TOROĆ BUDBAR

Teheń do Toroć budbar noa toroć budbar do goṭa dhạrtiren sanam khristan dhoromren hoṛko lạgit́ mit́ṭen bises din kangea, teheń khonge khristan dhoromre patiạ́u akan sanam boeha miserako do  upạs ko saṕ se lekhayeda, babańcaoić jisu mạsi do aćaḱ kạmi etohoṕ lahare atma jion sećte noa upạs talategeye sapṛaolena, uni do dhạrti re tahen oktere harkhet saset sahao hoelen taea ar onkatedhạrti ren sanam khristan ko lạgit́ apnar baṅoḱ, apnar hoṛmo reaḱ sanam rij roṅ, baṛić hãs rạskạ goj ar harkhet saset sahao talate ISOR soṅge mońj sombond doho kate sanam ko apnar leka dulạṛko  te jion kemao reaḱ sikhnạte cet́ abon kana, Jisu do aćaḱ joto lekan duk kosṭo ar gujuḱ hoelen taea. Ar noako sanamaḱ bhagaoket́te Paska se senparom porobre gujuḱ suṅgạ rạput́ket́te jitane jiwet́ beret́ena, ado delabon sanamko noa upạs sandore aboaḱ dhạrti duk bon bhagaoa ar atma jion rebon diṛho aroḱa.




Disom reaḱ urgum 7-8 Ḍigri hoe daṛeaḱa

Teheń Sombar 5 January setaḱ khonge Disom reaḱ Rajshahi, Rangpur,Dhaka, Mymenshing ar Khulna Bibhag reaḱ aema jilạ kore hisiṭ́ him reaṛ hoe ehoṕ akana, setaḱ 6 baja oktere Rajshahi re joto khonaḱ latar metaḱme kom urgum (tapmatra) do tahẽkana 7 ḍigri.

Noa kuṛhạ hoe hola Robibar Siṅgạṛ oktere Disom reaḱ utạr pạchim nakha khonaḱ kuṛhạ dhund hoe leka bolo heć akana,Disomren hoe daḱ(Abohaowa) Gạkhuṛiạ ko onmaneda je, disom reaḱ noa obosta do hoe daṛeaḱa ar hõ 4-5 mãhã tahẽ daṛeaḱa, ado disomre nonkan dosare sanam hoṛko apnar nij nij ṭhạ̃i kore urgum kicrić ko horoḱ band ear onkan urgum jaega kore tahen ko pormas akana ar bahre daṛan se kạmi okte kore sontorte tahen hõko men sodor akada.




Nãwã Serma-2026

Teheń do 2026 serma,Calaoena 2025 onare abo sanamko mit́ sermaaema lekan kạmi ka jar ạujhạṛ ko talate jion bon khemao akada, adom kodo ạḍi rạskạ adom kodo duk talate enrehõ sisirjạuić BABA do aboko sanamaḱ koteye kulạu anṭao let́ bona,Onate aboren Sisirjạuić BABA aema aema manot sarhao ar johar bon emaea, Ar niạ serma lạgit́ ar hõ nehõr aroj samaṅaea jemon do nes hõ goṭa serma suluk nirạite abo sanam koe dohobon ar jotowaḱte kulạu anṭaoe dohobonar sanam lekan duk muhim muskil ko khon aḍ are rukhiabon. Santalstimes ren sanam rạsiạ paṭhuạko lạgit́ tahen kana 2026 NÃWÃ SERMA reaḱ JOHAR.




MARAṄ DIN

Maraṅ DIN baṅ maraṅa ghonṭa saḍe rãwaḱ

Baṅ kana din do maraṅ porob reaḱ hewaḱ.

Manwa rupe hatawana abon Isor Baba

Maraṅ hoyen din do noa soetan daṛe caba.

Noa din ge dhạrti tala maraṅ mạhimate

Seṭerenae jisu mạsi manwa jonom kate.

