Ḍisember Cando Khonaḱge Metrorail Calaḱ Ehoboḱ Kana

Disom reaḱ pạhil Metrorail do darakan Ḍisember cando mucạt́ hapta uḍhạu hoyoḱa mente Dhaka Mass Rapid Transit company Limited (DMTCL) ren ạyurić (MD) M.A.N Siddik do noa rạskạ sombate lại pasnaokeda.

Noa hõ pusṭạu ar saphate lại sodorkeda je, pạhil do Uttora khonaḱ Agargao hạbić noa gạḍi do calao hijuḱa. Calaoen September cando sorok poribohon ar setumontri Obaidul Quader-e menleda, Disember cando do jit ar phurgạl cando kana. Ar noa candoge Maraṅ montri Sheikh Hasina MRT Line-6 doe uḍhạua.

Metrorail (MRT Line-6) mimit́ kilomeṭer re mõṛẽ (5) taka kateć bhaṛa ar komte 20 ṭaka niṭ akana. Onka leka Uttora khonaḱ Komlapur reaḱ bhaṛa mit́ sae (100) ṭaka goṭa akana.

 




Nạ̃wạ̃i Porob Ko Manaokeda Kolhe Jạtigosṭhiko

Sạnicar (19 November) tikin ber 12:00 baja okte Rajsahi reaḱ Godagari Upạjila, Mohonpur Union reaḱ Babudang atore Kolhe jạtigosthiko Nạ̃wạ̃i Porob ko manaokeda. Noa Nạ̃wạ̃i Porob akhṛa do Kolhe koaḱ Khebel Kheca eneć talateko ehoṕkeda. Noa akhṛare aḍepase ṭoṭha ar Sikhnạt ṭhaõna khon heć seṭerakan legcar (sanskritik) dolko selet́lena. Ar noko selet́akan dolko talare eneć sereń haparao do hoyena. Ona akhṛare atoren mạńjhi haṛam Katrik Tudu aḱ ạkyurte manotan peṛa lekate selet́e tahẽkana Mohonpur Upojila porisod ren  Chairman Khairul Islam.

Inạ chaḍakate hõ selet́ko tahẽkana SIL International Bangladesh Associate ren maraṅ mukhiạ Pintu Albert Piritch, National Agency For Green Revolution (NAGR) ren Program Officer Prodip Hembrom, Jatiyo Adivasi Porisod Naogaon jila ren Adviser Joynul Abedin, Chapainawabgonj ren Prothom alo ren khoboriạ Anwar Hosen, Banudang  Alor Pathsala ren Maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, SIL ren Rajshahi Area Manager Nikolas Murmu, ar ona sãote selet́e tahẽkana Kolhe jạtigosṭhikoren mukhiạ Ramdas Hasda, Rumali Hasda, Uzzal Hasda. Ar noa akhṛare ạḱyurre tahẽkana  SIL Area Supervisor Iarael Hasda.

Nạ̃wạ̃i Porob ńutumte akhṛare eneć sereń haparao, galmarao sabha do hoyena. Noa akhṛa do Samar Institiute Of Linguistic (SIL) International Bangladesh bondobos se goṭa lekate Babudang Alor pathsala maedanre hoe purạuena.

Kolhe jạtiko modre Akhṛare Rumali Hasda do nonkae roṛ sodorkeda,  Ale Kolhe jạtkoaḱ ḍherkaetege jumi –jaega do bạnuḱtalea. Khas jumirele girobasoḱ kana. Prosason ṭhenle calaoakana. Menkhan jumi reaḱ nit dhạbit́te jãhãn bebostha se mimaṅgsa bale ńamakada. Oka pukhri aṛerele basoḱkan ona hõ eṭaḱ hoṛko cas-abadoḱ kana. Ona hõ baṅle ńameda. Noa disomre Rohinga ko ṭhạ̃iko ńameda, menkhan ale do ona tahẽn ṭhạ̃i khonaḱ hõle laga ocoḱkana. Enḍekhan oka sećle calaḱa.Boma ko giḍilere hõ oka sećge calaḱ reaḱ jãhãn jaega banuḱtalea. Baṅgladisomren hoṛ kanale, noa disomregele tahẽna.

