HSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa 17 August

Calaḱ kan serma 2023 ren HSC pạṭhuạ koaḱ biḍạu do̠ darakan 17 August khon eho̠bo̠ḱa. Lukhibar (08 June) Dhaka sikhnạt board do̠ noa khobore baḍae ocokeda ar ona sãote biḍạu reaḱ suci hõe so̠do̠rkeda.

Anto:sikha board ren bidạu ńel jujut́ se dekbhalić komiṭi ren convener Professor Md:Abul Basar aḱ suhiat́ suci re menakana, biḍạu eho̠ṕ ko̠m se ko̠m adha ghonṭa lahare biḍạu emoḱ kodo̠ center te seṭeroḱ hoyoḱtakoa. Arhõ onare lại lahayena je, biḍạu emoḱ okte pạṭhuạko scientific calculator ko beohar daṛeaḱa. Menkhan onkan programming calculator do bako beohar daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ mobile phone ạgu hõ managea. Biḍạu center ren bharapon kạmiạko chaḍa eṭaḱ jahãe mobile phone baṅko beohar daṛeaḱa.




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã Manaokeda NAGR

Sombar (5 June-2023) din do tahẽkana goṭa dhạrti poribes mãha. Jao bochorge eṭaḱ eṭaḱ disom ko leka Baṅgladisom hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manao ạguieda. Onka leka Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re NAGR hõ goṭa dhạrti poribes mãhã manaokeda. Nes bochor reaḱ poribes mãhã ńutumte mul jos katha do tahẽkana “Pelastic reaḱ beoharte bạṛijoḱ kan bondko lạgit́ oṅsoṅbo jotoko” (Solutions to Plastic Pollution) ar  Slogan do “Joto hoṛbo ekraṛoḱma bond abon pelastic beohar” (Beat Plastic Pollution).

Goṭa dhạrti poribes mãhã re hoṛko cehao se aodhanko lạgit́ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren kạmiạko, mahasoe ko ar pạṭhuạko mit́te ạyuṕ bela 4:00 baja jokhen Amnura Mission rel gate khon NAGR office dhạbićko rally keda. Inạkate galmarao akhṛa hoyena. NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte akhṛare seṭere tahẽkana 3 no Jhilim union porisod ren 1,2, ar 3 no ward ren maejiu member Most:Johra Begum, NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom. Manotan ko  roṛ sodorkeda, niạko dinre ạḍi kajak lolo setoṅ calaḱ kana. Noa do eken abohaoa bonodoloḱ kan khạtirte nonka hoyoḱ kana. Bạṛtikate manotan ko do akoaḱ daman kathate galmarao akhṛare selet́ akanko phaka jaegakore dare rohoe lạgit́ ko udgạuket́koa.

NAGR ren maraṅ mukhiạ se ạyurić doe menkeda; NAGR songstha do Baṅgladisom reaḱ adom adom jilạ se ṭoṭhare sikhnạt, social awareness, niropon hoṛmo tahẽn babot, gidrạ umer re baṅ bapla, ńu bubulaḱ birud teṅgo daram babotre  kạmi kana. Arhõe lại sodorkeda, NAGR reaḱ tabere menaḱ joto sikhnạt ṭhãonaren pạṭhuạ gidrạ ar mahasoe ko dare emogoḱa. Jemon do sikhnạt ṭhãonakore ar gidrạko akoaḱ oṛaḱ beṛhaete dare ko rohoe arko jogao joton. Ente nonkate dare nạṛĩ ko hara buruḱte dhạrti hạriạrge sajaoḱte mońjge ńeloḱa. Dare do abon ạḍi lekate upkạrbona. Jemon dare khon abon aema lekan jo jinisbon ńama, dare do abon hisit́ hisit́ reaṛ hoe-e emabona nonkan eman lekate upkạrbona.  Onate Mucạtre arhõ selet́ akanko jotoko Poribes bạṛijoḱ khon rukhiại lạgit́ dare rohoe ar jogao joton lạgit́ko nehõr ocoyena.




