ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.




OṚAḰ AḌEPASERE SẠBJI CAS

Ho̠ṛmo̠ reak̕ jo̠m  lạgit̕ ar ho̠ṛmo̠ ạḍi din bahaoḱ ar mo̠ńj dohoe lạgit̕ aboak̕ dinạm jo̠m re aema lekan jom ńuak̕ jinis bon jomet̕ kana. Nit do̠ Baṅladisạm reaḱ ạḍi maraṅ muskil do̠ hoyoḱ kana ạḍi jạruṛan jom-ńu, menkhan abo do̠ jom-ńu reaḱ́ apnar ạidạri/khusi bon ńam akada.

Abo do̠ o̠ṛaḱ ạḍepasere alga tege ạḍi lekan sạbji cas kate aboaḱ hoṛmo reaḱ́ jạruṛoḱ aḱ kobon ńam purạu daṛeaḱa. Aboak̕ se ho̠ṛkoak̕ hasa/jaega-j́umi do̠ ạḍi tho̠ṛa gea, onate gharońj reak kuḍạm aṛe ar oṛak̕ reak̕ sorkore ạḍi jạruṛok̕kan anaj se sạbji reak̕ algatege bon cas daṛeak̕a. Noa lekate apnar gharońjren sanam ko lạgit́ ạḍi bhage ar ạḍi mońj hoṛmo ar mon bon ńam daṛeaḱa.

FAO reaḱ katha lekate dinạm mit́ hoṛ lạgit́ 220 gram sạbji ạḍi jạruṛa. Menkhan abo disomre do ona reaḱ adha hõ baṅbon jom ńamet́ kana. Onate noa reṭ bạṛti lạgit́ oṛaḱ aḍepasere sạbji cas ạḍi jạruṛaḱ.

Disom ren aema reṅgeć nacar hoṛkoaḱ pusṭi jom-ńu purun lạgit́ te oṛaḱ aḍepasere nana hunạr sạbji cas reaḱ ạḍi jạruṛ menaḱa. Ente sanam lekan sạbjire aema khandan buluṅ ar Viṭamin kodo menaḱa, one oka do aboaḱ hoṛmo mońj ar niropon dohoe lạgit́ ạḍi jạruṛa.

Oṛaḱ sor reaḱ khạli jaegakore aema lekan sạbji ạḍi algate cas kate aboaḱ hoṛmo reaḱ pusṭi apnar tebon purun daṛeaḱa.  Nonkate upjạu sạbji do bis/kiṭnasok  se jahan tejo gujuḱ ran chaḍa upjạuḱte aboaḱ hoṛmore sapha se nirapod jomaḱ lekatebon jom-ńu daṛeaḱa. Ente niạ okte rebon ńel lekhan bajarre aema lekan bis/ ran/kiṭnasok lagao sạbji hoṛko kiriń kateko jom-ńueda ar onkate hoṛmore aema lekan rogteko jạbunoḱ kana. Noa obostare oṛaḱ aḍepasere sạbji casge sanam khon bhage utạr pontha kana.

Abo hõ̠ ato reaḱ o̠ṛaḱ sor re kạṭic̕ kạṭic̕ jaega kore aema lekan sạbji bon cas daṛeak̕a, eken aboak̕ hoṛmo reak’jạruṛ purun lạgit̕ do̠ baṅ, bajar re ạkhriń kate aboaḱ gharoń reaḱ kạuḍi reaḱ eṭaḱ jạruṛoḱaḱ́ kobon goṛo daṛeaḱa

Noa Bhador Cando do thoṛa sạbji cas reaḱ ạḍi bhage okte kana. Noa cando rege agam rabaṅ din reaḱ thoṛa sạbji jeleka: Sakam kopi, baha Kopi, Ol kopi, beṅgaṛ, Ṭamaṭol,Hotot́,Malhan aṛaḱ, Mulạ emanteaḱ.sạbji reaḱ itạ bon rohoe daṛeaḱa.

