Disomre Arhõ Hećena Gidrạ koaḱ Ham Ruạ

Goṭa disomre gidrạ koaḱ Ham ruạ do pasnao akana. Baṅgladisom reaḱ 64 jilạ modre eyae goṭen jilạre Ham ruạ do ḍher pasnao akana mente baḍae ńamakana. Din dinte Ham ruạ do arhõ ḍher idiḱ kana. Ạḍi utạr gidrạ Ham ruạte jạbun kateko gujuḱ kana mentehõ tolas ńamoḱ kana. Niạko din ńeloḱkan adom adom Hospital re gidrạko bako sahaboḱ kana. Adom hoṛ do Hospitalre beḍ bako ńamakat́ rehõ Hospital reaḱ bahre pinḍạ se ot kore asrae hatao kate akoren gidrạko ran ocoyet́ koa. Ạḍi muskil dosare gidrạko menaḱkoa. Disom reak’  maraṅ khobor sakam “Prothom Alo reaḱ khobor re badaeyoḱ kana je nit 21 goṭen hopon gidrạ ko gur akana. Niạ do nonka leka Rajshahi Medical College Hospital re 12 goṭen, Maymensingh Medical College Hospital re 3 goṭen, Rajdhạni reak rog pachnao Hospital re 3 goṭen ar Chapainababganj jilạ hospital re 3 gidra ko goc’akana.”

Ham Ruạ Hoyoḱ Cinhạ:-

  1. Manda, nạnḍri haso ar khoḱte ehoboḱa.
  2. Ruạ ruạ ạikạuḱa, Jut baṅ ạikạuḱa.
  3. Mẽt́ aragoḱa ar marsalko ńel lere do mẽt́ hasoa.
  4. Moca bhitrire kạṭić kạṭić pusri leka ponḍge rakaboḱa, noa do usạra cabaḱa.
  5. Bar pe din tayom mẽt́ãhã ar hoṛmore pusri dana leka rakaboḱa. Noako do thoṛa din bhitritege goṭa hoṛmore pasnaoḱa.
  6. Nijor gidrạko do A Viṭamin okulạnte ạḍi usạra mẽt́ reaḱ muskil ńam daṛeakoa, metaḱme mẽt́ do rohoṛoḱa ar ponḍge dag mẽt́re ńel ńamoḱa.
  7. Nijor gidrạ kodo mocare muskil geko ghao daṛeaḱa.
  8. Pusri lekanaḱ oḍok cabalen khange gidrạ do besoḱe ehoboḱa, adom pusri do mõṛẽ din gan tahẽna.

Ham Ruạ hoy lenkhan Cet́ ko Cekae Hoyoḱa:-

  • Ṭikạ hatao hoyoḱa.
  • Sapha sạphi tahẽn jạruṛa.
  • Joton jạruṛa, jirạu jạruṛa, ar daḱte hoṛmo jot́aḱ hoyoḱa. Ḍher kaete viṭamin A ar viṭamin C reaḱ jomaḱko jom ocoye hoyoḱa.
  • Mẽt́kin rohoṛ len khan, ạḍi usạra ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.
  • Ruạ ḍherlen khan ar khoḱ tuluć koṛam haso se lutur haso hoelen khan ḍaktar ṭhen idiye hoyoḱa.

Noa okte sanamko sontor tahẽn jạruṛabona. Bạṛtikaete aboren gidrạkobo jotonkoa, jemon Ham ruạre aloko jạbunoḱ tabon ma.  




HSC Ar Ona Man Reaḱ Biḍạu 7 Jun Khon Ehoṕ Daṛeaḱa

Nes bochor reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu do 7 Jun khon ehoṕ daṛeaḱa mente sikhnạt Montri Dr.A N M Ehsanul Hoque Milan doe lại sodorkeda. Pạhilte sikhnạt board do noa tạrik ko nenḍa akada. Menkhan nit dhạbić hõ ona reaḱ din tạrik do baṅ sạbit akana.

Sikhnạt Montronaloe te noa nenḍa akan din tạrik kol hoyoḱa. Inạ tayom Montronaloe noae aṅgoć lekhan enḍekhan 7 Jun khonge biḍạu do ehoboḱa. Baṅgladisomre jao bochorge amdaj 12-13 lakh pạṭhuạ gidrạ HSC biḍạureko seledoḱ kana.