Lolo Setoṅ khạtir Primary School Bondena 5-8 June dhạbić

Teheň tikin ber tǎyom Baṅgaldiso̠m Sarkari Pạhil siknạt  official ̃website re mit́ sodoroḱ  chapa sodorena baṅma Lolo Setoṅ Karonte Primary School Bondena 5-8 June Lolo setoṅ karonte disom reaḱ joto Primary School 5-8 June bond reaḱe jạhirkeda Prathomik ar Gonosikha montronaloy. Gidrạ koaḱ niropon hoṛmo reaḱ katha hudis ganḍon kateć Prathomik ar Gonosikha Montronaloy do noa goṭakeda. Ona goṭa lekate darakan 5 June (Sombar) khon 8 June (Lukhibar) hạbić School bond tahẽna.




30 Lakh Korona Ṭikại Ńamkeda Baṅgladisom

Baṅgladisom 30 lakh korona ṭikạ emadea Pfizer. Sastho ar Poribar kollan montri Zahid Malek-e baḍae ocokeda noa ṭikạ do buster doge hisạbte hoṛko talare emogoḱa. Niạ haptage buster doge emoḱ do ehoboḱa.

Sombar (29 May) sastho montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕ re uni do noa khobore lại saḍekeda. Arhõe baḍae ocokeda je, turui  gel (60) cetan umer ren hoṛko ponaḱ doge ar gel irạl (18) khon cetan umer ren ko do tesar doge korona ṭikạ ko ńama mente lại sodor keda.




Munḍumala Mission re Mit́ Ạdibạsi Koṛae Pạsi Goćena

Rajshahi jilạ, Tanor upạjilạ reaḱ Munḍumala Mission re Sokolbar (26 May) Lajarus Moti Mardi (20) ńutuman mit́ ạdibạsi koṛae pạsi goćena. Aḍepase hoṛko ṭhen baḍae ńamena je, thoṛa din laha khonge uni koṛa doe at́ akan tahẽkana.

Sendra katet́ rehõ bako ńamledea. Menkhan ackage Sokolbar setaḱ 7:00 baja jokhen oṛaḱ aṛe mit́ṭen mat́ gajaṛ re pạsi akan dosare aḍepase hoṛko ńel ńamkedea. Ado uni ńam torage Munḍumala poils phạṛi ko baḍae ocoket́kote polis hećkate uniaḱ goć mạ̃ṛĩ ko udhạrkeda.




7 Lakh Ṭaka Reaḱ Eṛe Mambla Niyei Ńir Baṛae Kana Roton Hembrom

Rajshahi reaḱ Tanor re mit́ ạḍibạsi santal hoṛ birud re phaka check niye 52 hajar ṭaka sahar dam bạki menaḱa mente adalotre 6 lakh 92 hajar ṭaka reaḱ eṛe mambla em akada sahar bạnij-beparić. Uni Santal hoṛ do Rajshahi reaḱ Tanor upạjilạ reaḱ Talondo union Mohon ạḍibạsi santal atoren Sushil Hembrom ren hopon kanae. Ar noa mambla akat́ić doe hoyoḱ kana Tanor upạjilạ reaḱ Chanduria UP ren Chanduria atoren Ashraf Ali Khan ren hopon Milon Khan. Uniaḱ do Chanduria bajar re sahar dokan menaḱtaea. Calaoen bar serma khonaḱ noa mabla lạgit́te Roton Hembrom do jaoge adalot re hạjiroḱ hoyoḱkantea.