Abo khonaḱ hiskạ bạḍại hiṛiń cabae hoyoḱ

Tobe aneć sanam kore rạskạ seṅgel joloḱ.

Babon tahen sanam koge dos ar bhinạ bhini

Ente nitoḱ seṭerenae babańcaoić uni.

Sanam koaḱ mone ontor saphae abon teheń

Maraṅ DIN re rạskạ jion jemon hoyoḱ jeleń.

Ontor mundil sajao abon jisu mạsi lạgit́

Boeha dulạṛ urgum dohoe tahenabon mit́

Huḍiń maraṅ sanam koge ISOR ṭhen do soman

Pạtiạr jion khemao lekhan ńamoḱ serma dolan.

Reṅgeć kisạṛ ṭuạr amar rạnḍi ṭhunṭạ dukhi

Sohot́ kobon goṛokote sanambon tahen  sukhi.

Sanam koaḱ oṛaḱ hoyoḱ nãwã Jerusalem

Dulạṛ jisu MARAṄ DIN re rạskạ seteńalem.




RABAṄ DIN SETAḰ

Kuṛhạ eset́  rabaṅ setaḱ cando ma bae ńeloḱ

Hoṛko sanam oyo kate seṅgel teko joroḱ,

Simraḱ okte cẽṛẽ koma ragako kicir micir

Ṭhạ̃iko sanam bạgi kate oḍokenako jigir,

Lạbni tạṛi khijur darere nit hõ aka menaḱ

Tiyogoḱa tinre ona lạgit́ sanam teṅgo tãṛãḱ.

Taṛi são caole ata ńui rema ekal ạḍi sebel

Culhạ berhae horho lạgit́ joto hoṛko berel

Aema hoṛ do gitić rege oyo kombol latar

Rabaṅ setaḱ beret́ hodoḱ ekal ạḍi mõhńjor.

Gogoe banae ḍomboḱ piṭhạ arhõ bạṭi dhupi

Hopon bạbu ghẽṭ katey calaḱ gại gupi.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Khange adoe cahaṕ ocokedea, ado mocareye ić got́adea, adoe uḍạu got́ena. Uḍạue uḍạuena se, aḍi sạṅgińre mit́ṭen bunum danaṅreye tạpuḱ got́ena. Ado uni toyo do ićtet́ko melot́ baṛaketŕteye calaoena ona bunum ṭhen, ado beṛhae bunume oyoṅ ạcuret́a. Ado mit́ sećre ti boloḱ in maraṅ gan bunum bhugạḱe ńamket́a, adoe men ket́a, Dhora noa bhugạḱregeye bolo akana. Ado cur mar ona bhugạḱgeye soḱet’a ; ado ona hõ bae soḱ tioḱ daṛeaḱ kana. Ado khange jaṅgateye raboṛ gelaḱ kana; ghane do mocate hõe ger chaḍao gelaḱ kana. Ado oka lekate hõ bae daṛeaḱ kana, enre hõ bae bạgiaḱ kana. Ar uni sim do tãhã oka sen coe calaoen. Ado uni toyoe menket’a, Bhalare, sim, mocare ić oṭokatem dạṛ akat’a; am do ạurilaṅ jomme dhạbić do balaṅ bạgiam kana. Ado bae tioḱ daṛeae khane menket’a, Iạ simge, tin hạbićem bolo koḱa? Bhalalaṅ ńelmea; bhugạḱ iń duṛuṕ eseda; amtege nãhãḱem ghul ghulạu goć adoḱa. Ado sạri onka menkate ona bhugạk doe duruṕ eset́ket’a. Ado, kathae, tin hạbić coṅ onḍegeye duṛuṕen khan bhuku do goṭa dhaṛako jom khalkedea. Adoe duruṕ ạṛisen khan do reṅgeć kedea. Adoe beret́en khan doe menket́a, Amar muhẽr mas gelo; nãhakgeń duṛuṕ akana; nui sim do ạḍiye eṛekidińa. Unre baṛeń jomle khan doń beskea; nahakge moca reaḱ jel iń pạskaoket́a

