Te̠he̠ń khon Relgạḍi (train) re̠aḱ ṭikiṭ do̠ Isṭiso̠n re̠ge ńamo̠ḱa

Baṅgladisom railway montronaloyaḱ go̠ṭa lekateTeheń khon Re̠lgạḍi (train) reaḱ ṭikiṭ do̠ Isṭison rege ńamo̠ḱa.

So̠m hiloḱ Baṅgladiso̠m railway ren são̠ caḱlaoić (upoporicalok)aḱ suhi(signagture) akan mit́ṭen ciṭhite no̠a kho̠bo̠r ko baḍae ocolet́koa kho̠bo̠r sakam o̠no̠liạ ko.

KORONA ajar iạte 2 cando Relgạḍi bond tehekan taenom tinre ko cạlukeda,o̠na tayom ṭikiṭ do̠ e̠ke̠n o̠nline regeko ạkhrińet́kan tahẽkana.Baṅgladesh railway ren mit́ṭen lạṭu kạmiạić Soriful Alome menkeda,relgạḍi reaḱ 50% tikiṭ online re ạkhriń hoyoḱ kan tahẽkana.O̠na reaḱ 50% tikiṭ do̠ nitoḱ station rege ńamo̠ḱa.

O̠na Relgạḍi reaḱ moṭ lekha duṛuṕaḱ(site)reaḱ 25% tikiṭ do̠ station rege ńamoḱa.Relgạḍi re 50% duṛuṕaḱ(site)reaḱ tikiṭ ńamoḱ kanrehõ bhaṛa do̠ bako ḍher akada.




Christiano Ronaldo aḱ 100 goal

8 Sepṭembor ńindạ UEFA Nations League reaḱ haparao̠ re Sweden sãote 2-0 goal teko jitạulena Portugal. O̠na khilạḍ re nagam(itihas) ren dosar khilạḍiạ hisạbte Dhạrti jakat(International)100 ṭiye goal keda.

Khilạḍ reaḱ 45 miniṭ re free kick te goal kate no̠a nagam(Itihas) doe tear keda. 165 goṭen khilạḍ re selet́kate 100 ṭiye goal keda.

Ona khilạḍ re ạḍi jhũk ar kajake gateyena Ronaldo .72 miniṭ re arhõ mit́ṭene goal ke̠t́te no̠a haparao̠ re do̠sar jit ko hameṭ akada Portugal .




Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota aḱ maraṅ Jitiya Porob manao

Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota koaḱ maraṅ porob Jitiya Porob ko manaokeda.

Mahale language and Development Committee (MLDC), Mahale Students Council ar besarkari sãota MAASAUS 10 September 2020, lukhibar Rajshahi reaḱ Poba Upojila reaḱ Damkuṛa Haṭ re niạ porob ko manaokeda.

Setaḱ 10 baja seć mit́ rạskạ sạriạo (rally) ko taṛamkeda. Ona tayom gapalmaro ar eneć sereń akhṛa hoypurạoena. Niạ akhṛa re mukhiạ ạyurić hisạte tahekana MAASAUS ren em calhataoan ạyurić ar MLDC’ren maraṅ mukhiạ Merina Hasda. Maraṅ Peṛa hisạbte setere tahekana MAASAUS ren chairman Jakob Hembrom. Manotan peṛa hisạbte seterko tahekana Dighori Baisi Porisad re ạyurić Cisṭi Baṛoi, Rajshai College  Zoology Department ren mahasoe Theṭonias Hembrom, MLDC ren são ạyurić Maikel Marandy, HSCDF-Baṅgladesh ren mukhiạ David Richard Murmu, Damkuṛa Haṭ Mahale atoren mańjhi haṛam Gabiyel Hembrom.

Setaḱ khon Sisirjạoić ṭhen koejoṅ, Jitiya than re baha  ar eman teaḱ em, Jitiya piṭha em hạṭiń ar ṭhạkur aḱ upạs bhangao hotete niạ porob do manaoena.




