MBBS Bhurtire Be̠-Ạdibạsiko Bạtilena, Ạdibạsi Pạṭhuạ Ạtko Ńama

Ạdibạsi koḍ (77) beohar katet̕ meḍikel ar ḍeṇṭal renak̕ MBBS bhurti biḍạure pas akat̕ irạl goṭen be̠-ạdibạsi pạṭhuạkoak̕ bhurti do̠ bạtilena. Niropo̠n ho̠ṛmo̠ Shikhạuna Maraṅ-ophisren cacalaoic̕ man. Prof. Dr. Ṭiṭo Miya miḍiakore noa kathae baḍae ocoakada. Ona sãote karo̠n lại phaṇḍao lạgit̕ hõ̠ko ho̠ho̠akat̕koa be̠-ạdibạsi pạṭhuạko. Ar phaka menak̕ ạdibạsi koṭa siṭ (reservation seat) re ạdibạsi pạṭhuạko kho̠n geko purun ocoea. Niropo̠n ho̠ṛmo̠ Shikhạuna maraṅ ophis (Sastho̠ Shikha odhido̠pto̠r) ren Maraṅ cacalaoic̕ Prof. Dr. Ṭiṭo Miya-e meneda- ” O̠ko̠eko nonka be-niạmte pho̠ro̠mko purun akat̕ ar pho̠ro̠m purun katet̕ ạdibạsi koṭare bhurti renak̕ ạtko ńamakat̕. Onkoak̕ bhurtile bạtilakada. Meḍikel kolejko ren prinsipal mahasoekole baḍae ocoakat̕koa, akoak̕ kolejkore noko irạl goṭen be̠-ạdibạsi pạṭhuạko okalekate hõ̠ jemo̠n alo̠ko bhurti daṛeak̕. ”

Utạrbaṅgla kho̠n Mẹdikel ar Ḍeṇṭal renak̕ MBBS bhurti biḍạureko pasakada , me̠nkhan ạdibạsi koṭare baṅko bhurti daṛeakada, nonkan eae (7) goṭen pạṭhuạkoak̕ ńutum baḍaeakana. Ạdibạsi koṭa siṭre (reservation seat) be̠-ạdibạsiko bo̠lo̠len kakhante, noko do̠ danaṅre geko tahẽ̠kana. Baṅgladisạmren ạdibạsi banadhaoko nonkan be̠-niạm birudhreko ro̠ṛ saḍelet̕te , be̠-ạdibạsikoak̕ bhurti do̠ bạtilena. Be̠-ạdibạsikoak̕ bhurti bạtilen khạtir ạdibạsi pạṭhuạkoak̕ bhurti renak̕ ạt do̠ sirjạuentakoa . Utạrbaṅgla kho̠n MBBS bhurti biḍạure pasakat̕ ar baḍae ńamakan ạdibạsi pạtḥuạko modhreko hoyok̕kana – Sohan Soren, Naily Karkata , Shibani Agnes Marandi , Maria Antora Murmu , Lata Rani Mahato , Joy Linkon Besra , Prioti Falguni Baskey . MBBS bhurtire ạdibạsiko lạgit̕ irạl goṭen koṭa (reservation seat) menak̕a. Noa ạdibạsi koṭare nokoak̕ bhurti renak̕ ạḍi aema ạt menak̕takoa.




SSC Biḍạu Ehoṕena

Nes bochor 2024 reaḱ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu do ehoṕena. Teheń Lukhibar (15 February) setaḱ 10 baja khon goṭa disomre mit́ jomokte ehoṕ akana.  Ar biḍạu do tikin ber 1:00 baja dhạbić calao idiḱa.

Niạ dhao disom reaḱ gel mit́ (11) goṭen board re moṭre 20 lakh 24 hajar 192 goṭen pạṭhuạ  biḍạureko duṛuṕ akana. Ona modre kuṛ̣i pạṭhuạkoaḱ soṅkha do 10 lakh 31 hajar 314 goṭen ar koṛa pạṭhuạkoaḱ soṅkha do 9 lakh 92 hajar 878. Onka leka  pe (3) hajar eae sae (700) goṭen ṭhạ̃i se centre re biḍạu do hoyoḱ kana.




Nawa Gidrạ Ataṅ Daram Ar Janam Mãhã Manot Hoyena Tabitha Kindergarten School Re

Budhbar (31 January) setaḱ 10:00 baja okte Tabitha Kindergarten School re nawa gidrạ ataṅ daram ar gidrạkoaḱ janam mãhã manot akhṛa hoe purạuena. Nes noa nawa sermare nawa bhorti akan gidrạko são sãote School ren joto gidrạ moṭ mit́ sae gel pe (113) goṭen gidrạko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram okte manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR (National Agecny for Green Revolution) ren ạyurić/Director Manotan Stephen Soren, Amnura Mission Primary School ren maraṅ mahasoe Sontosh Tudu, 2no. ward ren member ar Panel Chairman-01 Md.Masud Parvez, Tabitha Kindergarten School ren bharapon maraṅ mahasoe ar NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom selet́ Mahasoe ko School ren gidrạ ar akoren gogo-babako. Inạ chaḍa hõ seṭere tahẽkana NAGR ren Office secretary Promila Hasdak selet́ arhõ eṭaḱ ko.