Sạdhinota Mãhã Manotkeda NAGR

Teheń Lukhibar (26 March) do sạdhin din kana. 1971 serma reaḱ noa dinre pakistani bahini koaḱ koclon khon rukhiạlena noa disom.

26 March do Baṅgladisom itihas sakam reaḱ mit́ṭen lekha din kana, one oka do tisge baṅ hiṛońoḱ. Noa din do eken nenḍa akan mit́ṭen tạrik do baṅ kana, bickom baṅgali jạtaḱ dil, sạhũs ar jiwi alae reaḱ maraṅ cinhạ kana. 1971 serma reaḱ noa dinre dhạrti reaḱ naksare nawa rajosṭi lekate Baṅgladisom do aćaḱ kạmi ehoṕkeda.

26 March sanamkoe disạ ocoet́bona je, sạdhintet́ do ạḍi alga do baṅ kana, bickom are (9) cando lạṛhại tayom noa disom sạdhin akana. Unre ạḍi utạr gogo, baba, boeha, misera akoaḱ jiwi alae kate disomko sạdhinkeda. Sạdhinota mãhã do maraṅ lạṛhại reaḱ jo kana.

Baṅgladisom reaḱ adom adom ṭoṭha metaḱme sarkari, be-sarkari kạmi thãona, ạpis, iskul, college kore sạdhinota mãhãko manoteda. Bạṛtikaete 26 March do jaoge abo ar darakan piṛhirenko disom dulạṛ re udgạu are uskurbona.

Onka leka NAGR hotete ạyuroḱkan sikhnạt ṭhãona hõ  sạdhinota mãhãko manotkeda. Sạdhinota mãhã ńutumte galmarao sabha ar eneć khilạḍ hoyena. Mucạt́re mahasoe ko do eneć khilạḍre jit akan gidrạko talare kuṛại (prize) ko em hạṭińkeda.




DAḰ REAḰ KHOBOR

Rajdhạni Dhaka ar ona ṭoṭha reaḱ serma do̠ te̠he̠ń ạḍi tho̠ṛa rimil se dhundge tahena. Ona chaḍa darakan 5 din jarge daḱ jạṛi reaḱ jahan ạḍi baṅ ohmaoḱ kanre hõ mit́ bar ṭhãi kore jarge daḱ são sãote bharḍo hoe daṛeaḱa. Menkhan 5 din tayom daḱ se hoe hoyoḱ reaḱ cinhạ ko menaḱa. ar hõ. Hoe daǩ ar bharḍo ạpis(Abohaoa) reaḱ nãwã kho̠bo̠r lekate baḍaeok̕ kana, teheń din (22 march) setak̕ Dhaka re 22.3 digri ar hola do ạḍi jạsti 31 digri hoe reaḱ lolo do tahẽkana. Teheń dinre 2 khon 3 digri hạbić hoe reaḱ́ lolo ar hõ bạṛti hoe daṛeaḱa. Setak̕re 90% heo reaḱ hawa re humidity menak̕re hõ bela bạṛti idi ididte hoe reaṛtet́ do bại bạite lolo calaḱa ar onkate lolo do thoṛa bạṛti idiḱa. Teheń do̠ 6:10 pm re condo hạsur ar gapa do̠ 6 baja re cando doe rakaboḱa.

 

-Bangladesh protidin (22.03.2026) khon tumạlaḱ




EID-UL- FITOR-2026

Teheń do Baṅladisom ar noa ṭoṭharen sanam muslạ boeha miserako lạgit́ rạskạ din Eid-Ul- Fitor manaoḱ kana, Niạ serma do calaoen goṭa cando akoaḱ dhorom siknạt dharate upạs mãhã manao kate nãwã cando ńel ńam kate noa kusi rạskạ porob doko poroboḱ kana, noare onko do goṭa dhạrti ren sanam muslạ boeha muserako lạgit́ suluk nirại  ar darae kan lạgit́ bhageko koejoṅ kana, Noare nit menae maraṅ montri Mn. Tarek Rahman hõ sanam gãotaren hoṛko sãote aćaḱ Eid- Subhecha doe epem kana ar sanam ko lạgit́ bogeye asjoṅ kana.




