Praise and Worship Training

Calaoen 21-23 September 23 tarikh re Rajshahi ar Barin circle aḱ kurumuṭute Tabitha Foundation aḱ goṛote ar “Sacrifice Inter Church Trust”(SICT) hotete Amnura Bible Seminary re pe din  reaḱ trainining hoe purạuena. Noa training re Rajshahi circle khon 17 goṭen, ar Barin khon 12 goṭen, banar circle khon motre 29 goṭen juạnko selet́lena.

Noa training reaḱ motlob do hoyoḱ kana,

  • Sarhao ar dewa –sewa do Bible seć khon hoyoḱ jạruṛa.
  • Mare niạm ar Nawa niạm okte reaḱ dewa sewa kạmi.
  • Dewa sewa babotre eṛe sombat (bhul information).
  • Atma ar sạriaḱ dewa-sewa.
  • Aboaḱ jionre dewa-sewa.

Manḍer re ar nijaḱ jion re Sarhao ar dewa-sewa do at́ akan damanaḱ jinis leka. Ona damanaḱ jinis ńam ruạṛ lạgit́ mit́ṭen dewa-sewa somaj bandhaoge noa training reaḱ asol motlob do hoyoḱ kana.

Noa training calao lagit́  “ Sacrifice Inter Church Trust”Dhaka khon gạkhuṛ ponea trainerko tahẽkana. Onkoaḱ ńutum do hoyoḱ kana, Tipa Boido, Andrew , Dipty Deury ar Dipok Baroi. Onko do selet́ akan juạnko ạḍi mońj sikhạuna ko emat́koa. Ar dinạm hiloḱ kelas khon cet́ko cet́keda ona baḍae lạgit́ assignment ko emakokan tahẽkana.

Training dosar hiloḱ NAGR ren Executive Director Manotan Stephen Soren Training -e hirikeda . Ar Training re selet́ akanko talare dhorom siknạt babot uskur ar udgạu kathae lại hạṭińaḱ koa.

Tesaraḱ din re Circle pastor Rev. Nores Hasda,  Rev. Rajen Soren Circle Chairmen Mr. Rabindranath ar Surin Murmu selet́ ko tahẽkana. KOP facilitator Mr. Subash Baskey mucạt́re uskur kathae lại sodoraḱ koa. KOP facilitator acaḱ hudise lại sodorkeda, uni  noae aṭkar daṛeaḱ kana  je, juạn koge tayom daramren abo BNELC ren cạlạwako, dhorom gutiko ar church leader ko hoyoḱa. Uni arhõe men jutuć keda, nit abo onko juạ̣nko lạgit́ babon hudis khan ar onko babon tear rakaṕ daṛeako khan tayom daram bhage leader, bhage guti, babon ńamkoa?

Training mucạt́re circle pastor Rev. Nores Hasda,  KOP facilitator Mr. Subash Baskey ar trainerko hotete selet́ akan juạnko training certificate ko calat́koa. Ar Rev. Nores Hasdaḱ waḱ koejoṅte training reaḱ kạmi hora do nonḍege mucạt́ena.




Ciru Darete Santal Maejiu aḱ SoćJon

Bangladisom reaḱ utarboṅgo re bạṛtikaete Chapainawabgonj, Rajshahi, Nator, Naogaon, Joypurhat, Gaibandha, Dinajpur, Thakurgaon ar Panchogor jila re Santal ko thamgạdi akana. Noako jila modre ạḍi bạṛti Santalko thamgạdi akana Rajshahi Jila ar Dinajpur jila re. Ar teheńaḱ sạri sombat doń chapa sodoreda Chapainawabgonj jila reak Sakotola ato ar Rajshahi jila reaḱ Jhaljhalia ato khon.

Office kạmi khạtir jaoge horte calaḱ hijuk reń ńel akada; santal maejiu koaḱ gharońj lahanti lạgit́ ạḍi maraṅ kurumuṭu. Sarige baḍae geabon je, Santal maejiu kodo ạḍi geko sujhi gea ar bạṛti gharońj calao benao re aema goṛo do menaḱtakoa. Katha re menaḱa gharońj do suluk re tahẽna, maejiu aḱ gun colon te. Maejiu ko do ạḍi aema gun teko perećgea. Maejiu aḱ rup gun ńel katet́ kobi do kobitai ol akada, sereń hõe sereń akada.