Inạ chaḍa manotanko menkeda, jemon ạdivạsiko akoaḱ legcar ar paltur ko rạkhi jogao. Ạidạri hameṭre mit́te tahẽn Ar sãotare jagwar se aodhan babotreko cehaoket́koa. Enḍekhan ạdivạsiko akoaḱ ạidạri hameṭreko jitkạr daṛeaḱa. Akhṛa mucạt́re 2023 sermaren gelbar (12) goṭen SSC pạthuạko sikhnạt goṛoko emat́koa ar gharońjre lahanti se kạuḍi sõcjoṅ lạgit́te barea maejiu do silại mesin ar ona sãote eyae gel (70) goṭen pạṭhuạko talare sikhạt goṛo metaḱme khata, kolom ko em hạṭińat́ko. Ona chaḍa hõ Noa akhṛa re legcar do̠lko okoe eneć sereń haparao reko selet́len, ona ńutumte jitạu akanko puruskar ko em hạṭińat́koa.




Nobel Jitkạr Mother Teresa

“Hape tahen reak Jo do Koejoṅ

Koejoṅ reaḱ Jo do  Pạtiạu

Pạtiạu reaḱ Jo do Dulạṛ

Dulạṛ reaḱ Jo do Joton

Ar Joton reaḱ Jo do Suluk”

-Mother Teresa

Calaoen 26 October 2022 tạrik do St. Teresa of Calcutta sonot gaṛ bakhol hiri reaḱ ạt hoelen tińa. Uniaḱ ona sonot gaṛ bakhol boloḱ okterege mit́ sister doń ńapam kedite kulikedińa am do pạhil dhaoem hirieda? He iń do ekal pạhil dhom, ado ạḍi mon selet́ doe lại adińa Teresa aḱ khaṭo Itihãs ar uniaḱ sonot bakhol hiri se ńel reaḱ horko. Ạḍi mon selet́iń hirikeda Sonot oṛaḱ St. Teresa aḱ gaṛ bakhol do. Monre nonkań aṭkar keda je tinạḱ sạriaḱ kana; Uniaḱ dhạrti jingi ar kạmi horako; Menkhan teheń do eken golpo leka, ińaḱ ontorre heḍeć rakaṕena ar Santali sereń puthi reaḱ mit́ṭen sereń disạkeda; Dhạrti re alo mon dom lagaoa, Manewa jiwi ṭhikạn bạnuḱa………. Bhage kạmi lạgit́ tinạḱe dandoḱ lente goṭa dhạrti ren hoṛko ṭhene sodor kedea Isor baba do. Teresa aḱ sonot bakhol khon onḍoṅ hijuḱ oktere arhõ sister do johar iń caladia ar barea ạḍi huḍiń puthi Mother Teresa babot doe emadińa. Sonot gaṛ khon onḍoṅ katet́ ruạṛ okte ạḍi hudis ganḍonreń paṛaoena; uihạr ruạṛ kedạń teheńaḱ Kolkata ar uni okte reaḱ Kolkata tinạḱ begar do tahẽkana.  

Uniaḱ oṛaḱ hiri tayom do ńapam hoylentińa Norway disomren mare missionary Manotan Torbjorn Lied, Uni okoe do Bangladisom  santalko talare ạḍi aema serma doe kạmi akat́. Ạḍi aema do gapalmarao hoyena Manotan Mother Teresa Babot. Manotan Torbjorn Lied ińaḱ hiri reaḱ experience lạpại hạṭiń laharege ać doe roṛ sodorkeda; tinạḱ hahaṛa Mother Teresa aḱ dhạrti jingi ar kạmi horako. Ińaḱ hõ onka ge hudis do tahẽkana tinạḱ bhage hoṛe tahẽkante uniaḱ dhạrti jingi ar kạmi hora do nonka soros tahẽkana.

