CEHAO AṚAṄ

Bạnuḱkoa,

Gại ḍaṅgra goṛare;

Lajao so̠ro̠m bạnuḱa,

Nahaḱ kuṛi-koṛare.

 

Hanko to̠ra,

Pante pitạt́ ko̠ke̠re;

Titiko sapaṕkan,

Siń ńindạ o̠kte̠re.

 

Bạnuḱa lajao so̠ro̠m,

Bạnuḱa man-mano̠t ijạt;

Cekatepe noṅkankan,

Mase̠ ape Ho̠ṛ ho̠po̠n jạt?

 

Alom mitạń,

Amaḱ do̠ ce̠t́ calaḱkana?

E̠ke̠n hudiso̠ḱkạnạń;

Santal so̠maj reaḱ ijạt calaḱkana.

 

Amaḱ ińaḱ Santal so̠maj,

Ạḍige sapha soṛa;

Hudispe gaṇḍonpe,

Nit ardo̠ bạń ro̠ṛa.




KUṄKẠL OṚAK̕

Oṛak̕ bhitre,

Laṭkaoakan kuṅkạl oṛak̕,

Menak̕pe pase̱c̕ hudisre;

Baṅkana noa oṛak̕ ho̱ṛak̕.

Binạ kham khuṇṭite,

Binạ se̱ne̱r batate;

Mõ̱ńjge le̱ńje̱r ńe̱loKre,

Benaoakan hasate.

Celem metae nui kuṅkạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ suṅkhạl;

Benaoakat̕e ạḍi jhukạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ mạhkạl.

Sạrige nui do̱ kạrigo̱l,

Mõ̱ńjge ńe̱lok̕re o̱no̱l-bo̱no̱l;

Gaṛhaoakat̕ae hasate to̱l,

O̱mo̱no̱k̕ko ac̕leka noa oṛak̕ mo̱ho̱l.




Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã

Calaoen 8 September 2025 St. Andrew’s Junior High School re ạddi jak-jomok selet́ko manao ganao keda Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã. Noa sapṛao ar kạmi hora purạu reko tãhe kana SIL Bangladesh ar National Agency for Green Revolution. Disom ar jạt reak̕ jo̠to̠ lekan ạri-cạli do̠ begor sikhnạt nagraha begor do̠ baṅ hoe daṛeak̕a. Ona reaḱ jạruṛ bujhạu lạgit́ ar sikhnạt ko uskur lạgit́ UNESCO do̠ jao serma 8 september hiloḱ ‘Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã’ ko manaoeda. Noa din do 1966 sal reaḱ 26 october hiloḱ UNESCO reaḱ 14 tạrik session re jạhirlena. ar 1967 sal khon noa din do jao serma ạḍi jomokte manaoḱ kana. Sạdhin tayom Baṅladisom re hõ noa din manaoḱ kana. Noa dhạrti jakat sạhi mãhã do UNESCO hotete jạhir akana ar   ona reaḱ udgạu do hoyoḱ kana pạṭhuạko, jạt ar somaj lạgit́ paṛhaoḱ reaḱ jạruṛoḱaḱ ko sodor lạgit́.

Tarik: 8 September

Udgạu: Dhạrti reaḱ ạri-cạli babot́ cet́et́kanko cet́ako.

Saṅgọṭhọn: Mit’ Jọm Siknạt, Bigganik ar Sanskritik Soṅgọṭhọn (UNESCO)

Itihas: UNESCO do̠ pạhil dhao 1966 salre noa din ko manao leda ar noa din do̠ pạhil dhao 1967 salre ko manao leda.

Gapalmarao re ạḍi bhage kathako roṛ sodor keda. Baḍae geabon je Sạhi reaḱ marsal jạpit́ kate  aboaḱ somaj ạḍi rạskạ ar bhage lạgit́ kạmi hoyoḱ tabona. Onkage sạhi do jion reaḱ aboaḱ ạyur kana, oka do sạri ḍạr re calao lạgit́te goṛoabona ar jion reaḱ jite ạgu eda.

