Pạhil Siknạt (Primary) Iskul re ko hatao ko̠a 32 hajar Mahaso̠e

Baṅgladiso̠m sarakaraḱ Sarkari Primary School re 32 hajar 577 goṭen são go̠ṛo̠an Mahaso̠e  hatao reaḱ ko go̠ṭakeda Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y. Niạko hudạre Prak- Pratho̠mik (Pạhil siknạt laha cet́) lạgit́  25 hajar 630 ho̠ṛ ar Pratho̠mik (Pạhil siknạt) lạgit́  são kạmiạ mahaso̠e hudạre 6 hajar 947 go̠ṭen mahaso̠e ko hatao ko̠a. Pratho̠mik Sikkha O̠dhido̠pto̠r  do̠ Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y niạ kho̠bo̠r ko so̠do̠r akada

Pratho̠mik ar Go̠no̠sikha Mo̠ntro̠nalo̠y ren maraṅ so̠cib Md. Akram Al- Ho̠ssain e baḍae o̠co̠akana- ạḍi usạrage niạ Ho̠ṛ hatao̠ reaḱ Niyog  so̠do̠r sakam ko jaṛia.

Ar ho̠ baḍae akana baṅ ma 2009 kho̠n 2019 serma hạbić Sarkari Primary School re  1 lak 97 hajar 864 go̠ṭen  mahaso̠e ko hatao akat́ ko̠a.  Mujib serma re jo̠to̠ sunno̠ po̠d (hudạ) re mahaso̠e hatao̠ reaḱ katha tahe kan re hō niạ ko̠ro̠na khạtir baṅ ho̠ylena. To̠be September cando̠ re Ko̠ṭa do̠ho̠kate Primary School ren mahaso̠e hatao̠ reaḱ go̠ṭa akana.  Niạre 60% maejiu, 20% herel hopon ar 20% sarkari primary school ren nukri kanko̠ren gidrạko lạgit́ ko̠ṭa do̠ho̠ reaḱ ho̠ ko pro̠stab akada. Primary ren mahaso̠e koaḱ to̠lo̠b 13 graḍe hoy akan khạtir niạ katha se prostab do̠ em akana.

Diso̠m ren Ạyurić aḱ  hukumaḱ lekate 13 grade dhạbić to̠lo̠b ho̠ylen khan o̠nako ho̠ṛ hatao re do̠ jahan ko̠ṭa baṅ tahena no̠nkan go̠ṭawaḱ menaḱ te ko̠ṭa ko bad leda. Niạ laha Muktijo̠dha, Khudro̠ nri-go̠sṭi, Ansar-VDP, Pro̠tibo̠ndhi ar Jilạ ko̠ṭa ko do̠ho̠yet́ tahena. To̠be 14 kho̠n 20 grade dhạbić ho̠ṛ hataore no̠a ko ko̠ṭa do̠ tahena.

Jo̠to̠kho̠n mucạt́ 2018 serma reaḱ 30 july são mahaso̠e kạmiạko hatao reaḱ biḍạu do hatao̠lena. O̠na biḍạure 55 hajar  295 ho̠ṛ  ko daṛelena ar kạmireko̠ hatao ket́ ko̠a 18 hajar 147 ho̠ṛ. Niạ laha 2014 serma reaḱ  hapelet́ biḍạu hō hataolena ar o̠nare daṛelena ko 29 hajar 555 ho̠ṛ. Niạ mo̠dre kạmireko hatao ket́ koa 9 hajar 767 ho̠ṛ.    




Jiwi alae̠ do̠ baṅ go̠ć akadeako Gho̠ṛaghaṭren Campa Ṭuḍu, Dạbi ać Babawaḱ

Dinạjpur Ghoṛaghaṭ Upojilạ reaḱ kucerpaṛa atore̠n Go̠nes Ṭuḍure̠n hopone̠ra Campa Ṭuḍu do̠ bis ńũte̠ do̠ bae go̠ć akana. Bicko̠m uni do̠ko go̠ć akadea me̠nte̠ ać Baba Go̠nes Ṭuḍu robibar Ghoṛaghaṭ press club re̠ khobriạko ṭhe̠n no̠nkae dạbi akada.

