.

Arhõe menkeda je, sãotare nonkan kạmiko ńelte Poba upạjilạ ren mit́ maejiu ạpiser uni doe ḍakaokedea ar joyita siropa ataṅ lạgit́te ardase metadea. Onate ạḍi lekate goṛowadea. Ona ardas lekate Rajshahi mohila Bisoyok Odhidaptor uni doe bachaokedea. Noa siropa ńama mente ohogey aslena. Menkhan sạrige Joyita siropa do aćaḱ tirege paṛaoena. Ạḍi rạskạ salaḱ noa siropae ataṅkeda. Are roṛ sodorkeda, noa siropạ hotete Mahle jạtigosthi ar reṅgeć-oreć hoṛko talate kạmi idi reaḱ jhũḱ se rạskạ monre hećadińa. As menaḱa sanamkoaḱ goṛo-gopoṛo ar dayate napaeteń kạmi daṛeaḱa.




Gobindogonjre Ạdivạsiko Talare Bhiḍi Em Hạṭiń Akhṛa

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re ạdivạsi hoṛko talare bhiḍiko em haṭińat́koa. Aṭhwar hiloḱ (04 Ḍisember)  ạyuṕ bela jokhen reṅgeć nacar bar sae irạl gel (280) hoṛko bhiḍiko emat́koa.

Upạjila Pranisompot ạpis reaḱ bondoboste bhiḍi em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Arif Hossen, upạjilạ porisod Chairman ar upạjilạ Awami league ren sabha mukhiạ Abdul Lotif, Upạjilạ Pranisompot kormokorta/ạpiser Dr.Belal Hossen, Veterinary surgeon Dr.Tanveer Jahan, ona sãote seṭere tahẽkana ạdivạsi koren mit́ ạḱyurić Lazarus Tudu selet́ arhõ eṭaḱko.

  




Chapainawabgonj Reaḱ Ḍahar re Ãoṛa Gãoṛẽte (Accident) Mit́ Hoṛe Gurena

Chapainawabgonj reaḱ ḍahar re bhuṭbhuṭi sãote honḍar gạḍi tạkić ńapamenet mit́ hoṛe gurena. Ar mit́ hoṛ do kajake akham akante haspatal re bhurti menaea. Aṭhwar hiloḱ (04 Disember) bhạṭibela 4:00 baja okte sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union reaḱ Tongpaṛa moṛ re nonkan botoran ãoṛe gãoṛẽ do ghoṭaoena.

Noa ghoṭnare guren ar akham se jạbun akan bana hoṛge grameenphone kompany ren salesman hisạbtekin kạmikan tahẽna. Guren koṛawaḱ ńutum do Masum Ali (25). Uni do Nachole upạjila reaḱ Pukuria atoren gur akan Habibur ren hopontet́ kanae. Onka leka akham akan koṛa do sodor upạjilạ reaḱ Baroghoria union, Lukhipur atoren Motaleb Hossen ren koṛa Md.Alamin. Bhuṭbuṭi ar honḍar gạḍi tạkić ńapamen khan onḍege Masum Ali doe gurena. Khobor ńam torage Fire service ko hećen khan ạḍi laṅga dosare Md.Alamin Ali ko udhạrkedete Chapainawabgonj jilạ haspatal reko bhurtikedea. Menkhan uniaḱ ạḍi laṅga ar bạṛić dosa ńelte onḍen ko daktar do Rajshahi Medical College haspatal teko ucạrkedea.

Gur akan koṛaren peṛa pạruạ, aḍepase hoṛko ṭhen, daktar ar khoboriạ ko khon baḍae ńamena je,nukin bana hoṛge Nachole khon mimit́ Flexiload dokanre recharge kateć jilạ sohor-bajartekin ruạṛoḱkan tahẽkana. Ar un okte ruạṛoḱ jokhenge Tongpaṛa ṭhen nonkan ghoṭna ghoṭaoena.    

 

 

 




Biḍạu Ehoṕena Tabitha Kindergarten School Re

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń Robibar (04 Disember) setaḱ 9:30 baja khonaḱ bochor mucạt́ reaḱ (Annual Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Play khon Mõṛẽ kelas re paṛhaoḱkan sanam gidrạge biḍạureko selet́ akana. Bochor mucạt́ reaḱ noa bidạure mimit́ pạṭhuạ gidrạko ạḍi rạskạ salaḱ bidạuko emeda. Cedaḱ je, ar thoṛa din tayom khange ńel nelte noa 2022 serma do caba heć akana. Ar noa mucạt́ bidạu talatege pạṭhuạ gidrạko arhõ nawa metaḱme cetan kelas ko rakaṕ calaḱa.

Sạrige ạḍi rạskạ reaḱ katha kangea. Ona iạte gidrạko ạḍi jhũk ar kurumuṭu monte biḍạuko emet́ kana. As menaḱa sanam gidrạge biḍạu mucạt́re mońj jo̠ ko ńama mente. Mahasoe ko hõ sanam gidrạko mońjteko ńel arko tạṅkhiyet́kote napaete biḍạu hoyoḱ kana. As menaḱa teheń khon mucạt́ din dhạbić  napaete biḍạu hoe purạuḱa.

                                                     




Ko̠ro̠na Reaḱ Ponaḱ Doge Emo̠ḱ Reaḱ Suparis

Ko̠ro̠na ro̠g rokao ar aṭkao lạgit́te ponaḱ doge emo̠ḱ reaḱe suparis akada jatiyo tika karigori songkranto adviser committee. Budhbar (30 November) sastho odhidaptor ren ṭikạ kạmi ạḱyurić Dr.Shamsul Hoqe noa sombate lại jạhirkeda. Noa ponaḱ doge do̠ pạhilte  turui gel (60) umer cetanren ar bhạrti hoṛmo maejiuko talare emo̠go̠ḱ reaḱ suparis akana. Ado̠ sarkar noa bisoe cetanre hudis-ganḍonkate usạrage noa kạmi eho̠bo̠ḱa

Arhõe baḍae ocokeda je, darakan Ḍisember cando goṭa disomre mit́ hapta metaḱme 1-7 tarik do̠ ko̠ro̠na reaḱ dosar ar boster doge emo̠ḱ reaḱ goṭa akana. Inạ mit́ haptate are gel (90) lakh doge emoḱ reaḱ niṭ akana.