Pạhilte NAGR ren Director ar Tabitha Kindergarten School ren bharapon Maraṅ Mahasoe do Baṅgladisom reaḱ jạtiyạri sereń talate manot selet́ disom reaḱ jhạnḍi kin tul rakaṕket́ talate akhṛa do ehoṕena.

Ataṅ daram akhṛare gidrạko udgạu selet́ kathae roṛkeda Tabitha Kinder Garten School ren Maraṅ mahasoe Prodip Hembrom. Uni doe menkeda, jemon gidrạ ko din hiloḱ School ko hijuḱ ar dhạrtire okaṭaḱ sikhnạt jạruṛ menaḱ jemon gidrạko napaeteko hameṭ daṛeaḱ. Akoren gogo-babako hõ uskur selet́te udgạuket́koa jemon do akoren gidrạko oloḱ paṛhao sećko laha idi daṛeako. Ona selet́ 2no. ward ren member ar Panel Chairman-01 Md.Masud Parvez hõ aćaḱ kathate roṛ sodorkeda jao serma leka nes hõ noa School re nawa gidrạ ataṅ daram akhṛare hećkate ạḍi rạskạ doń aṭkareda. Ente Noa Tabitha Kindergarten School do ạḍi mońj poribes re menaḱa, gidrạkoaḱ oloḱ paṛhao são sãote eneć khilạḍ metaḱme jotoaḱ reaḱ do mońj poribes re menaḱa. Gidrạko mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ kana. Ase dohokeda jemon nonkage oloḱ paṛhao calao idiḱte mit́din arhõ hara buruḱte noa aḍepase re School reaḱ ńutum ḍamḍaheḱ. Inạ chaḍa hõ ataṅ daram ar gidrạko gogo-babako udgạu selet́ kathae roṛkeda, Tabitha Kindergarten School ren Mahasoe Nilufa Prvin selet́ Amnura Mission Primary School ren maraṅ Mahasoe Sontosh Tudu.

Inạ chaḍa hõ ataṅ daram akhṛare johar selet́ kathae roṛkeda, NAGR ren Director Manotan Stephen Soren. Uni hõ pạhilte seṭer akan gidrạko akoren gogo-babako ar akhṛare selet́ akan sanamko dulạṛ johare emat́koa. Inạkate ataṅ daram ńutumte gidrạko selet́ akoren gogo-babako arhõ bạṛti johare baḍae ocoket́koa. Uni hõ onkage roṛ sodorkeda, Gidrạko jemon mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ noa School re, bạṛti do akoren gogo-baba ko hõe nehõraḱ koa akoren apan ạpin gidrạko tạṅkhiko lạgit́. School re oloḱ paṛhao são sãote oṛaḱre hõ jemon bạṛti ko nońjorakote oloḱ paṛhaoḱte mońjko hara buruḱ. Ase dohokeda darakan dinkore jemon do Noa School arhõ oloḱ paṛhao sećte mońj poribes sećte noa aḍepase ko re mońj ńutum se namḍak do hoyoḱ ona lạgit́ bạṛti kurumuṭu se kạmihora do calaḱ kana mente lại sodorkeda.

Mucạt́re gel  (10) goṭen gidrạkoaḱ janam mãhã manot hoyena. Ente Noa Tabitha Kindergarten School re do jao mahna ge gidrạkoaḱ janam mãhã manot hoyoḱa. Onka leka nia mahna do gel (10) goṭen gidrạkoaḱ janam mãhã do tahẽkana. Onko joto gidrạ mit́te cake ko get́ket́ talate janam mãhã manotena. Onko gidrạkoaḱ janam mãhã ńutumte onkoaḱ tire prize se siropa do emena. Gidrạ selet́ akoren gogo-baba ko hõ ạḍi ãṭko rạkạyena gidrạkoaḱ janam mãhã manot ńutumte. Ataṅ daram ar janam mãhã manot ńutumte eneć sereń akhṛa hõ hoe purạuena. Nonkate ehoṕ khon mucạt́ dhạbić nawa gidrạ ataṅ daram ar janam mãhã manot akhṛa do hoe purạuena.

 

 




Adivasiaḱ Aṛaṅ Nichitena: Robindronath Soren ar Kornelius Murmu

Calaoen 13 January setaḱ ber Manotan Robindronath Soren do sanam lekan mãyãko gedi kateye boṅga talayena. Onka leka 18 January 2024 setaḱ pahapoho okte re Kornelius Murmu hõ dhạrti reaḱ sanam lekan mãyãko bạgi oṭo katet́ Probhu aḱ hobor reye seṭer akana.