Ado siṭhạl miṭhạl beret́ente bạihạṛ sen hako kaṭkom sendrae beret́ calaoena. Khange ado mit́ṭen buḍhi hakoe sasaṕ kane ńamkedea ; adoe metae kana, E buḍhi, iń hõ hako saṕ ocoạńme. Ado uni buḍhiye menket́a, Areć haron akanạń, ohoń saṕ oco lema. Am do kichum arećlaka ? Ado uni toyoe menket́a, Ho, iạ buḍhige, bam saṕ ocoạń khan Dolaṅ ger aḍomea. Ado uni buḍhiye menket́a, Baṅa, saṕ ocoamgeań, alom gereńa. Dela hijuḱme! Bana hortelaṅ saṕ hạṭińkoa. Khange uni toyoe Ãṛgoyena, adokin saṕet́koa. Ado uni buḍhiye menet́a, Ma am hõ leoḍaeme, umjhạukoalaṅ. Ado uni toyo hoe leoḍayet́a, khenṭe peṛe khenṭe peṛeye donet́a. Ado khange miṭ́ṭen puṭhiye ńam got́kedea, adoe jom got́kedea. Ado uni buḍhi do ghuṭuteye rakaṕena. Ado arhõ onka khenṭe peṛe khenṭe peṛeye leoḍa got́ket́a. Ado uniye jomlede puṭhi hakoge, kathae, dhaṛa sen khone parom got́ena. Ado arhõ inigeye ńam got́kedea. Ado uni toyoe men got́ket́a, Henda buḍhi, cet́ leka bam saṕet́ko? Ekṭi khaelam ekṭi paelam. Ado uni buḍhiye menket́a, Inige coṅ ghạṛi ghạṛim sabe kan. Ado uniye menket́a, Baṅa, buḍhi, eṭaḱkogeń ńamet́koa. Ado uni buḍhiye menkét́a, Baṅ, ini kangeae, dhaṛa tapaṕ getamte inigeye parom godoḱ kana. Bam pạtiạuḱ kan khan, ma nãhãḱ careć gutu cinhạ waeme ar jomeme; ńelam nãhãḱ, inigeye parom godoḱa. Ado sạri buḍhiaḱ katha lekage careće gutuadea, are jom hot’kedea. Ado arhõ onka khenṭe peṛeye leoḍayet́ tahẽkan jokhenge uni puṭhi hako doe parom got́ena. Adoe ńelkede [do, careć menaḱtae. Ado dhaṛaye tunumlen doe ạikạuket́, dhaṛa do bhugạḱgetae. Adoe menket́a, Henda buḍhi, okoe esedtińa? Ado uni buḍhiye metadea, Muci ṭhen calaḱme; uniye daṕ katama. Ado toyoe menket́a, Acha, enḍekhan uni ṭhengeń calaḱa.

— Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado laha jaṅgate culhạye ̣ṭạmḍạo got́ket́a ; adoe lo got́en khan do ạḍi garteye gạduć got́ket́a. Ado ona seṅgel aṅgra do goṭa lać sećteye gạduć rakaṕ got́ana. Khangeye lo got́en khan do ạḍi garteye kikiạu got́ket́a. Ado un jokheć khange onko sim hõko landa got́ket́a. Onko sim do mit́ṭaṅ tumbạre bolokateko gitić kan tahẽkana. Khangeye eset́két́koa; adoe metako kana, Ape do goṭa hoṛmope lo oco akadińa. Ape do mit́ mit́ṭeń jom cabapea. Ado unre onko simko menket́a, Iạ mamo, ạkhirrem jomlegea; menkhan oṛakre do alom jomlea; ente aleren ayo hõ oṛaḱre ma bacom jomlede; onatele metam kana, ale hõ nonḍo do alom jomlea.