Dhạrti ren maraṅ kobi Robindronath doe men akada; ‘am do cet́ lekatem sereń akat́ budanić, iń do hahaṛa katet́ iń ańjomeda.’

Bidrohi Kobi Kazi Nozrul; ‘Iń ren dulạṛiạ em hoyoḱa, hijuḱ me dela iń ren rạni, bohoḱ uṕ reaḱ sut́ reń emam ipil baha.’

Maejiu doko hoyoḱ kana; baha leka, dulạṛ ren maraṅ dhon kanako, Sona ar Rupạ leka, Rạni leka, Miru cẽṛẽ leka, Lokkhi kanako, ona selet ́sapha soṛa mon tako ar hõ aema lekan soros ńutum teko pereć akan. 

Amnura Bypass rail line aṛe re menaḱ barea ṭola; Sakotola ar Cicura bonpara. Noa Sakotola ar Cicura bonpara santal ato aṛe aṛete calao parom akana rail line ar ona rail line aṛe re teheń barea maejiu kin kạmi kana Ciru dare tase katet́ rohoṛ ocoe ar jonoḱ benao lạgit́. Gạḍi khon pheḍ katet́ ạkinaḱ Ciru dare babot khaṭote thoṛa galmarao hoyena. Nunạḱ lolo setoṅ re ạḍi jharla jhạrli ben kạmi kana. Cet́ hoyoḱa noa Ciru dare te do? Onkinaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana Ciru darete do Jonoḱ, one oka do oṛak duạr, raca ar chaṭka ko joḱ saphaea. Ạḍi boge ado tinạḱ kạuḍi do hoyoḱa? Mimit́ goṭen jonoḱ re mõṛẽ gel kạuḍi doko ńama. Ar ona kạuḍi khonge gharońj calao benao selet́ tayom daram dinko lạgit́ soćjoṅ kanako.

Onkage Jhaljhalia ato kulhi do road kana, enrehõ santal maejiuko road kulhi re Ciru dare rohoṛ lạgit́ ko tase akada. Noa Ciru dare do rohoṛ katet́ jonoḱ benao lạgit́ hạṭiạ bazar reko ạkhrińeda. Ona ạkhrińte oka kạuḍi ko hameṭet́ kan, ona tedo gharońj reaḱ sanam lekan jạruṛaḱko purạu katet́ soćjoṅ kanako.

Noa banar atoren maejiu ko selet́ eṭaḱ ato koren maejiu ko hõ ạḍi mon selet́ kạmi katet́ Ciru darete soćjoṅ kanako. Entet́ baḍae geabon ạsin ar kạrtik cando do jahan kạmiko bạnuḱa; eken oṛaḱ rege duṛuṕ ar jom ńũ. Ar kạuḍiko begor santalko selet́ eṭak jạtiạriko hõ kạuḍi sećte thoṛa ṭonṭao regeko tahẽna. Onate oṛaḱ re duṛuṕ baṅ katet́ khet baṛge seć ko calaḱ kana ar Ciru dare ko get́ samṭao agueda; ạḍi beste rohoṛ ar sala sapha katet́ haṭ bazar reko ạkhrińeda. Mit́ katha tedo bon men daṛeaḱa je, noako dinre eken oṛaḱ re duṛuṕ baṅ tahẽkatet́ thoṛa kạuḍi hameṭ lạgit́ noa kạmi do. Menkhan ạḍige jạruṛa huḍiń karbạriạ do. Tahole khan ar hõ bạṛti kạuḍi do Santal maejiu ko ńam daṛekea. Tabitha Foundation hotete tayom daram din lạgit́ hudis calaḱ kana nonkan santal maejiuko hotete huḍiń karbạriạ etohoṕ lạgit́.

Bangladisom ren Nobel Jitkạrić Dr. Muhamod Unnus do etohoṕ re Maejiuko khon credit program doe etohoṕ leda. Ar onate aćaḱ noa Nobel Jitkạr hatao lạgit́ Norway Disom teye idi ledia etohoṕić credit program ren maejiuge. Dr. Muhammod Unnus aḱ khạndri hudis tahẽkana mit́din micro-credit program ạḍi maraṅ hoyoḱa; ar maejiukoge Soćjoṅ lạgit́ soros ko hoyoḱa.   