Ạḍi hahaṛa nokin banar Adivasi ạyurkin do setaḱ cando rakaboḱ laha regikin calaoena hana purite. Delabon baḍaelegi unkinaḱ khaṭo Ithihas; Jatiyo Adivasi porisod ren sadharon sompadok ar sabha mukhiạ Robindronath Soren 1957 serma reaḱ 13 December Darkal Soren ar Sumi Tudu aḱ gharońjre janamlena. Boeha ko modre uni do huḍiń utạriće tahẽkana. Aćaḱ oloḱ paṛhao jion do pạhilte Barkona Besarkari Prathomik Bidaloy khon Prathomik, Habra Uccho Bidaloy, Parbotipur, Dinajpur khon Madhomik ar Dinajpur Songit College khon Uccho madhomik pass katet́ Rajshahi reaḱ Shah Makdum College khon Degree hameṭ keda. Amdaj 66 serma jingi bitạure 31 sermage adivasi koaḱ ạidạri hameṭre lagao akane tahẽkana. Utarbongo reaḱ mimit́ ato khon jila sohor, Bibhag ar Rajdhani  reaḱ ḍahar ko hõe daldalao akada;Kendrio Sohid Minar, Sirdap, Daily Star se YWCA hall room do tahẽkana uniaḱ bạuhạri (bicoron). Adivasi koaḱ are (9) dopha dạbi ko goḱ katet́e ạcur baṛao akana, bạṛtikaete mul se asol dạbi do tahẽkana adivasi hoṛko jemon akoaḱ hok ạidạri ko hameṭ daṛeaḱ. 2011 sermare Baṅgladisom reaḱ songbidhan re adivasi ko ṭhạ̃i ko ńamleda sạrige menkhan ona do eṭaḱ ńutum se eṭaḱ lekate. Songbidhan re adivasi katha do bạgi katet́ onare jopoṛaoena Upojati, Khudro jatisotta se Nri-gosthi hisạbte. Ado inạkate hudis ganḍon ńel jutkate goṭayena je, 1993 serma khon barombar dạbi rakaṕen khạtirte ar somomona songothon aḱ kurumuṭute disom reaḱ ạn-ạri (sasontontre)  re adivasi koaḱ bisoe ko dekbhal akana.

2023 serma reaḱ 13 October Jatiyo Adivasi Porisod reaḱ 5 aḱ Jatiyo sonmelon se jarwaḱ re arhõ sabha mukhiạ lekate dạyike goḱkeda Robindronath Soren. Gujuḱ 3 (pe) cando lahare sonmelon se jarwaḱre mon ontor reaḱ kathakoge bạṛti sodor akana. Uni doe menkeda, Adivasi ko cetanre koclon ar julum do baṅ bond akana. Adivasi ko cetantre ‘Dikur’ gujuḱ, koclon, konac, jumi se hasa ko reć ocoḱkan lekan behok kạmiko reaḱ bicạrge bạnuḱanaṅ. September reaḱ 3 tạrik do ‘Jatiyo Adivasi Porisod- reaḱ pegel (30) serma jubli re melco se jhaporate menkeda, ‘Adivasi koaḱ jion do ekraṛ ar calaki se chol jion kana. Sarkar ko hijuḱ kana calaḱ kana menkhan adivasi koaḱ julum do ohoge meṭaoḱ kana. Nit dhạbićte adivasi koaḱ jion re rihại ma baṅ heć akan bickom bhoṛok se botorge bạṛti cạṛhao akana. Mit́ interview re roṛleda, ‘ạḍi alga katha do baṅ kana. Ale do gidrạ umer khonge aema lekan haron talate ạḍi lekan metaḱme jotowaḱ dole at́ akada. Tinre adivasi ko koclon ocoḱ kana, unre 93 serma seć ale do apnartele benao se sapṛaoena ente ona okte do koclon jalate Bharot disom calaḱ hoelena. Sạri katha do noage, teheń hạbićte Utarbongo ren adivasi koaḱ jaega do ohoge odol bodol akana.  Adivasi ko do aema lekan haron ar calak-chol bạṛić hoṛkoaḱ phañd re paṛaokate akoaḱ oṛaḱ bhiṭạko bạgi kate gidrạ ar oṛaḱ hoṛko ante eṭaḱ disomte asrae hataoko paromena. Menkhan noa bon mendaṛeḱa, Robindronath Soren se ‘Jatiyo Adivasi Porisod’ do adivasi koaḱ duk-kosṭo, obhab-onṭon, ṭonṭa, khojogoḱ aḱ kathako Sthanio prosason khon Jatiyo songsod hạbiće seṭer daṛeaḱ tahẽkana. Noa lạgit́ tis hõ cetan hudạre duṛuṕ akan ạn tạri ren hoṛkoaḱ jaha lekan kurud se edre dosare bako paṛao akana.