Din mạńjri reṇgeć hoṛ bạhu ar barea kuṛi, barea koṛa gidrạ salaḱ ạḍi haron talate jiṅgi ko khemaoet́ kana. Roton Hembrom doe baḍae ocokeda je, 2017-18 serma seć Chanduria bajar ren sahar bạnij beparić Milon ṭhen khon phaka check niye ạlu cas lạgit́te 92 hajar ṭaka sahar bis bạkiteń hataoleda. Menkhan inạ serma eṭaḱ hoṛko lekage ạḍigeń loksanlena. Enrehõ ạlu rakaṕ kate 40 hajar ṭakań emleda. Menkhan sahar bạnij beparić Milon ona phaka check niye 2018 serma iń ńutumte 6 lakh 90 hajar ṭaka reaḱ adalot re mambla keda. Arhõe baḍae ocokeda je, maraṅ koṛa Sobuj Hembrom do College re paṛhaoḱ kana, kuṛi Beauty Hembrom hõ College re paṛhaoḱ kana, ar mit́ koṛa Sojib Hembrom do darakan serma SSC biḍạu-e ema, ar huḍiń utạr kuṛi do dosar kelas re paṛhaoḱ kana. 52 hajar ṭaka bodolte 6 lakh 90 hajar ṭaka reaḱ mambla bohoḱre dipilkaḱ do ạḍige kosṭo bujhạuḱ kana. Note tahẽn lạgit́ jãhãn bhiṭạ hõ bạnuḱte khas hasare rạput́ rạput́ jhạnṭi oṛaḱre ạḍi haron talate menaḱlea. Gidrạ ko hõ Iskulte bạń kol daṛeako kana. Nunạḱgan ṭaka cekateń ema onate ạḍi cintạ bhabnare menaḱlea.

Noa babotre mobile hotete sahar bạnij beparić ko kulikedere uni doe menkeda, jãhãn bạkige bạnuḱa. Noa ṭaka do Roton iń ṭhen khon dhar se pańca lekate hataoleda, Unạḱ unạḱ din paromena, menkhan nit hõ bae em ruạrạń kanteń mambla akada. Phaka check kagojre ṭaka reaḱ poriman begor bisạute check hataoḱa se baṅ onae baḍae hataoket́re, baḍae ńamena check re ṭaka reaḱ poriman bạisạu kate suhi hatao akana.

 




21 May Emoḱ Ehoboḱ Kana 2021 Serma Ren JSC Pạṭhuạ Koaḱ Certificate

2021 sermaren JSC pạṭhuạko certificate ko ńama. Metaḱme okoe do ona sermare JSC biḍạu reko selet́len onko gidrạko certificate ko em hạṭińakoa. Darakan 21 May khon Dhaka Madhomik ar Uchomadhomik sikha board do certificate emoḱe ehoboḱa. 21 May-darakan 7 June dhạbić certificate emoḱ kạmihora calao idiḱa. Niṭ akan dinre niṭaḱ jilạ ren sikhnạt ṭhãonaren Headmaster ko sikhnạt board khon certificate tumạl lạgit́ men hoyakana. Pusṭạute baḍae lạgit́te sikhnạt ṭhãonaren maraṅić se Headmaster ṭhen Sikhnạt board do ciṭhi kol akada. Sikhnạt board reaḱ 4 no. bhobon reaḱ cetan tala metaḱme turui tala building khon 2021 serma ren JSC pạṭhuạ koaḱ certificate do sikhnạt ṭhãonaren maraṅ mukhiạ koaḱ tire emogoḱa.

Oka din oka jilạre emogoḱa thoṛa bon baḍaelege, 21 May do Kishargonj jilạ re, 22 May do Manikgonj jilạ, 23 May Gopalgonj jilạ, 25 May do Madaripur, 28 May Earidpur jilạre, 29 May do Tangail, 30 May Munshigonj, 31 May Rajbari, 1 June Shariatpur, 4 June Dhaka, 5 June Narshingdi, 6 June Gazipur, 7 June do Dhaka nagraha reaḱ Iskul ko reaḱ certificate em hạṭińoḱa.

Dhaka sikhnạt board-e baḍae oco akada je, sikhnạt ṭhãona reaḱ mul certificate hatao lạgit́ tinạḱ gan gidrạko rakaṕ akan, onako bibioron soṅge kateć certificate hatao hoyoḱa. Iskul ren mahasoe se Headmaster se bharapon Headmaster aćaḱ se protinidhi belare, metaḱme banar oktege Governing body se managing committee koaḱ goṭawaḱ copy selet́ mul certificate ataṅ hoyoḱtakoa. Certificate ataṅ bakhra ardas lạgit́te Governing body ren Chairman se jopoṛao menaḱko upajila nirbahi kormokorta koaḱ suhi ạgui hoyoḱa. Baṅkhan mul certificate baṅ ńamogoḱa.