Gapalmarao oktere arhõ katha rakaṕena je, Mother Teresa do goṭa dhạrti re mit́ sae bargel (120) disom redoe kạmi akada. Mother Teresa do aema utạr man manot siropa, meḍel, sona ko doe hameṭ akada. Goṭa dhạrtiren hoṛ bạrti ko orom kedea Nobel reaḱ SANTI/SULUK jitkạr sećte. Noa Nobel doe ńamleda 1979 serma reaḱ 10 December cando Norway, Oslo re menaḱ Nobel conference hall room re. Noa maraṅ jitkạr selet́ uni do 700 lekan judạ judạ kạmi hora lạgit́ siropa, meḍel, sona, rupạ jitkạr ko doe hamet ̣akada.

Norway reaḱ rajdhạni Oslo Nobel emoḱ hall romte boloḱ reaḱ ạt hoylentińa 2015 serma P.O Bodding aḱ 150 years Symposium oktere, one oka do Oslo University ar Thromso University jointly ko hoe ocolet. Ona Nobel emoḱ ṭhạ̃i re bolo katet́ hoń ńelkeda Mother Teresa aḱ naksa do bhitreko aka akat́taea. Eken onḍe do baṅ Dhạrti reaḱ aema oṛaḱ, office, hospital, dokan kore hõ Mother Teresa aḱ naksha doko doho akada, entet́ uniaḱ ạsirbad se uniaḱ kạmi horako disạ, pańja ar onka kạmie lạgit́. Uniaḱ ona naksa samaṅ re apnarak photo baṅ rakaṕ hõ cet́ leka; baṅ bilom katet́ iń hó photo doń rakaṕkeda ar apnaraḱ documents hisạbteń tol doho kada. Aema Manot ar Dulạṛ Johar manotan Mother Teresa amak ́Nobel Suluk jitkạr ńutumte. 

Class Nine re oloḱ paṛhaoḱ okte Mother Teresa babot mit́ puthi doń paṛhaoleda; onḍe uniaḱ aema lekan hahaṛa kạmi hora reaḱ ol rakaṕ akana, iń lạgit́ ạḍi bhabna, hahaṛa do tahẽkana je, Uni do mit́din setaḱ 10 baja okte mit́ maraṅ londbondić ṭhen taka paisa koe lạgit́e senlena, aćaḱ jojom ti laha katet́ baṅmae koe ledea je, amak goṛo bhor dan emạńme, menkhan maraṅ londbondić do uniaḱ jojom ti laha akat́ tirege hirkhạge kharaḱ adea. São sãote ona hirkhạ kharaḱ do Isoraḱ ạsirbad kana mente mother Teresa doe caṭok jomkeda. Soṅge soṅtege uni maraṅ kisạ̃ṛ londbonić aḱ mon do pheraoentaea are metadea ne hatao me phaka chaeck amaḱ tinạḱ jaruṛ taka olme ar bank khon hataome. Ohh Isor amaḱ kạmi lạgit́ sạrige ạḍi haron mũhin kosṭo do menaḱa, ar ona do dhạrti jingire am seć lekate Jisu hotetele ńel akada ar India re Mother Teresa hotete hõle ńel ńamkeda.

Ona puthi paṛhao katet́ aema baḍaeteaḱ do tahẽkana, ar nitoḱ do ona as purunena Isoraḱ daya ar dulạṛte. Sạrige Puthire paṛhao, hoṛko khon galmarao ańjom khon nij mẽt́te ńel ar aṭkar do ạḍi damangea. Oka do iń aṭkarket́ uniaḱ oṛaḱ hirikatet́. Mother Teresa aḱ janam do hoelena 1910 serma 26 August Cando Skopje nagraha oka do nitoḱ rajdhạni hoy akan Republic of Macedonia. Uniren Baba Gogo aḱ ńutum do Nikoa ar Drana Bojaxhiu, Onkoaḱ pạhil tahen ṭhạ̃i do Albenea ar Catholic dhoromre ạḍi keṭeć selet́ gạkhuṛ doe tahẽkana. Janam dosar dinge uni doko bạptisma ledea ar uniaḱ ńutum doko dohoket́taea Gonja Agnes. Albenia bhasate Gonja katha reaḱ jos do hoyoḱ kana Baha reaḱ koli se Mukul. Gogo baba re 5 mõṛẽ gidrạ modre sanam khon huḍiń utạrić doe tahẽkana.   