Ona iạte sanam boeha miserako pe uskur ocoḱ kana delabon abo koaḱ oṛaḱ aṛete jạruṛanaḱ aṛaḱ sakam se sạbji bon rohoe joṅa ar aboaḱhoṛmo reaḱ mimit́ jạruṛaḱ kobon puruna ar mit́ bar bạṛtiaḱ ạkhriń kate kạuḍibon jogaṛa.

 




Niropon Hoṛmo

Hoṛmo reaḱ ruạ haso do sanam hoṛkoge ńam bona ar ńam lebon khan jionre ạḍi kosṭo hoyoḱ kana, teheń delabon baḍae lege:  Noa Bạrsạ din se daḱ dinre cet́ko rog-ruạ do ńańam kana, daḱ dinre khoḱ manda ruạ, Meleriạ,Ḍeṅgu,Ṭaiphoeḍ emamnteaḱ ruạ do ńańam kana.

Nit delabon ńela noa rog se ruạ do cekate ńańam kana:-

  1. Khoḱ manda ruạ: Ḍher daḱ iạte hoere lolo reaḱ(tapmatra) bhag komoḱ kan ar reaṛ reaḱ bhag se poriman ḍhroḱkante noako ruạ do asokaete hoyoḱ kana.
  2. Meleria ar ḍeṅgu ruạ: Noa ruạ do asokaete Sikṛĩć khon hoyoḱ kana, Ńel lekhanbon daḱ se bạrsạ din sanam ṭạnḍi lohot́ ar jobjobe lẽoṭage tahente ona ko khon sikṛĩć do ạdiko janamoḱ kana ar onko do hoṛko geret́koa nonkate noako rog se ruạ do hoyoḱ kana.
  3. Ṭaiphoeḍ ruạ: Noa ruạ hõ onkage daḱ ar jom khon hoe pasnaoḱ kana.
  4. Lać Haso ruạ: Noa lać haso ruạ hõ asokaete daḱ jom ńu khonge hoe pasnaoḱ kana. Noa lać reaḱ karon do hoe daṛeaḱa. Dairea, Kolera, emanteaḱ

Noako ruạ khon aosan se teṅgo daram:-

  • Sanam hoṛ jao okte ti se hoṛmo sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • São sãote oṛaḱ duar ar aḍepase sanam ṭhại se jaega ko sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • Sikṛĩć se onko ruạ ko ạguyet́kan tejo se jibanu jemon baṅko upjạuḱ on ate daḱ leḍ se gajaṛko oṛaḱ sor kore baṅ dohoe hoyoḱa.
  • Jạruṛ oktere sikṛić goć ran se spray bebohar jạruṛa.
  • Jomaḱ ńũaḱ ko jaoge sapha/sạphi dohoe jạruṛa,poṭom kaḱ jaruṛa.
  • Ńui lạgit́ sapha daḱ bebohar jạruṛa, poṭom kaḱ jaruṛa.

Noa Bạrsạ dinre sanamko hoṛmo jotonre arhõ aodhanoḱ jaruṛ tabona jemon sanam okte aboaḱ hoṛmo apan/ apin hoṛmo hạṭiń rog/ruạhaso khon pharak rebon doho daṛeaḱ ar ona iạte jaoge daṛeanak ́jomak(pusṭikor) metaḱme hạriạṛ aṛaḱ sakam, sasaṅ bele jo jinisko jom jạruṛabona tobeaneć abo sanamko do niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.




Gobindogonj re Santalko Dal Ocoyena Up Chairman Ṭhen

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạ re santalko upạrte ạḍi bạṛić ghoṭna ghoṭao akana. Santalko dal ocoyena Rajahar Union Porisod Chairman ṭhen. Rajahar union reaḱ Biraṭ Bhuṭo atore hoyakan ghoṭna babot Aṭhwar hiloḱ ńindạ Gobindogonj thanareko nạlis keda mente Gobondogonj thana ren OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda.

Ona ghoṭnate hạn akan Shembala Hembrom (45) ńutuman maejiue nạlis keda. Uni doe menkeda, Sokol hiloḱ santal hoṛko akoaḱ khetre hoṛo rohoeko calaoenre Rofiqul Chairman ar uniren goṛoko onko  hoṛko dal ket́koa.