Maejiu koaḱ dhạrti jakat phoṭbolre Philipain ar Utạr Korea

A F C Maejiu Asia cup semi finalre seṭeroḱ laha rege Dạkhin Korea,Japan,Cin ar Australia do darakan 2027 Dhạrti jakat Maejiu phoṭbol bissocup re jaega doko hameṭ akada. Menkhan okoeko ponea dolko hirạu ocolen onko hõ dosar dhao leka ạt ko ńam akada.

Teheń do play in match re ujbekistan 2-0 golte pạnḍuć kate bissocup gatek re ạte ńam keda Philipain. Dosar play in match re Utạr Korea ṭhen 4-0 golte pạnḍuć ena Cin, Onate Utạr Korea hõ Bissocupre Ạt doe ńam keda.




Dhakare Kukmue Calaoet́taea Dinajpurren Santal Kuṛi Anjoli Soren

Dinajpur reaḱ Birampur khon Rajdhạni Dhaka reaḱ hor ḍaharkore gạḍi calaoet́kan-Anjoli Sorenaḱ taṛam ḍahar do cinema naṭok khon hõ kom do baṅ kana. Birampurren nui santal kuṛi do nit rajdhạni Dhaka reaḱ gạḍi kore ‘super woman’ kanae: Anjoli Sorenaḱ kạmi ar jion babot thoṛa katha-

Calaoen 8 March goṭa dhạrti maejiu mãhã ńutumte:

Dinajpur reaḱ dhuṛi ḍaharko khon hećkate Tilottama nagrahare gạḍi calaoet́kan golpo do Anjoli Sorenaḱ. Anjoli Soren do 1994 serma reaḱ 25 Ḍecember hiloḱe janam akana. Jisu Mạsiaḱ janam dinre janamakan Anjoli Soren do teheń hajar hajar hoṛko lạgit́ udgạu ar hor uduḱić reaḱ mit́ṭen ńutum kana.

Janam ṭhạ̃i dulạṛ ar jitkạr reaḱ lạṛhại:

Anjoli do Dinajpur jilạ, Birampur thana, Ratanpur Post reaḱ Dhanjuṛi Boṭtuli atore hara buru akana. Uni do pe boeha misera modre huḍiń utạrić kanae. Gogo baba ar boeha ren dulạṛiạ kạṭić boeha je mit́din nonka kạmikate gharońj reaḱ dạyike hataoa noa do okoege bako hudisleda. Dhanjuṛi Boṭtulire ạḍi sadharon oṛaḱre tahẽkatećge aćaḱ kạmie ehoṕkeda.

Sikhnạt reaḱ marsal ḍahar:

Anjoli do eken dilan do baṅ, bickom gạkhuṛić kanae. Ato iskulre paṛhao tayom uni do SSC ar HSC hõe paṛhao purạukeda.Higher Education se arhõ cetan kelas paṛhaoḱ reaḱ kukmu tahẽkantae rehõ aćaḱ jionre nawa biḍạure paṛaoena. Enrehõ uni do bae thirlena. Uni do ạḍi pạtiạu salaḱ puthi reaḱ sikhnạte hameṭkeda.

Uber reaḱ steering ar jion reaḱ laṛhại:

Anjoli Uber calaoić hoyoḱ reaḱ karon do kana gharońj reaḱ dulạṛ ar aćaḱ kurumuṭu. Uni do kạṭić boeha kanrehõ ać dada se boehakin sãore menaea. Somajre miṭ́ten kuṛi gidrạ gạḍi calaoet́kan do aema hoṛge bạṛić nońjorteko ńelkeda. Menkhan ona sanamaḱ tạkićaḱ dea giḍikate Anjoli do aćaḱ kukmu horre laha idiyena.

Noa kạmi cedaḱem bachaokeda?

Anjoli do nonkan kạmi khojleda okaṭaḱte ać sạdhine ńam ar gharońj reaḱ okulạn ar ṭonṭako hõe caba daṛeaḱ.

Botor jitkạr: Siń bạnuḱ, ńindạ bạnuḱ-aema okte ńeloḱa je hoṛko akoaḱ niṭakan ṭhạ̃ite idi seṭerrkore aema lekan muskil ar tạkićaḱre paṛaoakana. Menkhan Birampur reaḱ hasa okoeaḱ hoṛmore, uni do nunạḱ algate harao daṛeaḱa?