Mother Teresa do 1997 Serma reaḱ 5 September cando ńinda 9:30 okte aćaḱ oṛaḱrege dhạrti reaḱ mãyã bạgikatet́ Probhuaḱ hoborreye calaoena. Un okte uniaḱ umer do hoylentaea 87 serma. Gujuk são sãotege Kolkata nagraha, Bharot disom selet́ goṭa dhạrtire pasnaoena. Bharot disomren sarkar do disom reaḱ maraṅ man manottege uniaḱ mạ̃ṛi doko manotkeda 1997 serma 13 September cando. Bangladisom reaḱ BTV re hõ uniaḱ goć mạ̃ṛi doko uduḱkeda ar gadel gadel hoṛko dukena, Onate nitoḱ do uniaḱ oṛaḱ do mit́ṭen maraṅ sonot oṛaḱ do hoe akana, dinạmge gadel gadel hoṛ doko hirieda. Uniak topa cetan re Jisuaḱ nonkan katha ol akana; Iń cet́ leka apeń dulạret́ pe, ape hõ onkage mimit́ko dulạṛkope, ar noa do Mother Teresa aćaḱ dhạrti jingi bhor doye onka akada. Ar onate teheń hõ aema bhage kạmiạko doko oḍok akana uniaḱ Missionary of Charity gharońj khon onkate jug mucạt́ hạbić.  

Ińaḱ oloḱ reaḱ mucạt́ re noa katha tegeń aṭkar ocoet́ bon kana je, sạrigi dhạrtire okoe hõ jaejug do babun tahena, menkhan aboaḱ sanam kạmi horako do jaejug tahena. Onate teheń oka bhage kạmi bon kạmi onado jaejug hạbić sonate ol tahena. Ar dhạrti jingire do ạḍi aema jaruṛ do banuḱa, Mother Teresa khon aema cecet́aḱ do menaḱa, gitić lạgit́ hopon mit́ parkom, oloḱ lạgit́ table ar kedara, daka jom lạgit́ table, hopon mit́ oṛaḱ ar sanam okte dhạrtiren manewa ko soṅge kạmi, haere timin maraṅ hahaṛa kạmi hora. Ạḍi aema Manot Johar tahen kana khạndri ontor khon, amaḱ kạmi hora teheń ale sanamkoye hudis ocoet́le kana. Jemon alehõ maraṅ utạr kạmi hora do baṅ eken apnaraḱ ṭhạ̃i khon huḍiń kạmi horale etohoṕ daṛeaḱte mit́din sanam jạtrenko jemon noa suluk dhạrtire nae napaete dhạrti jingi bon khemao ar sisirjạuić Isoraḱ man sabasi hoyoḱtae ma.            




Sunum Ar Cini Reaḱ Dam Arhõ Ḍherena

Niạko dinre hạṭiạ bajarre joto lekan jinis-pạtiko reaḱ dam ạḍige ḍher akana. Metaḱme Horoḱ bandenaḱ  khon ehoṕkate sạbji se ututeaḱ ar din hiloḱ jạruṛoḱ kan jotowaḱ jinis.Onka leka Utu sunum (soabin) reaḱ dam hõ liṭer re 12 ṭaka ḍherente 190 ṭaka kateć paṛaoena. Eken ona eskar do baṅa cini reaḱ dam hõ 13 ṭaka ḍherente kegi re 108 ṭaka kateć paṛaoena. Ar teheń khonaḱge hạṭiạre noakin jinis reaḱ dam do ḍherena.

