Siknạt Gãotako 3 October dhạbić bond tahẽna

Korona ajar o̠kte re siknạt Gãotako arhõ mit́ cando bõnd reaḱ lại jạhirkeda Sarkar.

Teheń siknạt montronaloe reaḱ mit́ sombat parwanare nonkako men o̠cokeda,Disom reaḱ kạumi Madrasa chaḍa jo̠to̠ siknạt gãota reaḱ bõnd arhõ mit́ cando ḍher hoyena.

Niạ laha korona ajar iạte 17 March pạhil do Sarkar khon jo̠to̠ siknạt Gaõta ko bo̠nd leda.26 March kho̠n do̠ Office adalot ar jo̠to̠ daṛan gạdiko(janbahon) bo̠nd kate lockdown ehoṕlena.

Menkhan 66 din tayom 31 May khon Office Adalot ko jhić ket́ rehõ siknạt Gãota ko do̠ bond ge tahẽkana.

Noa ajar iạte higher secondary certificate biḍạu nithõ baṅ hoe akana ar Primary Education Certificate  biḍạu do̠ baṅ hatao reaḱ ko hudiskeda.




Niropon Hoṛmo ạn manao kate Iskul jhić reaḱ goṭawaḱ

Hoṛmo hạṭiń lạgit́ ạn manao kate Siknạt Orạḱko(Sikkha Protisthan) Jhić reaḱ ạri do gotạ hoe akana.Lukhibar Bhitrite noa goṭawaḱ do bḍaeoḱa menteko lại keda pạhil ar Gonoshikkha Montonaloe.

Niạ Serma do disom reaḱ Pạhil dhap metaḱme (5) moṛẽ Kilạs(PEC) Iskul bidạu do baṅ hoyoḱa. Tobe Apan ạpin Iskul kore noa (5) morẽ kilạs (PEC)biḍạu do hoyoḱa.  Moṅgol hiloḱ pạhil ar gonoshikkha montonaloe kollet́ noa babot hudisaḱ Maraṅ montri doe hẽḱ akawada.




Pukhri Daḱre Unum goćenae Dinạjpur ren Ukil Murmu

Dinạjpur Nowabganj upojilạ re Ukil Murmu (31) ńutuman mit́ hoṛ pukhri daḱreye goćena. Unido ona upojila reaḱ Kusdoho Union reaḱ Esaghoṛia (Mission Para) atoren  Cere Murmuren hopone tahẽkana.

Police ko baḍae ocoḱ kana je,  Ukil do 22 August 2020 tạrik ona upojila reaḱ Gilạjhuṛi (Banoa para) ato nạihạrte neota jome senlena.  Onḍege  enhiloḱ ạyuṕbela amdaj 5 baja seć Sorkar Hembrom takoaḱ pukhrire ḍạbrạḱe pheḍlena. Menkhan pukhri khạndriń ar Paeraḱ bae baḍae khạtirte uni doe unumena. Inạ tayom jal pheḍ kate ko oar rakaṕ kedea. Niạ reaḱ U.D. mamla hoeakana thanare.




Disomre 19 goṭen gaṅgaghaṭ ar ona aḍeepase ṭoṭhare ho̠e daḱ reaḱ lạilaha

Disom reaḱ 19 goṭen  gaṅga ghaṭṬoṭhakore 45 khon 60 kilomiter tạpiste Bharḍo ho̠e daḱ hoe daṛeaḱa. Onate niạko ṭoṭha reaḱ gaṅga ghaṭ kore 1 nombor husiạri jhạnḍi uduḱ́ ko menakada.

Robibar setaḱ 5 baja khon tikin 1 baja dhạbić niạ disom reaṅ gaṅga ghaṭkore niạ husiạri jhanḍi uduḱ reaḱ ko menakda Abohaoa Odhidotpor.