Oka Ko Kạmi Lahare Ar Tayomte Ti Ạruṕ Saphaḱ Hoyoḱa

Ti tege abo do jomaḱbon teara, jomabon, ar jahae hõ bon emakoa. Ti tege nawa gidrạ se bale gidrạ ar dulạṛiạkobon joṭet́koa. Noa ti tege aema lekan rog do pasnaoḱ kana. Onate ti sapha-sạphi dohoe jạruṛ kana. 5 May goṭa disomre sapha sạphi babotre goṭa disomre cehaona sabha se mãhã do manao hoyena. Eken gharońj redo baṅ, sãota reaḱ joto porjaire cehaona sombat ko pasnao hoyoḱa.

Tin jokhen ti ạruboḱ hoyoḱa:

  • Jomaḱ tear, jomaḱ hạṭiń ar jom lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Berel sạbji se pholmul saṕ lahare ti ạruṕ sapha hoyoḱa.
  • Berel sạbji se pholmul bohoe katet́ rehõ ti do sạbun saphaḱ hoyoḱa. Ente berel sạbji ar pholmul rehõ jibanu metaḱme tijo ko tahẽ daṛeaḱa.
  • Bale gidrạ ar umerte laha akan hoṛko jotet́ lahare ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Ruạḱ hoṛ joṭet́ laha ar joṭet́ tayom ti ạruboḱ hoyoḱa. Onkoaḱ beoharoḱ kićrićko joṭet́ lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre jaha seć khon hećkate ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Mẽt́-mũ-moca joṭet́ lahare hõ, ar joṭet́ tayom hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Lutur joṭet́lre hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.
  • Bahre khon hećkate jahan ạsul jib janwar ko joṭet́ ko lahare hõ ti ạruboḱ hoyoḱa.Jahan ruạḱ ạsul janwar ko joṭet́ tayom ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.
  • Racate-tạnḍite kateć ti ạruboḱ hoyoḱa. Ar mạilạ tite racate-ṭạnḍite kateć saphaḱ hõ baṅ bogea. Hoe daṛeaḱa gạḍite jaha sećem calaḱ kana. Tala hor re racate-ṭạnḍite kạmi purạukeda. Goṭa ḍaharre gạḍire cet́ko coṅem joṭet́ akat́, janla, duṛuṕ aḱ siṭ ko. Nonkate bin bujhạute aema jibanu ko titem ḍohao joṅa. Noa okte tite racate-ṭạnḍite purạulere aema lekan rog ko hoe daṛeaḱa. Onate racate-ṭạnḍite lahare ti ạruṕ saphae hoyoḱa.

Sanitizer beohar: Hand sanitizer boehar hõ bhageaḱ kana. Enḍekhan 30 second bhor goṭa ti talkare mońjte ojog hoyoḱa. Menkhan onkan ńel ńamoḱ mạilạ tire tahẽlen khan se joṭet́ lekhan sạbun daḱte ti ạruṕ saphaḱ hoyoḱa.                                                                                                              




Utu Sunum (Soabin) Reaḱ Dam Arhõ Ḍherena

Utu sunum (soabin) reaḱ dam arhõ ḍherena. Sunum upjạn se arjoniạ somiti reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ re men akana je,  Bangladesh Vegetable Oil Refiners and Bonaspati Manufacturers Association Ministry of Commerce ar Bangladesh Tariff Commission são gapalmarao kate sunum dam ḍher reaḱ ko goṭakeda.

Nawa niṭaḱ se goṭa lekate, nit́ khon mit́ liṭer soabin sunum 199 ṭaka kateć ạkhrinoḱa. Noa lahare 187 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Inạ chaḍa hõ 5 liṭer botol sunum reaḱ dam 960 ṭaka  paṛaoena. Noa hõ inạ laha do 906 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Nawate 54 ṭaka ḍherena. Eṭaḱ sećbon ńel lekhan, khola soabin reaḱ dam hõ liṭer re 9 ṭaka ḍherena. Khan onkage khola sunum reaḱ dam liṭer re 176 ṭaka paṛaoena. Onka leka khola naṛkoṛ sunum hõ liṭer re 135 ṭaka kateć ạkhińoḱa. Nõkõe nonka nawate rakaṕ akan dam lekate nit́ khon hạṭiạ bajar re sunum kiriń ńamoḱa.