Adivasi koaḱ ạidạri andolon re Rajniti dol ‘Bangladesh Walkers Party’do goṭa Utarbongo kạmi katet́e dãṛã akada. 2000 serma re Naogaon reaḱ Bhimpur Alfred Soren gujuḱ, Phulbari Koela khoni birodhi andolon khon Haler Bagda Farm, Gobindagonj, Gaibandha dokhol lekan muskil rehõe teṅgo ṭarhaolena. Adivasi koaḱ raḱ aṛaṅ ańjom lekan mon jagwar lạgit́ge Sanbadik sonmelon, seminar- symposium, kạmi ṭhãonare uni do ạḍi ceton ar jagware tahẽkana. Sonmilito samajik Andolon Robindronath Soren aḱ gujuḱte ạḍi ko duk akana. Mit́ ḍhạrwạḱ talate disạ ruạṛ akana adivasi huḍiń jạti ren hoṛko selet́ goṭa disomren hoṛko akoaḱ aidạri se hikạ hok ńam ruaṛ re Robindronath Soren do jion bhore lạṛhại akana. Nui hoṛaḱ nonkan jiwi alae do jaejug jiạṛ tahẽna. Uniaḱ gujuḱte adivasi hoṛko lạṛhạire phãk do hećena. Uniaḱ ona phãk jaega adivasi koaḱ lạṛhạire ṭikạu tahẽna. Calaoenae Robindronath Soren, doho oṭokadae aćaḱ gun, niạm ạri ko. Dos gun talatege manwa do, delabon Robindronath Soren aḱ adivasi koaḱ ạidạri dạbi ko ńam ruạṛ reaḱ aṛaṅko bon saṕ dohoea. (Tumal hoe akana; Manotan Mithusilak Murmu, Adivasi writer & research ak article khon) 

Delabon badaelegi Manotan Kornelius Murmu aḱ khaṭo Ithihas. Kornelius doe janamlena 15 November 1949 serma re Chapainawabgonj zila reaḱ gomostapur upozila Mirakathal ato re. Uni ren Gogo ńutum late. Sorola Hasda ar Baba Late. Durga Coron Murmu. Onko do 5 boeha ge koṛako tahẽkana. Noko 5 koṛa boeha modre 2 boeha do 1971 sal reaḱ muktifoz lạṛhạr re birbanṭa kin tahẽkana. Manotan Kornelius Murmu do calaoen 18 January 2024 serma reaḱ ạḍi pahapoho okte re disom reaḱ sanam lekan mãyã jalko bagi katet́ Probhuaḱ hobor reye calaoena. Kornelius Murmu do 1990 serma re BNELC Development Foundation ren board member doe tahẽkana. Ar BNELC reaḱ Barin Circle ren Chairman hisạb te pahil dhao 1994-1996, Dosar dhao do 1996-1997 February hạbić ar mucạt dhao do 2012 khon 2015, inạ tayom 2015-2017 do mucạt. Ona selet́ Tabitha Foundation ren Board member 2008 khon 2013 ar  Board Chairman 2013 – 2024 hạbić. 2017 khon 2024 do NAGR board ren vice-chairman hisạb te goṛo emoḱ tuluć ge Probhu reye jirạuena.

Uniaḱ mucạt bidạ re seṭer iń tahẽkana; ạḍi ãṭ do goṛoye em akada Tabitha Foundation, National Agency for Green Revolution ar BNELC ministry kạmikore. Uniaḱ kathań disại taea mit’ monan hoṛ jạruṛa, tahole lahanti do ạḍi usạra ge hoyoḱa abo santal, kolhe, mahali, urao se jahan jaṭiạriko lạgit́ ge.

Atoren Mạjhi haṛam ar girjạ mahasoe aḱ disa ruạṛ katha do tahẽkana; ạḍi jhũk ar raṅgaoḱ hoṛe tahẽkana; Police ren OC ko hõe dhamkaoet́ ko tahena. Kornelius hotete aema lekan bhage kạmiko Ạdivạsi hoṛko lạgit́ hoe akana.

Dighori Bạisi ren Pargana Stephen Tudu hõ aćaḱ bhabna katha sodor katet́ Kornelius aḱ aṛaṅ ar bhage kạmiko lạgit́ ạḍi aema manot́ johar doe emkeda. Ar teheń kornelius aḱ jaega puron lạ̣git́ babon baḍaea onkan hoṛbon benao se ńamkoa.

Orao ren Raja hõ aćaḱ bhabna kathai lại hạṭiń keda. Ar sanamko ṭhen nehõre doho keda bhulaḱ ko do bon ikạ hiṛińa ar bhageaḱ dobon tul rakaba sanamko ṭhen.

Uttorbongo Adivasi Porisod ren Chairman, BNELC Trust Board ren Secretary, TF/NAGR ren Joint secretary ar Tresurer Mr. Hingu Murmu do ạḍi khạndri katha koe disạ ruạṛ ocoket́lea. Sạrige Kornelius do ạḍi ãṭ Adivasi hoṛko lạgit́ doe kạmi akada, eken Adivasi do baṅ bickom dhorom kạmi rehõ ạḍi gạkhuṛ doe tahẽkana. Uniaḱ teheń noa calaḱ re Probhu aćaḱ hobor reye dohoyema ar jaejug jione emae ma, niạge ińaḱ ar abo sanamaḱ koejoṅ baṛe tahẽnma.