Niạ husiạri re ar hõ ko men akada – Rangpur, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Mymonshing, Dhaka, Foridpur, Madaripur, Jessore, Kusṭia, Khulna, Barishal, Poṭuakhali, Noakhali, kumilla, Koxbazar (Coxbazar) ar Shylhet reaḱ  dạkhin –purub seć khon ghonṭa re 45 khon 60 kilometer tạpiste huḍur-bijliate ho̠edaḱ hoe daṛeaḱa.  Niạ aḍepase ṭothare pạhil no 1. husiạri jhanḍi uduḱ ko menakada.

Eṭaḱ jilạ leka Dhaka re hõ din hiloḱ daḱ eda. Dhakare calaoen din ghonṭare 29 milimiter daḱ akadae mente ko baḍae oco akana.

 




Ca-Bagwan ren kạmikoaḱ din hiloḱ nawa goṭa aḱ kạmi kạuḍi 500 Ṭaka dạbi

Ca-Bagwan ren kạmikoaḱ din hiloḱ reaḱ kạmi kạuḍi 102 Ṭaka khon 500 Ṭaka rakaṕ reaḱ nãwã goṭawaḱ reaḱko roṛ uduḱ  keda Baṅgladisom Ca kạmiạ koaḱ gãota(Ca Sromik Federation). Hola ạyuṕ bela Shileṭ  Naṅgraha reaḱ mukhiạ Shohid Minar re jarwakan hoṛ koaḱ manwa tonol (Manob bondhon) khon niạ hike hok katha ko baḍae oco akana.

Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation) ren Rotna Bosak aḱ Manwa tonol mukhia ar Sondip Ranjon Nayek aḱ ạyurte kathako roṛkeda Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation) Baṅgladisom Sãota Dol [Bangladesh Somaj Tantrik Dol] ( BASOD) Shileṭ jilạ jopoṛaoić ren sosolhaić Abu jafor, Ca kạmiạ koaḱ Gãota(Ca Sromik Federation)  ren Dipa Das, Nipa Modhi, Lukhindor, Chattro Front Maraṅ Naṅgraha ren hohoić  Sanjoy Sorma.

Niạ Manwa tonol re katha roroṛko ko menkeda je, Ca bagwan ren kạmiạkoaḱ  din hiloḱ reaḱ kạmi gonoṅ 102 kạuḍi  kate em reaḱ goḱ katha do  20 Cando paromena. Nawa goṭawaḱ lekate 102 Ṭaka khon 500 Ṭaka rakaṕ reaḱ katha. Menkhan Bagwan mạlik ko aema lekan ạnduṅkote nãwã goṭawaḱ baṅ senkate miťleka jo̠r mo̠ṭte mare gonoṅ kạuḍiteko kạmi ocoyet́koa. Kạmiạkoaḱ hok birud kạmi karonte Dholai ca Bagwan do bond akana. Ar hõ mạlik koaḱ goṛo gopoṛote tarapur Ca Bagwan dokhol reaṅ kạmi calak kana.  Niạ manwa tonol re ạyurko ạḍi usạra nãwã goṭawaḱ gonoṅ 500 Taka te Ca Bagwanren kạmiạko em kate  napae calao banao reaṅ mit́ boge hor jemon hoyoḱ onako roṛ uduḱ akada. Ar baṅkhan ạḍi usạrage arhõ Raj ḍahar re ạidạri ńam lạgit́ ko pheḍoḱa menteko lại sodor keda.

Disạ oco abo aema santal hoṛko do nia shylhet, Moulobi bazar, Srimongol, Hobiganj reaḱ ca-bagwan re  aema lạṭu lạtu atoante menaḱ koa ar ạḍi sedae khon ko kạmikana.




Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan ạnko algakeda

Photo- Daily Sonali Sangbad

Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan reaḱ keṭeć goṭawaḱ khone ocoḱena Rel montronaloe. Lukhibar Montronaloe reaḱ mit́ sombat sakam re noa khobor ko baḍae ocoakana. Ona sombat reko meneda mit́ jạtiạri oporom sakam (NID) tege ghorońj ren pon hoṛ gạḍi reaḱ ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.

