Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńu Bubulaḱ Babotre Teṅgo Daram Cehaona Cepeć Sabha

Kolhe jạtigosṭhi pạṭhuạ gidrạkoante gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ babotre teṅgo daram cehaona cepeć sabha hoyena. National Agency For Green Revolution (NAGR) aḱ bondoboste Athwar hiloḱ (11 Ḍecember) tikin ber12:00 baja jokhen Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ reaḱ Babudang Alor Pathsala Iskulre noa cehaona sabha do hoe purạuena. Noa cehaona cepeć sabhare Kolhe jạtigosthiko são são baṅgali pạṭhuạ gidrạ hõ selet́ko tahẽkana.

Sabhare manotan peṛa lekate seṭerko tahẽkana atoren mạńjhi haṛam Chanu Hasda, Chapainawabgonj ren Prothom Alo ren khoboriạ Anwar Hossen, khoboriạ Abdur Rob, Kolhe jạtikoren mit́ mukhiạ Rumali Hasda, Alor Pathsala ren maraṅ mahasoe Ali Uzzaman Nur, são goṛoić mahasoe Luis Murmu, Nirmol Kol, Pạṭhuạ kuṛ̣i Parbotti Hasda ar Monjuri Tudu. Sabha ạḱyurre tahẽkana Program Officer Prodip Hembrom. Manotan peṛa ko Noa gidrạ umer re bapla ar ńu bubulaḱ/nesa  reaḱ bạṛićaḱ babot ko roṛ rakaṕkeda. Noa banar bisoe kakhante gharońj ar sãotare aema lekan ghoṭna do ghoṭaoḱ kana. Oloḱ paṛhaoḱ khonaḱ gidrạko begaroḱ kana. Onate noa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ teṅgo daramoḱ hoyoḱa ar onkan keṭeć bebostha hatao hoyoḱa.

 




Kajak Kurumuṭu Reaḱ Jo Hisạbte Joyita Siropae Ńamkeda Ạḍibạsi Maejiu Merina Hasda

Merina Hasda ,mit́ṭen lạṛihạian se birbanṭa maejiu aḱ ńutum kana. Uni do pạhilte ghirni khonaḱ bại bạite teheń do ekal sãota reaḱ mimit́ kạmihoraren goṛoić lekate ńum oḍokena. Uniaḱ janam ṭhạĩ do Rajshahi jilạ reaḱ Poba upạjila, Modhupur atore. Pon boeha kuṛi-koṛa modre uni do huḍińić kanae. Uniren eṅgat-apataḱ ńutum do Andreas Hasda ar Shantina Mardi. Tinre uniaḱ umer eken gel eyae (17) serma, unre eṅgat apat́ do unikin baplakadea. Ona iạte bapla tayom SSC pas reaḱ ạt hõ bae ńamleda. Bapla pe serma badre babar goṭene gidrạjoṅana. Enḍekhan bapla mõṛẽ serma tayom SSC pas keda mente uni doe lại sodorkeda. Un khonaḱge jạtiạri aema lekan songothon ko sãoe jopoṛaoente eman lekan lahantian songstha kore course-e hataokeda. Uni do Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ reaḱ Damkura hạṭiạ aḍepase ṭoṭhare jawaetet́ sãoe girobasoḱkan tahẽkana. Inạkate ać jawaeaḱ bạisạuaḱ Masaus EGO sećte jawae tuluć sabha,seminar kore seledoḱ kan tahẽkana. Onḍe khonaḱge sãota reaḱ mimit́ kạmire joṛaoena. Un jokhen ackage jawaetet́e goćen khan uni do gidạr-pidạrante ạḍi haleḍalere paṛaoena. Enkage thoṛa serma calaoen khan jawaetet́ aḱ songstha Masaus ren ạḱyurićaḱ dạyik-e hataokeda. Ona são sãote oloḱ paṛhaoḱ seć hõ jhũk mone lagaokeda.

Mit́ jokhen uni do Data Songstha Action Aid aḱ goṛote juạnko lạgit́te thoṛadin lạgit́te mit́ṭen prokolpo doe bandhaokeda. Mennonite Central Committee (MCC) khon borad bodolte mit́ṭen prokolpo reaḱe khojkeda ar arhõ mit́ṭen prokolpo bandhao reaḱe goṭakeda. Uni do ona prokolpo talate Gogo pạrsi cecet́ kạmihora (matribhasa sikha karjokrom) ar eṭagaḱ do Antorjatik jati sottamulok santi birniman” kạmihora bandhao se bạisạukeda. Uniaḱ ona project/prokolpo re mõṛẽ goṭen kạmiạko ona sãote gel goṭen Iskul mahasoe ko sãota lahantire kurumuṭuteko kạmi kana mente baḍae ocokeda.