Teheńaḱ noa Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã sećte aboaḱ somaj re sanam hoṛkoaḱ sikhnạt ạidạribon sạbit ocoe tabonpe.

Sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ ato reaḱ khon 10 hạṭiń/percent khon hõ bạṛti gea. Ato oṛaḱ reaḱ́ ạri-cạli do̠ 74.6%, menkhan sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ 84.8%. Ona modre Santal koaḱ do jahan survey se report do baṅ ńam akana. Menkhan ńelogoḱ kana sedai ren goṛomba goṛomgo ar gogo babako chaḍa sanamko geko sạhi daṛeyaḱ kana. Nit̕ okte moca katha tebon ńel lekhan ńelok̕ kana, ḍher kaete sanam ho̠ṛ̣ge sạhi daṛeak̕a Bangladesom santal jạtiạriko. Ińaḱ huḍiń okte re disaet kana je, Bangladesom re Santalko ato oṛaḱ kore Santali mahasoe hotete 1991 salre aboak̕ pạhil sikhnạt do̠ ạḍi jạruṛge hoelena. Nit do̠ pạhil ar maṛaṅ iskul kore begor gạlti te̠ puthi ko̠ e̠mo̠ḱ kana ar kuṛi ko̠ lạgit́ scholarship hõ̠ menak̕a. Aboak̕ ạn renak̕ 17 goṭen ạn re 6 khon 10 serma umer ren gidrạko begor kạmi kate ạḍi jạruṛan sikhnạt em reaḱ jor em akana. Noa ko do̠ paṛhao̠ḱ bạṛti lạgit́ bhage kạmi kana.

Mucạt́ re noa geń disạ ariń uihạr ocobona je, “Siknạt somaj benao lạgit́ abo do mit́kate kạmi ar sanamko siknạt lạgit́ kurumuṭu jạruṛa.” Mit̕ disom reak̕ uskur do̠ ạḍi jạruṛte paṛhaoḱ sãote joṛao menak̕a. ‘Aema pạrsi paṛhaoḱ, bhage jion reaḱ garanṭi’ reaḱ noa ạidạri do̠ ạḍi jạruṛ gea.




ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.




OṚAḰ AḌEPASERE SẠBJI CAS

Ho̠ṛmo̠ reak̕ jo̠m  lạgit̕ ar ho̠ṛmo̠ ạḍi din bahaoḱ ar mo̠ńj dohoe lạgit̕ aboak̕ dinạm jo̠m re aema lekan jom ńuak̕ jinis bon jomet̕ kana. Nit do̠ Baṅladisạm reaḱ ạḍi maraṅ muskil do̠ hoyoḱ kana ạḍi jạruṛan jom-ńu, menkhan abo do̠ jom-ńu reaḱ́ apnar ạidạri/khusi bon ńam akada.

Abo do̠ o̠ṛaḱ ạḍepasere alga tege ạḍi lekan sạbji cas kate aboaḱ hoṛmo reaḱ́ jạruṛoḱ aḱ kobon ńam purạu daṛeaḱa. Aboak̕ se ho̠ṛkoak̕ hasa/jaega-j́umi do̠ ạḍi tho̠ṛa gea, onate gharońj reak kuḍạm aṛe ar oṛak̕ reak̕ sorkore ạḍi jạruṛok̕kan anaj se sạbji reak̕ algatege bon cas daṛeak̕a. Noa lekate apnar gharońjren sanam ko lạgit́ ạḍi bhage ar ạḍi mońj hoṛmo ar mon bon ńam daṛeaḱa.

FAO reaḱ katha lekate dinạm mit́ hoṛ lạgit́ 220 gram sạbji ạḍi jạruṛa. Menkhan abo disomre do ona reaḱ adha hõ baṅbon jom ńamet́ kana. Onate noa reṭ bạṛti lạgit́ oṛaḱ aḍepasere sạbji cas ạḍi jạruṛaḱ.

