Niạ Serma BKSP re 16 goṭen adivạsi gidrạko ạt ko̠ ńamkeda

 

Baṅgladesh Krira Shikkha Protisṭhan (BKSP) niạ 2021 serma re 16 goṭen ạdivạsi kheloḍio gidrạko̠ paṛhaoḱ reaḱ ạt ko̠ ńamkeda. No̠ko̠ kheloḍio̠ko̠ do̠ 7 goṭen khelạḍ bibhag re go̠ṭa diso̠mren 16 goṭen kheloḍio gidrạko̠ pạhil dhaṕreko bachao o̠co̠ akana.  Kheloḍio̠  bibhag ko̠ do̠ no̠nka leka- fooṭbol re 06 hoṛ, Hoki re 04 hoṛ, Shooting re 02 hoṛ, Cricket, Boxing, Skoas ar Tabil Tennis re 01 mit́ hoṛ kate ko̠ bachao̠re ạtko̠ ńamakada.  Bachao̠ akan ạdivạsi kheloḍi ko̠ do̠ mo̠dre 10 go̠ṭen kuṛi gidrạ ar 06 go̠ṭen ko̠ṛa gidrạ. O̠nko̠ mo̠dre 2 hoṛ Satkhira ren, 03 hoṛ Dinạjpur ren, 04 hoṛ  Rangamaṭi, 02 hoṛ Koxbazar ar 01 hoṛ kate Dhaka ren, Joypurhaṭ, Khagṛachuṛi, Cottogram ar Tangail ren meno̠ḱko̠a.

BKSP reaṅ 19 go̠ṭen bibhag re go̠ṭa diso̠m kho̠n 765 kheloḍi ho̠ṛko bạchao̠ akat́ koa. Kheloḍi bibhag ko̠ do̠ hoyoḱkana  Archari, Baskeṭbo̠l, Fooṭball, Ho̠ki, Karate, Shooting,  Pairaḱ, Gemnesṭics,  Boxing, Juḍo̠, Kabaḍi, Skoash,  Table Tennis, Tennis, ar Ushu.  2021 serma March cando̠ reaḱ 10 tạrik BKSP ren ạyurić (Prosikhon) Cornel A.K.M. Majaharul Haque aḱ suhian mit́ sakam re BKSP reaṅ website re so̠do̠r akana.




Diso̠m reaḱ moṛẽ goṭen bibhagre teheń hoe bharḍoate daḱ daṛeaḱa

Teheň̌  Diso̠m ́reaḱ moṛẽ ̣goṭen bibhag- Rajshahi, Rangpur, Dhaka, Khulna ar Shilhet  reaḱ ṭhạikore daḱ hoe huḍur-bijliate daḱ ar hoe bharḍo hoyoḱ reaḱ as menaḱa mente abohaoa odhidoptore baḍae oco̠kana. Thoṛa ṭhạikore do hoe bhạrḍo hoeyena. Teheńaḱ din ar ńindạ reaḱ tapmatra (lolo) do̠  thoṛa reaṛ tahena.




Usạrage jhijoḱ kana Sikhnạt Sãota

Ko̠ro̠na Mohamari karo̠nte diso̠m reaḱ sanam sikhnạt são̠ta do bo̠ndhgea nit hạbić. O̠na bo̠nd gão̠tako̠ ạḍi usạrage jhićako mentey badae o̠co̠kan diso̠mren sikhnạt mo̠ntri Dr. Dipu Moni. Gurubar Jatiyo̠ Bisho̠ Biddalo̠y latarre menaḱ ko̠lege pạṭhuạ ko̠ mo̠dre go̠ṭa diso̠m kho̠n nanan biso̠yre jo̠to̠ kho̠n so̠ro̠s jo̠an ko̠ 30 pạṭhuạko̠ Vice chancellor Award (so̠na siro̠pa) em akhaṛa re selet́kate niạ kathae lại jạhirakada.

Jo̠to̠ sikhnạt são̠tage jhić lạgit́ saṕṛao̠ akana. Ko̠ro̠na biso̠yren jạtiyạri so̠po̠lha co̠mmittee ko̠aḱ so̠lha ńamlen khan ge ạḍi usarage niạ sikhnạt são̠ta do̠ jhić reaṅko̠ hudiso̠ḱ kana.  Dr. Dipu Moni Mahaso̠e ko̠aḱ ko̠ro̠na ṭikạ hatao babo̠te menkeda diso̠mren sanam mahaso̠e ko̠ge niạ ṭikạ do̠ko̠ ńama.  Enạ tayo̠m to̠rkhan to̠rkhante jo̠to̠ ko̠lege versiti pạṭhuạko̠ hõ ko̠ro̠na ṭikạ ko̠ ńama.

