Dhuṛi Dhạrtiy Bạgiyada iskul mahaso̠e Sham Ṭuḍu

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Jolahar manḍerren manotan mahasoe Sham Tudu do̠ Lukhibar (27 February’2025 ) noa dhuṛi dhạrti bạgiat́te hana puriyena. Mano̠tan Sham Ṭuḍu do̠ Sufol Tudu ar Rani Hasda ren gidrạe tāhe̠kana. Uni do Niạ ṭoṭharen mit́ Lekman mano̠tan ar Santal so̠maj susạriại ho̠ṛe ta̠hẽkana. Bangladiso̠m ren Ạdivạsi santal jạtko modre Supreme Court ren pạhil ukil ar Utarboṅgo Adivasi Forum ren sadharon sompadok Advocate Probhat Ṭudu ren apat́ kanae. Uniaḱ gujuḱre Uttarboṅgo Adivasi Forum, Hindu Bodho Christian Oiko porisod, Normissjon Bangladesh selet́h eṭaḱ Adivasi songothon ar sãota ren mimit́ namḍak se hoṛko duk ko so̠do̠r akada. Mn.Sham Ṭuḍu do Amnura Mission Primary School re Maraṅ Mahasoe (Head master) lekate amdaj pegel (30) serma dạyikre tahẽkate gidrạe paṛhaoakat́ koa. Gidrạko oloḱ paṛhaoḱ sećte sẽṛa ko lạgit́ nijaḱ jumi jaega dan katet́ benao rakaṕkeda Johahar Sarkari Parimary School. Inạkatet́ hõ adivasi sãotra lahanti lạgit́ aema lekan ṭhãona ńutumte nijaḱ jumikoe dan akada. Bangdesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) ạyur lahantire aema go̠ṛo̠ kạmiko̠ menaḱtaea. Enạ chaḍa ho̠ aćaḱ aḍepase ṭoṭhakore mit́ monj jumijaega soso̠ṅić ạmin e̠ hisạbte ho̠ṛko̠ ṭhen mo̠nj namḍak tahekantaea. Sikhnạt re nonka goṛo ar kạmi lạgit́ Chapainawabganj sadar Upajila Prosaon 2019 sermare Marsal uduḱan ho̠ṛ se ‘Alor Pothik’sonmane emadea. Uni do somaj reaḱ aema lekan bạṛićaḱ ko bạgi kate somaj se sãota laha idi lạgit́ ạḍi maraṅe kạmi akada. Gujuḱ o̠kte uni do aćren jiwi juri, 4 koṛa ar 3 kuṛi, goṛom gidrạ selet́ aema peṛa pạrbhạko bạgiat́koa.




Sohid mãhã Se Gogo Pạrsi Mãhã

Sanam hoṛ ge bon khojoḱa nijeraḱ mit́ṭen sạdhintet́ do. Ar ona khạtir aboaḱ Bangladisom sạdhin lạgit́ aboren aema boeha misera ko akoaḱ jiwi hõ ko em akada. Bangladisom ren baṅgali ko do akoaḱ gogo pạrsi lạgit́ 1952 serma reaḱ 21 February hiloḱ akoaḱ jiwi ko alaeleda. Ar niạ ghoṭona do khạli abo disom ren moto lạgit́ disạ doho din do baṅ bickom goṭa dhạrti ren hoṛko disạ ruạṛeda arko monoteda. Ente dhạrtire ar oka disom reaḱ itihas re baṅ ńamoḱa je jãhãe jạt akoaḱ gogo pạrsi lạgit́ jiwi ko alaeakada. Apnar Gogo pạrsi dulạṛ ar ona lạgit́ jiwi alae khạtir Jatisongho (United Nation) reaḱ UNESCO do 1999 sermare 21 February do goṭa dhạrti reaḱ gogo pạrsi mãhã mente ko ghosona keda. Niạ do baṅgali jạti ko lạgit́ mit́ṭen goroban kangea. Ar 1999 serma khon nit hạbić jao bochor 21 February do International Mother Language Day hisạbteko manoteda ạḍi rạskạ manot salaḱge. Onate 1952 serma re ona din ńutumte kobi Abdul Gopphar Chowdory mit́ṭen onoṛhẽ ol akada,-

Amar vayer rokte raṅgano ekuse February

Ami ki bhulte pari.

Chele hara soto mayer oshru goraye February

Ami ki bhulte pari.

Ar abonaḱ jionre onko boeha ko tis hõ  babon hiṛiń daṛeakoa.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan joto sikhnạt ṭhaõna re gogo pạrsi mãhã ạḍi man salaḱko manot keda. Gogo pạrsi ńutumte Lukhibar (20 February) Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re chobi ãkao, onol (rochona) oloḱ, onoṛhẽ haparao hoe purạuena. Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School ar St.Andrew’s Jonior High School ren pạṭhuạ gidrạko Noa haparao reko selet́lena.