Disom ren aema reṅgeć nacar hoṛkoaḱ pusṭi jom-ńu purun lạgit́ te oṛaḱ aḍepasere nana hunạr sạbji cas reaḱ ạḍi jạruṛ menaḱa. Ente sanam lekan sạbjire aema khandan buluṅ ar Viṭamin kodo menaḱa, one oka do aboaḱ hoṛmo mońj ar niropon dohoe lạgit́ ạḍi jạruṛa.

Oṛaḱ sor reaḱ khạli jaegakore aema lekan sạbji ạḍi algate cas kate aboaḱ hoṛmo reaḱ pusṭi apnar tebon purun daṛeaḱa.  Nonkate upjạu sạbji do bis/kiṭnasok  se jahan tejo gujuḱ ran chaḍa upjạuḱte aboaḱ hoṛmore sapha se nirapod jomaḱ lekatebon jom-ńu daṛeaḱa. Ente niạ okte rebon ńel lekhan bajarre aema lekan bis/ ran/kiṭnasok lagao sạbji hoṛko kiriń kateko jom-ńueda ar onkate hoṛmore aema lekan rogteko jạbunoḱ kana. Noa obostare oṛaḱ aḍepasere sạbji casge sanam khon bhage utạr pontha kana.

Abo hõ̠ ato reaḱ o̠ṛaḱ sor re kạṭic̕ kạṭic̕ jaega kore aema lekan sạbji bon cas daṛeak̕a, eken aboak̕ hoṛmo reak’jạruṛ purun lạgit̕ do̠ baṅ, bajar re ạkhriń kate aboaḱ gharoń reaḱ kạuḍi reaḱ eṭaḱ jạruṛoḱaḱ́ kobon goṛo daṛeaḱa

Noa Bhador Cando do thoṛa sạbji cas reaḱ ạḍi bhage okte kana. Noa cando rege agam rabaṅ din reaḱ thoṛa sạbji jeleka: Sakam kopi, baha Kopi, Ol kopi, beṅgaṛ, Ṭamaṭol,Hotot́,Malhan aṛaḱ, Mulạ emanteaḱ.sạbji reaḱ itạ bon rohoe daṛeaḱa.

Ona iạte sanam boeha miserako pe uskur ocoḱ kana delabon abo koaḱ oṛaḱ aṛete jạruṛanaḱ aṛaḱ sakam se sạbji bon rohoe joṅa ar aboaḱhoṛmo reaḱ mimit́ jạruṛaḱ kobon puruna ar mit́ bar bạṛtiaḱ ạkhriń kate kạuḍibon jogaṛa.

 




Niropon Hoṛmo

Hoṛmo reaḱ ruạ haso do sanam hoṛkoge ńam bona ar ńam lebon khan jionre ạḍi kosṭo hoyoḱ kana, teheń delabon baḍae lege:  Noa Bạrsạ din se daḱ dinre cet́ko rog-ruạ do ńańam kana, daḱ dinre khoḱ manda ruạ, Meleriạ,Ḍeṅgu,Ṭaiphoeḍ emamnteaḱ ruạ do ńańam kana.

Nit delabon ńela noa rog se ruạ do cekate ńańam kana:-

  1. Khoḱ manda ruạ: Ḍher daḱ iạte hoere lolo reaḱ(tapmatra) bhag komoḱ kan ar reaṛ reaḱ bhag se poriman ḍhroḱkante noako ruạ do asokaete hoyoḱ kana.
  2. Meleria ar ḍeṅgu ruạ: Noa ruạ do asokaete Sikṛĩć khon hoyoḱ kana, Ńel lekhanbon daḱ se bạrsạ din sanam ṭạnḍi lohot́ ar jobjobe lẽoṭage tahente ona ko khon sikṛĩć do ạdiko janamoḱ kana ar onko do hoṛko geret́koa nonkate noako rog se ruạ do hoyoḱ kana.
  3. Ṭaiphoeḍ ruạ: Noa ruạ hõ onkage daḱ ar jom khon hoe pasnaoḱ kana.
  4. Lać Haso ruạ: Noa lać haso ruạ hõ asokaete daḱ jom ńu khonge hoe pasnaoḱ kana. Noa lać reaḱ karon do hoe daṛeaḱa. Dairea, Kolera, emanteaḱ