Mucat re John Maxwell ak katha teń uskuret́ bon kana; Ạyurić doe lạṭuḱa, Aćaḱ daṛete do baṅ, Bickom eṭaḱko aćaḱ daṛe emoḱ sećteye lạṭuḱa.




Cedaḱ Baṅgladisom re nunạḱ Rabaṅ Do?

2015 serma Norway disomte calaḱ reaḱ ạt hoelentińa. Ona cando do tahẽkana November 28 tạrik khon December 12 tạrik reaḱ hiri. Norway disom reaḱ Oslo nagrahare do -6 degree rabaṅ doṅ aṭkarleda. One oka do deep frize lekage. Teheńaḱ din re Baṅgladisom re rabaṅ do ạḍi kajak calaḱ kana. Aema hoṛak phone call doṅ ńamet́ kana, rabaṅ kićrić, kombol ko do bape emoḱ kana? Nonkan nehõrko ńam katet́ gate peṛako ṭhen ardas samaṅ katet́ thoṛa goṛoko ar disom ren peṛako ṭhen reaḱ goṛote 350 kombol doń jogaṛ akada. Adi monsuvạ menaḱa jemon haṛam buḍhiko ńam. Noa kombol do emogoḱa Bilboltha School samaṅre 150 goṭen, Amnura re 100 goṭen ar Borgachi school maṭhre 100 goṭen. Nes serma do eken buḍhi haṛam hoṛko lạgit́ noa goṛo kana. Entet́ Gidrạko 6-9 ar 9-12 umer ren do 46 goṭen item reaḱ sleeping kits box ko ńama Badhair 336 gidrạko, Adompure 334 ar Paria re 334 gidrạko. Noa sleeping kits re mit́ gidrạ lạgit́ ạḍi daman jinisko do menaḱa; amdaj 5 serma hạbić lạgit́ mit́ gidrạwak horoḱ bande ar oyo teaḱ doe ńama.

Delebon baḍae lege cedaḱ Baṅgladisom re nunạḱ reaṛ rabaṅ do hoyoḱ kana. Nesaḱ rabaṅ do hoṛmo reaḱ jel parom katet́ jaṅ hạbić doe tioḱ akada. Nonkan rabaṅ do lahate bạń aṭkar akada menteye baḍae oco kedińa; Rajshahi zila reak Godagari upozila, Dogachi aturen 100 serma cetan umer ren haṛamba hoṛ Luthru Majhi (Soren). Uniren kuṛi Miru Soren hõ ać babawaḱ katha saṕ tuṅgi katet́ doe menet́ kana je, am ma baba haṛam hoṛ, iń amren gidrạ hoe katet́ hõ ạḍi aṭ rabaṅedin kana. Cet́ hõ bạń kạmi daṛeaḱ kana rabaṅ jalare.

Onka leka aema hoṛ ṭhen khonge ańjomoḱ kana nes serma reaḱ rabaṅ do tạpisgea. Menkhan disom reaḱ hoedaḱ ko ńeńel kan office khon ko menet́ kana dosrage. Onko aḱ record te ńeloḱ kana 2018 serma reaḱ rabaṅ do bạṛti tạpis tahẽkana. Ona serma reak 8 January Poncogor reaḱ tetulia re rabaṅ tahẽkana 2.6 degree celcius, one oka do Baṅgladisom reaḱ ithihas re ol rakaṕ akana. Nes lekage ona serma hõ aema dhao te nonkan reaṛ rabaṅ ar hoe selet́ sisir daḱ leka goṭa din jạṛi leda.

Ona serma leka nes do nit hạbić te unạḱ bạṛić do babon aṭkar akada mente disom reaḱ hoe  bharḍo rabaṅ ko ńelet́ kan office-e menet́ kana. Menkhan tahole cedaḱ disom ren hoṛ do noa rabaṅ ge ạḍi tạpis ko menet́ kana? Nonkan kathako ańjom katet́ hoe bharḍo reaṛ rabaṅ ńeńel kan office doko menet́ kana je khata kolom te ol caṛhao akan rabaṅ reaḱ man do ạḍi latar baṅ pheḍ akan rehõ, aema lekan karonko te rabaṅ do bạṛti muskil bon aṭkaret́ kana. Goṭa cando ge nonkan reaṛ rabaṅ tahẽna mente office khon doko lại sodor akada.

Aema din khone kuṛhạ akada ar siń cando hõ bae ńeloḱ kana, onate bạṛti hoe- reaṛ se rabaṅ do bujhạuḱ kana. Eṭaḱ serma khon nes do ạḍi bạṛit kuṛha do menaḱa. Din re 18 khon 20 ghonṭa hạbić ge kuṛhạ do tahẽn kana. BBC Bangla khon baḍaeoḱ kana nes serma reaḱ kuṛhạ do bạṛti ge ńelogoḱ kana. 