Hana baṛge mucạt́tre dhiri caṭạni menaḱa, onḍe idikate jom marao got́kaleme. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, bhạgnạ, besgepe metạń kana; onḍe do dhiri cetanre paṭganḍo kateń jompea. Ado sạri onka men baṛakate khange ona tumbạ sudhạgeye Kuṭuṅ idiket́koa. Ado ona dhiri ṭhen seterkatege ceka lekate coe paskao got́ket́ khan, ona tumbạ do dhirire aḍi garte ńurhạ posaḱ got́ena. Un jokhen onko sim do jotoko dạṛ baṛa got́ket́a, onte note phar phurko uḍạu baṛa goténa. Khange uni toyo doe haemoekaṭena, ente noteye koyoḱ got́ kat́koa. Ado latar utạrre mit́ṭaṅe tahẽkana; uni do jotokoteko ić ṭhekom akade tahẽkante bae uḍạu daṛeat́a. Ado uni toyoe menket́a, Acha, iń jom moto do Candoe deao akawadińgea; onko do behokko tahẽkana, onate onko doe dạṛ ocoket́koa; nitege iń moto doń besoḱa. Ado uni sime menket́a, Akhirem jomeńgea; nonka ić salaḱ do cet́ lekatem jomeńa? Aruṕ saphalińme, ado jomeńme. Ado uni toyoe menket́a, Acha, enḍekhan aruṕkategeń jommea. Ado khange sạriye aruṕkedea. Ado arhõ uni sime menket́a, lạ mamo, ạkhirem jomeńgea; thoṛa hawet́ ńoḱ ocoạńme; mit́ ghạṛiń rohoṛ ńoḱlenge. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, rohoṛlen khan do nãhãḱem dạṛa. Ado uni sime menket́a, Baṅa, mamo, judi unạḱem obiswạsoḱ kan khać, enḍekhan amaḱ luṭire baṛe rohoṛkạńme, ar ić rohoṛlen khan ińtegeń metama, ma cahabme mente. Ado sạri uni simaḱ kathageye ańjomket́a; ado sạri aćaḱ luṭire geye aṕkadea. Ado khube rohoṛen khane metae kana, Ma cahabme, rohoṛenạń.

– Santal Folk Tales (Rev. P.O. Bodding) reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana. – Ol toṅgeḱa.




Santalkoren Rạni Ayo Ela Mitrowaḱ Sae Serma

Calaoen 10 june’2024 tạrik amdaj ạyuṕ bela 5 baja tesar dhao leka Te-Bhaga Laṛaonaren Ạḱyurić Ela Mitrowaḱ Ona ṭhạ̃i One okare uniaḱ dinisạ dhiriko beret́ akat́ Nachol upojilạ reaḱ kenduate. Ela Mitro do nachol ren casa(Krisok) ar Santal ko mit́ jomkao samṭao ket́kote mit́ laṛaonae benao rakaṕ leda. 1950 sal reaḱ 5 January tạrikre noa teṅgo daḱram se bidrho do ehoṕlena, pulis ar palṭonko noa teṅgo daḱram se bidroho ko thkomlet́ tahena.Ela mitrowaḱ noa dinisa dhiri ńeńel kạmi horare sãoteye tahẽkana Inḍia khon Dr. Boro Baski ear uniren sãotenko National Agenć for Green revulation(NAGR) ren staffko ar Gram bikash kendro(GBK) ren ạḱyurić ar onaren Chairman.

Bidrhi kobi Kaji najrul Islamaḱ katha, ‘Jago nari jago bonhi sikha’ ar Dr.Omorto senaḱ ‘Empowering woman is key to building a future we want’ kathatet́ do hoyoḱ kana kobi ar orthonitibid bana hoṛge ạkinaḱ hudiskinsodor akat́a, ar ona do kana goṭa akat́ ṭhạ̃ite seṭeroḱ lạgit́ do eken baba hoṛ moto do baṅ bickom maejiu koaḱ ektiạri ńam se emako ạḍi jạruṛa.