Diso̠m reaḱ Jatiyo̠ Bisho̠ Biddalo̠y (National Universit́y) do̠ pạhil dhao̠ leka niạ serma kho̠nge Vice chancellor Award (so̠na siro̠pa). Ar nit kho̠n do̠ diso̠mren so̠ro̠s pạṭhuạko̠ talare niạ do̠ jao serma emo̠go̠ḱa. Niạ akhṛare maraṅ mukhiạ hisạbte selet́e tahekana Jatiyo Bisho̠ Biddalo̠y ren  Upacarjo̠ D.  Harun-Ur-Rashid, Manotan peṛa hisạbte selet́ko tahekana Shiknạt Upo- Montri Mo̠hibul Hasan Chowduri, Bisho̠ Biddalo̠y mo̠njuri co̠mmission ren chairman D. Kazi Sohidullah, Shikhnạt socib Md. Mahbub Hosen, Madhomok ar Ucchomadhomic odhidoptoren Mohaporicalok D. Saiyod Golam Faruk.




Mujib Bo̠cho̠re O̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda 70 hajar Reṅgeć-nacer Gharo̠ńjrenko̠

Niạ Diso̠mre aẽma ho̠r do̠ menaḱ ko̠a o̠ko̠e do̠ bo̠ho̠ḱ aḍo̠n ṭhại bạnuḱtako̠a. Ạḍi haro̠n ar duk salet́ge jion jiṅgeko̠ khemao̠et́ kana. Baṅgladiso̠m furgạl laha se tayo̠m kho̠n nit hạbić no̠ko̠ ho̠ṛdo̠ eṭaḱ ho̠ṛaḱ bhitạre asharaikate ko tahenkana. No̠nkan nacar bạpuṛić ho̠ṛko̠aḱ kuḱmũ mit́ṭen bo̠ho̠ḱ aḍo̠n ṭhại apanar hasre kumbạ o̠ṛaḱ tahen. Ar hẽ niạ kukmũ do̠ purạen tako̠a niạ Mujib Bo̠cho̠rre. Ho̠la 23 january 2021 Mujib bo̠cho̠r ńutumte Sheik Mujibo̠r Rahman ren ho̠po̠nera Sheik Hasinawaḱ kurumuṭute go̠ṭa diso̠mren o̠ṛaḱ ṭhại bạnuḱ tako̠ o̠nkan 66 hajar 189 go̠ṭen gharo̠ń adha paka iṭạ o̠ṛaḱ ar apnar ńutumte o̠ṛaḱ bhiṭạ reaḱ do̠lil sakamko̠ ńamkeda. Enạ chạḍa hõ diso̠m reaḱ 36 go̠ṭen Upojilạre berak benao̠kate 3 hajar 715 go̠ṭen gharo̠ńjrenko̠ tahen reaḱ ko̠ saebo̠sto̠ akat́ko̠a. Jo̠to̠ko̠te Mujib bo̠cho̠r reaḱ sandes hisạbte 69 hajar 904 go̠ṭen reṅgeć nacar o̠ṛaḱ bhiṭạ bạnuḱ tako̠ gharo̠ńj mo̠nj o̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda. Ho̠la sạnicar hilo̠ḱ setaḱ ber diso̠m ren maraṅ Mukhiạ Sheik Hasina video̠ conference ho̠tete niạ o̠ṛaḱe uḍhạo̠keda. Nui sarkaraḱ niạ mit́ maraṅ kạmi kana reṅgeć-nacar ho̠ṛko̠ lạgit́ mente diso̠m ho̠ṛko̠ sarhao̠edi kana. Niạ Ashrayan prokolpo ho̠tete ạdibạsiko̠ hõ o̠ṛaḱ ko̠ ńamkeda mente baḍaeoḱ kana.




Amnura re go̠ṛo̠ ko̠ ńamkeda 130 nacar gharońj ar 120 go̠ṭen Pạṭhuạ Gidrạko

Chapainãwabganj so̠do̠r upo̠jilạ reaḱ Amnura re reṅgeć nacar ho̠ṛko̠aḱ 130 gharo̠ńjre jom anaj ar 120 pạṭhuạ gidrạ ko talare siknạt go̠ṛo pạhil dhapte em hạtiń ho̠yena.