Sanam pạṭhuạ gidrạko ạḍi rạskạ ar kurumuṭu salaḱ haparaoreko selet́lena. Ente noa haparaore jit akan gidrạko lạgit́ tahẽkana bises kuṛại. Gogo pạrsi mãhã manot akhṛa re manotan peṛa lekate selet́e tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, SIL International Bangladesh ren Rajshahi Area Manager Nikolas Murmu, Amnura Mission manḍer hapṛam David Dhonai Hembrom, ona sãote selet́ko tahẽkana School ren Mahasoe selet́ eṭaḱ ko. Manotan ko do haparao re jit akan gidrạko talare kuṛạiko em hạṭińkeda. Ạḍi napaete gogo pạrsi mãhãko manot keda.




Ạdibạsi Pạṭhua Gidrạkoaḱ Ar Ạdibạsikoaḱ Jumi Jaega Jobor Dokhol Ar Koclon Birudre Manwa Tonol

“NCTB hotete ạdibạsi katha bạtil ar 15 January Dhaka re ạḍibạsi pạṭhuạ gidrạko ar ạdibạsikoaḱ jumi jaega jobor dokol ar koclon birudre manwa tonol do hoe purạuena. Chapainawabgonj jilạren ạdibạsi hoṛko do Sạnicar (18 January) hiloḱ bela 11 baja jokhen noa manwa tonol akhṛa ar Nobabgonj Sarkari College samaṅreko michilkeda.

Jila Adibasi Forum ren sabha mukhiạ Cornelius Murmu aḱ ạyurte manwa tonol akhṛare kathae roṛkeda, ‘Utarbongo Adibasi Forum ren central komiṭi ren sabha mukhiạ Hingu Murmu, ar sadharon sompadok Ad.Probhat Tudu. Inạ chaḍa hõ akhṛare kathae roṛkeda, Prodip Hembrom, Hindu-Bodho-Oiko porisod ren Sonjib Saha, Jila Puja Udjapon Porisod ren sadharon sompadok Dhanjoy Chattargy, ‘Adibasi Mukti Morcha ren sabha mukhiạ Bishwanath Mahato, Rajowar ren ạyurić Kutila Rajowar, Jatio Adibasi Porisod ren upodesta Bongopal Sardar, Kolhe jạtigosṭhiren ạyurić Rumali Hasda, Jatiyo Adibasi Forum ren Jubo sompadika Monika Soren. Manwa tonol akhṛare sawalia (bokta) ko roṛ sodorkeda, eṭaḱ jãhãn oprom tedo baṅa, eken ạdibạsi lekatege thamgạḍi akanle tahẽna. Onate NCTB selet́ jotowaḱre se joto jaegare jemon oprom do ạdibạsi  tahẽn. Arhõko menkeda, Chapainawabgonj jila selet́ disom reaḱ utar nakha ren adibasi ko cetanre jumi jaega jobor dokhol arko koclon ocoḱ kana. Noako jumi jaega jobor dokhol ar ạdibạsi koclon do bond hoyoḱa. Baṅkhan arhõ maraṅ andolon se manwa tonol do hoyoḱa. Noako babotre sawalia ko do Sarkar kajak dạbi ko baḍae ocokedea.   




 Baṅgladisom Reaḱ Jit Se Phurgạl Mãhã

Teheń do 2024 serma reaḱ 16 December. Mit́ṭen lekha din se bises din kana. Teheń Baṅgladisom reaḱ 54 serma reaḱ jit se phurgạl mãhã kana. 1971 serma reaḱ noa dinre pakistani bahini koaḱ koclon khon rukhiạlena noa disom.

Are (9) cando lạṛhại tayom mucạt́re aema mãyãm ar lajaowaḱko at́kate 1971 serma reaḱ teheń aḱ din (16 December) re mitro bạhini ar mukti bạhini ṭhen Pakistani doḱkhol Bạhiniko bhagao ocoyente bohoḱ kuḍbur kate akoaḱ bhagao ocoḱko aṅgoć keda. Teheńaḱ noa rạskạ din ńutumte goṭa Baṅgladisom ren hoṛko, sikhnạt gãotako, ạpisko noa mãhãko manoteda.