Rezina Murmu ńutuman Santal kuṛi do ạḍi sebel acar doe benao daṛeaḱ kana; Uniaḱ kurumuṭu khạtirte Dhaka BASIC re mit́ hapta reaḱ training doe ńam akada. Ar noa training ńam lạgit́ joto lekan goṛo do Tabitha Foundation hoteteye ńam akada. Uni Santal kuṛi lạgit́ ạḍi hudis calaḱ kana Santal hisạbte jemon mit́ bhage karbạriạ ić doe hoe dareaḱ. Noa karbạriạ etohoṕ lạgit́ pạhil goṛo do mõṛẽ gel hajar kạuḍi doe ńama.   

Ciru darete Santal maejiu aḱ SoćJoṅ babot oloḱ okte rege, acka geń disạkeda ińaḱ teheńaḱ oloḱ reaḱ jos katha ar Santali te sereń akan ạḍi maneaḱ;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ rebon tahẽna

Jion gaḍa reaḱ daḱ bon ńũia

Jodi Santali sereń do nonka hoelen khan ar hõ ạḍi bes mane anaḱ hoekoḱa;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ tebon kạmia

Tayom daram lạgit́ bon soćjoṅa.

Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu do teheń ato oṛaḱ khon Bharot Disom ren pạhil hoṛe hoe akana. Tin maraṅ gorob reaḱ katha. Uniaḱ ạkil  ar bud ge seṭer akadea ona maraṅ ṭhạ̃i redo.

Onate teheńaḱ noa hopon olaḱte sanam santal maejiukoń uskuret́ bon kana; Delabon jahan kạmige baṅ huḍińa. Menkhan monte ar rạskạ selet́ kajak kurumuṭute bon kạmi ma ar apnaraḱ gharońj, somaj, disom lahanti lạgit́ goṛo bon emoḱ ma. Tahole khange abo sanam santalkoaḱ gharońj re suluk hijuḱa, gharońj re lahanti hijuḱa, gidrạko oloḱ paṛhaoḱ seć ko lahaḱ tabona, somaj lahantiḱ tabona, disom ar hõ laha seć bon tul rakaṕ daṛeaḱate, Santalko modre Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu cet́ leka goṭa dhạrti ren hoṛko ṭhene jạhir ket́ bona, onkage abo hõ huḍiń huḍiń kạmikote Santalko bon jạhir daṛeakoa sanamko talare.




Nachole re Pạurạ Selet́ Bar Hoṛkin Griptarena

CPC-1, Chapainawabgonj camp, RAB-5, Rajshashi ren mit́ṭen operation dol Sạnicar hiloḱ (09 September 2023) tạrik setaḱ 10:45 ar 12:00 baja jokhen bises Goyenda koaḱ khobor lekate Chapainawabgonj jila, Nachole thana reaḱ Kasba union reaḱ Kalair atoren Sunil Murmu, apat́ ńutum Lubin Murmu, arhõ inạ mit́ atorenge ar mit́ hoṛ Kobiraj Murmu, apat́ ńutum Bhagi Murmu aḱ oṛaḱre Pạurạ ko ńamkeda. Pạurạ tear, jogao ar ạkhriń karonaḱte 2025 (bar hajar bargel mõṛẽ) liṭer pạurạ ar pạurạ tear reaḱ aema lekan hạṭiạr selet́ Sunil Murmu ar Kobiraj Murmu do ko gripter ket́kina. Ente aema din khonge unkin do ạkinaḱ oṛaḱre pạurạkin tear akhrińet́ tahẽkana.   




Dengue Teṅgo Daram Lạgit́ Mosari Emena Rajshahi re

Dengue teṅgo daram lạgit́ Rajshahi re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko talare mosari ar leaflet emena. Sombar 21.08.2023 tạrik setaḱ 11:00 baja jokhen Rajshahi Poba upozila reaḱ Sutakata Al Abra auditorium re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko dengue ruạ babot aodhanko lạgit́te Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar reaḱ utjog se kurumuṭute ar Barendro Youth Forum aḱ bondoboste mit́ sae (100) goṭen hoṛko talare mosari ar leaflet emena. Mosari ar leaflet em hạṭiń akhṛare dengue ruạ teṅgo daram babotre galmarao hoyena. Galmarao re manotan ko dengue ruạ reaḱ karontet́ ko lại sodorkeda. Metaḱme cet́ cet́ karonte dengue ruạ re hoṛko jạbunoḱ kana. Baḍaeabon plasṭic, ḍram, baha ṭob, ḍab cokaḱ, jahan jinisre daḱ jawakoḱ khan onako redo sĩkṛić bạṛtiko janamoḱa. Onate onako jaega sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ oṛaḱ aḍepase beṛhaete kom se kom haptare mit́ dhao saphae hoyoḱa. Dengue ruạ reaḱ asol ran do kana daḱ lekan jomaḱ se daḱ bạṛti ńui hoyoḱa. Gitić okte mosari beohar hoyoḱa.