Nonkage bại bạite jotowaḱ jinisko reaḱ dam ḍher calaḱkante reṅgeć nacar hoṛkoaḱ jion ar gharońjre muskil do heć paṛao akana. Bạṛtikate reṅgeć nacar hoṛko ạḍi obhab ar ṭontạ talate dinko khemao hoyoḱkantakoa. Ente  jạruṛ jinisko ohoko kirin kulạu daṛeaḱ kana. Sạrige jotowaḱ reaḱ dam nonkage ḍher idilen khan eken reṅgeć nacar hoṛko do banȧ joto hoṛge ạḍi haron dosare paṛaoḱ hoyoḱtabona.




28-30 November bhitrite SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ So̠do̠ro̠ḱa

Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ jo̠ do̠ darakan 28-30 November bhitrite so̠do̠ro̠ḱa mente Madhomik ar Uchomadhomik Sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar Sarkar-e lại so̠do̠r akada.

Baḍaeabon je, SSC biḍạu do̠ jao sermage March cando hoe baṛaḱa Menkhan Niạ dhao do̠ korona virus ar jãhãn karonaḱtege okte nạpitre baṅkate ạḍi bilomtege hoe purạuena. Metaḱme nes reaḱ biḍạu do 15 September ehoṕlena. Ar ona biḍạure bergel (20) lakh bargel mit́ (21) hajar irạl sae turui gel irạl (868) goṭen pạṭhuạko bidạureko selet́lena. Ado ona bidạu reaḱ jo̠ do̠ 28-30 November bhitrite so̠do̠ro̠ḱ lạgidoḱ kana.




Online Hotete Driving Licence Ńamoḱ Reaḱ Upại

Nit Khonaḱ Online hotete Driving Licence ńamoḱa. Ente Bangladesh Sorok Poribohon kotripokho (BRTA) noa ạt se hore sirjạukeda. Moṅgol hiloḱ (15 November) BRTA  mit́ ḍharwạḱ talate noa khobore lại sodor akada. Noare menakana, Learner driving licence ar Smart card driving licence lạgit́te babar goṭen ardas baṅkate Online Based mit́ṭen Combined form teheń budhbar (16 November) khon BRTA service portal re (BSP) ehoboḱ kana. Noare do ardaset́ kan hoṛ do 3/4 dhao calao baṅkate eken mit́ dhaoge bidạu centre re bidạu emoḱ ar bio-enrollment lạgit́te calaḱ hoyoḱtaea.

Onare menakana je, inạ chaḍa katerehõ noa system khon ardasić do oṛaḱ khonge Online hotete Online verification based QR code jopoṛao Learner licence hatao, fee emoḱ, biḍạu reaḱ jo baḍaejoṅ, System generated smart card hatao lạgit́ ardas, QR code based system generated gạḍiko reaḱ chaṛ kagoj se acknowledgment slip hatao akat́ ardas kagoj se card sapṛao reaḱ joto porjai reaḱge status baḍae ńamoḱa. Inạ chaḍa hõ dagjog/mạil tehõ card bon hatao daṛeaḱa.

Noa ạt se subitạ hatao lạgit́ (https://bsp.brta.gov.bd) re bolokate ID card ar janam tạtik ko ol kate mit́ṭen ID jhić hoyoḱa.

Noa babotre jãhãn lạilạiteaḱ se porames tahẽn khan [email protected] mail kol lạgit́ nehõr hoyena.




Birsa Munḍawaḱ Janam Mãhã Ar Ulgulan

Birsa Munḍa do kanae Bharot upomohadisomre hoylen Munḍa hul (bidroho) ren ạḱyurić. Metaḱme tinạḱgan lạihai tahẽkana onako modre mit́ṭen Munḍa hul se Ulgulan lạiṛhai. Aćren celako ṭhen Birsa Munḍa do dhạrti baba hisạbte tahẽkana. 15 November 1875 se̠rma re̠ un bidal re̠aḱ bihar nitoḱ jhaṛkhanḍ rajjosṭi re̠aḱ Raci Ulihatu ato re̠i janamlena. Ać apat́aḱ ńutum do̠ Sugna Munda ar eṅgãt ńutum Kormi Hatu.

