Everest Burure Pạhil Dhaoe Ãṛgo Rakaṕena Santal Kuṛi Binita Soren

Kukmu do joto hoṛaḱge menaḱa arbon ńeleda menkhan joto okte joto hoṛaḱ kukmu baṅ purạu daṛeaḱa. Oktere somaj se gharońj reaḱ aema lekan jạruṛaḱko khạtirte kukmu khon bon pharakoḱ kana. Ạḍi thoṛa hoṛ menaḱkoa, okoe do akoaḱ joto lekan akoṭ muskilaḱko dea giḍikate akoaḱ kukmu ko purạueda. Onkage Binita Soren hõ hoṛko samaṅre mit́ṭen nạmuna kanae. One uni do aćaḱ taṛam ḍaharre aema lekan tạkićaḱ ko paromkate kukmui purạuket́. Binita Soren do santal ko modre pạhil  maejiu, okoe do Everest burui ãṛgo rakaṕena. Binita Soren do 1987 serma re Jharkhand  naṅgraha, Kharsawan jilạ, Saraikolla thana reaḱ Rajonnagar Block, Paharpur santal atore janamlena.

Atorege iskul paṛhao tayom College calaḱ lạgit́ dinre 25 kilomeṭer ḍuluṅ gạḍite calaḱ hijuḱkan tahẽkana. Ona atoren eṭaḱ kuṛiko do kelas Ten dhạbić paṛhao tayomko baplayet́ko tahẽkana. Menkhan uni do bapla baṅkateće paṛhaoena ar nit Binita Soren do Economics (Orthoniti) re graduate akada.

Mit́din iskul calaḱkan okte TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) buru training lạgit́ mit́ṭen ḍhạrwạḱe ńelkeda ar ona do aćaḱ mone lobdhaokeda. Oṛaḱe hećena ar aćren eṅgat́ apate metat́kinạ, iń hõ noa training doń hataoa. jãhã lekate aćren eṅgat́ apate rạji ocoket́kinạ ar training re selet́ena. Ente ạdibạsi santal hoṛ doko tayomgea Binita hõ kạuḍi sećte aema lekan tạkićaḱaḱre paṛaoen rehõ bae as chuṭạulena. Bickom murukte aćaḱ kukmu ḍaharte taṛam idikeda. TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) 2012, adom adom Everest aswariạ (arohi) ko kạuḍi sećte goṛowako lạgit́ ko bondoboskeda ar ona goṛo ńamko modre Binita Soren mit́ hoṛ. 

Binita Soren aḱ kukmu tahẽkana dhạrtire joto khon usul buru Mount Everest (8848 Metre) re rakaboḱ reaḱ. Mucạt́re aema tạkićaḱ ko paromkate 2012 serma reaḱ 26 May do aćaḱ ona kukmu sạriket́a, Bharot disom reaḱ jhạnḍi uḍạukeda 25 serma umerren Binita Soren. Uniaḱ ona kukmu purạure okoe do goṛoko emlen onko sanamko johar are sarhaoket́koa. Nit Binita Soren Executive rural development at Tata steel rural development society re kạmi kana. Binita Soren joto kuṛi hoponko ṭhen mit́ṭen nạmuna kanae. Cedaḱ je, uni hotete aema kuṛi hoponko monre dil ko ńam daṛeaḱa. Ente monre sana tahẽlen khan jãhã tinạḱ hamal kạmiregem jit daṛeaḱa. Mit́ṭen khoboriạ Binita Soren aḱ nawa piṛhi reaḱ thoṛa kathako sodorre nonkae menkeda, “Qualities of determination, persuasion and hard work” are required to be a successful in anything – Engineer, Footballer or Mountaineer. I found my calling in mountaineering. But the values required to achieve your dream remain the same.”




2025 Serma Reaḱ SSC Biḍạu Do April re Ar Jun Mucạt́re Do HSC

Darakan 2025 serma reaḱ SSC ar ona man reaḱ biḍạu do April cando ehoboḱa. Inạ chaḍa hõ HSC biḍạu do Jun reaḱ mucạt́ hapta ehoṕ daṛeaḱa.

Aṭhwar hiloḱ (27 October) sikhnạt prosason ren kạmiạko ar Dhaka madhomik ar uchomadhomik sikhnạt board ren kạmiạko noa khobor ko baḍae ocokeda.

