Christiano Ronaldo aḱ 100 goal

8 Sepṭembor ńindạ UEFA Nations League reaḱ haparao̠ re Sweden sãote 2-0 goal teko jitạulena Portugal. O̠na khilạḍ re nagam(itihas) ren dosar khilạḍiạ hisạbte Dhạrti jakat(International)100 ṭiye goal keda.

Khilạḍ reaḱ 45 miniṭ re free kick te goal kate no̠a nagam(Itihas) doe tear keda. 165 goṭen khilạḍ re selet́kate 100 ṭiye goal keda.

Ona khilạḍ re ạḍi jhũk ar kajake gateyena Ronaldo .72 miniṭ re arhõ mit́ṭene goal ke̠t́te no̠a haparao̠ re do̠sar jit ko hameṭ akada Portugal .




UEFA Nations League reko jitạuena Spain

Holanoḱ ńindạ UEFA Nations League haparao̠ reaḱ khilạḍre 4-0 goalte Ukraine ko haraoket́koa Spain.Haparao re Spainaḱ pạhil jitạu,Noa laha Germany sãote 1-1 goal teko draw leda Luse Enrique ren dol.

Khilạḍ reaḱ 3 miniṭ ar 29 miniṭ re Sargio Ramos,32 miniṭ re fatiar 84 miniṭ re Ferran Torresaḱ goal teko jitạuena Spain. Ansu Fati do sanam  khoć kom Umer ren khilạḍiạ kanae noa haprao ren.17 serma 311 dinre khilạ ḍkate UEFA Nations League re nagame(itihase) tear keda.




Dhạrti laṛaote Tarkoyena Banij naṅgraha Mumbai

Ar ho tarkoyena Bharot diso̠m reaḱ Mumbai naṅgraha.Teheń somber setaḱ 8 baja seć tarkoyena bạnij naṅgraha Mumbai. Niạ tarko do tahekana Richter scale te 3.5. Bharot disom reaḱ National Center for Seismology (NCS) niạ sombat doe baḍae ocoakana.

So̠mbatre ar hõ sodor akana je somber niạ dhạrti laṛao reaḱ etohoṕ do Mumbai khon  102 kilometers utạr re. Niạ dhạrti laṛao se tarko re jahan loksan reaṅ so̠mbat do nit hạbić baṅ ńam akana.  Tobe thoṛage tarko akanreho niạ khạtir ạḍiko botor akana bạnij naṅgraha ren manmiko. Niạ laha re ho 4 september Maharastro Nasik reaḱ pạchimre Richter scale te  4.0 matra reaḱ tarko do hoylena. Niạ chaḍa ho September candoreaḱ pạhil dinge 2 dhao dhạrti laṛao hoyakana.

Baḍaekaḱmabon calaoen mit́ bar cando khonge Bharot diso̠m reaḱ nanan ṭhại kore nonkan dhạrti laṛao do hoyoḱ kana. Onareaḱ lasaṛhẽt́ te Delhi, Panjab, Jammu ar Kasmir reaḱ mit́ nakha paṛao akana. Sor din ge Pạchim baṅgla reaḱ Nadiya jilạ reaḱ Krisnonagar re 2 dhao dhạrti laṛao hoyena.




Online Kelas hatao tuluć gujuḱ hoborre gitićena Argentina ren mahasoe

Jiwi gogoć Ko̠ro̠na Virus aḱ daṛete goṭa dhạrtige jạbunakana. Niạ reaḱ bạṛić jo do paṛao akana iskul, college são sanam sãotakore. Thir hape akana dhạrti reaḱ khelạḍ ko ho. Ạḍi bebạṛić manwa koe nasaoet́ koa noa virus rog. Jao ghuṛi okterege rećet́bonae jiwi.

Niạ ko̠ro̠na khạtir dhạrti reaḱ nanan diso̠m kore online te pạthuạ koaḱ kelasko hataoet́ kana. Ar niạ online kelas hatao oktege hoyena mit́ bhabna ghoṭona. Online kelas hatao okte gujuḱ hoborrey gitićena Argentina diso̠mreaḱ mit́ University ren mahasoe. Uni do ko̠ro̠na ajarte jạbune tahekana.