Arhõe menkeda je, sãotare nonkan kạmiko ńelte Poba upạjilạ ren mit́ maejiu ạpiser uni doe ḍakaokedea ar joyita siropa ataṅ lạgit́te ardase metadea. Onate ạḍi lekate goṛowadea. Ona ardas lekate Rajshahi mohila Bisoyok Odhidaptor uni doe bachaokedea. Noa siropa ńama mente ohogey aslena. Menkhan sạrige Joyita siropa do aćaḱ tirege paṛaoena. Ạḍi rạskạ salaḱ noa siropae ataṅkeda. Are roṛ sodorkeda, noa siropạ hotete Mahle jạtigosthi ar reṅgeć-oreć hoṛko talate kạmi idi reaḱ jhũḱ se rạskạ monre hećadińa. As menaḱa sanamkoaḱ goṛo-gopoṛo ar dayate napaeteń kạmi daṛeaḱa.




Gobindogonjre Ạdivạsiko Talare Bhiḍi Em Hạṭiń Akhṛa

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re ạdivạsi hoṛko talare bhiḍiko em haṭińat́koa. Aṭhwar hiloḱ (04 Ḍisember)  ạyuṕ bela jokhen reṅgeć nacar bar sae irạl gel (280) hoṛko bhiḍiko emat́koa.

Upạjila Pranisompot ạpis reaḱ bondoboste bhiḍi em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Arif Hossen, upạjilạ porisod Chairman ar upạjilạ Awami league ren sabha mukhiạ Abdul Lotif, Upạjilạ Pranisompot kormokorta/ạpiser Dr.Belal Hossen, Veterinary surgeon Dr.Tanveer Jahan, ona sãote seṭere tahẽkana ạdivạsi koren mit́ ạḱyurić Lazarus Tudu selet́ arhõ eṭaḱko.

  




Chapainawabgonj Reaḱ Ḍahar re Ãoṛa Gãoṛẽte (Accident) Mit́ Hoṛe Gurena

Chapainawabgonj reaḱ ḍahar re bhuṭbhuṭi sãote honḍar gạḍi tạkić ńapamenet mit́ hoṛe gurena. Ar mit́ hoṛ do kajake akham akante haspatal re bhurti menaea. Aṭhwar hiloḱ (04 Disember) bhạṭibela 4:00 baja okte sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union reaḱ Tongpaṛa moṛ re nonkan botoran ãoṛe gãoṛẽ do ghoṭaoena.

Noa ghoṭnare guren ar akham se jạbun akan bana hoṛge grameenphone kompany ren salesman hisạbtekin kạmikan tahẽna. Guren koṛawaḱ ńutum do Masum Ali (25). Uni do Nachole upạjila reaḱ Pukuria atoren gur akan Habibur ren hopontet́ kanae. Onka leka akham akan koṛa do sodor upạjilạ reaḱ Baroghoria union, Lukhipur atoren Motaleb Hossen ren koṛa Md.Alamin. Bhuṭbuṭi ar honḍar gạḍi tạkić ńapamen khan onḍege Masum Ali doe gurena. Khobor ńam torage Fire service ko hećen khan ạḍi laṅga dosare Md.Alamin Ali ko udhạrkedete Chapainawabgonj jilạ haspatal reko bhurtikedea. Menkhan uniaḱ ạḍi laṅga ar bạṛić dosa ńelte onḍen ko daktar do Rajshahi Medical College haspatal teko ucạrkedea.

Gur akan koṛaren peṛa pạruạ, aḍepase hoṛko ṭhen, daktar ar khoboriạ ko khon baḍae ńamena je,nukin bana hoṛge Nachole khon mimit́ Flexiload dokanre recharge kateć jilạ sohor-bajartekin ruạṛoḱkan tahẽkana. Ar un okte ruạṛoḱ jokhenge Tongpaṛa ṭhen nonkan ghoṭna ghoṭaoena.    