Ṭhãotet́ reaḱ simạ lekate Chapai nobabgonj jilạ do bangladisạm reaḱ utạr pạchim nakhare. Noa jilạ reaḱ utạrre bharot reaḱ pạchim boṅgo reaḱ malda jilạ menaḱa. Dạkhinre padma gaḍa ar bharot reaḱ mursidabad jilạ. Pạchimre padma nại gaḍa ar malda jilạ ar purub seć do Rajshahi jilạ ar Naogaon jila. Noa Chapai nobabgonj reaḱ nachol do mit́ṭen nagam te bhaga ren maraṅ  ạḱyurić Ela mitroaḱsae serma janam mãhã do teheń 18 October’2025 sunibar hiloḱ manao hoyena. Noa Disạ mãhã do te bhaga laṛaona Ela mitroaḱ sae mãhã manao komiṭi ko manao keda. Menkhan noa hõ sạri katha rajạri lekate nun maraṅ hoṛaḱ jahan manao do bạnuḱa. Ela mitroaḱ dinisạ dhiri huḍiń lekate joton jogaṛ memaḱ rehõ okako atore santal ạdibạsiko jeleka tebhaga laṛaonako benao rakaṕ leda, onkoaḱ noa diḱsạ hõ jahan jogao do bạnuḱa se darakan dinre noa diḱsạ doḱho hoyoḱa ona reaḱ jahan bhorsa hõ bạnuḱa.

Ạd ren Sãota laṛaona maejiu ạḱyurić Ela Mitro Chapai nababgonj reaḱ okako santal aroren ạdibạsiko sãote no ate bhaga laṛaonae benao rakaṕlet́ onako atore nãhãḱ do hoṛko do bạnuḱkoa. Nachol Upo̠ilạren santal koaḱ mon duk do, nunạḱ maraṅ laṛaona je nonḍe hoelen nit ona reaḱ jahan ṭewange bạnuḱa se baṅ ńel ńamoḱ kana.Onko sanamkoaḱ nitaḱ dạbi se khojogoḱ do eken Ela mitrowaḱ Diḱsạ Ṭuṭa doho se benao kate do baṅ hoyoḱa menkhan ona laṛaonare okoe koko tahẽkan onko sanamkoaḱ diḱsạ ar Ṭuṭa hõ sarkari lekate dạyik hatao reaḱ ko khoj akada.

Aema dhao hiri ar ńel hoe akante ạḍi baḍaejoṅ reaḱ ahkaoḱ janamakana. Noa Nagam reaḱ Laṛaona do Nagam lekage hoyoḱ jạruṛ tahẽkana. Menkhan nun maraṅ noa Laṛaona reaḱ jahan dinisạ sendra tege baṅ ńamoḱ kana, Onḍen ko hoṛ ar ńeńelko heć hoṛko sãote noa te bhaga laṛaona bisoete gapalmarao hoeyena.

Luthru Mạńjhiaḱ (Soren) umer nit amdaj 110 serma cetan ato Dogachi Godagari upojila, Jilạ Rajshahi.Uni sãote Ela mitro babotreń gapalmarao keda, Unie menkeda cet́iń mena bhại te bhaga laṛaona reaḱ ghạṭi do tahẽkana nachol reaḱ kendua ghasuṛa, Rạitaṛa,cunḍipur noako santal atore, Ale koren ńepel oporom peṛa ko hõko tahekana noako atore.

Nit do onte noteko dạṛ cabakeda, iń tinre Ela mitro bisạite kathań kuliyede kan tahekana unre uni doe kuli ruạṛ kedeńa henda bhại cedaḱ Ela mitro bisạite dom kuliyedeńa, Unre iń do uniń metadea niạ serma do uniaḱ(Ela Mitro) janam sae mãhã kantaea, unre uni do ińe metadińa Ela mitrowaḱ noa dinisạ jaoge lolo tahenma uniaḱ kạmi jionre aema cecet́aḱ menaḱa, tobe santal ko lạgit́ aema doe  lạṛhại akana abo do bhại kạṭić jạt kanabon onate lạṛhại katege bańcao tahen hoyoḱ tabona.