Anjoli Soren do teheń eken gạḍi calaoić do baṅ bickom mit́ṭen lạṛhại phạd hõ kanae. Aćaḱ suk-rạskạ bạgikate, siń ńindạ ḍahar dhuṛi, gạḍi dhũạ, mạilạko talare gạḍi calaokate pormankeda kạmi do tis hõ baṅ kạṭića. Uniaḱ noa kạmi eken aćaḱ gharońjre do baṅ, bickom somajre maraṅ nạmuna kana, one okoe do jaogeko hudiset́kan ạdibạsi kuṛiko do tayomre tahẽnko baḍaea.

Anjoli Soren doe menkeda, “Iń do gạḍiń calaoeda, menkhan sạri do ińaḱ kukmu ar ińaḱ ghrońj reaḱ kusi rạskạń calaoeda.”

Anjoli do goṭa Baṅgladisom ar santal somajren gorob kanae. Teheń Anjoli do aboaḱ mẽt́re (Real Life Hero) kanae. Uniaḱ kạmi ar jion khonbon uskur ocoḱkana je, aboaḱ kurumuṭu tahẽlenkhan jãhã obostha jãhã poribes khonge aboaḱ kukmubon purạu daṛeaḱa.




Goṭa Dhạrti Go Pạrsi Mãhã Bargel Pạhil February Ar Santalkoaḱ Go Pạrsi

Santal pạrsi reaḱ apnar harop reaḱ ńutum do Santali harop (laṭin) baḍaeabon je, Poul Olaf Bodding 1890 sermare Bharot disome hećlena. Ar Bharot disom hećkate santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạliko ol kate rạkhi jogaokeda. Bodding Saheb do santalko talare 44 bochore tahẽkana ar inạko dinre santalko lạgit́ ạḍi utạre kạmi oṭokeda. P.O.Bodding ge pạhil santalite cando pichạ Hoṛ Hoponren Peṛa Hoṛ ńutuman chapa sodor sakame uchạneḱkan tahẽkana. Niạ chapa sakam do 1890 serma khon 1904 serma hạbić chapa sodorlena. Hoṛ kạhniko (1924), Ran rehet́ (Santal Medicine), Studies in Santal Medicine and Connected Folklore emanteaḱko. Inạ chaḍa hõ Santali ronoṛ se grammar ar Santali Dictionary hõe ol oṭo akada.

Santali pạrsiren 60 lakh hoṛ santalite kathako roṛeda, bạrṭikaete okoe do Jharkhanḍ, Pạchimboṅgo ar Orissa nagrahareko girobasoḱkan. Santali pạrsiren ar eṭaḱ jạtrenko Nepal re menaḱkoa, onko doko thoṛagea, goṭa disomregeko pasnao akana. Santali pạrsi do kana maraṅ munḍạ pạrsi,  amdaj 2 lakh Munḍạ pạrsiren hoṛ menaḱkoa. Santali pạrsi do ạḍi jạsti roṛoṛoḱkan ạdibạsi pạrsi kana. Bharot, Nepal, Baṅgladisom ‍ar Bhuṭanren amdaj 60 lakh hoṛ Santali pạrsite kathako roṛeda. Santali do Austro-asiatic pạrsi reaḱ mit́ṭen gharońj kana. Oka do ho ar Munḍa sãote jopoṛao akan.

Baṅgladisomre The Santalstimes.com ar Santalinews24.com Ńutuman barea online khobor sakam ehoṕlenre hõ nit do eken The Santalstimes khobor sakam cạlu menaḱa. Calaoen serma khon National Agency for Green Revolution songstha hotete gel mõṛẽ goṭen Santali iskul ar nes nãwãte ar hõ mõṛẽ goṭen iskul jhićena. Jotokote bargel (20) goṭen iskul re Santali pạrsite cecet́ kamihora calaḱ kana. MASSAUS ńutuman mit́ṭen songstha mõṛẽ goṭen ar Karitas Bangladesh Prokolpo hotete Santali pạrsite iskulko ạyureda.