 

 

 




Biḍạu Ehoṕena Tabitha Kindergarten School Re

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń Robibar (04 Disember) setaḱ 9:30 baja khonaḱ bochor mucạt́ reaḱ (Annual Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Play khon Mõṛẽ kelas re paṛhaoḱkan sanam gidrạge biḍạureko selet́ akana. Bochor mucạt́ reaḱ noa bidạure mimit́ pạṭhuạ gidrạko ạḍi rạskạ salaḱ bidạuko emeda. Cedaḱ je, ar thoṛa din tayom khange ńel nelte noa 2022 serma do caba heć akana. Ar noa mucạt́ bidạu talatege pạṭhuạ gidrạko arhõ nawa metaḱme cetan kelas ko rakaṕ calaḱa.

Sạrige ạḍi rạskạ reaḱ katha kangea. Ona iạte gidrạko ạḍi jhũk ar kurumuṭu monte biḍạuko emet́ kana. As menaḱa sanam gidrạge biḍạu mucạt́re mońj jo̠ ko ńama mente. Mahasoe ko hõ sanam gidrạko mońjteko ńel arko tạṅkhiyet́kote napaete biḍạu hoyoḱ kana. As menaḱa teheń khon mucạt́ din dhạbić  napaete biḍạu hoe purạuḱa.

                                                     




Ko̠ro̠na Reaḱ Ponaḱ Doge Emo̠ḱ Reaḱ Suparis

Ko̠ro̠na ro̠g rokao ar aṭkao lạgit́te ponaḱ doge emo̠ḱ reaḱe suparis akada jatiyo tika karigori songkranto adviser committee. Budhbar (30 November) sastho odhidaptor ren ṭikạ kạmi ạḱyurić Dr.Shamsul Hoqe noa sombate lại jạhirkeda. Noa ponaḱ doge do̠ pạhilte  turui gel (60) umer cetanren ar bhạrti hoṛmo maejiuko talare emo̠go̠ḱ reaḱ suparis akana. Ado̠ sarkar noa bisoe cetanre hudis-ganḍonkate usạrage noa kạmi eho̠bo̠ḱa

Arhõe baḍae ocokeda je, darakan Ḍisember cando goṭa disomre mit́ hapta metaḱme 1-7 tarik do̠ ko̠ro̠na reaḱ dosar ar boster doge emo̠ḱ reaḱ goṭa akana. Inạ mit́ haptate are gel (90) lakh doge emoḱ reaḱ niṭ akana.




SSC Biḍạure A+ Nombore Ńamkeda Shikha

Dinạjpur jilạ reaḱ Hạkimpur thana Arjipaṛa atoren Shikha Jeklin Soren. Apat́tet́aḱ ńutum do̠ Swapon Soren. Aćren kuṛi gidrạ ne̠s serma reaḱ SSC biḍạure Boguṛa YMCA Pablik iskul eṇḍ kolej kho̠n jo̠to̠ biso̠yre A+ nombore ńamakada.

Hahaṛa lekan katha do̠ arhõ̠ menaḱa, jo̠to̠ biso̠yre goṭaṛte 1300 no̠mbo̠r tahẽ̠kana. 1300 no̠mbo̠r modhre 1245 nombore arjaoakada. Nowa rạskạ reaḱ kho̠bo̠r do̠ sạrige ạḍi go̠ro̠b reaḱ katha kana. O̠lo̠ḱ-paṛhaore uniaḱ nowa tạpis rejalṭ abo santal gidrạko lạgit́̕ udgạuanaḱkangea. Daraekan dinko re noṅkage o̠lo̠ḱ-paṛhao sãote eṭaḱ eṭaḱ kạmi-kạsnikore hõ̠ aboren ho̠ṛko rejalṭ lekhan, aboaḱ uthnạu ạḍi kajak lahaḱa.




SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ Sodorena

Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠rena. Teheń Sombar (28 November) tikin ber 12:00 baja Maraṅ Montri do biḍạu jo̠ so̠do̠roḱ kạmi uḍhạukeda .

Niạ dhao are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, Madrasa ar Karigori sikhnạt board milạukate jotokore moṭre bargel (20) lakh khon hõ ḍher gidrạ SSC bidạu ko emleda. Baḍaeabon je, calaoen 15 September SSC ar ona man reaḱ biḍạu do̠ ehoṕlena. Korona mahamạri, banbạsi- ḍubạdaḱ ar jahan karonaḱte ạḍi bilomte SSC biḍạu hoe purạuena. Ar bilomte hoeakante biḍạu hatao tayom turui gel (60) din badre biḍạu reaḱ jo̠ do̠ so̠do̠rena.