14 tạrik 2021 serma Lukhibar hilo̠ḱ  setaḱ ber Amnura Mission re ` Emergency Relief program Covid-19 for the Beneficiaries (student’s and families)` project hotete niạ go̠ṛo̠ kạmihora do̠ National Agency for Green Revolution (NAGR) ńutuman mit́ NGO emkeda.

Niạ go̠ṛo̠ em hạṭiń kạmihora re o̠nḍe seṭerko̠ tahẽkana National Agency for Green Revolution(NAGR) ren  Maraṅ ạyurić Mukhiạ Manotan Stephen Soren,  NAGR ren chairman Mn. Cornelius Murmu,  Chapainawabganj so̠do̠r upo̠jilạ Madho̠mic Academic Supervisor Md. Abdul Alim, NAGR ren jugmo secretary Mn. Hingu Murmu, nirbahi so̠do̠sso̠ Mn. Ro̠bindro̠nath Hembro̠m,  Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church(BNELC) Rajshahi circle Pasṭo̠r Rev. So̠ban kisku, Chapai Sado̠r 03 no. Jhilim Union Po̠riso̠d ren member Md. Firo̠z Ali ar Mst. Parvin National Agency for Green Revolution (NAGR) ren coordinator Mn. Shamson So̠ren, Program Officer Prodip Hembro̠m, Mn. Markus Murmu gomkeko̠.

Niạ go̠ṛo̠ em kạmiho̠ra do̠ pe cando̠ bho̠r calao̠ḱa ar niạ chapainawabganj so̠do̠r upojila ren  334 nacar gharo̠ńj lạgit́  cao̠li, dal, sunum, ạlu ar mo̠ca esedo̠ḱ mask ar 155 pạṭhuạ gidrạko̠ khata ko̠lo̠m ar rulko̠ emako̠a ar niro̠po̠n ho̠ṛmo tahen lạgit́ cehao̠na siknạtko emako̠a mente National Agency for Green Revolution  (NAGR) ren Maraṅ Mukhiạ Mn. Stephen So̠ren do̠e lại so̠do̠rkeda.




Arhõ ńindạ ḍher daṛeaḱa Rabaṅ

Diso̠m reaḱ 12 goṭen ṭoṭha cetante him reaḱ reyaṛ hoe do são calaḱ kana.  Onate reyaṛ do̠ 7.7 degri selsiasre pheḍ akana. Teheń mongo̠lbar abohowa do dinre cet́leka calaoḱ kan onkage calaoḱa pherao do baṅ hoyoḱa. Menkhan ńindạ seć rabaṅ arhõ ḍher daṛeaḱa. Hola noa kathae baḍae oco̠ akana  Abo̠hawa odhido̠ptor. Go̠ṭa diso̠m re ńindạ reaḱ  tapmatra do̠ onkage bin pherao tahena.

Him reyaṛ ho̠e do̠ disạm reaḱ Dinạjpur, Pacho̠go̠ṛ, Kuṛigram,Rajshahi, Pabna, Naogaon, Jessore, Kusṭia, Cuadaṅga, Barishal, Gopalgańj ar Shrimoṅgo̠l w racetante paro̠mo̠ḱ kana. ar ho̠e tege tahena.




Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ “Sonotiaḱ so̠no̠t dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate̠ hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońj te̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae̠ koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạutẹyẹ ańjo̠m ńam ke̠da se̠reń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonka ge-