Rajshai re bhul Cikitsa emte santal gidrạ goćen reaḱ nạlis

10 September 2020, Rajshahi Lokkhipur ṭoṭha reaḱ Popular Diagnostic Cenṭer re 3 bochor tala umerren mit́ santal gidrạ goćen reaḱ so̠mbat ńam akana. Menkhan Popular Diagnostic Cenṭerren ạyurko do akoaḱ bhul cikistsa em reaḱ katha bako sikạr akada.

Goćen gidrạ aḱ ńutum do Mikhayel Soren, apat ńutum Kornelius Soren, eṅgat Sabina Mardy.  Rajshahi naṅgraha reaḱ  Purub Hoṛogram Isạe atore onkoaḱ oṛaḱ do. Pneumonia rog ńamte uni gidrạ do Guru bar Popular Diagnostic Center re gidrạ rog maraṅ doctor Belal Hossain ṭhen ko idiledea.

Gidrạren gharońjren hoṛ ko baḍae ocoḱ kana je Dr. Belal Hossain aḱ serial do onko ńuhumber 7 baja seć ko ńameda. Uni doctor do apanar oṛaḱ khonge aćren goṛoić  hotete online te rogekoe ńeleḱko tahekana. Uni gidrạ ńelkate uni do gidrạ nebulizer se oxygen te sãhet́ emoḱe metat́koa ar ona em tayom khon ge gidrạaḱ muskil do ḍher idiyentaya. Ona tayom hakopako onko Rajshahi Medical College Hospital ko kolket́ koa. Menkhan atra dahar rege hopon gidrạ do goćena.

Ona tayom uni goć gidrạwante uni ren go-baba do Popular Diagnostic Center gidrạ bhul cikitsa em reaḱ katha ko nạliskeda ar onḍe tahekate ona reaṅ bicạrko dạbikeda.  Tayomte ńindạ seć police hećente onko metaḱ koa jodi ape thanare ạn reaḱ bebostha hatao lạgit́ pe nạlis tobe khạtige niạ reaḱ bebostha do hataoḱa. Tayom te ńindạ 11 baja seć thana re begor nạlis kate goć gidrạ niạ onko santal hoṛko do oṛaḱ ko ruaṛena.

Niạ bisạite Dr. Bellal Hossian aḱ katha do pneumonia rog karonte uni gidrạaḱ do sãhẽt́ koṣto hoyoḱ kantaete nebolizer se oxygen le emade tahekana noa do jahan bhul cikitsa do baṅ kana.




Ghoṛaghaṭ UNO  cetan jhãṕ reaḱ ghoṭonare Oṛaḱren kạmiạ ar saphasaphi kạmiạić hoṛko saṕket́kina

Sarkari tahen oṛaḱre bolokate Dinạjpur reaḱ Ghoṛaghaṭ Upojilạ ren Upojilạ Nirbahi Officer Wahida Khanom ar ać Baba Muktijoddha Omor Ali cetan jhaṕ reaḱ ghoṭonare ar ho 2 hoṛko saṕket́ kina.

Robibar ạyuṕ ona oṛaḱren kạmiạ hoṛ Jobaida Begum (38) ar saphasaphi kạmi hoṛ Arsola Hembrom (38) nokin 2 hoṛ saṕkate unkin DB police ṭhenko soprotkaḱkinạ.

Saṕ akat́ kin modre Jobaida Begum do Ghoṛaghaṭ Upojilạ reaḱ Cokbamunia atoren Mahabub Hossain ren era kanae ar saphasaphi kạmiạić Arsola Hembrom  do Ghoṛghaṭ Upojilạ ren santal maijiu kanae.

Niạ laha niạ ghoṭona ren maraṅ dosi Juboleage ren oḍoṅić mukhiạ Asadul Islam, roṅ mistiri Nobirul Islam  ar Sanṭu Kumar niạ mamlareko  gereptar kate joto hoṛ 7 din reaḱ remand reko hatao akat́ koa.