Kạṭić khonge jãhãn bisoere ạḍige baḍae reaḱ sana tahẽkantaea. Onate skulre paṛhaoḱ okte khonaḱge uni do̠ british hoṛko̠ hotete jạr julum ocoḱkan hoṛko̠ lạgit́ ạḍi ãṭe bhabnaḱ kan tahẽna, onko̠ bańcao re̠aḱ hore sendra baṛaet́ tahẽna.Birsa Munḍa ar ać ghrońjren ko 1856-1890 serma dhạbić Chaibasa reko girobasoḱkan tahẽkana. Mit́ jokhen armany ar Roman Catholic isại hoṛko talare lạihai ehoṕen khan ona reaḱ ãćtet́ ạdivạsiko cetanre heć paṛaoena. Phurgạl se sạdhinota lạṛhại karonaḱte Sugana Munḍa do Birsa Munḍa skul khone oḍoḱkedea. 1890 sermare Birsa eṅgat́ do Isại dhorom bạgikate oṛaḱkin ruạṛ hećena. Inạtayom 1891 sermare Bandagao atore Birsa são ńepel oprom hoyentaea Bandargao ren jumidar Jogmohon Singh Munsi Anondo Pao aḱ. Ar unre Birsa do Boisob  dhorome ataṅkeda. Khan Birsa Munḍa do ạdivạsiko akoaḱ mul se khạṭi dhorom “Sharnapontha” pańja lạgit́e udgạuket́koa. Uniaḱ onkan kạmi ar solhate hoṛko ṭhene benao rakaṕena dhạtri baba.

Eken bargel serma umere 1895 sermare nawa dhorome ghosona se jạhirkeda, one ona reaḱ ńutum do Munḍa dhorome dohoket́. Birsa Munḍa do pạhilre lạihại lạgit́ hạtiạrko bae saṕakat́a. Juạn okte uniạḱ tire tahẽkan tahẽkana tạriạ banamko. Menkhan hike hok ạidạri lạgit́te ona tite mit́din aḱ ạ̃pạ̃ṛi saṕkeda. Ente Missonari skulre paṛhaoḱ jokhenge aṭkarleda ạdivạsiko britishko hotete ạḍiko koclon ocoḱ kana. One onate ạdivạsiko akoaḱ basoḱkan jaegarehõ nirại se sulukte bako tahẽ daṛeaḱkan. Khange ạdivạsikoaḱ ạidạri hameṭjoṅ lạgit́ge Birsa Munḍa do lạihạire pheḍena. Birsa munḍa ạyurte̠ 1899 – 1900 se̠rma re̠ ‘Munḍa Hul do̠’ hoylena.  Raci re̠aḱ dạkhin nakha seć no̠a hul do̠ munḍa pạrsite ‘Ulgulan’ ko̠ me̠taḱa. Ona bhe̠d  do̠ hoyoḱ kana  ạḍi kajaḱ lạṛhại. No̠a re̠aḱ kukmu do̠ tahẽ kana munḍa jạtko furgạl be̠nao. Birsa Munḍạ ar aćre̠n são phạd ko̠ upạjilạ, girjạ, sarkari kạmiạko̠ ar misonari ko̠ akham ket́koa. Onate̠ o̠nḍe maraṅ muskil paṛaoena. Mucạt́ hạbićte lạṛhạe ko̠ bhagao ocoena. Birsa se̠le̠t aćren sãotenko̠ amdaj mit́ sae gan gateko̠ saṕket́koa. Bicạr re̠ Birsa Munda ar bar hoṛaḱ Phạsi lạgit́ ko̠ hukumke̠da. Phạsi laha hiloḱge̠ 9 june 1900 se̠rma re̠ Birsa Munḍạ do̠e goćena. Menako̠ kạd o̠ṛaḱ bhitri rege jomaḱ re̠ bis e̠made taheakana ar ona jo̠mkatećge uniaḱ gujuḱ do̠ hoyakana.