Noa reaṛ rabaṅ re santal jạtiạriko sanam sećte ạḍi aodhan ge tahẽn tabon pe. Delebon baḍae lege cet́ lekan rogko bạrti doe ńamet́ koa. Amnura Lutheran Mission Hospital ren Dr. Arpona Dipa Murmu doe baḍae ocokedińa je, reaṛ redo khoḱ manda, Ejma, ruạ hasu, rabaṅ alargiko hoyoḱa. Ona chaḍa hõ gidrạko nimunia, tonsil, dhuṛi ar hoe kote sahẽt́ reaḱ horre muskil hoyoḱa. Ar onkate gidrạ ko do bạṛti ge sontorte doho ko jạruṛa.

Onate delabon noa reaṛ okte bạṛti lolo daḱ bon ńu joṅma. Ar viṭamin C reaḱ jomaḱ bon jom ma. Tahole reaṛ okte reaḱ ruạ khon sahaṛ bon ńama. Ar rabaṅ re ạḍi jạruṛ hoṛmo lolo dohoe, kạmi ar beyam hõ jạruṛa.




Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Goṭa disomre rabaṅ do ạḍige ḍher akana. Onate siń ńindạ mit́ge rabaṅ aṭkaroḱ kana. Nonka rabaṅ karonaḱte joto umer ren hoṛge ạḍi muskil dosareko paṛao akana. Nunạḱ kajake kuṛhạyeda je, setaḱ khon ạyuboḱ kanrehõ kuṛhạ  ńut do enkage tahẽn kana ar goṭa din cando hõ bae ńeloḱ kana.

Rabaṅte sanam kạmiạ hoṛko hõ ạḍi haron sahao hoyoḱkantakoa. Ato-ṭolare, hor birre, kạmi ṭhạ̃ire rabaṅte hoṛ thoṛgan hoṛmo loloe lạgit́ seṅgel jolkate ko jorogoḱ kana. Jemon do rabaṅ khon thoṛagan rehõ rukhiạ ko ńam daṛeaḱ. Niạko rabaṅ dinre bạṛti haron reko paṛao akana reṅgeć nacar hoṛko. One okoe do hoṛmo lolo metaḱme rabaṅ kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko. Abohaoa adhidaptar-e menet́ kana, arhõ bar-pe din nonka rabaṅ tahẽ daṛeaḱa.

 




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 26 November

Darakan Aṭhwar hiloḱ (26 November) HSC (Higher Secondary School Certificate)  ar ona man reaḱ biḍạu jo do sodoroḱa. Enhiloḱ pạhilte Maraṅ montri Sheikh Hasina do biḍạu jo sodor kạmi uḍhạua. Inạkate mit́ dhaote goṭa disomre jo do sodoroḱa. Ente noa khobor do Bangadesh Anto:sikha board ren somonoy komiṭi ren sabha mukhiạ ar Dhaka madhomik ar ucho madhomik sikha board ren Chairman professor Topon Kumar Sarkar-e baḍae oco akada.




Praise and Worship Training

Calaoen 21-23 September 23 tarikh re Rajshahi ar Barin circle aḱ kurumuṭute Tabitha Foundation aḱ goṛote ar “Sacrifice Inter Church Trust”(SICT) hotete Amnura Bible Seminary re pe din  reaḱ trainining hoe purạuena. Noa training re Rajshahi circle khon 17 goṭen, ar Barin khon 12 goṭen, banar circle khon motre 29 goṭen juạnko selet́lena.

Noa training reaḱ motlob do hoyoḱ kana,

  • Sarhao ar dewa –sewa do Bible seć khon hoyoḱ jạruṛa.
  • Mare niạm ar Nawa niạm okte reaḱ dewa sewa kạmi.
  • Dewa sewa babotre eṛe sombat (bhul information).
  • Atma ar sạriaḱ dewa-sewa.
  • Aboaḱ jionre dewa-sewa.

Manḍer re ar nijaḱ jion re Sarhao ar dewa-sewa do at́ akan damanaḱ jinis leka. Ona damanaḱ jinis ńam ruạṛ lạgit́ mit́ṭen dewa-sewa somaj bandhaoge noa training reaḱ asol motlob do hoyoḱ kana.

Noa training calao lagit́  “ Sacrifice Inter Church Trust”Dhaka khon gạkhuṛ ponea trainerko tahẽkana. Onkoaḱ ńutum do hoyoḱ kana, Tipa Boido, Andrew , Dipty Deury ar Dipok Baroi. Onko do selet́ akan juạnko ạḍi mońj sikhạuna ko emat́koa. Ar dinạm hiloḱ kelas khon cet́ko cet́keda ona baḍae lạgit́ assignment ko emakokan tahẽkana.

Training dosar hiloḱ NAGR ren Executive Director Manotan Stephen Soren Training -e hirikeda . Ar Training re selet́ akanko talare dhorom siknạt babot uskur ar udgạu kathae lại hạṭińaḱ koa.