Dhaka board ren bidạu ńel jujutić Professor Abul Basar doe menkeda, nia  dhao do March cando roja hoyoḱa. Ar onka leka 31 March baṅkhan 1 April Eid-Ul-Fitar hoyoḱa. Onate roja ar Eid chuṭi tayomge SSC biḍạu do hoyoḱa. Onka leka saṕṛao calaḱ kana. Arhõe baḍae ocokeda, 7 Jun do Eid-Ul-Azha hoyoḱa, ar onate Jun reaḱ mucạt́ haptage HSC bidạu do ehoṕ daṛeaḱa.   

 




HSC Biḍạure GPA-5 Ko Ńamkeda 1 Lakh 45 Hajar 911

Nes bochor metaḱme 2024 serma reaḱ HSC biḍạu jo sodorena. Teheń Moṅgolbar (15 October) 11:00 baja jokhen nij nij sikhnạt ṭhãona ar Online re mit́ dhaote biḍạu jo do sodor akana. Niạ dhao 9 goṭen sadharon sikhnạt board, Madrasa ar Karigori sikhnạt board jotote 11 goṭen board re pas har do hoyoḱ kana 77.78. 

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Onko modre niạ dhao do GPA-5 ko ńam akat́ pạṭhuạ gidrạkoaḱ soṅkha do hoyoḱ kana 1 lakh 45 hajar 911.




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 15 October

Calaoen serma reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do darakan 15 October sodoroḱa mente Anto:sikha board ren sabha mukhiạ ar Dkaka Sikhnạt board ren Chairman Professor Topon Kumar sarkare baḍae ocokeda.

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Pạhil dhapte sodor akan routine lekate 8 din biḍạu hoe tayom thoṛa muskil metaḱme pạṭhuạkoaḱ andolon karonte bidạu do bondlena. Inạkate 18 July do joto biḍạu bond utạrena. Sikhnạt Montronaloy doe baḍae ocokeda je, bidạu hoe akan bisoe ko reaḱ khata do tojbij katet́, ar sarećaḱ metaḱme bidạu baṅ hoe akan bisoe ko reaḱ do SSC ar ona man reaḱ bidạu jote grade point niṭ katet́ HSC biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.     




Gel Eae (17) Goṭen Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Teheń Lukhibar (3 October) gel eae (17) goṭen ṭoṭhare hoe-dak heć daṛeaḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda. Onare arhõ men akana, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Dhaka, Mymensingh, Faridpur, Jossore, Kushtia, Khulna, Barisal, Putuakhali, Noakhali, Comilla, Chottogram, Coxsbazar, ar Sylhet, ṭoṭha sećte dạkhin-purub nakha khonaḱ ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe selet́ daḱ hõ heć daṛeaḱa.                                                  




Pạihạwan Sagaṛe Ńamkeda Boroć Kaṭawan Roni Murmu

Calaoen 16 September Pạihạwan sagaṛe ńamkeda Sapahar upojilạ reaṅ Lokkhipur Dighipara santal atoren are (09) serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Pạihạwan sagaṛ ńamkate iskul calaḱ reaḱ kukmu hõ purunentea.

Noa pạihạwan sagaṛ doe emena Besarkari songstha Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar National Agency for Green Revolution (NAGR) songstha Chapainawabgonj Amnura Mission bibhag seć khon. Noa okte Chapainawabgonj khon seṭer akan National Agency for Green Revolution (NAGR) ren ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren upodesta (adviser) doe menkeda, calaoen sạnicar (14 September) Kalbela sombad do mẽt́re paṛaoadińa. Khan ona sombad paṛhao tayom ạḍigeń bhabnayena. Onate mit́ dhao ńele lạgit́ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission khonaḱ boroć kaṭawan Roni Murmu aḱ oṛaḱteń heć seṭerena mit́ṭen pạihạwan sagaṛ emae lạgit́.  Ona sãote uni do sarkar ar sãotaren mit́bar daman se guni hoṛko nui tuạr gidrạ sorre teṅgon se goṛawae lạgit́e nehõrat́koa.