Mosari em hạṭiń jokhen Socholota Acossiation ren sabek sadharon sompadok ar Barendro Youth Forum ren sodosso Salman Farsi aḱ ạyurte , Barendro Youth Forum ren sadharon sompadok Sabitri Hembrom sabha mukhiạ, ar maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana RCC-Amnura ren sabha mukhiạ ar NAGR (National Agency for Green Revolution) ren program officer Prodip Hembrom. Inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana Md: Shamiul Alim Shawon,  sabha mukhiạ, Youth Action For Change-Yes, Rajshahi ar Academy ren Mahasoe ko.

Niạko dinre Baṅgladisomre bạṛti botoranaḱ ruạ kana noa dengue. Ente dengue ruạ goṭa disomre chạplạu se pasnao akana. Onate dengue khon sahaṛ tahen lạgit́ hoṛko sontorko ar aodhanko lạgit́ Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar, NAGR (National Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar Barendro Youth Forum noa kạmihora hatao akada.




Chapainawabgonj re Dengue Ruạ Teṅgo Daram ar Kaboj Lạgit́ Hoṛko Aodhanoḱ Kạmihora

Niạko dinre Dengue ruạ do goṭa sohor-bajar ar ato ṭoṭhakoreko chạplau akana. Menkhan noa ruạte ạḍi usạrạ tharbasao baṅkate, jotokote mit́te kurumuṭu kate dengue ruạ birud teṅgo daram lekhange rukhiạ ńamoḱa. ‘Cikit́sa khon teṅgo daramge niropon ar bogea’.- Rotary reaḱ noa slogan samaṅre dohokate Rotary club of Dhaka Kawran Bazar, Besarkari songtha NAGR (Nationl Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar RCC –Amnura reaḱ goṭate Lukhibar (03.08.2023) setaḱ 10:30 baja jokhen Chapainawabgonj sodor upajila reaḱ 3 no Jhilim union reaḱ Amnura Adarsho Girls High School ren pạṭhuạko talare dengue ruạ cetanre aodhanoḱ lạgit́te mit́ṭen sabha do hoyena.  Noa sabha ạyurre tahẽkana Amnura Adarsho Girls High School ren maran Mahasoe Md.Kudrat-e-Khuda. Un jokhen selet́e tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ren program officer Prodip Hembrom, Amnura Lutheren Mission Haspatal seć khon Subash Baskey, Ona School ren Assi: mahasoe Md:Saikul Islam, Md: Abdul Aziz. Dengue babotre galmarao mucạt́re pạṭhuạ gidrạko talare dengue birud aodhanoḱ lạgit́te Leaftlet em hạṭińena.

Pạṭhuạ ko talare Dengue ruạ cet́ lekate chạplạuḱ kan noa babotre kathae roṛkeda Prodip Hembrom. Arhõe roṛ sodorkeda je, oṛaḱ beṛhaete, baha ṭob re, ḍab cokaḱ, ṭin reaḱ kuiṭạ, plasṭic emanteaḱ jiniskore sĩkṛĩc ko belea, onate onako jaegare daḱ baṅ jawa ocoe hoyoḱa ar oṛaḱ beṛhae aḍepasekore sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gitić okte mosari beohar lạgit́ sanamkoe udgạuket́koa. Aḍepase kore jahae dengue ruạte jạbun lenkhan Amnura Lutheren Mission Haspatal re dengue ruạ ko biḍạu daṛeaḱ mente baḍae ocokeda Subash Baskey. Inạ chaḍa katet́rehõ  seṭer akan eṭaḱko hõ dengue ruạ birud teṅgo daram lạgit́te oṛaḱ aḍepase ar apan ạpin sapha sạphi tahen jạruṛa mente ko lại sodorkeda. Dengue ruạ teṅgo daram ar kabjao lạgit́ hoṛko aodhan ko nonkan kạmihora khạtirte Rotary club of Dhaka Kawran Bazar, Besarkari songstha sãota se somaj lahantire kạmikan NAGR (National Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar RCC-Amnura aema aema  johare emat́koa. Jemon noa kạmihora nonkage calao idiḱ ona nehõre dohokeda.