Noako ruạ khon aosan se teṅgo daram:-

  • Sanam hoṛ jao okte ti se hoṛmo sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • São sãote oṛaḱ duar ar aḍepase sanam ṭhại se jaega ko sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • Sikṛĩć se onko ruạ ko ạguyet́kan tejo se jibanu jemon baṅko upjạuḱ on ate daḱ leḍ se gajaṛko oṛaḱ sor kore baṅ dohoe hoyoḱa.
  • Jạruṛ oktere sikṛić goć ran se spray bebohar jạruṛa.
  • Jomaḱ ńũaḱ ko jaoge sapha/sạphi dohoe jạruṛa,poṭom kaḱ jaruṛa.
  • Ńui lạgit́ sapha daḱ bebohar jạruṛa, poṭom kaḱ jaruṛa.

Noa Bạrsạ dinre sanamko hoṛmo jotonre arhõ aodhanoḱ jaruṛ tabona jemon sanam okte aboaḱ hoṛmo apan/ apin hoṛmo hạṭiń rog/ruạhaso khon pharak rebon doho daṛeaḱ ar ona iạte jaoge daṛeanak ́jomak(pusṭikor) metaḱme hạriạṛ aṛaḱ sakam, sasaṅ bele jo jinisko jom jạruṛabona tobeaneć abo sanamko do niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.




Gobindogonj re Santalko Dal Ocoyena Up Chairman Ṭhen

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạ re santalko upạrte ạḍi bạṛić ghoṭna ghoṭao akana. Santalko dal ocoyena Rajahar Union Porisod Chairman ṭhen. Rajahar union reaḱ Biraṭ Bhuṭo atore hoyakan ghoṭna babot Aṭhwar hiloḱ ńindạ Gobindogonj thanareko nạlis keda mente Gobondogonj thana ren OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda.

Ona ghoṭnate hạn akan Shembala Hembrom (45) ńutuman maejiue nạlis keda. Uni doe menkeda, Sokol hiloḱ santal hoṛko akoaḱ khetre hoṛo rohoeko calaoenre Rofiqul Chairman ar uniren goṛoko onko  hoṛko dal ket́koa.

Khan uniren koṛa Biswanath Soren (25) ar goṛomtet́ koṛa Joyonto Hasda (19) ạḍi kajakkin hạnena. Onko modre Biswanath do Rangpur Medical College Haspatal re bhurti menaea, uni ar aćren goṛomtet́ koṛa do Gobindogonj Upạjilạ reaḱ Sastho Complex re bhurti menaḱkinạ. Arhõe baḍae ocokeda, Rofiqul Chairman ren ać baba Hakim Mondol ar uniren hoponko jal dolil katet́ iń baba Hopna Hembrom ar iń maramba Nodo Hembrom aḱ amdaj 3 akor jumi ko dokhol keda. Noa babotre adalotre mamla hoyenre calaoen 2023 serma reaḱ December re onko birudre eṛe dolil mente pormanena.

Inạkate ona jumi hatao reaḱ aema dhao kurumuṭulena. Menkhan aema lekan tạkić ar akoṭ heć paṛaoena. Nes ona jumire hoṛo rohoele goṭaket́re daḱ emoḱko bondkeda. Uni santal maejiue lạikeda, “calaoen sokolbar (15 August) ona jumire hoṛo rohoele ehoṕena. Ṭhik inạ ghuṛirege Rofiqul Chairman, ar ać boeha Sofiqul ar Mezbaul Islam ar uniren hoṛko ṭheṅga, ladhnawante hećkate dadalko dhurạuena.