Roni ren lạṭu go Sonoti Murmu (62) doe lại sodorkeda, bargel (20) serma lahare jãwãetet́ doe goć akana. Hoponera hõ bạnuitaea, ṭaka paesa hõ bạnuḱa. Gharońjre ạḍi ṭonṭa, arhõ ona talare menaea boroć kaṭawan ṭuạr gidrạ Roni. Uni do ạḍi nacar dosare menaea mente lại saḍekeda.Okoe do noa pạihạwan sagaṛe emket́, Roni ać lạṭu do onko ạḍi ãṭe sarhaoket́koa. Roni ać nanaren koṛa Borson doe menkeda, noa pạihạwan sagaṛ ńamkate ạḍi bhage hoyena. Cedaḱ je, laha leka iskul se bajar calaḱre baṅ haronoḱ hoyoḱa. Pạihạwan sagaṛ ńamkate Roni Murmu do rạskạte menkeda, bạṅ taṛam daṛeaḱa, pạihạwan sagaṛiń ńamkeda. Nit́ khon do noa sagaṛre dećkate iskulteń calaḱa, aema jaega doń dãṛã daṛeaḱa.

Inạ chạḍa hõ Amnura Rotary Community Core ren sabha mukhiạ ar NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe baḍae ocokeda noa besarkari songstha do Chapainawabgonj jilạ selet́ turui (6) goṭen jilạre sãota se samajik lahantire kạmikana. Noa songstha do tayom akan hoṛko talare sikhnạt, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ạḍi jhũke kạmi idieda. Ona okte Kalbela Chapai protinidhi Abbul Hayat Sahin, Kalbela sapahar Prodip Saha selet́ arhõ aema hoṛ do seṭerko tahẽkana.




Pạihạwan sagaṛ bạnuḱte iskul calaok̕ baṅ hoyok̕ kana Boroć katawan Roni Murmu aḱ

Naogao reak̕ Sapahar upojila reaṅ Lokkhipur Dighipara santal ato̠re̠n 09 serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Nui gidra do̠ janam kho̠n ge boroć janga niạ harak̕ kana.

Roni Murmuren ać lạṭu go Sonoti Murmu (62) laekeda aćren gidra hembrom ar Kạrtik Murmu ren koṛa kanae nui Roni do. Aćren hoponera Menota Hembrom bhạrti hoṛmo tahekan okte uniaḱ gharońj re  ạḍi obhab paṛaoat́kinạ, oṛak̕re jo̠mńũ baṅtahekantakina  un okte menota do ona gharońj khone dạṛkeda ar gidrạ janam bar serma tayo̠me ruạṛena. Menkhan oṛaḱ heć kate ać jawãe do̠ bae ńamlede. Uni ren jawae doe goć bagiadieae. Onate unire hanhartet́ tako ona oṛak̕re bako rakaṕ ocoadea

Menota do gidrạwante jãwãe oṛak̕ binnạkuṛi kho̠n gogo oṛaḱe heć ruaṛena. Onḍe hõ haro̠n ko̠sto ar onate gidrạ doho gidikate bharot diso̠mte calaoena.  Gidrạ Roni do haraḱe ehoṕ ena reṅgeć talare boroć jaṅgawante. Uni ren gogo babawak̕ NID card begorte sarkak̕  kho̠n jahan goṛo nit hạbić bae ńameda. Roni ać nanaren koṛa Borson do uni darabaṛae lạgit́ kaṭh reaṅ gạḍi benao akadea ar onate onko khon 4 kos jhạl bajartei ṭhelao idiyea koe baṛea lạgit́. Roni kuliledi re meneda ạḍi kosṭo hoyoḱa daṛan onate iskul bạń calao daṛeaḱa mit́ṭen pạihạwan gạḍiń ńamlekhan iskulte paṛhaoḱ iń calao daṛeaḱa.




Teheń baṅ jhijoḱ kana pạhil sikhnạt iskul

Teheń robibar 04 august 2024 diso̠m reaḱ Pạhil sikhnạt saota se iskul ko do baṅ jhijogoḱ kana. Teheń sạnicar diso̠m re calaoḱ kan muhim dosa khạtir diso̠m reak joto pạhil sikhnạt ( Primaŕ School) baṅ jhijoḱ kana mente baḍae ocoḱkana prathomik  ar gonosikkha socib.