Tesaraḱ din re Circle pastor Rev. Nores Hasda,  Rev. Rajen Soren Circle Chairmen Mr. Rabindranath ar Surin Murmu selet́ ko tahẽkana. KOP facilitator Mr. Subash Baskey mucạt́re uskur kathae lại sodoraḱ koa. KOP facilitator acaḱ hudise lại sodorkeda, uni  noae aṭkar daṛeaḱ kana  je, juạn koge tayom daramren abo BNELC ren cạlạwako, dhorom gutiko ar church leader ko hoyoḱa. Uni arhõe men jutuć keda, nit abo onko juạ̣nko lạgit́ babon hudis khan ar onko babon tear rakaṕ daṛeako khan tayom daram bhage leader, bhage guti, babon ńamkoa?

Training mucạt́re circle pastor Rev. Nores Hasda,  KOP facilitator Mr. Subash Baskey ar trainerko hotete selet́ akan juạnko training certificate ko calat́koa. Ar Rev. Nores Hasdaḱ waḱ koejoṅte training reaḱ kạmi hora do nonḍege mucạt́ena.




Ciru Darete Santal Maejiu aḱ SoćJon

Bangladisom reaḱ utarboṅgo re bạṛtikaete Chapainawabgonj, Rajshahi, Nator, Naogaon, Joypurhat, Gaibandha, Dinajpur, Thakurgaon ar Panchogor jila re Santal ko thamgạdi akana. Noako jila modre ạḍi bạṛti Santalko thamgạdi akana Rajshahi Jila ar Dinajpur jila re. Ar teheńaḱ sạri sombat doń chapa sodoreda Chapainawabgonj jila reak Sakotola ato ar Rajshahi jila reaḱ Jhaljhalia ato khon.

Office kạmi khạtir jaoge horte calaḱ hijuk reń ńel akada; santal maejiu koaḱ gharońj lahanti lạgit́ ạḍi maraṅ kurumuṭu. Sarige baḍae geabon je, Santal maejiu kodo ạḍi geko sujhi gea ar bạṛti gharońj calao benao re aema goṛo do menaḱtakoa. Katha re menaḱa gharońj do suluk re tahẽna, maejiu aḱ gun colon te. Maejiu ko do ạḍi aema gun teko perećgea. Maejiu aḱ rup gun ńel katet́ kobi do kobitai ol akada, sereń hõe sereń akada.

Dhạrti ren maraṅ kobi Robindronath doe men akada; ‘am do cet́ lekatem sereń akat́ budanić, iń do hahaṛa katet́ iń ańjomeda.’

Bidrohi Kobi Kazi Nozrul; ‘Iń ren dulạṛiạ em hoyoḱa, hijuḱ me dela iń ren rạni, bohoḱ uṕ reaḱ sut́ reń emam ipil baha.’

Maejiu doko hoyoḱ kana; baha leka, dulạṛ ren maraṅ dhon kanako, Sona ar Rupạ leka, Rạni leka, Miru cẽṛẽ leka, Lokkhi kanako, ona selet ́sapha soṛa mon tako ar hõ aema lekan soros ńutum teko pereć akan. 

Amnura Bypass rail line aṛe re menaḱ barea ṭola; Sakotola ar Cicura bonpara. Noa Sakotola ar Cicura bonpara santal ato aṛe aṛete calao parom akana rail line ar ona rail line aṛe re teheń barea maejiu kin kạmi kana Ciru dare tase katet́ rohoṛ ocoe ar jonoḱ benao lạgit́. Gạḍi khon pheḍ katet́ ạkinaḱ Ciru dare babot khaṭote thoṛa galmarao hoyena. Nunạḱ lolo setoṅ re ạḍi jharla jhạrli ben kạmi kana. Cet́ hoyoḱa noa Ciru dare te do? Onkinaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana Ciru darete do Jonoḱ, one oka do oṛak duạr, raca ar chaṭka ko joḱ saphaea. Ạḍi boge ado tinạḱ kạuḍi do hoyoḱa? Mimit́ goṭen jonoḱ re mõṛẽ gel kạuḍi doko ńama. Ar ona kạuḍi khonge gharońj calao benao selet́ tayom daram dinko lạgit́ soćjoṅ kanako.

Onkage Jhaljhalia ato kulhi do road kana, enrehõ santal maejiuko road kulhi re Ciru dare rohoṛ lạgit́ ko tase akada. Noa Ciru dare do rohoṛ katet́ jonoḱ benao lạgit́ hạṭiạ bazar reko ạkhrińeda. Ona ạkhrińte oka kạuḍi ko hameṭet́ kan, ona tedo gharońj reaḱ sanam lekan jạruṛaḱko purạu katet́ soćjoṅ kanako.