Khoborre baḍaeoḱ kana Argentina De La Compress University ren mahaosoe-e tahekana 46 serma umerren Paula De Symon. August cando reak’mucạt́ seć uni do ko̠ro̠na ajartei jạbunlena. Mit́ hapta khon uniaḱ hoṛmo re ko̠ro̠na rog reaḱ cinhạ ńeloḱ kantahena. Enrehõ uni do Zoom sec’ lekate kelas-e hatao idiyet́ tahena. Unido Rajniti ar goṭa dhạrti bisoeren mahasoeye tahekana.  Gurubar hiloḱ online re kelas hatao okte gujuḱ hoborrey gitićena. Kelas hatao okte uniaḱ sahẽt́ hatao oktemuskilaḱ ńeloḱ kan taetahena. Ona okte aćren pạṭhuạko rugi ḍohao gạḍi kol lạgit́ uniaḱ oṛaḱ reaḱ ṭhikanako kuli kedere eken e roṛkeda bạń lại dareaḱ kana ar ona tayom dayage gujuḱ hoborrey gitićena. Uniaḱ ghoṭona reaḱ sạkhiko hoyena aćren pạṭhuạko.

Tobe Paula do aćaḱ niạ ko̠ro̠na ajar te jạbun akan okte reho cedaḱ kelase hataoet́ tahena ona reaṅ jahan roṛ ruạṛ do baṅko em daṛe akada nit hạbić.

Goṭa dhạrtire ko̠ro̠na ajarte jạbun akan rugiko thoṛa calaḱ kanre ho Latin America reaḱ diso̠m kore nit ho aemageko gujuḱ kana dinke din. Niạ bhitrire Argentina re 4 lakh 78 hajar khon bạṛti hoṛ niạ rogtegeko jạbun akana ar ko goć akana 9 hajar 859  hoṛ; noa adi bhabna reak’ khobor kana.




China re Restaurant rạput́ kate 29 hoṛ ko goćena

China Reaḱ utạr re shanji Pradesh re restrurent rạput́ kate 29 hoṛ ko goćena ar ko 7 hoṛ ko kạhil akana.

Teheń china disom ren joruri bebostha pona Montronaloy noa kathako so̠do̠r ke̠da,Nonka ko men ocoeda Reuters.

Sạnicar setaḱ 9.30 bajaoḱ o̠ḳte shanji Pradesh re mit́ṭen bar tala  jojom oṛaḱ rạput́ ente nonkan duk reaḱ ghoṭona do̠ hoena.

Robibar setaḱ modrege onko bańcao̠ko kạmi do cabayena.Onḍe 29 goṭen goć hoṛaḱ hoṛmo ko ńamkeda.




FA Community Shield reaḱ siropa ko jitạu ena Arsenal

Pạhilre Pierre-Emerick Aubameyang aḱ goal te Arsenal khilạḍ reko lahalen rehõ,bodolić khilạḍiyạ Takumi Minamino aḱ goal te khilạḍ reaḱ 90 miniṭ hạbić 1-1 goal te soman tahẽkana khilạḍ do̠.Menkhan penaltie Phanda re 5-4 goal te ko jitạu ena Arsenal.

Hola ńindạ England reaḱ jạtiạri football Maṭ Wembley stadium re pạhil khon ge ạḍi jhũk ar kajak ko gateḱ kan tahẽkana banar dol ge. Khilạḍ reaḱ 12 miniṭ re Pierre-Emerick Aubameyang goal teko lahalena Arsenal. Liverpool aḱ mit́ṭen goal off side iạte bạtilen takoa.Menkhan khilạḍ reaḱ 73 miniṭ re Takumi Minamino goal ket́ iạte khilạḍ reko rua̠r̠lena.Khilạḍ reaḱ 90 miniṭ re o̠ko̠e do̠l hõ ar bako goal daṛeaḱ te tiebreaker seć calaona gate do̠.Onare 5-4 goal te jitạu kate 16 dhao̠ leka Community Shield reaḱ siropa ko jitạu ena Arsenal.




Cancer ajar teye Hana puriyena ‘Black Panther’ ren Obhineta

Eke̠n 43 se̠rma ume̠r re Cancer ajarte bend̠aoena ‘Black Panther’ ren ńutumanić obhineta Chadwick Boseman.teheń Los Angeles re aćaḱ oṛaḱ rege Dhuri dhạrtie bạgiada.Ona o̠kte o̠nd̠eko  tahẽkana aćren bạhu ar gharońj ren jo̠to̠ho̠ṛ.