Baṅgla Nãwã Serma 1430 Pata Mela Ar Lolo Setoṅ

Calaoen 14 tạrik Sokolbar din do tãhekana Baṅgla Nãwã Serma 1430 ar Pata mela. Ona din re iń soṅgeye tãhekana Dhaka khon hećlen mit́ official kạmi peṛa. Amnura khon Rajshahi airport te ruạṛ okte re horre nunạḱ hoṛaḱ calaḱ hijuḱ tãhekana je, disom re 40/45 degree Lolo Setoṅ do cet́ hõ bako moneaḱ kana.

Baṅgladisom redo calaoen 9 serma reaḱ jharla jhạrli lolo setoṅ doe parom akada. Nonkan lolo setoṅ re hoṛ hoponko do cet́ hõ bako moneaḱ kana; 14 tạrik do hoe purạuena Cobbis nogor pata mela ar dosar din do Jhalpukur mela. Onka leka goṭa Baṅgladisom re aema jaega re hoe purạuena Pata mela do. Nonkan botor lolo setoṅ re jhaḱ jhạbur lohot́ katet́ re hõ gogo baba boeha misera ar hopon gidrạko soṅge katet́ jiwire botor baṅ katet́ Pata mela teko seṭerlena. Iń soṅgeye tãhekana irạlgel mõṛẽ (85) umer ren haṛam hoṛ, adoye kulikedińa nunạḱ jharla jhạrli setoṅ re cedaḱ noko hoṛ hopon do pata mela teko calaḱ kana; ado roṛ ruạṛ do tãhekana; hoṛko soṅge ńapam ar rạskạ joṅ lạgit́. Ado nunạḱ lolo setoṅ? Hẽ nunạḱ lolo setoṅ rege. Ar Santali sereń doń disạ keda ariń gapalmarao adea;

Serma setoṅ dada jarat́ jarat́

Ot lolo dada rukuṛ dhiri

Serma setoṅ dadań sahaoa

Ot lolo dadań sahaoa

Jurie bạgiạń dada bạń sahaoa

Ạḍi ãṭ doe hahaṛayena. Inạ tayom ge ińren ạḍi sor mit́ hoṛ doń phone adea ariń kuli kedea okare menaḱ mea? Adoe lại adińa iń do Cobbis Nogor reaḱ pata ṭanḍi re. Uhh ạḍi lolo ar aema hoṛ doko jaroa akana, mela hõ ạḍi bes lagao akana. Santal hoṛ hoponko do ạḍi rạskạ selet́ mela re aema lekan jinisko kiriń eda; jom ńũ ar ạḍi rạskạ selet́ aema kạuḍi doko khorcaeda. Ar haire deku pusi tinạḱ rạskạ selet́ santal gogo baba boeha miserako ar gidrạko ṭhen khon sanam kạuḍi doko luṭuć hataoeda. Gubli reaḱ sanam kạuḍi caba katet́ ar hõ oṛaḱ teko ruạṛena; oṛaḱ khon hijuḱ ar calaḱ lạgit́ herel hopon leka Bhaṛate gạḍiko ạgu akada. Santalko, ạdibạsiko tinạḱ rạskạ!!!

Menkhan aboaḱ jumi jaega khon bon laga ocoḱ kana; jahan katha bạnuḱa; ạidạri babon khaṭao daṛeaḱ kana, Oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ oṛaḱ re kạuḍi bạnuḱ tabona, khet baṛge cas bas lạgit́ kạuḍi bạnuḱa, oṛaḱ duạr benao lạgit́ kạuḍi bạnuḱa, bhageaḱ jom ńũ lạgit́ kạuḍi bạnuḱa; ruạ hasore paṛao lenkhan kạuḍi bạnuḱa; bhage kạmi hora purạu lạgit́ kạuḍi bạnuḱa; Somoe bạnuḱa; haire santal hopon delabon ruạṛ ma; bhage kạmire lạgit́ kạuḍi bon khorcai ma; ar darakan din lạgit́ bon ganḍon joṅ ma.