NAGR (National Agency for Green Revolution) re Program officer ar RCC-Amnura ren sabha mukhiạ Prodip Hembrom-e lại sodorkeda, noa kạmihora do Chapainawabgonj sodor reaḱ aema ṭoṭha ar Bazar kore ạyuroḱa ar reṅgeć nacar hoṛko talare Rotary seć khonaḱ Mosari ar aodhanoḱ lạgit́te Leaflet em hạṭińoḱa.




Dinajpur re Pea Santal Jawa Boeha SSC biḍạure GPA-5 Ko Hameṭ keda

Sokolbar (28.07.23) tạrik do SSC biḍạu reaḱ jo sodorena. Goṭa disomre SSC bidạu ko emlet́ gidrạko modre adom doko pass akada arhõ adom do bako pass daṛeada. Pass ket́ gidrạko ạḍi rạskạre menaḱkoa, menkhan bako pass daṛeaḱ gidrạko do ạḍi bhabna ar cintạre menaḱkoa.

Onka leka Dinajpur, Birampur upajila reaḱ Chondipur atoren pea santal jawa boeha SSC biḍạure GPA-5 ko hameṭ keda. Noko pea boeha kuṛi koṛa mit́ sãote GPA-5 ko hameṭket́ rạskạ khobor aḍepasere pasnaoena. Bạṛtikaete ako ghrońjren joto hoṛ ạḍiko rạskạḱ kana. Onko pe boehawaḱ ńutum do Lasar Sourov Murmu, kuṛi boeha Mery Moumita Murmu ar Jenivia Murmu. Onko pea boeha do Birampur Pilot High School khon SSC biḍạureko selet́lena. Onko gidrạ ren apat́ ńutum do Johannes Murmu, one uni mit́ṭen Be-sarkari songstha re kạmi kana, ar eṅgat́tet́ do Sohagini Hasda. Pea boeha modre Lasar Sourov Murmu do Engineer, ar kuṛi boeha do daktar hoyoḱ reaḱ monsubạ menaḱtakoa. Ạkinren gidrạ koaḱ biḍạu jo ańjomkate ạḍi kusi rạskạre eṅgat́ apat́ hõ menaḱkina. Ente unkinaḱ kukmu do onko gidrạ liạge. Gidrạ koaḱ tayom daram kukmu purạuge nit ạkinaḱ jion reaḱ maraṅ kukmu do. Onate sarkaraḱ goṛo ar joto hoṛaḱ daya ạsirbad kin khojkeda.

Sạrige noa khobor do eken ako gharońj ren lạgit́ rạskạ khobor do baṅ kana,  goṭa disomren santalko lạgit́ ạḍi gorob ar rạskạ reaḱ khobor kana. Nonkage jemon santal ko laha calaḱ ma. 




Dengue Ruạ

Nia ko din ạḍi bạṛtikaete dengue ruạ chạplao akana goṭa disomre. Noa ruạte jạbukate aema hoṛ doko gujuḱ kana. Onate niạ ko dinre Haspatal kore hõ dengue rogi te pereć akana. Enrehõ hoṛko talare jãhãn sontor se cetonge bạnuḱa. 

Dengue ruạ cet́ lekate chạplạuḱa?

Dengue ruạ ḍher do sikṛĩć ko hotete mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen ucạṛoḱa. Cedaḱ je, sikṛĩć tinre dengue ruạte jạbun akan hoṛe gere unre uniaḱ hoṛmore mit́ lekan virus do boloḱa. Inạkate uni sikrĩć hotetege eṭaḱ hoṛaḱ hoṛmore noa ruạ ucạṛoḱa. Onate dengue ruạte jạbunoḱ hoṛko mosari bhitrire dohoko hoyoḱa. Jemon uni khon eṭaḱ hoṛaḱ hoṛmore ruạ baṅ ucạṛoḱ. Bạṛtikaete okoe koaḱ hoṛmore Immunity se ruạ birud teṅgo daram reaḱ daṛe sạkti komge onkan hoṛge ạḍi usạra noa ruạteko jạbunoḱ kana. 