Baḍaekaḱ je calaoen Gurubar (02 september 2020) tala ńindạ Ghoṛaghaṭ Upojilạ Nirbahi Officer aḱ sorkari tahen oṛaḱ re bolokate UNO Wahida Khanom ar ać baba Muktijoddha Omor Ali gujuḱ dạkhil ko kuṭạm akat́kina hạtuṛte. Nit UNO Wahida Khanom Dhaka reaḱ Neuron Science Hospital re ran ocoḱ kana.  




Go̠dagạṛi re Ạdibạsi cacasić ho̠ṛaḱ ti jaṅgako rạput́keda Diku bạiriko

Rajshahi jilạ reaḱ Godagạṛi re jumi jaega reaḱ benebạiri iạte onkoaḱ jhãṕte ạdibạsi caso̠ḱ ho̠ṛ Nirmol Ray(umer 40) ạḍi kajake bajao̠ akana.Uni do̠ nito̠ḱ do̠ Rajshahi medical college re treatmene hatao̠ eda.

Calaen 2 sepṭembo̠r Go̠dagạṛi Upojilạ reaḱ siala ato ren Nirmol Ray ar uni ać mama Sunil Hãsda(umer 36) cetanre noa jhãp(hamla) do hoyena.O̠nare Nirmol rai do̠ ạḍi kajake bajao̠ akana.Sunicar hiloḱ no̠a babot Godagạṛi thana re mittṭen mamla do̠ em hoe akana.

Mamla ren bạiri(asami) do̠ko hoyoḱ kana siala ato ren Al-Amin(umer 30),Md. Mekhael(umer 25), Md Himel(umer 25), Saidur Rahman(umer 50) , Md Jagu (umer 45),Bosontopur ato ren Kalam(umer 65),Walid(umer 45), Dablu(umer 30), Helal (umer 28)ar Vejali(umer 25).

Mamla reaḱ Ijahar khon baḍae ńamena ,jumi babot no̠a birud do̠ 7 serma  khon ge tahẽkana.Court re mamla hõ calaḱ kana.Menkhan o̠na o̠kte ge no̠a gho̠ṭo̠na do̠ ko  gho̠t̠ao̠ keda bạiri(asami) ko do̠.

Aema lekan noa disom reaḱ hạtiạr(ostro) ro̠d̠, mat́ no̠akote ko dal akat́ kina.O̠nate Nirmolaḱ banar jaṅga ar mit́ṭen ti do̠ rạput́ akan taya.

Godagạṛi thana ren OC do̠e meneda,no̠a jhãp(mamla) reaḱ mamla do̠ thana re hoe akana. Nitoḱ do̠ bạiri(Asami) ko saṕ lạgit́le kurumuṭueda.




Daraekan 12 sepṭembor khon Relgạḍi(train) reaḱ ṭikiṭ do̠ Isṭison rege ńamoḱa




UEFA Nations League reko jitạuena Spain

Holanoḱ ńindạ UEFA Nations League haparao̠ reaḱ khilạḍre 4-0 goalte Ukraine ko haraoket́koa Spain.Haparao re Spainaḱ pạhil jitạu,Noa laha Germany sãote 1-1 goal teko draw leda Luse Enrique ren dol.

Khilạḍ reaḱ 3 miniṭ ar 29 miniṭ re Sargio Ramos,32 miniṭ re fatiar 84 miniṭ re Ferran Torresaḱ goal teko jitạuena Spain. Ansu Fati do sanam  khoć kom Umer ren khilạḍiạ kanae noa haprao ren.17 serma 311 dinre khilạ ḍkate UEFA Nations League re nagame(itihase) tear keda.




Dhạrti laṛaote Tarkoyena Banij naṅgraha Mumbai

Ar ho tarkoyena Bharot diso̠m reaḱ Mumbai naṅgraha.Teheń somber setaḱ 8 baja seć tarkoyena bạnij naṅgraha Mumbai. Niạ tarko do tahekana Richter scale te 3.5. Bharot disom reaḱ National Center for Seismology (NCS) niạ sombat doe baḍae ocoakana.