Everest Burure Pạhil Dhaoe Ãṛgo Rakaṕena Santal Kuṛi Binita Soren

Kukmu do joto hoṛaḱge menaḱa arbon ńeleda menkhan joto okte joto hoṛaḱ kukmu baṅ purạu daṛeaḱa. Oktere somaj se gharońj reaḱ aema lekan jạruṛaḱko khạtirte kukmu khon bon pharakoḱ kana. Ạḍi thoṛa hoṛ menaḱkoa, okoe do akoaḱ joto lekan akoṭ muskilaḱko dea giḍikate akoaḱ kukmu ko purạueda. Onkage Binita Soren hõ hoṛko samaṅre mit́ṭen nạmuna kanae. One uni do aćaḱ taṛam ḍaharre aema lekan tạkićaḱ ko paromkate kukmui purạuket́. Binita Soren do santal ko modre pạhil  maejiu, okoe do Everest burui ãṛgo rakaṕena. Binita Soren do 1987 serma re Jharkhand  naṅgraha, Kharsawan jilạ, Saraikolla thana reaḱ Rajonnagar Block, Paharpur santal atore janamlena.

Atorege iskul paṛhao tayom College calaḱ lạgit́ dinre 25 kilomeṭer ḍuluṅ gạḍite calaḱ hijuḱkan tahẽkana. Ona atoren eṭaḱ kuṛiko do kelas Ten dhạbić paṛhao tayomko baplayet́ko tahẽkana. Menkhan uni do bapla baṅkateće paṛhaoena ar nit Binita Soren do Economics (Orthoniti) re graduate akada.

Mit́din iskul calaḱkan okte TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) buru training lạgit́ mit́ṭen ḍhạrwạḱe ńelkeda ar ona do aćaḱ mone lobdhaokeda. Oṛaḱe hećena ar aćren eṅgat́ apate metat́kinạ, iń hõ noa training doń hataoa. jãhã lekate aćren eṅgat́ apate rạji ocoket́kinạ ar training re selet́ena. Ente ạdibạsi santal hoṛ doko tayomgea Binita hõ kạuḍi sećte aema lekan tạkićaḱaḱre paṛaoen rehõ bae as chuṭạulena. Bickom murukte aćaḱ kukmu ḍaharte taṛam idikeda. TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) 2012, adom adom Everest aswariạ (arohi) ko kạuḍi sećte goṛowako lạgit́ ko bondoboskeda ar ona goṛo ńamko modre Binita Soren mit́ hoṛ. 

Binita Soren aḱ kukmu tahẽkana dhạrtire joto khon usul buru Mount Everest (8848 Metre) re rakaboḱ reaḱ. Mucạt́re aema tạkićaḱ ko paromkate 2012 serma reaḱ 26 May do aćaḱ ona kukmu sạriket́a, Bharot disom reaḱ jhạnḍi uḍạukeda 25 serma umerren Binita Soren. Uniaḱ ona kukmu purạure okoe do goṛoko emlen onko sanamko johar are sarhaoket́koa. Nit Binita Soren Executive rural development at Tata steel rural development society re kạmi kana. Binita Soren joto kuṛi hoponko ṭhen mit́ṭen nạmuna kanae. Cedaḱ je, uni hotete aema kuṛi hoponko monre dil ko ńam daṛeaḱa. Ente monre sana tahẽlen khan jãhã tinạḱ hamal kạmiregem jit daṛeaḱa. Mit́ṭen khoboriạ Binita Soren aḱ nawa piṛhi reaḱ thoṛa kathako sodorre nonkae menkeda, “Qualities of determination, persuasion and hard work” are required to be a successful in anything – Engineer, Footballer or Mountaineer. I found my calling in mountaineering. But the values required to achieve your dream remain the same.”




2025 Serma Reaḱ SSC Biḍạu Do April re Ar Jun Mucạt́re Do HSC

Darakan 2025 serma reaḱ SSC ar ona man reaḱ biḍạu do April cando ehoboḱa. Inạ chaḍa hõ HSC biḍạu do Jun reaḱ mucạt́ hapta ehoṕ daṛeaḱa.

Aṭhwar hiloḱ (27 October) sikhnạt prosason ren kạmiạko ar Dhaka madhomik ar uchomadhomik sikhnạt board ren kạmiạko noa khobor ko baḍae ocokeda.

Dhaka board ren bidạu ńel jujutić Professor Abul Basar doe menkeda, nia  dhao do March cando roja hoyoḱa. Ar onka leka 31 March baṅkhan 1 April Eid-Ul-Fitar hoyoḱa. Onate roja ar Eid chuṭi tayomge SSC biḍạu do hoyoḱa. Onka leka saṕṛao calaḱ kana. Arhõe baḍae ocokeda, 7 Jun do Eid-Ul-Azha hoyoḱa, ar onate Jun reaḱ mucạt́ haptage HSC bidạu do ehoṕ daṛeaḱa.   

 




HSC Biḍạure GPA-5 Ko Ńamkeda 1 Lakh 45 Hajar 911

Nes bochor metaḱme 2024 serma reaḱ HSC biḍạu jo sodorena. Teheń Moṅgolbar (15 October) 11:00 baja jokhen nij nij sikhnạt ṭhãona ar Online re mit́ dhaote biḍạu jo do sodor akana. Niạ dhao 9 goṭen sadharon sikhnạt board, Madrasa ar Karigori sikhnạt board jotote 11 goṭen board re pas har do hoyoḱ kana 77.78. 