Noa babotre Rajahar Union Porisod Chairman Rofiqul Islam doe menkeda, “ noa jumi amdaj 35 serma lahare Hopna Hembrom ṭhen khon iń baba Hakim Mondol-e kiriń hatao akada. Un khongele cas bas ạgueda. Jumi reaḱ joto kagoc ale ṭhen menaḱa.

Uni do arhõe menkeda, “Sokol hiloḱ ona jumire santalko hoṛo rohoeko hećena. Khobor ńamkate onkole baronket́koa. Ona okte iń khon kạṭić boeha Sofiqul Islam bohoḱe bajaoena. Onate uni hõ haspatalre bhurti menaea.”

Gobindogonj Bagda-Farm Bhumi udhar songram komiṭi ren sabha mukhiạ Philimon baskey lại sodorkeda, “Rajabiraṭ ạdivạsi santalkoaḱ amdaj 250 bighạ jumi disom sạdhin tayom aḍepase baṅgaliko aema okte aema lekate jor jobor katet́ko dokhol hataokeda. Ona jumi nit hõ ruạṛ bako  ńam akada.

Noa laha Rofiqul Chairman birudre nes bochor reaḱ 3 January upạjilạ reaḱ Biraṭ ạdivạsi atoren Philimona Hasda (55) ńutuman maejiu ko dal kedea ar oṛaḱ duạṛ hõko lo rapaḱ ket́taea. Noa ghoṭna babotre Pulis Chairman Rofiqul Islamko saṕ kedea. Upạjilạ BNP dol khon hõko oḍok kedea. Menkhan ona mamla khon nit jạminre menaea. OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda, santalko koclon ocoḱkan, dal ocoḱkan reaḱ ghoṭna babotiń baḍae keda. Nit onako jotowaḱ ghoṭna tijbij katet́ ạn lekate bebostha hataoḱa.




NAGR Reaḱ Safeguarding Training Hoe Purạuena

Sokol hiloḱ (15 August) Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re Safeguarding Training hoe purạuena. Safeguarding Training bondobosre tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ar goṛore tahẽkana Mennonite Central Committee (MCC).

Safeguarding Training-e ạyurkeda MCC ren Program Officer James Kisku. Uni do Safeguarding cetanre tahẽkan joto bisoe cetanre pusṭạute galmaraokeda. Ona sãote selet́e tahẽkana NAGR ren mukhiạ Mn.Stephen Soren.

Safeguarding Training ko ńamkeda NAGR reaḱ MLE iskul ren mahasoe ar eṭaḱ eṭaḱ iskul ren mahasoeko. Inạ chaḍa hõ selet́ko tahẽkana NAGR ren kạmiko. Jotokote moṭre 40 cetan mahasoe noa training ko ńamkeda.

Safeguarding Training babotre aema cecet́aḱ do tahẽkana. Jemon joto lekan bạṛić beohar, botor, jor julum, koclon, bigạṛ se resa resi ar neṅghao khon sanamko rukhiạko. Bạṛtikaete safeguarding Training reaḱ mul jos kana jemon joto hoṛge rukhiạko ńam daṛeaḱ. Dhạrti jionre, taṛam ḍahar re, kạmi ṭhạ̃ire, hạṭiạ bajarre, iskul-college re joto jaegare jemon joto hoṛ saõte mońj beohar mońj sompok tahẽn. Ar joto hoṛ akoaḱ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ ar suluk nirạite jionko khemao daṛeaḱ.

Onka leka NAGR ren mukhiạ hõ aćaḱ khaṭo daman kathate lại sodorkeda, Safeguarding Training do NAGR songstha re pạhil dhao leka hoe purạuena. Ente noa laha Safegurding cetanre Training reaḱ ạt do baṅ hoe akana. Sạrige aema bhage bhage katha ar bisoe ko training hotete sodorena. As menaḱta tayom daram dinre jemon NAGR ren joto kạmiạko niako babot sontorko tahẽn.