Khan uniren koṛa Biswanath Soren (25) ar goṛomtet́ koṛa Joyonto Hasda (19) ạḍi kajakkin hạnena. Onko modre Biswanath do Rangpur Medical College Haspatal re bhurti menaea, uni ar aćren goṛomtet́ koṛa do Gobindogonj Upạjilạ reaḱ Sastho Complex re bhurti menaḱkinạ. Arhõe baḍae ocokeda, Rofiqul Chairman ren ać baba Hakim Mondol ar uniren hoponko jal dolil katet́ iń baba Hopna Hembrom ar iń maramba Nodo Hembrom aḱ amdaj 3 akor jumi ko dokhol keda. Noa babotre adalotre mamla hoyenre calaoen 2023 serma reaḱ December re onko birudre eṛe dolil mente pormanena.

Inạkate ona jumi hatao reaḱ aema dhao kurumuṭulena. Menkhan aema lekan tạkić ar akoṭ heć paṛaoena. Nes ona jumire hoṛo rohoele goṭaket́re daḱ emoḱko bondkeda. Uni santal maejiue lạikeda, “calaoen sokolbar (15 August) ona jumire hoṛo rohoele ehoṕena. Ṭhik inạ ghuṛirege Rofiqul Chairman, ar ać boeha Sofiqul ar Mezbaul Islam ar uniren hoṛko ṭheṅga, ladhnawante hećkate dadalko dhurạuena.

Noa babotre Rajahar Union Porisod Chairman Rofiqul Islam doe menkeda, “ noa jumi amdaj 35 serma lahare Hopna Hembrom ṭhen khon iń baba Hakim Mondol-e kiriń hatao akada. Un khongele cas bas ạgueda. Jumi reaḱ joto kagoc ale ṭhen menaḱa.

Uni do arhõe menkeda, “Sokol hiloḱ ona jumire santalko hoṛo rohoeko hećena. Khobor ńamkate onkole baronket́koa. Ona okte iń khon kạṭić boeha Sofiqul Islam bohoḱe bajaoena. Onate uni hõ haspatalre bhurti menaea.”

Gobindogonj Bagda-Farm Bhumi udhar songram komiṭi ren sabha mukhiạ Philimon baskey lại sodorkeda, “Rajabiraṭ ạdivạsi santalkoaḱ amdaj 250 bighạ jumi disom sạdhin tayom aḍepase baṅgaliko aema okte aema lekate jor jobor katet́ko dokhol hataokeda. Ona jumi nit hõ ruạṛ bako  ńam akada.

Noa laha Rofiqul Chairman birudre nes bochor reaḱ 3 January upạjilạ reaḱ Biraṭ ạdivạsi atoren Philimona Hasda (55) ńutuman maejiu ko dal kedea ar oṛaḱ duạṛ hõko lo rapaḱ ket́taea. Noa ghoṭna babotre Pulis Chairman Rofiqul Islamko saṕ kedea. Upạjilạ BNP dol khon hõko oḍok kedea. Menkhan ona mamla khon nit jạminre menaea. OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda, santalko koclon ocoḱkan, dal ocoḱkan reaḱ ghoṭna babotiń baḍae keda. Nit onako jotowaḱ ghoṭna tijbij katet́ ạn lekate bebostha hataoḱa.




NAGR Reaḱ Safeguarding Training Hoe Purạuena

Sokol hiloḱ (15 August) Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re Safeguarding Training hoe purạuena. Safeguarding Training bondobosre tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ar goṛore tahẽkana Mennonite Central Committee (MCC).

Safeguarding Training-e ạyurkeda MCC ren Program Officer James Kisku. Uni do Safeguarding cetanre tahẽkan joto bisoe cetanre pusṭạute galmaraokeda. Ona sãote selet́e tahẽkana NAGR ren mukhiạ Mn.Stephen Soren.

Safeguarding Training ko ńamkeda NAGR reaḱ MLE iskul ren mahasoe ar eṭaḱ eṭaḱ iskul ren mahasoeko. Inạ chaḍa hõ selet́ko tahẽkana NAGR ren kạmiko. Jotokote moṭre 40 cetan mahasoe noa training ko ńamkeda.