Teheń garońj seć khon uniaḱ gujuḱ babot mit́ṭen lạiteaḱ do̠ko so̠do̠r keda.nonka ko men o̠cokeda,uniaḱ noa Cancer ajar babot  cet́hõ bako baḍae kan tahẽkana gharońj ren ko.Gujuḱ laha jotoe lại so̠do̠raḱ koa.

2018 salre Chadwick Bosemanaḱ mit́ṭen  ạḍi hiṭ cinema ‘Black Panther’ oḍok lena. Ona chaḍa Gods of Egypt,Avengers Infinity War, Captain America Civil War,nonkanaḱ aema Maraṅ  namḍak cinema re hõe obhinoe kada.

Uniaḱ noa gujuḱ re Hollywood ren aema ńutuman obhinetako duk ko sodor keda.




Santal Ạdibạsi hoṛ hopon ko Nepal Re !

Nepal disom do̠ bar maraṅ disom India ar China talare menaḱa. Ar Nepal disom do̠ ạḍi ge suluk ar sạnti disom kana. Nonḍenaḱ disom pạrsi do̠ Nepali kana. Nepal re 152 jạt ar 123 pạrsi teko roṛet́ kan hoṛko menaḱ koa. Nepal do̠ pe̠ hạṭiń re begar akana Himal Pradesh (Ponḍburu okadoko metaḱ Mount Everest) , Pahad pradesh (Hạṛiạr buru), ar Tarai pradesh. Nepal disom re do̠ aema lekan dhoromren manwa se hoṛko menaḱ koa, Hindu, Christian, Islam, Kirat, Buddhist ar ar ko. Ar jo̠to̠ko dhorom talare ạḍi bes dulạṛ ar gado gapado menaḱa. Ar jo̠to̠ ko jạtiyạ talare manot ganot ko menaḱa. Ona iạte aema aema disom ren hoṛ kodo Nepal te daṛan ko hijuḱa ar Nepal disom reaḱ rạskạ re ko rạskạḱa.

Ar ̣to̠be nitoḱ do̠ Nepal ren Santal hoṛ hopon ko bon ńel koa. Nepal disom ren Santal kodo̠ 18th ar 19th Century talare Nepal teko boloyena. Baḍae lekate Nepal ren Santal kodo̠ India reaḱ aema aema ḍihạṭ khon Nepal teko boloyena. Ar onako ḍihạṭ do̠ Siliguṛi, Asham, Jalpaiguṛi, Bihar, ar Jogbani. Jogbani do̠ asol ḍihạṭ tahẽkana. Pạhil redo̠ Nepal ar India border Jogbani ḍihạṭ khon parom kate sidhạ Koshi Tapu te gharońj ạsul ar jiwi bańcao̠ lạgit́ ko calao̠lena.  Ado̠ tho̠ṛa bochor se serma tayom tedo̠ ado̠m hoṛ do̠ Morong jilạ te ko calaoena ar ado̠m ko do̠ Jhapa jilạte ar Sunsari jilạteko calao̠ena. Morang ar Jhapa jilạre do̠ ja̠sti ge hoṛ menaḱ koa menkhan Sunsari jilạredo̠ ạḍi thoṛa ho̠ṛ menaḱ koa. Ar onkate pạhil Nepal ren Santal kodo̠ bir koko saphakeda ar aema aema jaga jumi ko hameṭ le̠da. Menkhan un o̠ktoren Santal kodo̠ oloḱ paṛhaoḱ baṅte ar bud ạkil baṅte akoaḱ jaega jumi do̠ buru munḍa heć kate onko ṭhen akoaḱ jumiko reć ocoyena.