Inạ tayom NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe menkeda, jemon Safeguarding reaḱ noako niạm bon pańjae. Onkate tayom daram dinre aboaḱ jionre, kạmi ṭhãirebon lahanti daṛeaḱa.

Mucạt́re selet́akan mod khon bar pe hoṛ khaṭo kathateko lại sodorkeda, Safeguarding Training do pạhil dhaoko ńamkeda. Onate ạḍi rạskạ ko aṭkarkeda ar aema cecet́aḱ do ko hameṭ daṛeada. Bạṛtikaeteko lại sodorkeda, noa Safeguarding Training hotete oka cecet́aḱko hameṭket́ ona do akoaḱ jionre, sikhnạt ṭhãonare, kạmi ṭhạ̃ire se somajreko laṛcaṛa.  

Safeguarding Training do aema lekan nãwã nãwã cecet́aḱ ar sereń eneć talate etohoṕ khon mucạt́ dhạbić napaete hoe purạuena.




Rido̠e Bạbuwaḱ Bagwan

Bo̠rsa paṛare Rido̠e ńutuman gidrạye tahẽ̠kana umertae do̠ 6 serma. Unkin do̠ bar boeha misera kanakin. Rido̠e ać misera do̠ 5 kelasre̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e do̠ MLE-2 re̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e ać baba ńutum do̠ Mo̠ṅgo̠l Tuḍu. Go̠go̠ ńutum do̠ Lukkhi So̠re̠n. Onkoaḱ do̠ jahan khet baṛgeko baṅ tahẽ̠kantakoa. Eṭaḱ ho̠ṛaḱko kạmi baṛaea. Ạḍi ãṭko khaṭaoḱa. Rido̠e tako khạrại seć thoṛa jaegare ạuṛiaḱ gajaṛ tahẽ̠kana. Rido̠ye mo̠ne̠joṅaḱa ona gajaṛ saphakate̠t́e̠ bagana. Onate ać baba bajar kho̠n aṛaḱ sakam reaḱ itạ ạgui metadea.

Uniaḱ katha ańjo̠mkate̠ ać baba do̠ ạḍiye̠ kusiyena ar bajar se̠nkate̠ Malhan, Ho̠to̠t́, Purại, Kumḍhạ, Ko̠nḍha, araḱ aṛaḱ, itạkoe ạguadea. Do̠sar hiloḱ ać baba do̠ gajaṛ saphakate̠ Kuḍite̠ ạguakat́ anaj itạko ro̠ho̠e lạgit́ jaegaye̠ tearkeda. Ado̠ jo̠to̠kote ona jaṅko ro̠ho̠ekeda. Rido̠e ar ać didi do̠ dinạm daḱkokin dulaḱa, ar ona bagankin jo̠to̠na. Mit́ bar din tayo̠m ńe̠l ńe̠lte onako anaj itạ janame̠na, bạibạite̠ lạṭuena. Rido̠eaḱ bagan do̠ ạḍi napae ńe̠le̠na. Dinạm go̠go̠-baba sãote bagane jo̠to̠na.