Go̠nes Ṭuḍu aḱ sakamre o̠l akan katha ko do̠ kho̠bo̠riạ ko̠ samaṅrey paṛhao̠ ke̠da aćre̠n lạṭu ko̠ṛa gidrạ Biplob Ṭuḍu. O̠na o̠l akan kathare̠ me̠naḱa je̠ ho̠po̠n kuṛi gidrạ Campa Ṭuḍu so̠r ṭo̠la Kucerpaṛa Hafej Abdur Rahman re̠n ho̠po̠n Ruhul Amin ae̠ma le̠kan bo̠to̠r uduḱ kate̠ uni são̠ arhõ̠ ho̠ṛko niạ Campa Ṭuḍu  ḍahar kho̠nko̠ ạtkir kedea. Niạ gho̠ṭo̠na re̠aḱ biḱcạr lạgit́ Ghoṛaghaṭ Thanare mamla le̠da Campa Ṭuḍure̠n apatte̠t́ Go̠nes Ṭuḍu. O̠na tayo̠m police ae̠ma jaegare̠ to̠las kate̠ uni kuṛi gidrạ se̠ndra ńamkate̠ ać baba ṭhe̠nko jimạ kade̠a. Inạ po̠r ar hõ tho̠ṛa din tayo̠m o̠nko ho̠ṛ ge uni gidrạ  ạtkirkate dusiko o̠kore̠ko tahẽkana, niạ gho̠ṭo̠na niạ police  court re̠ niạ reaḱ lạlis kago̠j jimạ akada. Calao̠e̠n 6 September Gho̠ṛaghaṭ Upojilạ re̠aḱ so̠do̠r ho̠spiṭal re bho̠rti akan ar cikitsa hatao̠et́ko se̠ndra ńamledea police. O̠nḍege uni kuṛi gidrạ do̠e go̠će̠na. Ạtkir lede ho̠ṛ Rahul Amin ar uni gharo̠ńjren ho̠ṛko̠ do̠ ko lại baṛaeda baṅma uni Kuṛi gidrạ do̠e apnarte̠ye̠ goć (attoho̠tta) akana.

Menkhan Campa Ṭuḍu re̠n Baba ar gharo̠ńj re̠nko me̠ne̠da ale̠aḱ pạtiạu ale̠re̠n kuṛi gidrạ tishõ̠ apnarte̠ do̠ bae̠ gujuḱa (atto̠hotaea) uni do̠ ko go̠ć akadea. Ar mo̠care bis  dulkate ko lại baṛaeda baṅma bis ńutey go̠će̠na ale̠re̠n gidrạ do̠.Onko go̠go̠ćko dusian ho̠ṛge ar hõ̠ mamla rakaṕ lạgit́ nanaparkan bo̠to̠rko uduḱako kana. o̠nko̠ do̠ niạ re̠aṅ hikạho̠k bicạrko dạbie̠da me̠nte̠ kho̠bo̠riạko ṭhe̠n kuṛi gidrạ re̠n ać babae so̠do̠rke̠da.

Tumạl- The Daily Karatoa 05/10/2020




Hana Purie̠nae̠ Go̠dagaṛi ren diso̠m Phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren

 

Rajshahi Go̠dagaṛi Upojilạ re̠n diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil Soren (75) aḱ mucạt́ bidạ do̠ diso̠m re̠aḱ man mano̠t emkate̠ ko to̠pakeda. Mo̠ṅgo̠lbar se̠taḱ 10 baja tala Upo̠jilạ re̠aḱ Pạkṛi Uniaon re̠aḱ Bạuṭia ṭo̠ṭhare Narayo̠npur ato̠ re̠ apnar o̠ṛaḱ samaṅre̠ Kako̠nhaṭ Police To̠do̠nto̠ Kendro̠ren mit́ do̠l gạkhuṛ palṭonko̠aḱ se̠ṭe̠rte̠ diso̠m re̠aḱ man mano̠t se̠le̠t́ ko to̠pakedea.