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Onko modre niạ dhao do GPA-5 ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạkoaḱ soṅkha do hoyoḱ kana 1 lakh 45 hajar 911.




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 15 October

Calaoen serma reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do darakan 15 October sodoroḱa mente Anto:sikha board ren sabha mukhiạ ar Dkaka Sikhnạt board ren Chairman Professor Topon Kumar sarkare baḍae ocokeda.

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Pạhil dhapte sodor akan routine lekate 8 din biḍạu hoe tayom thoṛa muskil metaḱme pạṭhuạkoaḱ andolon karonte bidạu do bondlena. Inạkate 18 July do joto biḍạu bond utạrena. Sikhnạt Montronaloy doe baḍae ocokeda je, bidạu hoe akan bisoe ko reaḱ khata do tojbij katet́, ar sarećaḱ metaḱme bidạu baṅ hoe akan bisoe ko reaḱ do SSC ar ona man reaḱ bidạu jote grade point niṭ katet́ HSC biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.     




Gel Eae (17) Goṭen Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Teheń Lukhibar (3 October) gel eae (17) goṭen ṭoṭhare hoe-dak heć daṛeaḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda. Onare arhõ men akana, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Dhaka, Mymensingh, Faridpur, Jossore, Kushtia, Khulna, Barisal, Putuakhali, Noakhali, Comilla, Chottogram, Coxsbazar, ar Sylhet, ṭoṭha sećte dạkhin-purub nakha khonaḱ ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe selet́ daḱ hõ heć daṛeaḱa.                                                  




Pạihạwan Sagaṛe Ńamkeda Boroć Kaṭawan Roni Murmu

Calaoen 16 September Pạihạwan sagaṛe ńamkeda Sapahar upojilạ reaṅ Lokkhipur Dighipara santal atoren are (09) serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Pạihạwan sagaṛ ńamkate iskul calaḱ reaḱ kukmu hõ purunentea.

Noa pạihạwan sagaṛ doe emena Besarkari songstha Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar National Agency for Green Revolution (NAGR) songstha Chapainawabgonj Amnura Mission bibhag seć khon. Noa okte Chapainawabgonj khon seṭer akan National Agency for Green Revolution (NAGR) ren ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren upodesta (adviser) doe menkeda, calaoen sạnicar (14 September) Kalbela sombad do mẽt́re paṛaoadińa. Khan ona sombad paṛhao tayom ạḍigeń bhabnayena. Onate mit́ dhao ńele lạgit́ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission khonaḱ boroć kaṭawan Roni Murmu aḱ oṛaḱteń heć seṭerena mit́ṭen pạihạwan sagaṛ emae lạgit́.  Ona sãote uni do sarkar ar sãotaren mit́bar daman se guni hoṛko nui tuạr gidrạ sorre teṅgon se goṛawae lạgit́e nehõrat́koa.

Roni ren lạṭu go Sonoti Murmu (62) doe lại sodorkeda, bargel (20) serma lahare jãwãetet́ doe goć akana. Hoponera hõ bạnuitaea, ṭaka paesa hõ bạnuḱa. Gharońjre ạḍi ṭonṭa, arhõ ona talare menaea boroć kaṭawan ṭuạr gidrạ Roni. Uni do ạḍi nacar dosare menaea mente lại saḍekeda.Okoe do noa pạihạwan sagaṛe emket́, Roni ać lạṭu do onko ạḍi ãṭe sarhaoket́koa. Roni ać nanaren koṛa Borson doe menkeda, noa pạihạwan sagaṛ ńamkate ạḍi bhage hoyena. Cedaḱ je, laha leka iskul se bajar calaḱre baṅ haronoḱ hoyoḱa. Pạihạwan sagaṛ ńamkate Roni Murmu do rạskạte menkeda, bạṅ taṛam daṛeaḱa, pạihạwan sagaṛiń ńamkeda. Nit́ khon do noa sagaṛre dećkate iskulteń calaḱa, aema jaega doń dãṛã daṛeaḱa.

Inạ chạḍa hõ Amnura Rotary Community Core ren sabha mukhiạ ar NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe baḍae ocokeda noa besarkari songstha do Chapainawabgonj jilạ selet́ turui (6) goṭen jilạre sãota se samajik lahantire kạmikana. Noa songstha do tayom akan hoṛko talare sikhnạt, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ạḍi jhũke kạmi idieda. Ona okte Kalbela Chapai protinidhi Abbul Hayat Sahin, Kalbela sapahar Prodip Saha selet́ arhõ aema hoṛ do seṭerko tahẽkana.