Safeguarding Training babotre aema cecet́aḱ do tahẽkana. Jemon joto lekan bạṛić beohar, botor, jor julum, koclon, bigạṛ se resa resi ar neṅghao khon sanamko rukhiạko. Bạṛtikaete safeguarding Training reaḱ mul jos kana jemon joto hoṛge rukhiạko ńam daṛeaḱ. Dhạrti jionre, taṛam ḍahar re, kạmi ṭhạ̃ire, hạṭiạ bajarre, iskul-college re joto jaegare jemon joto hoṛ saõte mońj beohar mońj sompok tahẽn. Ar joto hoṛ akoaḱ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ ar suluk nirạite jionko khemao daṛeaḱ.

Onka leka NAGR ren mukhiạ hõ aćaḱ khaṭo daman kathate lại sodorkeda, Safeguarding Training do NAGR songstha re pạhil dhao leka hoe purạuena. Ente noa laha Safegurding cetanre Training reaḱ ạt do baṅ hoe akana. Sạrige aema bhage bhage katha ar bisoe ko training hotete sodorena. As menaḱta tayom daram dinre jemon NAGR ren joto kạmiạko niako babot sontorko tahẽn.

Inạ tayom NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe menkeda, jemon Safeguarding reaḱ noako niạm bon pańjae. Onkate tayom daram dinre aboaḱ jionre, kạmi ṭhãirebon lahanti daṛeaḱa.

Mucạt́re selet́akan mod khon bar pe hoṛ khaṭo kathateko lại sodorkeda, Safeguarding Training do pạhil dhaoko ńamkeda. Onate ạḍi rạskạ ko aṭkarkeda ar aema cecet́aḱ do ko hameṭ daṛeada. Bạṛtikaeteko lại sodorkeda, noa Safeguarding Training hotete oka cecet́aḱko hameṭket́ ona do akoaḱ jionre, sikhnạt ṭhãonare, kạmi ṭhạ̃ire se somajreko laṛcaṛa.  

Safeguarding Training do aema lekan nãwã nãwã cecet́aḱ ar sereń eneć talate etohoṕ khon mucạt́ dhạbić napaete hoe purạuena.




Rido̠e Bạbuwaḱ Bagwan

Bo̠rsa paṛare Rido̠e ńutuman gidrạye tahẽ̠kana umertae do̠ 6 serma. Unkin do̠ bar boeha misera kanakin. Rido̠e ać misera do̠ 5 kelasre̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e do̠ MLE-2 re̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e ać baba ńutum do̠ Mo̠ṅgo̠l Tuḍu. Go̠go̠ ńutum do̠ Lukkhi So̠re̠n. Onkoaḱ do̠ jahan khet baṛgeko baṅ tahẽ̠kantakoa. Eṭaḱ ho̠ṛaḱko kạmi baṛaea. Ạḍi ãṭko khaṭaoḱa. Rido̠e tako khạrại seć thoṛa jaegare ạuṛiaḱ gajaṛ tahẽ̠kana. Rido̠ye mo̠ne̠joṅaḱa ona gajaṛ saphakate̠t́e̠ bagana. Onate ać baba bajar kho̠n aṛaḱ sakam reaḱ itạ ạgui metadea.

Uniaḱ katha ańjo̠mkate̠ ać baba do̠ ạḍiye̠ kusiyena ar bajar se̠nkate̠ Malhan, Ho̠to̠t́, Purại, Kumḍhạ, Ko̠nḍha, araḱ aṛaḱ, itạkoe ạguadea. Do̠sar hiloḱ ać baba do̠ gajaṛ saphakate̠ Kuḍite̠ ạguakat́ anaj itạko ro̠ho̠e lạgit́ jaegaye̠ tearkeda. Ado̠ jo̠to̠kote ona jaṅko ro̠ho̠ekeda. Rido̠e ar ać didi do̠ dinạm daḱkokin dulaḱa, ar ona bagankin jo̠to̠na. Mit́ bar din tayo̠m ńe̠l ńe̠lte onako anaj itạ janame̠na, bạibạite̠ lạṭuena. Rido̠eaḱ bagan do̠ ạḍi napae ńe̠le̠na. Dinạm go̠go̠-baba sãote bagane jo̠to̠na.