Calaoen 13 August Baṅgladisom Relgạḍite daṛan o̠kte gạdire dejoḱ hoṛkoaḱ jạtiạri oporom sakam sãore do̠ho̠e reaḱ katha ko menleda. Niạ reaḱ 7 mãhã tayomge noa ạnko pheraoket́ takoa relgạḍi ạḱyurko.  

Sombat reko lại sodorkeda je, Calaoen 13 Augusṭ  Baṅgladisom Rel hotete aema khobor sakam re sombat sodorlena je, Relgạḍite daṛan lạgit́ sanamko jạtiạri oporom sakam (NID) sãore do̠ho̠kate daṛan hoyoḱ takoa. Menkhan daṛa̠n ho̠ṛaḱ boge lạgit́ niạ ạn doko pheraokeda. Nit do mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (NID) te gharońjren pon hoṛko dãṛã daṛeaḱa.  

Disomre ko̠ro̠na ajar saṕ ńamen tayom sanam lekan relgạḍi calao do̠ bond tahẽkana ar hõ 31 May 2020 pạhil dhao̠  8 joṛa relgạḍi calao lạgit́ko aṛaḱ keda. Inạ tayom dosar dhao̠ 3 June ar hõ 11 joṛa relgạḍi ko aṛaḱkeda, Menkhan dejoḱ hoṛkoaḱ okulạn hoyente 2 joṛa relgạḍi do̠ko bondkeda. Ar hõ calaoen Robibar 12 joṛa intarsiṭi  ar 13 joṛa commuter relgạḍi ko aṛaḱkeda. Nit do disomre jo̠to̠kote 30 jo̠ṛa relgạḍi calaoḱ reaḱ ko goṭa akada.




Joypurhaṭ re 5 hajar Ạdibạsi maejiu ko ńamkeda dare, aṛaḱ sakam itạ ar mask

Joypurhaṭ re ạdibạsi  maejiu ko talare dare, ko̠ro̠na khon sahaṛ akae tahen lạgit́ mask ar bhage aṛaḱ sakam reaḱ itạ ko em hạtiń keda bessorkari utnạu gãota (Besarkari Unnoyon Soṅstha) Pamedo. Budbar (19 august) tikin Joypurhaṭ  jilạ  Pacbibi upojila reaḱ Utạr Dhurạil ato re Pamdo ren 5 hajar maejiu ko talare ‘‘ Oṛaḱ beṛhaete hạṛiạṛ aṛaḱ sakam cas’’ kạmi hora ńutumte dare , aṛaḱ sakam itạ ar mask em hạṭiń reaḱ e uḍhạu keda Pamdo ren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar.

Niạ okte ko̠ro̠na reaṅ mahãmǎri re tear akan muskil re hoṛkoaḱ daṛeaḱ jom-ńũ ar bạrti rojgar reaḱ ạt  tear lạgit́  Pacbibi upojilạ reaḱ 21 goṭen atoren 5 hajar hoṛko talare dare, aṛaḱ sakam itạ ar ko̠ro̠na teṅgo daram mask ko emkeda.

Pamdoren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar re menkeda Pamdo do ạdibạsi maejiu ko akoaḱ oṛaḱ reaḱ jomaḱ jogaṛ kate thoṛa bạṛti rojgar hoyoḱ ona karonte niạko do em hoyena. Inạ chaḍa ho ko̠ro̠na teṅgo daram lạgit́ mask jemon ko horog onate mask ko emat́koa.  Niạ uḍhạu akhṛa re selet́ ko tahekana Pamdo ren genarel manager Mohammod Niyamutullah, ḍạr office ren manager Dhoroni Pahan ar ho eṭaḱko.