Calaoen serma khon National Agency for Revolution do MLE (Multilingual Education Program) do Santali pạrsi tayom daram dinre jiạṛ dohoe lạgit́ atoren juạnkoaḱ dạyik do ạḍi maraṅa. Onate juạnko lạgit́ club hõ bandhao akana. Juạn ko do ạḍi jorte ko meneda, pạrsi do jogajog reaḱ ạri do baṅ kana bickom ona khon arhõ  bạṛti jãhãnaḱ; noa oporom, cecet́ ar sãotare seledoḱ reaḱ buṭạri kana. Santali pạrsi sikhnạt hotete gidrạ ar juạnko pạrsi cetanre bạṛtiko gagojoḱa ar onkoaḱ ona cecet́ kạmihora mit́din Santali pạrsi jạtiạri lạgit́ Baṅgladisomren sarkar ṭhen nehõrko doho daṛeaḱa.

National Agency for Green Revolution goṭa dhạrti go pạrsi mãhã laha joto Santali pạrsi cecet́ kạmihora calaḱkan manḍerre santal hoṛko lạgit́ sikhnạt, leg-acar ar kạuḍi sećte lahantie babotre sikhnạt baḍae se gạkhuṛko, Orthonitibid (Economist) ar ạdibạsi santal gobesok ar são kạmiạko sãote gapalmarao se dupuṛuṕ hoyoḱa. Noate gidrạko, juạnko ar santal jạtren hoṛko pạrsi sećte lahantie lạgit́ ṭhik se sạbit karonko uduḱ daṛeaḱa.

Baṅgladisom reaḱ goṭa lekate goṭa dhạrti go pạrsi mãhã do manotena. 1999 sermare UNESCO do go pạrsi mãhã manotko ghosonakeda ar 2000 serma khonge goṭa disomre go pạrsiko manoteda. UNESCO do somaj se sãota ṭikạu dohoe lạgit́ leg-acar, ạri-cạli ar pạrsi cetanreko pạtiạuḱ kana.

Sãotare Santali pạrsi ṭikạu ar jiạṛ dohoe hoyoḱa. Menkhan noa Santali pạrsi do mit́ leka adoḱ horre menaḱa.

Goṭa dhạrtire 40% hoṛ akoaḱ pạrsiteko roṛ ar bujhạu nonkan pạrsi cecet́ reaḱ ạt bạnuḱa. Enrehõ Multilingual Education Program (MLE) sikhnạt kạmihora do Santali pạrsi reaḱ jạruṛtet́ ar lahantie lagit́ maraṅ dạyike dohoyeda. 

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, san

tal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.

Baṅgladisom santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạli, itihas emanteaḱ saṕ dohore aboge dạyik ar kạmihora hatao hoyoḱtabona. Santal gidrạko niạ jugre baṅgla ar iṅgrạjite oloḱ paṛhaoḱko jor jobor ocoḱ kana. Sikhnạt ḍaharre Santali pạrsi ḍhilạu karonaḱte pạrsi je aboaḱ maraṅ sompot kan, hoṛ̣ hoponaḱ mul rehet́ se bhit ona katha do joto hoṛko hiṛińeda. Tinạḱ din iskul-kolej re noa sikhnạt kạmihora baṅ bebosthaḱ unạḱ din hoṛko hotete Santali pạrsi do ohoge rạkhi jogaokoḱa. Baṅgladisom sarkar, sikhnạt baḍae ar gạkhuṛko, hudis bundis se gunạn hoṛ ar ạdibạsi santal somajren onoliạ, gunidar hoṛko lahaḱ hoyoḱtakoa. Enḍekhan goṭa dhạrti go pạrsi bargel pạhil santalkoaḱ go pạrsi jaejug jiạṛ tahẽna.




Santali Pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa.

Rajshahi jilạ reaḱgodagaṛi upojila kakon haṭ Laldighipaṛa Santal atore 20 cecet́ ko Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa ko ńam keda.

Bud bar 25 February’2026 setaḱ amdaj 11 baja oktere National Agency for Green Revulation (NAGR) ńutuman besorkari gãota hotete laldighi paṛa re aema pạrsite cecet́ kạmi hora bạisi do noa  Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte onaren mahasoe ar didimoniko sarhao siropa doe emat́koa..

Noa gapalmarao ar siropa capat́ akhṛare seṭer ko tahẽkana National Agency for Green Revulation (NAGR) ren Ạḱyurić Mn. Stephen Soren, Sonar desh khobor sakam ren Sasapṛaoić Akbor Hasan Millat, Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyuric Mn. Benjamin Ṭuḍu, National Agency for Green Revulation (NAGR) Reporting Officer Mn. Subas Marḍi, Amnura Lutheran Mission Hospital ren Manager Mn. Markus Murmu, National Agency for Green Revulation (NAGR) aema pạrsite siknạt bạsiren super visor Mn. Nelson Hasda ar Onaren Mahasoe didimoniko.