Nawa Niạm Se Ạri Lekate Ạpis (Office) Ehoṕena

Teheń Moṅgolbar (15 November). Teheń khonaḱ nawa niạm-ạri lekate Disom reaḱ joto sarkari be-sarkari ạpis ehoṕena. Nawa niạm se ạri lekate setaḱ 9:00 baja khon ạyuṕ bela 4:00 baja dhạbić jhić tahẽna.

Calaoen cando (31 October) Montrisabha re mit́ dupuṛuṕre noa goṭa akana. Dupuṛuṕ mucạt́re Montri porisod ren socib Khondokar Anwarul Islam noa khobore lại jạhirakada. Arhõ pusṭạute menkeda je, reaṛ -rabaṅ din heć seṭerente setaḱ metaḱme 8:00 baja khonaḱ ạpis seṭeroḱ do muskilgea. Onate ạpis okto 9:00 baja khon 4:00 baja do niṭ akana.

 




Mro adivasiko Ren Pạhil Onoliạ Ar Khondronić  Yangnan Mro Hameṭkeda Joy Bangla Youth Award

Mro adivasiko ren pạhil onoliạ ar khondronić Yangnan Mro do Joy Bangla Youth Award-e ńamkeda. Sera Path Finder Award ketagorire Bangladesh sarkar seć khon noa Joy Bangla Award-e hameṭkeda. Aćaḱ oloḱ kạmi, khondron ar sãotare lahanti metaḱme seba kạmiko karonaḱtege noa siropae hameṭkeda. Rajdhani reaḱ Savar re Sheikh Hasina Jubo Institute re hoyen mit́ akhṛare Maraṅ montri ren totho ar jogajog upodesta Sajeeb Wazed Joy aḱ tite noa award/siropae ataṅkeda. Yangnan Mro doe lại sodorkeda, Sạrige ạḍi rạskạń bujhạueda. Ente noa siropa do ińaḱ taṛam ḍaharre mit́ṭen nạmuna kana. Inạḱ kạ̣miko napaete laha idi lạgit́ noa siropae udgạukedeńa. Nit do library ạyuret́ kana. As menaḱa tayom daram arhõ bhageaḱkoń kạmi daṛeaḱa.

Yangnan Mro aḱ janam do Bandorban Parbotto jilạ reaḱ Chimbuk paharre.  Uni do Chottogram Biswabidaloy re Pracho pạrsi Institute khon 2012 sermare Masters degree purạu akada. Un jokhen oloḱ paṛhao sećte metaḱme Mro ko modre nunạḱgan oloḱ paṛhaoaḱ hoṛ baṅko tahẽkana. Onate oloḱ paṛhao sećte dosar aḱ ṭhãirey tahẽkana. Masters purạukate eṭaḱ jãhãn nukri ka̠mire baṅkate puthi oloḱge aćaḱ jionre bachaokeda.

Nit́ dhạbićte gel mõṛẽ (15) goṭen puthi chapa sodor akantaea. Onako modre, Mro ward book, Mro rupkotha, Mro pạrsite Antorjatik adivasi ghosonapotro, Mro pạrsite Parbotto Chotogram chukti ar araḱko. Noako puthire mit́ sae mit́ (101) goṭen namḍak hoṛkoaḱ jion jingi reaḱ itihãs do ol sodor akana. Onako kạmi são sãote Mro jạti-gosṭhiaḱ pạrsi rạkhi jogaore library koe jhić akada, jemon nonkate akoaḱ pạrsiko jiạṛ tahẽnma.