Noa banar atoren maejiu ko selet́ eṭaḱ ato koren maejiu ko hõ ạḍi mon selet́ kạmi katet́ Ciru darete soćjoṅ kanako. Entet́ baḍae geabon ạsin ar kạrtik cando do jahan kạmiko bạnuḱa; eken oṛaḱ rege duṛuṕ ar jom ńũ. Ar kạuḍiko begor santalko selet́ eṭak jạtiạriko hõ kạuḍi sećte thoṛa ṭonṭao regeko tahẽna. Onate oṛaḱ re duṛuṕ baṅ katet́ khet baṛge seć ko calaḱ kana ar Ciru dare ko get́ samṭao agueda; ạḍi beste rohoṛ ar sala sapha katet́ haṭ bazar reko ạkhrińeda. Mit́ katha tedo bon men daṛeaḱa je, noako dinre eken oṛaḱ re duṛuṕ baṅ tahẽkatet́ thoṛa kạuḍi hameṭ lạgit́ noa kạmi do. Menkhan ạḍige jạruṛa huḍiń karbạriạ do. Tahole khan ar hõ bạṛti kạuḍi do Santal maejiu ko ńam daṛekea. Tabitha Foundation hotete tayom daram din lạgit́ hudis calaḱ kana nonkan santal maejiuko hotete huḍiń karbạriạ etohoṕ lạgit́.

Bangladisom ren Nobel Jitkạrić Dr. Muhamod Unnus do etohoṕ re Maejiuko khon credit program doe etohoṕ leda. Ar onate aćaḱ noa Nobel Jitkạr hatao lạgit́ Norway Disom teye idi ledia etohoṕić credit program ren maejiuge. Dr. Muhammod Unnus aḱ khạndri hudis tahẽkana mit́din micro-credit program ạḍi maraṅ hoyoḱa; ar maejiukoge Soćjoṅ lạgit́ soros ko hoyoḱa.   

Rezina Murmu ńutuman Santal kuṛi do ạḍi sebel acar doe benao daṛeaḱ kana; Uniaḱ kurumuṭu khạtirte Dhaka BASIC re mit́ hapta reaḱ training doe ńam akada. Ar noa training ńam lạgit́ joto lekan goṛo do Tabitha Foundation hoteteye ńam akada. Uni Santal kuṛi lạgit́ ạḍi hudis calaḱ kana Santal hisạbte jemon mit́ bhage karbạriạ ić doe hoe dareaḱ. Noa karbạriạ etohoṕ lạgit́ pạhil goṛo do mõṛẽ gel hajar kạuḍi doe ńama.   

Ciru darete Santal maejiu aḱ SoćJoṅ babot oloḱ okte rege, acka geń disạkeda ińaḱ teheńaḱ oloḱ reaḱ jos katha ar Santali te sereń akan ạḍi maneaḱ;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ rebon tahẽna

Jion gaḍa reaḱ daḱ bon ńũia

Jodi Santali sereń do nonka hoelen khan ar hõ ạḍi bes mane anaḱ hoekoḱa;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ tebon kạmia

Tayom daram lạgit́ bon soćjoṅa.

Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu do teheń ato oṛaḱ khon Bharot Disom ren pạhil hoṛe hoe akana. Tin maraṅ gorob reaḱ katha. Uniaḱ ạkil  ar bud ge seṭer akadea ona maraṅ ṭhạ̃i redo.

Onate teheńaḱ noa hopon olaḱte sanam santal maejiukoń uskuret́ bon kana; Delabon jahan kạmige baṅ huḍińa. Menkhan monte ar rạskạ selet́ kajak kurumuṭute bon kạmi ma ar apnaraḱ gharońj, somaj, disom lahanti lạgit́ goṛo bon emoḱ ma. Tahole khange abo sanam santalkoaḱ gharońj re suluk hijuḱa, gharońj re lahanti hijuḱa, gidrạko oloḱ paṛhaoḱ seć ko lahaḱ tabona, somaj lahantiḱ tabona, disom ar hõ laha seć bon tul rakaṕ daṛeaḱate, Santalko modre Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu cet́ leka goṭa dhạrti ren hoṛko ṭhene jạhir ket́ bona, onkage abo hõ huḍiń huḍiń kạmikote Santalko bon jạhir daṛeakoa sanamko talare.




Nachole re Pạurạ Selet́ Bar Hoṛkin Griptarena

CPC-1, Chapainawabgonj camp, RAB-5, Rajshashi ren mit́ṭen operation dol Sạnicar hiloḱ (09 September 2023) tạrik setaḱ 10:45 ar 12:00 baja jokhen bises Goyenda koaḱ khobor lekate Chapainawabgonj jila, Nachole thana reaḱ Kasba union reaḱ Kalair atoren Sunil Murmu, apat́ ńutum Lubin Murmu, arhõ inạ mit́ atorenge ar mit́ hoṛ Kobiraj Murmu, apat́ ńutum Bhagi Murmu aḱ oṛaḱre Pạurạ ko ńamkeda. Pạurạ tear, jogao ar ạkhriń karonaḱte 2025 (bar hajar bargel mõṛẽ) liṭer pạurạ ar pạurạ tear reaḱ aema lekan hạṭiạr selet́ Sunil Murmu ar Kobiraj Murmu do ko gripter ket́kina. Ente aema din khonge unkin do ạkinaḱ oṛaḱre pạurạkin tear akhrińet́ tahẽkana.