O̠ka cando dibi ho̠yoḱ

O̠ka cando kạli,

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluḱ dibi hoyoḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠daḱ bae̠ gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar Sono̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae̠ bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mon high court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae̠ ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) ghãro̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạ̃chi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m So̠no̠ti doe̠ pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tãhe kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko são̠te̠ ar So̠noti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠boe̠ lo̠boe̠ ko hijuḱ calaḱ kan tahẽkana. Sushil do̠ jao̠ge Sonoti goṛo̠ae̠  kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nka te̠ge tin recoe̠ dulạṛ kede bae̠ baḍae̠ daṛe̠ada! Mit́ din bae̠ ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae̠ ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rẽhõ Sonoti do̠ hiṛiń ge bae̠ hiṛiń daṛe akadea. Sonoti hõe̠ sẽṛa idiḱ kante̠ mit́ din bae̠ sahao̠le̠t́ te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ coko kathae̠ lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠m kate̠ sonotiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠r te̠ boge te̠ laṛao̠ le̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠m kate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae̠ jạpit́ daṛeaḱ tahẽkana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱ re̠, bajar te̠ calaḱ re̠, kạmi kisni te̠ calaḱ re̠hõ ghane̠ ghane̠ kin ńapámo̠ḱ kan tahẽkana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lt̠e Ḍoman do̠ gate̠ taye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gaõtare̠n jo̠to̠ hoṛ ge So̠no̠ti soṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko bujhạu ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae̠ he̠tawat́ tãhẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ hoṛmo̠ re̠ ńe̠l ńame̠na. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhe̠n kin dạṛ idike̠t́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠m kate̠ aćre̠n jo̠g mạńjhi, paranik arkoe̠ ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea. He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil doe̠ roṛ ruạṛat́ koa, Sonoti soṅge do̠ ińaḱ jahanaḱ so̠mpo̠k do̠ bạnuḱ tińa.

Mạnjhi haṛam doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱ tamam me̠ne̠da? Ato gaõtare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti soṅge ulue gutue e̠m tahẽkana.

Sushil doe̠ me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jahan bạṛić mon do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahen tiń iń do̠ So̠no̠ti iń re̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea.

Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale̠ lo̠ṛo̠m be̠nao̠e̠t́ le̠a, co̠ṭ te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ ko̠le̠ ńe̠l ṭhike̠t́ koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti hoṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte̠ Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽye̠na.

Ae̠ma ae̠ma katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tãhe̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae̠ ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae̠ be̠batao̠ke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba são̠te̠ ato gão̠tare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot jibon hajot (jail) re̠aḱ hạkim doe̠ hukum ke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te to̠l kate̠ ko idi kedea, hae̠re̠ dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠tdaḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će̠ ko̠yo̠ḱke̠t́a. Katha baṅ hoe̠ le̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕe̠n taya. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tãhe̠n tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠kate̠ge hajot (jail) kho̠n do̠ o̠r onḍokińpe̠. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍae̠ y̠ena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao̠ bae̠ ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ te̠ge tãhẽye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e̠ pạrise̠ e̠maya? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae̠ ńamle̠t́ re̠hõ ato gão̠tare̠n kodo̠ bako dea giḍi le̠dea.  Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. Sonotire̠n ko̠ṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠će̠na. Ce̠daḱ je̠ So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Hae̠re̠ sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiyṣgo̠ḱ katha ko pasnao̠le̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgi kate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae̠ ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Doman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae̠ ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushilre̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍo̠man do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.




HeliKapṭar

Se̠dae̠ khon ge manwa koaḱ cẽṛẽ le̠ka uḍạuḱ sana khon ge uḍa̠uḱ jahaj se̠ helikopṭar be̠nao̠ re̠aḱ hudis do̠ he̠ć akana. Hahaṛa katha do̠ hoyoḱ kana uḍạuḱ jahaj be̠nao̠ tayo̠m ge manwa kodo̠ usạra ar algatege se̠rmare̠ uḍạuḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada ar ae̠ma ae̠ma kạrigo̠lko uduṛ dhupuṛ akana. O̠ka ńe̠lte̠ helikopṭar be̠nao̠ lạgit́ bigganiko do̠ ko kukmu ke̠da se̠ sanake̠t́ koa o̠na do̠ hoyoḱ kana bakaḍulu (banglate do Foring) ńe̠l te̠. Ḍher hoṛgeko lại akat́a baṅma bigganiko do̠ bakaḍulu ńe̠l kate̠ ge helikopṭar ko be̠nao̠ akada. Dhạrti re̠ me̠naḱ ko uḍạuḱ ar le̠ńo̠ḱ ko modre̠do̠ e̠ke̠n bakaḍulu soṅge ge ńe̠l le̠kate̠ se̠ uḍạuḱ le̠kate̠ helikopṭar re̠aḱ do̠ milạu me̠naḱa.