Hoypurạena Baṅgladisom reaḱ “Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ akhṛa-2022”

Santal Musicians Association Of Bangladesh (SMAB) ar Upajila prosason Gobindogonj aḱ bondoboste Sokol hiloḱ (11 November 2022) upajila reaḱ Kamdia union reaḱ Taltola maedanre Baṅgladisomre Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ uḍhạu akhṛa-2022 (First National Santal Music Festival-2022) hoyena.

Noa Jạtiyạri Santali sereń-durạṅ akhṛare Manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana Gaibandha ren Additional District Commissioner Robiul Hasan, Gobindogonj Upajila Prosason ren Nirbahi Officer Md. Arif Hossen, Meyor Mukitur Rahman Rafi, Upojila Chairman Md. Abdul Lotif,  Katabari Union Porisod ren Chairman Zabair Hasan Sofiq Mahmud Golap ar SMAB ren sabha mukhiạ Mn. John Hembrom, Secretary Mn. Nishir Kajol Soren, convenor se hohoić Mn. Mamun Hembrom. Inạ chaḍa hõ seṭerko tahẽkana aḍepaseren Santal mukhiạko. Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ uḍhạu akhṛa-2022 (First National Santal Music Festival-2022) re seṭer akan manotanko sereń ar enećate  ar baha teko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram akhaṛa tayom  diso̠m reaḱ jatiạri sereńte manotan peṛako diso̠m reaḱ jhạnḍi ko tul rakaṕkeda. Peṛako lạgit́ pạhilre saṕṛao akan seren ko sereń keda ‘Sahẽt́ sereń durạṅ dolko. Inạ chaḍa hõ noa akhṛare Baṅgladisomren aema ṭoṭharen namḍak sereń dolko ar gainaha ko ko selet́lena. Noko ko dol do-Hul, Ancar, Sahet́, Seṅge,  Aṅgra, Birbaha, Even, Aṛaṅ.

Noa akhṛare manotan peṛa Gaibandha ren Additional District Commissioner Robiul Hasan doe menkeda, Sạrige noa akhṛa talate Baṅgladisomren sanam jạti-gosṭhiko talare mońj sompok do benao rakaṕa. Ar santalkoaḱ noa legcar do jaejug ṭikạu tahẽnma. Onka leka SMAB ren sabha mukhiạ John Hembrom hõe roṛ sodorkeda, noa akhṛa reaḱ asol jos se motlob do kana, jemon Santakoaḱ legcar,krisṭi oka do adogoḱ seć  mohnḍa akan ona jogao jotonre hoṛko udgạu ar uskurko. Asko dohokeda jemon tayom daram dinkore nonkage joto jilạkore nonkan akhṛa reaḱ bondobos hoyoḱa ma. Santali Sereń Durạṅ  do̠l  Aṅgrạ ren Mn. Professor Samson Hasdaḱ jạtiạ “niạ santali sereń durạṅ hotete darakan piṛhi ko lạgit́ maraṅ uskur hoe daṛeaḱa, aboak ạricạli lakcar rạkhijogao nonka kate ge lahanti jạruṛa. Tobe sanam kho̠n maraṅ do̠ hoyoḱkana ạkil bidiạ hameṭjoṅ. Mit́ mahasoe hisạbteń mena ạricạli lakcar ar apnar jatiyari lahanti lagit́ niạ do̠ ạḍige jạruṛa. Niạ eneć seren-durạṅ te abo sanamkoe jumidbona.” Ar manotanko akhṛare ạḍiko rạskạyena, arko menkeda, bại bạite nonkage jemon santalkoaḱ legcar,culture do laha calaḱ ma. Inạ chaḍa hõ aḍepase ṭoṭha khon heć jarwa akan mõṛẽ hajar (5000) khon hõ ḍher hoṛko noa akhṛareko selet́lena. Rạskạjoṅ akhṛa metaḱme ạḍi jomkaote Santali eneć sereń durạṅte akhṛa do sajaolena. Akhṛare selet́ akan sanamko ạḍiko rạskạyena. Ạḍi napaete noa sereń-durạṅ akhṛa ehoṕ khon mucạt́ dhạbić hoe purạuena.