Mit́dine̠ ńe̠lkeda ado̠m ado̠m nạ̃ṛire do̠ baha he̠ćakana, Ona ńe̠lte̠ uni do̠ hare̠phare̠ oṛaḱre̠n jo̠to̠koe o̠ho̠ samṭao ạguke̠t́koa ar ạḍi rạskạ salaḱe uduḱat́koa, metat́koae ma ńe̠lpe tinạḱ mo̠ńj bahaoakana. Thoṛadin tayo̠me ńe̠lkeda onako baha mo̠so̠t́kate̠ kạṭić jo̠ḱ eho̠ṕ akana. Rido̠e ona ńe̠lte ạḍiye kusiyena. Jo̠to̠ anajko jo̠m jute̠n khan bagan kho̠nge onko do̠ aṛaḱ sakam ar emanteaḱ ututeaḱko ạguia arko utuia. Ututeaḱ do̠ ar kiriń baṅ lagaoakoa. Oṛaḱre̠ jo̠mkate̠ bạṛtiaḱ do̠ baba bajar re̠ye̠ ạkriń oṭokaḱa. Onate̠ thoṛa poesa hõ hoye̠ntakoa. Mit́din ać baba anajko ạkhriń kate̠ oṛaḱ ruạṛoḱ jo̠khe̠ć oṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ lạgit́ kicriće kiriń ạgu torakeda ar jo̠m lạgit́ Lạḍu, cato̠m piṭhạkoe ạgukeda. Onako ńamkate̠ onko do̠ ạḍi kusi. Rạskạte̠ ać didi tạkin do̠ babakin hạṛuṕgo̠t́kedea. Inạ kho̠nge Rido̠e ar ać didi do̠ bagwan lạgit́ ạḍikin kurumuṭuia arkin jo̠gaoa.




Nawabgonj re Huḍiń Santal Kuṛi Gidrạ Ạtkir Katećko Goćkedea

Dinajpur reaḱ Nawabgonj re mit́ṭen santal huḍiń kuṛi gidrạ ạtkir kateć konac (Dhorson) ar goć khạtirte pulis pe (3) hoṛko giriptar ket́koa. Moṅgolbar (12 August) giriptar kateć hajot oṛaḱ reko idiket́koa. Onko doko hoyoḱ kana Upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara atoren Ilijas Mardy (17), Shiblal Mardy (25) ar Jetha Mardy (55).

Noa laha hiloḱ Sombar (11 August) tikin okte upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara ato reaḱ mit́ṭen mat́ jhaṛ reko ńamkedea. Pulis ar aḍepase hoṛ ṭhen khon baḍae ńamena, uni huḍiń gidrạ Lilisa ać baba Dinesh Besra do upạjilạ reaḱ utạr Sahabajpur (Buṛiaṛa) atoren kanae.

Noa laha Sạnicar hiloḱ (9 August) setaḱre gidrạ Lilisa do aćren go-baba sãote purub Joydevpur bapla jome senlena. Onḍe do Dinesh Besra ać kạkiren goṛomtet́ kuṛiaḱ bapla hoyoḱkan tahẽkana. Un hiloḱ ạyuṕ bela 5:00 baja jokhen bapla oṛaḱ khon Ilijas Mardy do uni kuṛi gidrạ jomaḱ kirińaea mente ać gogoaḱ hobor khon dokane idikedea. Menkhan ńindạ cabayena enrehõ gidrạ do bae ạgu ruạṛledete gharońjren hoṛko goṭa aḍepase beṛhaete sendrako ehoṕena. Ńindạ 2:00 baja hạbić sendra katet́ hõ bako ńamledea. Dosar hiloḱ tikin jokhen Ilijas aḱ khojko hataoket́re uniren goṛoić Shiblal Mardy (2 nombor dusi) ar Jetha Mardy (3 nombor dusi) gidrạ ruạṛ lạgit́ 11 lakh ṭaka ko khojkeda.