Mit́dine̠ ńe̠lkeda ado̠m ado̠m nạ̃ṛire do̠ baha he̠ćakana, Ona ńe̠lte̠ uni do̠ hare̠phare̠ oṛaḱre̠n jo̠to̠koe o̠ho̠ samṭao ạguke̠t́koa ar ạḍi rạskạ salaḱe uduḱat́koa, metat́koae ma ńe̠lpe tinạḱ mo̠ńj bahaoakana. Thoṛadin tayo̠me ńe̠lkeda onako baha mo̠so̠t́kate̠ kạṭić jo̠ḱ eho̠ṕ akana. Rido̠e ona ńe̠lte ạḍiye kusiyena. Jo̠to̠ anajko jo̠m jute̠n khan bagan kho̠nge onko do̠ aṛaḱ sakam ar emanteaḱ ututeaḱko ạguia arko utuia. Ututeaḱ do̠ ar kiriń baṅ lagaoakoa. Oṛaḱre̠ jo̠mkate̠ bạṛtiaḱ do̠ baba bajar re̠ye̠ ạkriń oṭokaḱa. Onate̠ thoṛa poesa hõ hoye̠ntakoa. Mit́din ać baba anajko ạkhriń kate̠ oṛaḱ ruạṛoḱ jo̠khe̠ć oṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ lạgit́ kicriće kiriń ạgu torakeda ar jo̠m lạgit́ Lạḍu, cato̠m piṭhạkoe ạgukeda. Onako ńamkate̠ onko do̠ ạḍi kusi. Rạskạte̠ ać didi tạkin do̠ babakin hạṛuṕgo̠t́kedea. Inạ kho̠nge Rido̠e ar ać didi do̠ bagwan lạgit́ ạḍikin kurumuṭuia arkin jo̠gaoa.




Nawabgonj re Huḍiń Santal Kuṛi Gidrạ Ạtkir Katećko Goćkedea

Dinajpur reaḱ Nawabgonj re mit́ṭen santal huḍiń kuṛi gidrạ ạtkir kateć konac (Dhorson) ar goć khạtirte pulis pe (3) hoṛko giriptar ket́koa. Moṅgolbar (12 August) giriptar kateć hajot oṛaḱ reko idiket́koa. Onko doko hoyoḱ kana Upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara atoren Ilijas Mardy (17), Shiblal Mardy (25) ar Jetha Mardy (55).

Noa laha hiloḱ Sombar (11 August) tikin okte upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara ato reaḱ mit́ṭen mat́ jhaṛ reko ńamkedea. Pulis ar aḍepase hoṛ ṭhen khon baḍae ńamena, uni huḍiń gidrạ Lilisa ać baba Dinesh Besra do upạjilạ reaḱ utạr Sahabajpur (Buṛiaṛa) atoren kanae.

Noa laha Sạnicar hiloḱ (9 August) setaḱre gidrạ Lilisa do aćren go-baba sãote purub Joydevpur bapla jome senlena. Onḍe do Dinesh Besra ać kạkiren goṛomtet́ kuṛiaḱ bapla hoyoḱkan tahẽkana. Un hiloḱ ạyuṕ bela 5:00 baja jokhen bapla oṛaḱ khon Ilijas Mardy do uni kuṛi gidrạ jomaḱ kirińaea mente ać gogoaḱ hobor khon dokane idikedea. Menkhan ńindạ cabayena enrehõ gidrạ do bae ạgu ruạṛledete gharońjren hoṛko goṭa aḍepase beṛhaete sendrako ehoṕena. Ńindạ 2:00 baja hạbić sendra katet́ hõ bako ńamledea. Dosar hiloḱ tikin jokhen Ilijas aḱ khojko hataoket́re uniren goṛoić Shiblal Mardy (2 nombor dusi) ar Jetha Mardy (3 nombor dusi) gidrạ ruạṛ lạgit́ 11 lakh ṭaka ko khojkeda.

Dosar hiloḱ Sombar setaḱre Ruplal Murmu ńutuman mit́ hoṛ mat́ jhaṛ sećre soe ńamkeda are calaoenre mit́ṭen rohoṛ ḍobhaḱre gidrạwaḱ goć hoṛmoe ńel ńamkeda. Khobor ńam tora Lilisa gharońjren ar ato hoṛ onḍeko calaoena.

Nawabgonj thanaren bharapon officer (OC) Md.Abdul Motin doe baḍae ocokeda, Ilijas Mardy do uni gidrạ jãhã lekate idikedea ar konac (Dhorson) katet́e goćkedea. Noa ghoṭna babotre ạtkir, chaḍao reaḱ dạbi, konac ar goć birudre mamla hoe akana. OC do arhõe baḍae ocokeda, Onko dusi hoṛ do goć reaḱ kathako aṅgoć keda .

Tumạl: Ajker Patrika