Niạ o̠kte̠ o̠nḍe̠ se̠ṭe̠re̠ tahẽkana Upojilạ Nirbahi Officer (UNO) Md. Alomgir Ho̠ssain, dạyik ńam akanić Mukti Joddha Co̠mmander Asok Kumar Cho̠wdhury, Pakṛi Union ren Muktijoddha Co̠mmander Ishahak, Kako̠nhaṭ Police To̠do̠nto̠ Kendro̠ re̠n In charge Police Inspecṭo̠r Abdul Lotif no̠ko̠ chaḍa hõ̠ aḍepase̠re̠n ae̠ma hoṛ ar pe̠ṛa pạrbhạko jarwale̠na.

Bir diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren do̠ Narayo̠npur ato̠ren Maraṅ So̠ren re̠n gidrạe tahẽkana. Calao̠e̠n so̠mbar ńindạ 2 baja tala se̠ć aćaḱ o̠ṛaḱ rege sanamko bạgi kate̠ jaejuge̠ jirạue̠na diso̠mre̠n nui birbanṭa gidrạ do̠.  Uni do̠ ae̠ma din kho̠n ge sãhẽt́ re̠aḱ ko̠sṭo̠ ro̠g te̠ye̠ jạbun akan tahe̠na.

Gujuḱ o̠kte̠ Susil So̠ren do̠ aćren e̠ra, mit́ ko̠ṛa ar mit́ kuṛi gidrạ ar go̠ṛo̠m gidrạko̠ são ae̠ma ńe̠pe̠l pe̠ṛa ar uni dulạṛe̠de ho̠ṛe̠ bạgi o̠ṭo̠waḱkoa.

Upo̠jilạ Muktijodha Co̠mmanḍer Muktijodha Saṅsad se̠ć kho̠n uniaḱ gharońjren ko̠ ṭhe̠n 5 hajar ṭaka ko̠ e̠m calat́ko̠a ar ạḍi bhabnako̠ so̠do̠rke̠da.

Diso̠m phurgạliạ (Muktijodha) Susil So̠ren do̠ e̠ke̠n abo̠ Baṅgladiso̠m re̠n mano̠tan gidrạ e̠skar do̠ baṅ bicko̠m sanam Santal Jạtiạri ko̠ren go̠ro̠be̠ tahẽkana.




Dinạjpur nạṅgraha Ho̠ṭel re lạṭghaṭ kạmi do̠stey saṕ o̠co̠yena Santal Kuṛi

 

Dinạjpur nạṅgraha reaḱ Jabed International Abasik Ho̠ṭel re lạṭghạṭi bạrić kạmi do̠ste ho̠ṭelren manager ar ho̠ṭel re kạmiạ kin 2 hoṛ salat́ 2 joṛa kuṛi-ko̠ṛako saṕket́koa Ko̠to̠wali thanaren police.

04 O̠cto̠ber Ro̠bibar tikin ber ṅagraha reaḱ Bahadur bajar ṭo̠ṭha re Jabed Super Markeṭ reaḱ 3 talale Jabed International Abasik Ho̠ṭelre lạṭghaṭi lekanaḱ bạrić kạmi ko ạyur khạtirte  o̠nko do̠ko saṕo̠co̠yena.

Saṕo̠co̠akan ko kuṛi koṛa do̠ko ho̠yo̠ḱ kana- Parbo̠rtipur Upo̠jilạ reaḱ Ramcandro̠pur ṭo̠ṭharen Mo̠fej  kicrić bepariạ ren  ko̠ṛa Baccu Ali Limo̠n (27), o̠na Upo̠jilạ renge  Simul jhuṛi santal ato̠ (ho̠ṛ at̠o) ren Alberikus  Hasdaḱ ren ho̠po̠nera Lo̠ta Hasda (20). Kaharo̠l Upo̠jilạ reaḱ Ucitpur ṭo̠ṭheren Mijanur Rahman Asik (28), o̠na Upo̠jilạren kuṛi Tania Mo̠ho̠nto (18).

O̠nko̠ chaḍa ho̠ Ho̠ṭel Manager Abdur Rahim Rakib (40), ar ho̠ṭel ren kạmiạ Faruk Ho̠sen (28).