Luthru Mạńjhi (Soren) Barea bisoe doe ńum uduḱ akada,pạhilaḱ do Ela mitro do Santal maejiu bhusạ lekate dạṛ okte rohonpur rel isṭison rey saṕ ọcolena, ona tayom do nachol thanare idi kate uni do ạḍiko nãhacar kedea. Dosar do Tebhaga bisạire uniaḱ mit́ṭen keṭeć aṛaṅ.

Ela mitro do bapla laharege BA doe pas alat́ tahekana, 1940 serma do baṅgali kuṛi hisạbte japan reaḱ Olimpik khilạḍ lạgit́e bachao ocoyena. Sohor reaḱ siknạt ar ruṛiwaxdi(Rokhkonsil) jumidar gharońjren bạhu hoe kate hõ nook ca̠sa hoṛkoaḱ laṛaonare ạri apnar kate Ela mitro doe hoe lena santal koren Rạni Ayo.

Baṅgladisạmre hajot join reak botoranaḱ ona din ar okte kodo tis hõ bae hiṛińleda Ela mitro, Noa disạmre judi jahãtise ruạṛlen khan ar hõko hajotia noa hudis daram do tahẽkan taea. Amdaj 13 serma tayom Kolkata jeget́ biddagaṛ (University) re uni do praebheṭ MA biḍạu doe emkeda are paskeda.

1962 khon 1972 serma hạbić Bharot sarkaraḱ ho uni kom do bae haron akadea,onḍe uni do 10 sermare 4 dhao hajot kate kạd oṛaḱ reko bhorao ledea ar aema leka mead teko sạjại ledea, nunạḱ eṭkeṭõṛẽ tahen rehõ oka lekateho uni do baṅko akoṭ daṛe akadea nui keṭeć monan maejiu Ela mitro. 1962 khon 1972 hạbićte uni do Kolkata reaḱ manic tola ason khon 4 dhaote bidhan sobharen rạsiại bachao bahallena.

1971 serma baṅgla disạm phurgạl lạṛhại oktere uni do onare oṅsoṅ goḱṛo tahekan taea. Kami jionre uni do Kolkata ciṭi kolejren baṅgla sãohet́ren mahasoe tahekana uni do ona kạmi khon 1989 sermae jirạuena.Uni do rajạri sãosãote sãohet́ reaḱ ho ạdiye hewa dohoyena, Hirosima Maejiu puthi khạtirte uni do “Neheru” siropae ńam leda. Bilạt sason birud jeleń laṛaona jowanaḱ ạḱyurre uniaḱ enem iạte bharot sarkar “tamro patro” siropako emade tahekana. Pascim baṅgla junior Athletic haparaore pe dhaoe champion lena Ela mitro, uni do nonkan eneć khilạḍ re aema sećteaḱ unia

 

ḱ enem khạtirte hõ siropae ńam leda, 77 serma re 2002 serma 13 Octobor uni so noa dhuṛi dhạrti khone bidạyena.

Teheń 18 Octobor 2025 serma santal koren Rạni Ayoaḱ sae serma janam mãhã manao khạtirte sanicar hiloḱ chapai nobagonjre ạdibạsi ar baṅgali casbạsiạ hoṛ(krisok) ko mit́kate mit́ kạmihorako sapṛaoleda, noa kạmihora reaḱ etohoṕ re mit́ ḍahar daṛan tahekana.