Dosar hiloḱ Sombar setaḱre Ruplal Murmu ńutuman mit́ hoṛ mat́ jhaṛ sećre soe ńamkeda are calaoenre mit́ṭen rohoṛ ḍobhaḱre gidrạwaḱ goć hoṛmoe ńel ńamkeda. Khobor ńam tora Lilisa gharońjren ar ato hoṛ onḍeko calaoena.

Nawabgonj thanaren bharapon officer (OC) Md.Abdul Motin doe baḍae ocokeda, Ilijas Mardy do uni gidrạ jãhã lekate idikedea ar konac (Dhorson) katet́e goćkedea. Noa ghoṭna babotre ạtkir, chaḍao reaḱ dạbi, konac ar goć birudre mamla hoe akana. OC do arhõe baḍae ocokeda, Onko dusi hoṛ do goć reaḱ kathako aṅgoć keda .

Tumạl: Ajker Patrika




Goṭa Dhạrti Ạdivạsi mãhã ko Manotkeda NAGR

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re goṭa dhạrti ạdivạsi mãhã ko manotkeda. Ạdivạsi mãhã ńutumte galmarao sabha ar raskạjoṅ akhṛa hoe purạuena. Noa do NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re hoyena.

Ạdivạsi mãhã manot akhṛare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, Dr.Arpona Murmu (ALMH), Manager Markus Murmu (ALMH). Inạ chaḍa hõ NAGR ren eṭaḱ kạmiạko hõ selet́ko tahẽkana. Akhṛare amdaj 40 cetan ạdivạsi hoṛko selet́lena.

NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren doe menkeda, ạdivạsi hisạbte teheń do gorob reaḱ din kana. Noa disomre aema mãhãko menaḱa, menkhan ona modre abo ạdivạsi ko lạgit́ mit́ṭen din do nenḍa akana. Oka do 9 August ạdivạsi mãhã bon metaḱkan. Ạdivạsi mãhã dinre abo do aboaḱ jaruṛaḱ aema lekan dạbi se hok, ạidạri reaḱ kathako bon sodor daṛeaḱa. Menkhan eṭaḱ eṭaḱ din do nonka ạt babon ńama. Ạdivạsi hisạbte arhõ lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Ar abo sãotare se somajre oka ạri-cạli, legcar menaḱtabon ona bon rạkhi jogaoa.

Manotan ko do ạdivạsi mãhã ńutumte aema bhage bhage kathako lạikeda. Bạrtikaete ạdivạsi mãhã reaḱ mul jos cet́ kana ona babot ko galmarao keda. Sạrige ạdivạsi mãhã cet́ kana se cedaḱbon manaoeda, aema ḍher hoṛge babon pusṭua. Menkhan abo ạdivạsi lạgit́ mit́ṭen din bakhra akan, noa babot baḍae jạruṛabona. Ente abo ạdivạsi hoṛ do ạḍi tayomre menaḱbona. Onate joto sećte lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Joto ṭhạ̃i joto jaegare jemon aboaḱ ạidạri bon hameṭ daṛeaḱ.

Galmarao mucạt́re eneć sereń hoe purạuena. Pạṭhuạ kuṛi gidrạ santal pạrsite eneć sereńko emkeda. Eneć sereń ar galmarao sabha joto kote ạḍi napaete ạdivạsi mãhã do manot purạuena.




HISI CẼ̠ṚẼ̠ TUKẠ

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Hisi cẽ̠ṛẽ̠ aṛaṅ,

Baṅ do̠e raḱet́!

Baṅ do̠e sereńet́!!

Noṅkagem ańjo̠me maṛaṅ.

Cĩ…ćĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Ce̠t́ co̠e ńum halaṅ?

Tukạtae dine̠ rate̠y gutu galaṅ,

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Tinạḱ ạjgut,

Tinạḱ hahaṛa;

Mabon ńe̠lma thoṛa!

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Baṅ do̠ daḱ bo̠lo̠ḱ,

Uḍạuatey uḍạu bo̠lo̠ḱ!

Ạḍi mõ̠ńj, ạḍi napae ńe̠loḱ.

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Benaojo̠ṅae tukạ,

Co̠ṭ laphaṅ ḍo̠gre;

Baco̠m bạṛić daṛeatae tukạ,

Hane̠ hilạu hipiṛ bho̠gre!