O̠na gho̠ṭo̠na do̠ police inspecṭor Md. Ziaul Haque baḍae o̠co̠ḱ kana- o̠ko̠ kho̠bo̠r ńamkate ṅagraha reaḱ Bahadur bajar ṭoṭha re Jabed Super Markeṭ reaḱ 3 talale Jabed International Abasik Ho̠ṭelre lạṭghaṭi lekanaḱ bạrić kạmi ko ho̠yo̠ḱ kana. Niạ o̠kte police aḱ mit́ do̠l calao̠ kate 2 jo̠ṛa kuṛi-ko̠ṛa ar ho̠ṭel manager ar kạmiạić ko gereptar ket́ koa.  Niạ gho̠ṭo̠na aňjo̠m tayo̠m ho̠ṭel mạlik são jo̠gajo̠g reaḱ kurumuṭu lenre uni do mo̠bile pho̠ne call bae saṕakada.

Tumạl- Dinajpur News




Kuṛigidrạ konac (rape) khạtir giriptare̠nae̠ Rajshahi re̠aḱ Munḍumala Girjạre̠n Father

 

Rajshahi jilạ re̠aḱ Tanore re̠ Ạdibạsi mit́ kuṛi gidrạ Girjạren Father hote̠te̠ konac (Rape) re̠aḱ khạtirte̠ko giriptar akadea Father Prodip Gregory. Uni kuṛi gidrạ do̠ pe̠ din o̠ṛaḱre̠ aṭo̠k do̠ho̠ kate̠ konac akade re̠aḱ nạlis ńam akana. Pạhilre̠ noa ghoṭna khạtir onḍe̠nko hoṛ são dupuṛuṕ kate̠ sapha re̠aḱ kurumuṭu hoele̠na. Me̠nkhan Police o̠na kho̠bo̠r ńamkate̠ uni kuṛi gidrạ do̠ Father aḱ ti (hephajot) khon ko oḍoṅ agu kedea.

Rajshahi jilạ Tanore thana Munḍumala Mahali ato re̠aḱ Sadhu Mery Viyanna Girjạ re̠n Father Prodip Gregory birudte̠ ạdibạsi mit́ kuṛi gidrạ aṭok kate̠ konac re̠aḱ nạlis hoyakana.

Niạ muhim re̠ paṛaoakan gharońj ren koaḱ khojoḱaḱ (dạbi) calao̠e̠n 26 tạrik se̠taḱ ber  uni kuṛi gidrạ do ghãs ge̠ge̠t́e̠ calao̠ le̠na ar onḍe khon bae ruạṛ akana. Uni gidrạ bae ńamo̠ḱ kante̠ kuṛi gidrạ ren ać boeha Thanare mit́ GD doe e̠m le̠t́a.

No̠a gho̠ṭo̠na re̠aḱ 2 din tayom 28 September se̠taḱ be̠la baḍaeyoḱ kana je, uni gidrạ do̠ Munḍumala re̠aḱ girjạ re̠n Father aḱ o̠ṛaḱ re̠y ńam akana. Tayomte̠ atoren ạyurko  ar Ḿunḍumala Govt. High School re̠n Head Master Kamiel niạ girjạ bhitrirege saphae̠ lạgit́ galmarao̠ko duṛuṕle̠na. O̠na tayo̠m Father do̠ Rajshahi ko kol pharak kedea.  Ar kuṛi gidrạ do̠ Sister ko  ṭhe̠nko do̠ho̠kadea. Niạ kho̠bo̠r baḍae kate̠ Tanore Upojilạ Nirbahi Officer Police idikate̠ uni gidrạe bańcao̠ kedea. Mo̠ṅgolbar ńindạge uni kuṛi gidrạre̠n boe̠ha bạdi hoekate Opohoron ar konac (Dhorson) re̠aḱ nạlis e̠m kate̠ Girjaren Father birudtey mamla akada.

Tumạl: Somoynews.tv

 




Sirjon ho̠e-lo̠lo̠ (Jolobayu) ar manwa rukhiạko reaḱe ekrạṛena Diso̠m Mukhiạ Sheikh Hasina

Sirjon, ho̠e-lo̠lo̠ (Jolobayu) ar manwa rukhiạko reaḱe ekrạṛena Diso̠m Mukhiạ Sheikh Hasina são gota dhạrtiren 64  manotan ạyuran hoṛko.

Niạ khạtir calaoen so̠mber “Leaders’ Pledge for Nature: United to Reverse Biodiversity Loss by 2030 for Sustainable Development” ńutuman mit́ kạmihora ko eho̠ṕakada.