Noa oktere Sonar desh khobor sakamren sasapṛaoić Akbor Hasan Millat Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyurić Mn. Benjamin Ṭuḍu National Agency for Green Revulation (NAGR) hotete calaḱ kan noa aema pạrsite siknạt kạmihora reaḱ kạmiko ńutumte ạḍi sarhao kin em keda, menkedakin noa talate ato oṛaḱren nacar santal hoṛko akoaḱ nij pạrsite oloḱ paṛhaoḱ ko cet́ seko seṛã daṛeaḱkana ar nonkate disom benao rakaṕ re miṭ́ṭen maraṅ dạyik enem sećte  sarkar ko goṛowae kana, National Agency for Green Revulation (NAGR) ạḱyurić Mn. Stephen Sorene lại sodor keda noa kạmihora do daraekan 4 serma hạbić calaḱa, noa do Rajshahi reaḱ Tanor upojilạre-8 goṭen, Godagaṛi upojilạre-10 goṭen, Chapai nababgonj jila Sodor upojilare-1 goṭen, Nachol upojilạre-1 goṭen Ṭoṭal=20 goṭen noa santali pạrsite siknạt kạmihora talate santal gidrạkore siknạt emoḱ do calaḱ kana.




Gogo Pạrsi Mãhã-2026

Teheń (21 February) gogo pạrsi mãhã din kana. Goṭa Baṅgladisomren hoṛ teheńaḱ noa bises dinko manoteda. Sanam hoṛ ge bon khojoḱa nijeraḱ mit́ṭen sạdhintet́ do. Noa sạdhin lạgit́ge 1952 sermare aboaḱ noa gogo pạrsi lạgit́ ạḍi utạr boeha misera, pạṭhuạko akoaḱ jiwi ko alaekeda. Pạrsi lạgit́ akoaḱ hoṛmo reaḱ daman mãyãmko jorokeda. Ona iạte teheń abo sanam hoṛ ge aboaḱ nij nij gogo pạrsite kathabo roṛ daṛeaḱ kana. Noa do ạḍi gorob reaḱ bisoe kana.

Jao serma 21 February goṭa Baṅgladisomren hoṛko Gogo Pạrsi mãhãko manoteda. Pạrsi lạgit́ okoe do jiwi ko alaeket́ onko disạ salaḱ teheńaḱ dinre onko ńutumte benaoakan pinḍre bahako emeda.  Apnar Gogo pạrsi dulạṛ ar ona lạgit́ jiwi alae khạtir Jatisongho (United Nation) reaḱ UNESCO do 1999 sermare 21 February do goṭa dhạrti reaḱ gogo pạrsi mãhã mente ko ghosona keda. Ar 1999 serma khon nit hạbić jao bochor 21 February do International Mother Language Day hisạbteko manoteda ạḍi rạskạ manot salaḱge.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan joto sikhnạt ṭhaõna re gogo pạrsi mãhãko manot keda. Gogo pạrsi ńutumte Lukhibar (19 February) Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re chobi ãkao, onol (rochona) oloḱ, onoṛhẽ haparao hoe purạuena.Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School ar St.Andrew’s Jonior High School ren pạṭhuạ gidrạko Noa haparaoreko selet́lena.

Gogo pạrsi mãhã manot akhṛare selet́e tahẽkana, NAGR ren Monitoring & Reporting Officer Mn. Subas Mardi, Amnura Lutheren Mission Hospital ren Manager Mn.Markus Murmu, SIL International Bangladesh ren Rajshahi Area Manager Mn.Nikolas Murmu,ona sãote selet́ko tahẽkana Amnura School ren Mahasoe selet́ eṭaḱ ko. Ona chaḍa hõ selet́ko tahẽkana Amnura CDSP ren staff ar pạṭhuạko. Ạḍi napaete gogo pạrsi mãhã manotena.

Gogo pạrsi manot akhṛa ńutumte rạskạjoṅ akhṛa (Eneć sereń) hõ hoyena. Akhṛa mucạt́re manotanko do haparaore jit akan pạṭhuạ gidrạko talare kuṛai (Prize) ko em hạṭińkeda.