19th Century o̠kteredo̠ Nepal ren Santal kodo̠ ạḍi Nepal reaḱ niạm kạnun hõ bako baḍae utạr akat́ tahẽna. Un o̠kte re do̠ Santal ko diku munḍa ṭhen be̠go̠r rin kạuḍi hatao kate ạuṛiaḱ te Santal kodo rini ko benaoena ar onkate jaega jumi kodo munḍa ṭhen ko reć ocoyena. Ado̠ Santal kodo̠ bud ạkil baṅ kakhante onko munḍa ṭhenge guti kạṛmi ko ehoṕ ena ar gạyur ṭạpur ko benaoena.ar Akoaḱ mit́ gharońj benao lạgit́ mit́ jaega jumi hõ baṅ tahelena. Onkage samae ko parom idiyena ar Nepal disom reaḱ kạnun hõ bodolena. 19th Century o̠kteredo̠ Nepalre Rana Shason tahẽkana ar ona tayom tedo̠ Shah Raja kạnun ehoṕena ar karte karte te Nepal re 21st Century re do̠ democracy re bodolena. Ar bại bạite Nepal ren Santal kodo̠ nãwã piṛhiren kodo̠ school te̠ kokol ko ehoṕena nitaḱ 21st century re do̠ aema Santal hoṛ hopon do̠ bud ạkil ar mẽt́ marsalan ko hoyena. onate nitoḱ do̠ Nepal ren Santal ko aema lekan sarkari c̣akri re menaḱ koa menkhan bhabna reaḱ kathado̠ jaega jumi do̠ baṅge menaḱ takoa. Onate aema Santal hoṛ hopon kodo̠ sukum bạshi jaegare ko tahen kana ar onkoaḱ gharońj do̠ nacar rege menaḱ takoa. Nitoḱ do̠ mit́ bar Santal ko sepeń rakaboḱ lạgit́ NGO/INGO ko lagao akana cet́ le̠ka Lutheran Community Welfare Society ar BIC Nepal. As menaḱa je, hijuḱ kan darae din kore Nepal ren Santal ko Nepal reaḱ sarkari cạkri ko ńama ar Santal somaj ko sepeń rakaba. Onate Nepal ren Santal koaḱ ho̠k ạdhikar ńam lạgit́ ạḍi kurumuṭu re menaḱ koa. Ạḍi sarha johar.

Karan Besra

Hong Kong

August, 25,  2020




Chelsea ko kiriń kedea Leicester city ren gạkhuṛ khilạḍiạ Chilwell

Leicester city kho̠n England ren Phuṭbol khilạḍiạ Ben Chilwell ko kiriń hatao̠ kedea Chelsea Fc.

Nãwã hẽḱaḱ (cukti) babot tinạḱ poesa khorocen takoa,Ona babot cet́ hõ bako lại sodorleda Chelsea Fc.

Menkhan BBC aḱ menjoṅ do̠ nonka kana,nui khilạḍiạ kirińte 4 kạruṛ pounds do̠ khoroc akantakoa Chelsea ak.

2015 serma khon Leicester seć khon 123 goṭene khilạḍ akana.




Christ church Ḍoboḱ o̠ṛaḱre Bạnduk Ṭhuyićaḱ sajai.

New Zealand disom re Christ church city reaḱ barea Muslạwaḱ ḍoboḱ oṛak ́re bạnduk te ṭuṭi kate amdaj 50 goṭen hoṛe goć let́ ko Brenton Tarrantaḱ ume̠r bhor sạjại hoyentaya.O̠kaṭaḱ do̠ New Zealand ạn reaḱ lạṭu utạr sạjại kan.New Zealand reaḱ court noa hukum do̠e emkeda.

Brenton Tarrant, umer 29 serma ar Australia ren porja hoṛ kanae. Calaen se̠rma Christchurch reaḱ barea muslạwaḱ ḍoboḱ o̠ṛaḱ re bo̠lo̠ kate bạnduk te ṭuṭikate 50 goṭen hoṛe goć let́koa.Un okte baṅgladiso̠m ren jatio cricket khila̠d̠ia̠ ko hõ thor̠a lạgit́ no̠a bạṛić muskil khonko bańcaolena.

Diso̠m reaḱ itihãs re no̠a ge pạhil lạṭu utạr sạjại do̠e ńamkeda,Nonka ko men ocoeda Reaters.

Christchurch ren lạṭu court ren  bicạrić Cameron Manḍer re meneda,Brenton Tarrant okataḱe ghạṭ akat́ ona reaḱ lekha sạjại do̠ bạnuḱa.

uni do̠ nonkanaḱ bạṛiće ghạṭ akada umer bhor jel re tahẽ kate sạjại emogoḱ rehõ ạḍi kom hoyoḱa.nonka menkate sạjạie hukumkeda.