Dengue ruạ reaḱ cinhạ ko:

  1. Lac hasoa.
  2. Ạḍi bạṛti daḱ tetaṅa.
  3. Ghane ghane beć se beć baṅ bondoḱa.
  4. Beć sãote mãyãm hõ onḍoṅoḱa.
  5. Jambe khon mãyãm joroḱa.
  6. Turui ghonṭa khon hõ ḍher ghạṛić racate baṅ hoyoḱa.
  7. Sahẽt́ re muskil hoyoḱa.
  8. Hoṛmore laṅga aṭkaroḱa.
  9. Hoṛmo reaḱ tapmatra komoḱa.

Dengue ruạ khon rukhiạ reaḱ upại:

  1. Oṛaḱ aḍepase sapha sạphi dohoe hoyoḱa ar okare hõ daḱko baṅ jawa ocoe hoyoḱa.
  2. Oṛaḱ aḍepase kore giḍikaḱ bạlṭin, ṭob , plasṭik kore daḱ jarwaḱa, onate bin jạruṛoḱ jinis ḍasbinre giḍikaḱ hoyoḱa.
  3. Jạpit́ okte mosari ṭaṅgao hoyoḱa.
  4. Ti dhạbić aṅgroṕ-kićrić ko horok hoyoḱa.
  5. Sikṛĩć khon rukhiạ ńam lạgit́ sikṛĩć ran cream beohar hoyoḱa hoṛmore ar oṛaḱre do jaoge Aerosol spray hoyoḱa.

Dengue khon rukhiạḱ lạgit́te cetanre emen niạmko leka calaḱ ar manao ganao hoyoḱa. Enḍekhan sanam hoṛko khạṭige dengue ruạ khon rukhiạ bon ńamte napae bon tahena, Ar nonkate niropon hoṛmo hõbon hameṭ daṛeaḱa.

 




Darakan Sokolbar SSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa

Calaoen 30 April Secondary School Certificate (SSC) ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona biḍạure are (9) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere bargel (20) lakh khon hõ ḍher pạṭhuạ gidrạ biḍạu ko em akada. Ado ona SSC bidạu reaḱ jo do darakan Sokolbar (28.07.23) July sodoroḱa. Biḍạu reaḱ jo sodoroḱte eken mit́ din bạki menaḱa. Sokolbar setaḱ 10:30  baja tala do nij nij sikhnạt ṭhãona khon ar Online re mit́ sãote sodoroḱa.

SSC Pạṭhuạ ko do cet́ lekate biḍau jo ko baḍae daṛeaḱa, ona hõ Dhaka Madhomik ar Ucho Madhomik sikhnạt board pusṭaute baḍae ocokeda. Dhaka sikhnạt board reaḱ mit́ ḍhạrwạḱre menakana, SSC pạṭhuạ ko do sikhnạt board reaḱ website educationboardresults.gov.bd re bolokate Roll no, Registration no, biḍạu reaḱ ńutum, bochor metaḱme biḍạu emakat́ serma se sal ar sikhnạt board select kateć submit baṭon re click lekhange jo baḍae ńamoḱa. Inạ chaḍa hõ mobile re hõ jo baḍae ńamoḱa. Ona lạgit́ Message option re bolo kateć SSC ol hoyoḱa ar space emkate board reaḱ ńutum pạhil pea akhor ol kateć arhõ space emkate roll no ol hoyoḱa arhõ space emkate bidạu reaḱ bochor se sal ol kateć 16222 nombor re kol hoyoḱa. (Udharon lekate-SSC DHA ROLL YEAR) nonka ol hoyoḱ. Noa ko ol kate ṭhikte kol lekhange biḍạu reaḱ jo do message hotete baḍae ńamoḱa.




Lumpy Skin (LSD) Rog

Baṅgladisom reaḱ adom adom ṭoṭhare Ḍaṅgra koaḱ mit́ lekan rog se ruạ do heć paṛao akana. One oka do Ḍaṅgra aḱ goṭa hoṛmo metaḱme hartare ḍambaḱ ḍomboḱ rakaboḱ kana. Ona rog do Lumpy skin (LSD) rog ko metaḱkana. Niạko dinre Ḍaṅgra merom ạsulet́ko hoṛko ạḍi botor ar cintare menaḱkoa. Bạṛtikaete Lumpy skin rog do virus kana. Noa virus rogte jạbun kate aema Mĩhũ Ḍaṅgra koko gujuḱ kana. Ḍaktar ko menet́ kana, noa rog do virus kana. Nit dhạbićte rog reaḱ jahan ran rehet́ge baṅ benao akana.