Baḍayo̠ḱ kana pạhil do̠ France diso̠mre̠n hoṛ koge nonkan uḍạu calaḱ jahaj re̠aḱ ko guni bhạbi akada. bakaḍuluaḱ goṛhon muṭhạn ar uniyaḱ il te̠ uḍạuḱ re̠aḱ do̠ ḍher ko ạri bạndhi ke̠t́te̠ 1924 se̠rma re̠ Atiyen Winminch do̠ pạhil biḍạu le̠kate̠ helikopṭar be̠nao̠le̠t́a. O̠na tayo̠m te̠ bạṛti kae̠te̠ helikopṭar re̠aḱ muṭhạn, il, tho̠ṛa jae̠ga re̠ uḍạuḱ ar phe̠ḍo̠ḱ se̠ te̠ṅgo thir kate̠ hõ se̠rma re̠ uḍạuḱ re̠aḱ daṛe nonkan jahaj ko be̠nao̠ le̠t́a. Tobe hẽ ge, helikopṭar re̠aḱ tinạḱ mońj ar bhagete̠aḱ hoe̠ akan, jo̠to̠ge onko bakaḍulu ńe̠lte̠ge.

France diso̠m re̠aḱ nonkan be̠nao̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠n hoṛko bhaṛo̠le̠n re̠hõ, sạrige onko huḍiń bakaḍulu khon ge uskur ko ńam akada. Ne̠be̠tar dhạrti re̠ nana hunạr helikopṭar me̠naḱa, me̠nkhan jo̠to̠ ge bakaḍulu le̠kage be̠nao̠ḱ kana. Hoe̠ daṛeaḱa tayo̠m daram do̠ arhõ bo̠do̠l bon ńe̠l ńama.




Sulukrey jirạuena Diso̠m ren mare Ạn ạyurić Mukhiạ Rafiq-Ul-Haque

Mare Attorney General ar Supreme Court ren maraṅ ạnbepari barrister Rafiq-Ul- Haque do̠e jirạuena. Sanicar hilo̠ḱ setaḱ 8 baja tala seć diso̠m reaḱ maraṅ naṅgraha Dhaka reaḱ Ad-Din ho̠spiṭal reye go̠ćena.  Gujuḱ o̠kte uniaḱ umer do̠ 86 serma ho̠ylentaea.

Ho̠ṛmo̠ re mãyãm anjẽt́ ar umer lahanti reaḱ nanan ro̠gko̠te jạbune tahekante 16 O̠cṭo̠ber ńuhum Dhaka reaḱ Mo̠g bajar re menaḱ Ad-din ho̠spiṭal re bho̠rti ledea nui ạnbepariyić do̠. Ar o̠na ho̠spiṭal regey cikitsai hatao̠et́ tahekana.  17 o̠cṭo̠ber  tho̠ṛa mo̠ńj ńoḱe aṭlere uni do̠ chuṭi hatao̠ kate o̠ṛaḱteye rua̠ṛena. Menkhan tikin berge ar hõ ko̠ bhurti kedea. Daktar Ricmo̠nḍ Ro̠lanḍ Go̠mej aḱ tạṅkhere tahẽkana.

Niạ laha calao̠en jun cando̠re diabetes ko̠mlenre ho̠ṛmo̠ re muskile aṭkarlenre o̠na ho̠spiṭalreye bho̠rti ICU re cikitsae hataet́ tahena. O̠nre hõ bo̠gelena.

Barrister Rafiq-Ul- Haque  do̠ 1935 serma reaḱ 2 No̠vember Ko̠lkata reaḱ Subarno̠pur ato̠reye janamlena. Uni do̠ 1990 serma reaḱ 07 April kho̠n o̠na serma reaḱ 17 December dhạbić diso̠m ren Maraṅ Ạn ạyurić Mukhiạ hisạbte dạyike purạuleda. Uni do̠ diso̠m ren 06 no̠. ạn ren maraṅ ạyurić mukhiạe (Attorney general ) tahekana.




Co̠lo̠nbil Jo̠la aḍepaseren Ạdibạsi ho̠ṛko̠ lahare pạṭh kạmi ko ạkhrińeda

Co̠lo̠nbil jo̠la aḍepase ṭo̠ṭhare menaḱko ạdibạsi gharo̠ńjren ho̠ṛko̠re ạḍi  haro̠n ar ko̠sṭo ńeloḱ kana. O̠na khạtir o̠na aḍepaseren ạdibạsi  herel ar maejiu ho̠ṛko̠ do̠ ako̠aḱ kạmi se kamla (pạṭh) ko̠ ikhrińeda lahare.