Ona ḍahar daṛan mucạt́re jarwaakan sanamko samaṅre aćak daman kathae lại calkeda Rajshahi jeget́ biddạgaṛre sãohet́ ar sãota lahanti cecet́ thokren mahasoe Amirul Islam, Ạdibasi oloḱić ar khondroṅ joṅić Mithusilak Murmu, Uttar boṅgo Ạdibasi Phoramren sabhamukhiạ Hiṅgu Murmu, Jatio adibasi porisodren kendrio sabha mukhiạ bicitra Tirki,mukhiạ sekreṭari Bimol Rajoaṛ, Ela mitro sanskritik rạsia Tapos Mojumdar, Jila Puja manao porisod ren sabha mukhiạ Ḍablu Kumar  Ghos, NAGR ren caḱlaoić Stephen Soren, Prothom Aloren Rajshahi ren ạḱyurić Abul kalam ajad, Chapai nobabgonj ạḱyurić Anoar hossain Dilu, noa kạmi hora sapṛao ar cacalaore tahekana Prodip Hembrom.

Ela mitro sae serma manao sabhare Manotan ko menkeda, Ela mitro oka soson bemanot, ar beabruk birudre laṛaona ehoṕlet ona do nit hõ baṅ purạu akana.

Teheń Ạdibạsi ar baṅgali cacasko(Krisiok) najjo ạidạri khon ko pạsuṛ oco akana, nit hõ bạrin ṭoṭhare santalko khet re daḱ baṅ ńam kateko apnar teko gujuḱ kana. Roroṛ koko menkeda sanam lekan nahacar eḱṛe aḱ caba kate mit́ṭen ektiạrian sanamko sulukte tahe daṛeaḱ taṛam daṛeaḱ mit́ṭen ḍahar panja lạgit́ sanam ko cehao ocoyena.

Mucạt́re men sanań kana santalkoren Rạni Ayo Ela mitro lạṛhại join ar disạm ren sanam hoṛko nahacar khon bańcao ńam lạgit́ mit́ cahaonako ńama.

“Am okoe hiṛiń me menlet mit́din

Unie baḍaea am hiṛiń tinạḱ kạṭhin !!”

-Kaji nojrul Islam.




TOṚ GOḌO HO̠PO̠N

Dinge toṛ goḍo ho̠po̠n,

Sendra ane̠će jo̠maḱ dho̠n;

Cuṛuḱ-cuṛuḱ dare kho̠n,

Dạṛ are kocoṛ do̠n.

 

Bae bo̠to̠ro̠ḱ Ho̠ṛ ho̠po̠n ṭhen,

Bae bo̠to̠ro̠ḱ seta pusi ṭhen;

O̠ta tabe̠r menaege,

Jo̠maḱ ńamoḱ oka ṭhen.

 

Ghane̠y tabe̠r,

ghane̠y duṛuṕ;

Ńam lekhane jo̠maḱ,

Banar jaṅgatey sab.

 

Hana ḍạr noa ḍạr,

Do̠n kocoṛ menaege;

Ghane̠y ńĩr phe̠ḍo̠ḱ,

Ghane̠y ńĩr de̠jo̠ḱ,

Mase̠ hạni henaege.




CE̠T́ REAḰ SANTAL?

Santali ro̠ṛ bam baḍaea,

Santali o̠lo̠ḱ bam baḍaea;

Santali paṛhaoḱ bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Santali sereń bam baḍaea,

Santali e̠ne̠ć bam baḍaea;

So̠go̠e pajhẹṛ bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Tumdaḱ ṭamak ru bam baḍaea,

Tiriọ, Murli o̠ro̠ṅ bam baḍaea;

Banam bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Santal sạgại bam baḍaea,

Peṛa beohar bam baḍaea;

Ḍo̠bo̠ḱ johar bam baḍaea,

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Lạṭu kạṭić man-mano̠t,

Bam baḍaea;

Santal pạris bam baḍaea,

Santal itihas bam baḍaea;

To̠be̠ amdo̠…,

Ce̠t́ reaḱ Santal?

 

Lajaoḱ kanam,

pạńci pãṛhãṭ ladey lạgit́;

Lajaoḱ kanam,

Ạricạli beohar lạgit́,

Lajaoḱ kanam,

Ạn-ạri pạńjae lạgit́;

To̠be̠ amdo̠…

Ce̠t́ reaḱ Santal?