So̠mbatre ar hõ sodor akana je somber niạ dhạrti laṛao reaḱ etohoṕ do Mumbai khon  102 kilometers utạr re. Niạ dhạrti laṛao se tarko re jahan loksan reaṅ so̠mbat do nit hạbić baṅ ńam akana.  Tobe thoṛage tarko akanreho niạ khạtir ạḍiko botor akana bạnij naṅgraha ren manmiko. Niạ laha re ho 4 september Maharastro Nasik reaḱ pạchimre Richter scale te  4.0 matra reaḱ tarko do hoylena. Niạ chaḍa ho September candoreaḱ pạhil dinge 2 dhao dhạrti laṛao hoyakana.

Baḍaekaḱmabon calaoen mit́ bar cando khonge Bharot diso̠m reaḱ nanan ṭhại kore nonkan dhạrti laṛao do hoyoḱ kana. Onareaḱ lasaṛhẽt́ te Delhi, Panjab, Jammu ar Kasmir reaḱ mit́ nakha paṛao akana. Sor din ge Pạchim baṅgla reaḱ Nadiya jilạ reaḱ Krisnonagar re 2 dhao dhạrti laṛao hoyena.




Online Kelas hatao tuluć gujuḱ hoborre gitićena Argentina ren mahasoe

Jiwi gogoć Ko̠ro̠na Virus aḱ daṛete goṭa dhạrtige jạbunakana. Niạ reaḱ bạṛić jo do paṛao akana iskul, college são sanam sãotakore. Thir hape akana dhạrti reaḱ khelạḍ ko ho. Ạḍi bebạṛić manwa koe nasaoet́ koa noa virus rog. Jao ghuṛi okterege rećet́bonae jiwi.

Niạ ko̠ro̠na khạtir dhạrti reaḱ nanan diso̠m kore online te pạthuạ koaḱ kelasko hataoet́ kana. Ar niạ online kelas hatao oktege hoyena mit́ bhabna ghoṭona. Online kelas hatao okte gujuḱ hoborrey gitićena Argentina diso̠mreaḱ mit́ University ren mahasoe. Uni do ko̠ro̠na ajarte jạbune tahekana.

Khoborre baḍaeoḱ kana Argentina De La Compress University ren mahaosoe-e tahekana 46 serma umerren Paula De Symon. August cando reak’mucạt́ seć uni do ko̠ro̠na ajartei jạbunlena. Mit́ hapta khon uniaḱ hoṛmo re ko̠ro̠na rog reaḱ cinhạ ńeloḱ kantahena. Enrehõ uni do Zoom sec’ lekate kelas-e hatao idiyet́ tahena. Unido Rajniti ar goṭa dhạrti bisoeren mahasoeye tahekana.  Gurubar hiloḱ online re kelas hatao okte gujuḱ hoborrey gitićena. Kelas hatao okte uniaḱ sahẽt́ hatao oktemuskilaḱ ńeloḱ kan taetahena. Ona okte aćren pạṭhuạko rugi ḍohao gạḍi kol lạgit́ uniaḱ oṛaḱ reaḱ ṭhikanako kuli kedere eken e roṛkeda bạń lại dareaḱ kana ar ona tayom dayage gujuḱ hoborrey gitićena. Uniaḱ ghoṭona reaḱ sạkhiko hoyena aćren pạṭhuạko.

Tobe Paula do aćaḱ niạ ko̠ro̠na ajar te jạbun akan okte reho cedaḱ kelase hataoet́ tahena ona reaṅ jahan roṛ ruạṛ do baṅko em daṛe akada nit hạbić.

Goṭa dhạrtire ko̠ro̠na ajarte jạbun akan rugiko thoṛa calaḱ kanre ho Latin America reaḱ diso̠m kore nit ho aemageko gujuḱ kana dinke din. Niạ bhitrire Argentina re 4 lakh 78 hajar khon bạṛti hoṛ niạ rogtegeko jạbun akana ar ko goć akana 9 hajar 859  hoṛ; noa adi bhabna reak’ khobor kana.