Sirajganj reaḱ Taṛas, Raiganj, Ullapaṛa; Pabna reaḱ bhaṅguṛa, Caṭmohor  ar Naṭor reaḱ Siṅgṛa ṭo̠ṭharen andaj 40-45 hajar ạdibạsi maejiu ar herel ho̠ṛko̠aḱ bo̠so̠t menaḱa. Niạ ṭoṭharen hoṛ ko̠aḱ kạmi  reaḱ aema khjogoḱ menaḱre hõ̠ niạ  Ạsin,kạrtik – Ãghhaṛ cando̠ (Sepṭember kho̠n No̠vember) hạbić do̠ jo̠lare ar bạihạṛre o̠nkan jahan pho̠so̠l baṅ tahente̠ kạmi re̠aḱ ạḍi akal ho̠yo̠goḱa niạ o̠kte do̠. O̠nate ai ro̠jgar ho̠ tho̠ṛaḱa. Ar niạ karo̠nte gharo̠ńj calao̠ ho̠ ạḍi muskil ho̠yo̠goḱa. No̠ko̠ ạdibạsiko̠ mo̠dre  menaḱko̠a- O̠rao̠n, Mahato̠, Rajbo̠nsi, Ro̠bidas, Ko̠no̠kdas, Murari, Bo̠saik, Santal ar ho̠ aema jạtren maejiu ar herel ho̠po̠n do̠ o̠t-baṛgere, iṭa bhaṭare, eṭaḱ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱre khaṭao̠ kate kạudiko̠ ro̠jgara.

Menkhan nit kạmi bạnuḱ te darakan bo̠ra ho̠ṛo̠ bạihạṛ kho̠n rakaṕ o̠kte reaḱ ako̠aḱ pạṭh kạmiko̠ ạkhrińakadae Boail ato̠ren Ko̠mo̠les Mahato̠. O̠na o̠kte din mit́ ho̠ṛ 400 kạuḍiy ńam rehõ nit kạmi bạnuḱ dinre aćaḱ kạmiy ạkhrińeda lahare. Ar o̠n o̠ktere 200-250 kạuḍite kạmi lagao̠aya. Ḍher ho̠ṛko̠aḱge no̠nkan hal.

Madhainagar ato̠ren Ho̠ren Mahato̠e lạieda, lahare kạmi ạkhriń khạtirte sạrdi kạmi o̠kte o̠nko̠ do̠ ạḍi tho̠ṛa kạuḍiko̠ ńama. Menkhan nit kạmi bạnuḱa pạisa bạnuḱa o̠nate ạḍi haro̠n ho̠yo̠ḱ re ho̠ akhrińa lagao̠ ako̠kana kạmi.

No̠nkage reṅgeć (o̠bhab) reaḱ bạrić jalare paṛao̠kate ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń ho̠yo̠ḱkan tako̠a ạdibạsiko̠. Reṅgeć nacar do̠ paseć bae aṛaḱet́ ko̠a ạdibạsiko̠.

Sirajgaj jilạren  Ạdibạsi Forum ren Mukhiạ Susil Mahato̠ baḍae o̠co̠ḱ kana- niạ ṭoṭharen 80-85 bhag ạdibạsiko̠ kamla khaṭao̠ḱ ko̠ kanako̠. Bo̠cho̠r reaḱ niạ o̠kte kạmi baṅ tahente gharo̠ńj calao̠ ạḍi muskila. O̠nate tho̠ṛa pạisatege ho̠ṛko̠ ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń lagao̠ako̠a. Aema o̠kte ạdibạsi maejiuko̠ sirạm cirạkate, khijur sakam, get́ kate o̠nako̠ reaḱ jo̠no̠ḱ, pạṭiạ ko̠ tear kate ko̠ ạkhrińa ar gharo̠ńj calao̠re go̠ṛo̠ ko̠ emo̠ḱa. Sarkar seć kho̠n niạ kạmi baṅtahen dinre go̠ṛo̠ko̠ ńamlekhanko̠ o̠nko̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠ napae ko̠ḱa. Ar são̠ sãote no̠ko̠ teṅgo̠ se hara rakaboḱ lạgit́ kạmiho̠ra ar rin reaṅ bebo̠stha kate tite tear jinis reaṅ akhriń kate mit́ bepari kạmi ko̠ re lạgiạpaṛao̠ re do̠ho̠ leko̠ khan niạ 3-4 cando̠ gharo̠ńj calao̠ re algako̠ḱa ar ai –ro̠jgar dahar reaḱ bo̠ndo̠bo̠sto̠ jạruṛa.