Robibar 04 august 2024 kho̠n diso̠m reaḱ sanam sarkari pạhil sikhnạt iskul ko jhić reaḱ e goṭa leda Sarkar. Menkhan 12 goṭen siṭi corporason ar Narsindi jilạ reaḱ pouro ṭoṭha chaḍa diso̠m reaḱ eṭaḱ iskul se sikhnạt saotako jhić reaṅ katha tehe kana.

July  cando̠ reaḱ 17 tạrik kho̠n  goṭa diso̠m reaḱ iskul college ko bonde lại sodo̠r leda sarkar. Koṭa aro reaṅ lạṛhạe niạ diso̠m ren ạn rukhiạ palṭon k oar chatrolig tuluć sikhnạt koaḱ lạṛhạe ńapam khạtir  iskul college ko bond reaṅ hokum doe jạhir leda sarkar. Niạ tayom ge diso̠m reaḱ  sanam private ar public university ko bondkeda.

 




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã

Teheń Do Goṭa dhạrti poribes mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko leka Baṅgladisom hõ teheń aḱ noa bises mãhã doe manotet́ kana. Poribes mãhã ńutumte sarkari-besarkari songothon aḱ udjogte ạḍi lekan kạmihora do hatao akana. Noa bochor re Poribes mãhã reaḱ mul jos se bohoḱ katha do kana, ruạr abon jumi-joma, rokao abon hahaṅkar. 1972 serma khon jatisoṅgho do noa Poribes mãhãe manao ạguiet́ kana. Onka leka jao bochor reaḱ 5 June do Goṭa dhạrti poribes mãhã manotoḱ kana.

Disomre kom cabaḱkana bir gajaṛ ar hạriạṛ dare nạ̃ṛĩ:

Mit́ṭen disomre Poribes mońj dohoe lạgit́ kom se kom 25% bir gajaṛ do tahẽn jạruṛ rehõ Baṅgladisom redo moṭ ayoton reaḱ 15.58% ṭoṭhare bir gajaṛ menaḱa.

Washington gobesona ṭhaõna World Resources Institute hotete ạyuroḱkan Platform Global Forest Watch aḱ khobor lekate, 2001 khon 2023 serma dhạbićte Baṅgladisomre bir gajar toṭha kom akana amdaj 6 lakh 7 hajar 620 akor. Niạ okte laha khon 14% ge bir gajar do kom akana. Inạ modre bạṛti kom akana 2017 sermare amdaj 70 akor. Baḍae abon je dare nạ̃ṛĩ komoḱkante disomre ạḍi ãṭ lolo setoṅ bujhạuḱ kana. Ente tinạḱgan dare nạ̃ṛĩ jạruṛa inạḱ do bạnuḱa. Disomren hoṛko akoaḱ jạruṛ leka emanteaḱ kạmi lạgit́ dareko maḱeda. Menkhan ona bodolte okoege dare ar bako rohoeda. Nonkate poribes do din dinte bạṛić idiḱ kana. Poribes bańcao se rukhiại joto hoṛaḱge jạṛuṛ ḍher ḍher dare nạ̃ṛĩ rohoe. Endẹkhan nonkate aboaḱ  poribes do mońj tahẽ daṛeaḱa.




Teheń Khon Nawa Damte Ạkhrinoḱ Kana Ḍigel-Peṭrol-Octane

Disomre joto lekan juluḱ sunum reaḱ dam ḍherena. Liṭer re Ḍigel ar Kerosine reaḱ dam 75 paesa, Peṭrol ar Octane reaḱ dam liṭer re 2.5 ṭaka ḍherena. Nawa dam do teheń Sạnicar (1 June) khonge niṭ akana. Juluḱ sunum reaḱ dam niṭ kate calaoen Lukhibar do mit́ ḍhạrwạḱ ko jạhirkeda Bidut, jalani ar khonij sompit montronaloy (Ministry of Power, Energy and Mineral Resources).

Ḍhạrwạḱ lekate, Dịgel ar Kerosine reaḱ dam liṭer re 107 ṭaka khon 1 paesa ḍherente 107 ṭaka 75 paesa, Peṭrol reaḱ dam hõ liṭer re 124 ṭaka 50 paesa khon 2.50 ṭaka ḍherente 127 ṭaka ar Octane reaḱ dam do 128.50 ṭaka khon 2.50 ṭaka ḍherente 131 ṭaka niṭena. Noa nawa dam do teheń khonge ehoṕena.