Sirjon, ho̠e-lo̠lo̠ ar manwa rukhiạko lạgit́ kạmi ho̠ra hatao ar eṭaḱko udgạu emako  lạgit́ niạ ekraṛ so̠mbat ko kolkeda dhạrtiren ạyurko. Emmanuel Macron, Angela Merkel, Justin Trudeau, Jacinda Ardern, and Boris Johnson no̠ko dhạrtiren maraṅ ạyurko são manotan Sheik Hasina hõ ekaraṛ sakamrey suhikeda. Niạ o̠l sakam ho̠tete so̠do̠rena je, dhạrtire sirjon, ho̠e-lo̠lo̠ ar manwako rukhiạko lạgit́ sanam hoṛ mit́kate ko kạmia. Nit ar darakan din lạgit́ niạ sirjon mońj do̠ho̠e  ar o̠na cetanre paṛaolen ẽṭkeṭoreć ko khon bańcaoḱ lạgit́ sanamko mit́kate kạmi ge jo̠ tet́ do.

Niạ sakamre suhi em diso̠m ko do̠ Bhuṭan, Kanaḍa, England, Belgium, Denmark, EU, Finland, Germany, Grees, Hungary,  Ireland, Israel, Itali, Mexico, Norway, Portugal, Spain, ar Suiḍen.




Ko̠ro̠na khạtir Baṅgladiso̠mre kạmiko at́keda aema hoṛ

Ko̠ro̠na ajarte Baṅgladiso̠m reaḱ naṅgraha ṭoṭhakoren 66% hoṛ  ar ato ṭoṭharen 41% hoṛ akoaḱ kạmi ko at́ akada.World Bank report  ‘Losing Livingwoods: The Labor Market Impacts of Covid-19 in Bangladesh’ ńutuman mit́ sodor sakamre niạ do so̠do̠r akana. O̠na re so̠do̠r akan o̠l lekate ńelo̠ḱ kana Rajshahi Bibhag reaḱ naṅgraha ṭotharen 61% hoṛ ar ato ṭoṭharen 35% hoṛ kạmi ko at́akada.

ko̠ro̠na ajar khạtir kạmi ṭhạire cet́leka  menaḱkoa hoṛ ona cetan khoj to̠las hatao hoelena calaoen 10 June khon 10 July  phonere katha roṛ kate niạ do̠ so̠do̠r akana. To̠be niạ so̠do̠r sakam saṕṛaore Baṅgladesh Porisoṅkhan Bureau jo̠to̠khon mucạt́ Household Income and Expenditures jorip reaḱ ńamen jo cetan World Bank e kho̠ndroṅ akada.

O̠nare ńel akana naṅgraha bhitrere jo̠to̠ kho̠n ḍher kạmi ko at́ akada Dhakare. No̠nḍe do̠ 74% hoṛ kạmi ko at́akada. Dhaka bibhag reaṅ ato ṭo̠ṭhare  45% hoṛ kạmiko at́ akada.

Ato̠ ṭoṭha bhitrere jo̠to̠kho̠n bạṛti kamiko at́ akada Borishal Bibhagren hoṛ. No̠nḍe do kạmi bego̠r 47% hoṛ  ar naṅgraha re menaḱ hoṛko mo̠dre 54% kạmi ko at́ akada.

 So̠do̠r sakamre arhõ ńelo̠ḱ kana-Chittago̠ng bibhag reaḱ naṅgraha ṭo̠ṭhare 63% ar ato̠re 44% hoṛ, Khulna bibhagre naṅgraharen 54% ar ato̠ren 39%, Rajshahi bibhagre naṅgrahare 61% ar ato̠re 35% hoṛ, Rangpur bibhag naṅgrahare 58% ar ato̠re 37% hoṛ, Shylheṭ bibhag naṅgrahare  66% ar ato̠re 39% hoṛ kạmiko at́ akat́takoa.




Dhạrtiye̠ bạgiyada Attorney General Mahbubey Alam

Attorney General Mahbubey Alam  hola robibar 27 september 2020 Dhaka re̠aḱ Sammilito Samorik Haspiṭal (CMH) re̠ cikitsa hatao̠ o̠kte̠re̠ye̠ jirạue̠na. Attorney General ko cikitsayedikan ḍocṭor ko hola ạyuṕ ńuhum 7 baja 25 minutes re̠ Attorney General doe̠ go̠će̠na me̠nte̠ko lạike̠da. 