Noa rogte jạbunoḱkan Ḍaṅgra do pạhilte ruạ ńamkoa, jojom baṅ sanakoa. Bại bạite ruạ ḍher idilen khan mũ ar moca khon ulidaḱ onḍoṅoḱtakoa, jaṅga ar hoṭoḱ phulạuḱtakoa, jạbun akan Ḍaṅgra aḱ koṛam latar bar jaṅga reaḱ tala barabạrire daḱ jarwaḱa. Inạkate Ḍaṅgra aḱ goṭae hoṛmore ḍambaḱ ḍomboḱ rakaboḱa ar ona do seaḱa. Inạ chaḍa hõ hoṛmo reaḱ uṕ hõ ńuroḱtakoa, harta hõ poṭagoḱtakoa. Noa rog biseskaete lạṭu Ḍaṅgra do baṅ ńamet́koa, ente onkoaḱ do sahao daṛe ḍhergea. Huḍiń se kạṭić mĩhũ Ḍaṅgra ko ḍher ńamet́koa. Ạḍi algate noko doko jạbunoḱ kana. Cedaḱ je hoṛmore rog birud teṅgo daram reaḱ daṛe do komgetakoa. Mit́ Ḍaṅgra khon eṭaḱ Ḍaṅgra aḱ hoṛmore noa rog do sikrĩć-rõ hotete ucạṛoḱa. Onate noa rogte Ḍaṅgra ko bańcao ko lạgit́te mosari beohar ạḍi jạruṛ kana. Inạ chaḍa katet́ rehõ Ḍaṅgra ko sapha sạphi dohoko hoyoḱa. Jãhãe Ḍaṅgra aḱ hoṛmore noa rog reaḱ cinhạ ńeloḱre pạhilte jib janwar ren raranko são katha roṛ hoyoḱa se hapatal hõ idiko hoyoḱa. Enḍekhan okte nạpitre jạbun akan Ḍaṅgra cikit́sa ko ńamlekhan algategeko napae daṛeaḱte niropon hoṛmo ko ńam ruạṛ daṛeaḱa.




Setoṅ Reaḱ Rãtte Goṭa Bạihạṛ Rohoṛ Cabaḱ Kana

Ńel ńelte goṭa bạrsạ din parom calaoena. Enrehõ goṭa disomre serma dak reaḱ ạḍige ṭonṭa paṛao akana. Jao sermage bạrsạ din do ekal goṭa khet-baṛge ar hor-bir ko daḱte cehel cepel ar reaṛge hisit́ hisit́e hoe-et́ kan tahẽkana. Menkhan nes bochor do goṭa bạihạṛ khet-baṛge ko setaoṅte rohoṛ cabaḱ kana. Khan nes bochor aghãṛ hoṛo rohoe re cas-abadko ạḍi muskilreko paṛao akana. Onate niạ dhao do aghãṛ hoṛo rohoe lạgit́ casa se cas abadko kiriń daḱte hoṛo ko rohoe kana, ar kiriń daḱ areć bakhrate ạḍi aṭ ṭaka paesa hõ khoroć lagaoako kana, one okoe do daḱ ṭonṭate nit hõ hoṛo bako abad daṛeaḱ kan. Daḱ bạnuḱte hoṛo rohoe ar khet baṛge losot́ reaḱ jãhãn bhiṛge bạnuḱa. Bạihạṛ kore jãhãn nahel reaḱ saḍe hõ baṅ ańjomoḱ kana. Goṭa bạihạṛ ḍaṅgra merom ko ạtiń baṛaeda.

Entebon aṭkar daṛeaḱ kana, niako din re tinaḱ kajaḱ lolo setoṅ din calaḱ kana. Setaḱ tora cando rakaṕ khon ehoṕkate goṭa din bhor ạḍi kajake setoṅeda. Sanam casa hoṛko ghane ghane serma sećko beṅget́ rakaṕet́ kana. Noa as ar bhorsa katećge je, Tinre sisirjạuić serma daḱe jạṛia mente. Ar rohoe akat́ hoṛo khet́ko serma daḱe ńamte napaete hara buruḱ. Sanamko inạ mit́ as ar bhorsa ko dohoyet́ kana.  Cedaḱje niạko dinre daḱ reaḱ ạḍi jạṛuṛ menaḱa.