HUSIẠR RẠSKẠ

Dak’ kedae. Ãṭte dak keda. Tinrey daḱ keda unre Rạskạ do itạ ko baganreye e̠rkeda. Daḱ iạte uniaḱ cas do ạḍi mońj haraentaea. Rạskạ do bagan babotre puthiye paṛhao keda.

Puthire olakan tahẽkana:

Limbo ar pạpita do bhage jo̠ kana. Am do limbo ar pạpita reaḱ gạchi sarkari bagan khonem hatao daṛeaḱa.

Sunie menkeda;

“Alaṅ do limbo ar pạpita jạruṛalaṅ kana. Alaṅ do daḱlere limbo ar pạpitalaṅ rohoya. Alaṅ do apnaraḱ baganre limbo ar pạpitalaṅ rohoea. Am do sarkari godam khon limbo ar pạpita ạguime.”

Rạskạ do sarkari baganteye calaoena. Rạskạ do baganren bạbuye metadea,

“Iń do mit́ṭen limbo ar pea pạpita reaḱ gạchi jạruṛạń kana. Iń do daḱ lekhan limbo ar pạpita rohoe iń menet́ kana.”

Rạskạ do sarkari bagan khon limbo ar pạpita reaḱ gạchie kiriń ạgukeda.

Sumie menkeda;

“Iń do oṛaḱ pheḍre limbo reaḱ dareń rohoya.” Rạskạ do ar hõ puthiye paṛhao keda. Puthire olakan tahẽkana:

Limbo reaḱ dare oṛaḱ pheḍre rohoeme. Oṛaḱ reaḱ mạila daḱ limbo darere dulme. Limbo dare lạgit́ do mạila daḱ ạḍi bhageya. Bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlaḱ laeme. Joto dare lạgit́ bar moka khạndri ar bar moka osar ghaḍlaḱ besa. Joto dare lạgit́ bar moka khạndri ar bar moka osar ghaḍlaḱ benao me. Noako ghaḍlaḱ re sea akan khot ar hasa ubme. Ghaḍlaḱre dare rohoeme. Ona iạte Rạskạ do bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlaḱe lakeda.

Uni do oṛaḱ sorre ghaḍlaḱe benaokeda. Uni do ghaḍlaḱre sea akan khot ar hasae uṕkeda. Uni do ghaḍlaḱre limbo reaḱ dareye rohoekeda. Uni do limbo darere mạila daḱe dulkeda. Uniye menkeda;

“Oṛaḱ reaḱ mạila daḱte noa limbo dare haraḱa.” Uni do pea pạpita dare hõe rohoekeda. Uni do pea ghaḍlaḱe lakeda. Noako ghaḍlaḱ do bar moka osar ar bar moka khạndri tahẽkana. Uni do ghaḍlaḱre sea akan khot ar hasae uṕkeda. Ona tayom uni do dareye rohoekeda. Uni do darere mạilạ daḱe dulkeda. Uni do pạpita darere oṛaḱ reaḱ mạilạ daḱe dulada. Ona do haraena. Daḱte pạpita dare do ạḍi haraena. Rạskạwaḱ baganre mońj limbo ar pạpita tahẽkana.

Rạskạ ar sumi do ạḍi ḍher pạpita ar limbokin jomkeda. Aḍepaseren hoṛko Rạskạwaḱ mońj bagan ko ńelkeda. Aḍepaserean hoṛko limbo ar pạpita reaḱ dare ko ńelkeda. Aḍepaseren hoṛko menkeda;

Rạskạwaḱ bagan do ạḍi mońja. Uniaḱ limbo dare do ạḍi mońja. Uniaḱ pạpita dare do ạḍi mońja. Uniaḱ bagan do mońjgea. Rạskạ doe husiạr gea. Uni doe paṛhao daṛeaḱ kana. Paṛhaote uni do mońj kathae cet́ keda. Abo hõ bon paṛhaoḱa. Abo hõ husiạr hoṛbon hoyoḱa. (Husiạr Rạskạ-Tesar Puthi khon tumạl hoe akana)