Diso̠mre̠n Maraṅ Ạn ạyurić Mahbubey Alam do̠ ać e̠ratte̠t́, mit́ ko̠ṛa ar kuṛi se̠le̠t́ aćre̠n ae̠ma dulạṛiạko do̠ho̠̠ oṭo kate̠ niạ dhuṛi dhạrtiy bạgiyada. Gujuḱ o̠kte̠ uniaḱ ume̠r tahẽkantaea 71 se̠rma. Calao̠e̠n 03 september 2020 ńindạ Attorney General do̠ ruại aṭkarke̠da; o̠na tayo̠m din se̠taḱ uniaḱ ko̠ro̠na ajar ńam akana me̠nte̠ko baḍae̠ ńamke̠da ar unhiloḱ ge CMH hospitalre̠ko bhurti kedea. Uniaḱ ho̠ṛmo̠ re̠aḱ o̠bo̠stha ar hõ bạṛić calaḱ kante̠ 18 tạrik do ICU re̠ko ade̠rkedea jiwi bańcao̠tae̠ ̣lạgit́.

Maraṅ ạn bepari (Advocate) Mahbuby Alam do̠ 2009 se̠rma re̠aḱ 13 January diso̠m re̠n 13 no Attorney General me̠nte̠ko o̠jo̠ḱledea. Ar aćaḱ jion re̠aḱ mucạḱ din hạbić niạ dạyike̠ purạu le̠da.

Attorney General aḱ gujuḱ re̠ Diso̠m re̠n Maraṅ Mukhiạ Md. Abdul Hamid, Maraṅ Montri Sheikh Hasina, Maraṅ Biḱcạrić Saiyd Mahmud Hosain, Ạn Montri Anisul Haque ar hõ  diso̠m re̠aḱ ae̠ma sãotare̠nko  duk ko so̠do̠r akada. Diso̠m re̠n maraṅ Mukhiạ Sheikh Hasina aćaḱ  duk so̠do̠r so̠mbatre̠ me̠nke̠̠da nui do̠ mit́ ạḍi jo̠san Ạn baepari (advocate) ar biḱcạrić hisạbte̠ diso̠mre̠ dạyikan ae̠ma Ạn re̠aṅ bisạeko gạkhuṛ se̠le̠t́e̠ kạmi akada. Ar sạriaḱ re̠ te̠ṅgo ke̠ṭe̠ć tahẽkate̠ ạn re̠aḱ biḱcạrić kạmire̠ lạgiạ paṛao̠e̠ tahẽkana. Uniaḱ kạmiko jo̠to̠ ho̠ṛko disại tae̠a arko pańja ho̠rayea.




Rajshahi City Chrisṭian Cooperative Credit Union reaḱ vo̠ṭte bachaoenako nãwã ạḱyurko

 

Rajshahi City Chrisṭian Cooperative Credit Union reaḱ voṭ ho̠yena ho̠la  25 sepṭember 2020 so̠kolbar. Niạ vo̠ṭ re chairman hisạbte manotan Boidonath Hasdaḱ ar Sadharo̠n Sompado̠k hisạbte manotan Raton Ṭuḍu são  12 hoṛ ko bachao o̠co akana. No̠ko mo̠dre vice-chairman Benjamin Soren, Treasure Fuljenseus Marandy ar cacalao ạyurko (Poricalok) Dina Monika Rojario, Edward Marandy, Kamilla Biswas, Jhon Raju Marandy, Pollob Ṭuḍu, Rojina Biswas, Babulal Marandy ar Bulbuli Hasdaḱ.

Baḍaejoṅ niạ Credit Union re amjdaj 2100 hoṛ do menaḱkoa. No̠ko mo̠dre 900 do̠ ko vo̠ṭar kana. Ho̠la vo̠ṭko emkeda amdaj 800 hoṛ. Vo̠ṭ e emko do̠ Mo̠hisbathan re menaḱ Caritas area office ṭhạire vo̠ṭko emkeda. Niạ vo̠ṭ do̠ ạḍi mońj te hoy purạ akana. Nãwãte jitakan sanam ạḱyurko darakan dinre niạ Credit Union napaeko ạyura mente sanamkoko asjoṅo̠ḱ kana.