Delabon baḍaelege nes bochor oka board re tinạḱgan gidrạko pass akada-

Sikhnạt Board- Pass reaḱ har

Dhaka-                         90.03%

Rajshahi-                     85.87%

Comilla-                      91.28%

Jessore-                        95.03%

Chottogram-                87.53%

Borisal –                        89.61%

Sylhet-                         78.82%

Dinajpur-                     81.14%

Mymensingh-              86.07%




Gobindogonj Re Santal Maejiu Koaḱ Aḱ Ạ̃pạ̃ṛĩ Tuń Haparao

Sạnicar hiloḱ (26 November) Gaibandha Gobindogonj re Santal maejiu ko talare aḱ-ạ̃pạ̃ṛĩ tuń haparao eneć khilạḍ hoe hoyena. Gaibandha Nagorik Songothon Jonoudjog aḱ bondobos lekate Gobondogonj upạjilạ reaḱ Sapmara union re noa khilạḍ haparao do hoyena. Noa haparaore amdaj sae cetan maejiuko selet́lena. Inạkate gapalmarao akhṛa ar rạskạjoṅ lạgit́ eneć akhṛa hõ hoe purạuena.

Noa akhṛae ạḱyurkeda Adivasi-Bangali Songhoti ren convener Adv.Sirajul Islam Babu. Manotan peṛa lekate selet́ko tahẽkana, Bisisto Krira Songothok Wajiur Rahman Raffle, Sahebgonj Bagdafarm Bhumi uddhar committee ren sabha mukhiạ Philimon Baskey, Jonoudjog ren kendrio sodosso socib Tariq Hossen, Gaibandha jonoudjog ren sodosso socib Probir Chokroborti ar ạdibạsi ko ren mit́ ạḱyurić Pricila Murmu.

Akhṛare Sawaliạ (bokta) se manotako roṛ sodorkeda, soman otre basoḱkan ạdibạsi ko adogoḱ sećko mohnḍa akana. Eken ạdibạsiko adogoḱ kana ona do baṅa, adogoḱ kana onkoaḱ legcar, ạn-ạri, ko hõ. Noko do Baṅgladisomre reńgeć nacar hoṛ menteko lekha akana. Ḍher hoṛaḱge jumi-jaega bạnuḱtakoa. Onka leka ạdibạsikoaḱ pạrsi ar legcar ko rạkhi jogao ar saṕ dohoe babotre ạdibạsi montronaloy benao rakaṕ reaḱ dạbikeda arko menkeda, je pạrsi jiạṛ dohoe lạgit́te usạra ar harepharege ạdibạsikoaḱ puthi, onkoaḱ pạrsi ar legcar jogaore sarkari udjog se bebostha hatao reaḱ ạḍige jaruṛ menaḱa.




Gapa SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ So̠do̠ro̠ḱa, Baḍae Ńamoḱa Cet́ Lekate;

Secondary School Certificate (SSC) ar ona man reaḱ biḍạu jo̠ do̠ gapa (28.11.2022) so̠do̠ro̠ḱa. Maraṅ montri Sheikh Hasina hotete uḍhạu talate biḍạu reaḱ jo̠ do̠ so̠do̠ro̠ḱa. Dhaka Madhomik ar Ucho sikha board ren bidạu ńel jujutić Md:Abul Basar aḱ suhiat́ mit́ ḍhạrwạḱ talate lại laha akana je, gapa tikin ber 12:00 baja khonaḱge bidạu reaḱ jo̠ do̠ nij nij sikhnạt ṭhaõna se Online hotete mit́ sãote sodoroḱa.

Cet́ lekate jo do baḍae ńamoḱa:

Bidạu reaḱ jo̠ so̠do̠r tayom SSC pạṭhuạ ko do̠ sikhnạt board reaḱ website ar sms hotete hõ jo̠ ko baḍae daṛeaḱa.

Noa Website re Roll no, Registration no, biḍạu reaḱ ńutum, bochor metaḱme biḍạu emakat́ serma se sal ar sikhnạt board select kateć submit baṭon re click lekhange jo̠ baḍae ńamoḱa.

Inạ chaḍa hõ mobile re hõ jo baḍae ńamoḱa. Ona lạgit́ Message option re bo̠lo̠ kateć SSC ol hoyoḱa ar space emkate board reaḱ ńutum pạhil pea akhor ol kateć arhõ space emkate roll no ol hoyoḱa arhõ space emkate pass reaḱ serma ol kateć 16222 nombor re kol hoyoḱa.

Jemon, udharon lekate-SSC DHA 123456 2022 ol kateć 16222 nombor re kol. Enḍekhan nonkate hõ ạḍi algate biḍạu emoḱko do̠ akoaḱ apan ạpin result se jo ko baḍae daṛeaḱa.