Niropon Hoṛmo ạn manao kate Ko̠ro̠na tayom Iskulko Jhić reaḱ hudis

Ko̠ro̠na tayom pạhil Iskulko jhićlenre o̠nako Iskul re̠n adha pạṭhuạ gidrạko mit́ din  ar dosar din adha gidrạko calaḱa. Noṅkage̠ mit́ din kate tayom ona Iskul ren sanam pạṭhua gidrạ ko do Iskul teko calaḱa. Iskul re̠ boloḱ lahare gidrạkodo ti ar-jańga ạruṕ kate Iskul oṛaḱ ko boloḱa.Onkage̠ mãhãsoe ar gidrạ koaḱ Hoṛmo reaḱ lolo (tapmatra) ńel se soṅ do hoyoḱa, Onka chaḍa Iskul boloḱ do manage̠a.Nonkanaḱ aema ạn ariko benao kate nãwã te Iskul jhić lạgit́ ko hudiseda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.
Prathomik ar Gonosikkha montronaloe re̠n  senior socib Md. Akram-al-hossaine mene̠da, ko̠ro̠na tayom Iskulko ce̠t́ lekate calaoḱa ona reaḱ miṭ́ṭen ạṅ-ạrile teareda. Noa kạmido mucạt́ heć akana.Tehe̠ń gapare  ạṅ-ạri lekate noa kole̠ sodora.Tobe Iskul tiskote e̠hoboḱa onado̠ sarkare̠ hudisa.

Moṅgol hiloḱ noa babot ko duṛuṕ lena Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe re o̠nḍe̠ do noako goṭa keda, Iskul saṕ-daṕko jonoprotinidhi ar sthaniyo prosanon noako ńel jutạ.




Goṛoko ńamkeda Ṭhakurgaon ren Ạdibạsi Pạṭhuạko

Teheń Ṭhạkurgaon jilạ reaḱ sodor Upojila Porisod reaḱ Gapalmarao oṛaḱ re Upojila Somaj susar(Somaj seba) Ṭhakurgaon sador reaṅ 8 goṭen Union re tahen kan Ạdibạsi gharońj renko reaḱ jion jingi lahanti ar onkoren kolejre paṛhaoḱ kan 16  goṭen pạṭhuạko talare 4000 hajar kate moṭ 64000 kạuḍi ko em hạṭiń keda.  Niạ emoḱ akhṛa re maran pera hisạbte setere tahekana  Upojila Maran Mukhia(Nirbahi Officer)  Abdullah Al Mamun




Biḱcạr ńam asre paromena 20 Serma !

Ạdibạsi koren ạyurićaḱ biḱcạr koyoḱ hor re paromena 20 serma.  18 august 2000 serma teheńaḱ niạ dinre Alfred Soren do Naoga reaḱ Bhimpur ato re jumi jaega dokhol baṛić hoṛ (diko) tite din reaḱ siń marsal reye goć ocolena.  Ạdibạsi ạyurić  Alfred Sorenaḱ teheń 20 serma paromen rehõ jahan bicạr baṅ ńam akana. Mamla reaḱ biḱcạr cet́ hoyoḱa daraekan dinre ? Niạ lạgit́ aema hudis ar ganḍon do menaḱa ạdibạsi hoṛko talare. Noko Ạdibạsi hoṛkoaḱ lạire baḍaeoḱ kana; jạmin re menaḱ ko dusi hoṛ do onko Ạdibạsi hoṛko botor ocoyet́koa. Onkoaḱ dhomokte jiwi reaḱ botorte aema hoṛ kodo akoaḱ gharońjko selet́ ona ato khonko dạṛ pharak akana. Nit okoe ko menaḱ ko onko hõ botorte bako cas bas daṛeaḱ kana onako jumire. Okoe ko mamlaren sạkhi ko tahẽkan onko hõ jiwi reaḱ botor te hanḍe nanḍe ko calaoena. Onate Aflred Sorenaḱ hike biḱcạr ńamoḱase baṅ ona reaṅ digdhạ ko sodor akada uni gharońjren ar ạdibạsi mukhiạko.