Shylheṭ Roman Catholic Diocese reaḱ jaiga dokhol ghoṭonare 02 hoṛ gereptar

Shylhet Roman Catholic Diocese re̠n maraṅ Bishop aḱ kạmi ṭhạ̃i ar tahẽn o̠ṛaḱ jạega do̠kho̠l re̠aḱ gho̠ṭo̠na re̠ bar ho̠ṛko giriptar akat́kinạ Police. Ae̠ma din khon ge mit́ do̠l ho̠ṛ o̠na jae̠ga do̠kho̠l re̠aḱ ko kurumuṭu kana.  Niạ karon te̠ o̠nḍe̠nko isại ho̠ṛ bhitrire̠ bo̠to̠r pasnao̠ akana.  O̠na khạtir police do̠ ạḍi husiạrte̠ o̠nḍe̠ko ho̠rho̠ kana.

Baḍae̠o̠ḱ kana 2013 se̠rma re̠ Shahporan ṭoṭhare̠n  Suroma Gaiṭre̠ Bisho̠paḱ o̠ṛaḱ  ar kạmi ṭhạ̃i lạgit́ 2 e̠ko̠r 45 so̠to̠k  jaega ko kirińle̠da. O̠na tayo̠m pon bo̠cho̠r po̠r mit́ do̠l o̠na jaega akoaḱkana me̠nte̠ko dạbi ke̠ttte̠ Courtre ko mamlake̠da. O̠na mamla do̠ 2019 se̠rna re̠ khạrije̠n khan calao̠e̠n 17 march Mujib se̠rma ńutumte̠ o̠na jaegare̠ dare̠ ro̠ho̠e̠ ar o̠ṛaḱ te̠ar kạmi ko e̠ho̠ṕle̠da. Ko̠ro̠na karo̠nte̠ o̠na kạmiko do̠ thir tahẽkana. Calao̠e̠n so̠mbar ackage o̠na do̠kho̠ldarko do̠ mit́ nãwã nisạna bit́ kate̠ o̠nḍe̠naḱ jinis ko luṭ arko tãhas nãhãs ke̠da. O̠na ńe̠lte̠ o̠nḍe̠nko isại ho̠ṛ do̠ ạḍiko bo̠to̠r akana. O̠nte̠ naṅgraha re̠n police ko o̠na ṭhạ̃iko ho̠rho̠ye̠da me̠nte̠ Shah poran thanare̠n OC Abdul Kaiyum Chawdhury lạike̠da. O̠na jaega do̠kho̠l mamlare̠ 2 ho̠ṛko giriptar akat́kina. E̠ṭaḱko hõ giriptar re̠aḱ to̠las calaḱkana.

Catholic Bishop oṛaḱ re̠ kạmi kan ho̠ṛko lại so̠do̠re̠da – so̠mbar ńindạ do̠kho̠ldar ho̠ṛko he̠ć kate̠ o̠nḍe̠nko ho̠ṛ ce̠tan luṭko calao̠ akada ar o̠nḍe̠naḱ ro̠ho̠e dare̠ ko tut́ giḍi akada. Niạ gho̠ṭo̠na do̠  police Commissioner baḍae̠ oco kate̠ 19 hoṛ ńutumte̠y mamala akada Catholice diocese re̠n  incharge Soroj Kosta.

Poribes Andolon re̠n Kendro Committee re̠n member Father Joseph Gomeje̠ lạike̠da, mit́ jumi jaega doḱkho̠l hunḍạrko do̠l mit́ kate niạ jaega do̠kho̠l re̠aḱ ko kurumuṭuye̠da. Ale̠ do̠ niṭ akan dam tege le̠ kiriń akada. Me̠nkhan o̠nko do̠ pon bo̠cho̠r tayo̠m ko mamlaye̠da ar o̠na mamla hõ kha̠rije̠na  o̠nate̠ jo̠rjo̠bosti kate̠ do̠kho̠l ko me̠ne̠da daṛe uduḱkate̠.