13 TEAḰ DISẠM SABHA BACHAONA

Teheń 12.02.2026 do Baṅgladisom reaḱ 13 teaḱ Disạm sabharen rạsiạ koaḱ bachaona ạḍi nae napaete hoe purạuna, Noa bachaonare joto Rajạri dolren kodo baṅko selet́ daṛe akada. Disạmren Maraṅ dol ko mod khon BNP ar Jamat-E- Islami são arhõ kạṭić aema dolko selet́ lena, Calaoen 2024 reaḱ August re disạm reaḱ maraṅ utạr dolren (Awamilig) sabha mukhiạ selet́ sanam são mukhiạ ko dạṛ se laga ket́ ko tayom disạmren antara sorkar ona dol reaḱ sanam kạmi ko doko thir hataṛ akada ona iạte niạ dom do bhoṭ re baṅko selet́ daṛeada, Teheńaḱ bhoṭre disạmren santalko selet́ sanam ạdibạsi gãotaren hoṛko hõ ạḍi mońj tegeko selet́ lena.




Santali Pạrsi Shikhnạt Mahasoe Nokhri Dhạrwạḱ

NAGR (National Agency for Green Revolution ) Saota re Santali pạrsite oloḱ paṛhaoḱ cecet́ lạgit́  Mahasoe ko̠ hataoḱa. Onate latar re mit́ dhạrwạḱ sakam sap’ṛao akana. Jahae boeha se misera ko kusilenkhan dhạrwạḱ sakam ńelkate ardas ko samaṅ daṛeaḱ.




Abidiyo Mardi Goje Reaḱ Mit́ Jug Hoyen Rehõ Bicạr Bako ńamleda Gharońjrenko

Calaoen 1999 sermare honors iń paṛhaoḱ okte Abodiyo Marḍi são pạhil ńapam ar ropoṛ hoyena Christian Leadership Training iskul (CLTS) Ḍingaḍuba Mission, Rajpaṛa, Rajshahi re. Onḍe do aema  lekan ạdivạsi, santal, mahali, orao, munda ar mahato jạtren pạṭhuako tahẽkana. Tinre uni Rajshahi hijuḱkan tahẽkan, unre aleaḱ noa hosṭelte hijuḱkan tahẽkana ar onḍege ńindạ hõe aṅgayet́ tahẽkana. Tinạḱ nindhạn ar mạ̃hĩr monan santal pạṭhuạ kanae. Unre uni do Bangladesh Krisibissobidaloy re paṛhaoḱkan tahẽkana. Noa do Asia reaḱ maraṅ utạr Krisi sikhnạt ṭhãona kana.

Abidiyo Mardi do bargel eae (27) aḱ BCS (Prosason) Cadre mit́ṭen ạpiser ar santal hoṛko ren maraṅ gorob ar nạmuna kanae. Sạbik upạjilạ Commissioner (Bhumi) Abidiyo Mardi goje reaḱ mit́ jug hoyena. Gobindogonj re Abidiyo Mardi 12 aḱ gujuḱ mãhãko manotkeda. Aṭhwar hiloḱ 11 January 2026 serma setaḱ 11:00 baja okte Dr.Philimon Baskey aḱ ạyurte diḱsạ ruạṛ sabha hoyena. Bagda Farm ren sabha mukhiạ Dr.Philimon Baskey doe menkeda, Abidiyo goje reaḱ karontet́ niphuṭte tojbij kate ạḍi usạra bicạr ńam reaḱe dạbikeda. Arhõe menkeda, bicạr ńam aste santal hoṛko talare edre se mit́ leka raṅgao do janam akana. Cedaḱje hok bicạr bako námet́te santal hoṛ ar sadharon hoṛko  as chuṭau cabayena.

Aṭhwar hiloḱ 11 January tikin 2:00 baja okte upạjilạ bhumi ạpis re goṭa akan diḱsạ mãhã akhṛare maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Jilạ Prosasok Md.Masudur Rahman Molla. Seṭere tahẽkana otirikto jilạ prosasok (Sikha ar ICT) A.K.M Hedayetul Islam, Upạjilạ nirbahi ạpiser Syeda Yasmin Sultana, Upạjilạ sohokari Commissioner (bhumi) Hamsid Iramkhan, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ Sephali Cõṛẽ (Onupoma Mardi), hoponera Sweet jil Mardi.

2014 serma reaḱ 11 January Naogaon reaḱ Dhamuirhat khon honḍar gạḍite Gobindogonj ạpis calaḱ horre Sahebgonj-Bagda Farm ạ̃k khamar reaḱ kata-Phasitola ḍaharre Abidiyo Marḍi aḱ honḍar gạḍiko gherao eset́keda. Inạkate ạ̃k khamar bhirtrite idikate uni do loha roḍ teko dal goćkedea. Goć tayom ona ghoṭna do accident mente sodor reaḱko kurumuṭukeda. Gobindogonj re kạmikan oktege uni doe goćena. Pạhilre noa ghoṭna do accident ko menelet́ rehõ 2019 serma reaḱ 8 April Abidiyo ać dada Father Shemson Mardi Gobindogonj Sinior Judicial Magistrate adalot re sạbik MP Abul Kalam Azad, Gaibanda pulis super ar upạjilạ sastho complex ren seba emoḱić selet́ 13 goṭen hoṛko asami katet́ mamla hoyena. Peṛa pạrbhạ ar Abidiyo Mardi Sritirokha Komiṭi ‘Bhumi udhạr komiṭi’ Gobindogonj, Gaibandha  calaoen 12 serma khon nit dhạbićte mit́ jug hoyena menkhan jãhãn bicạr bako ńamleda gharońjren hoṛko.

Noa babotre Utarbongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu são ropoṛ hoyenre uni hõe lại sodorkeda je, sarkar seć khon dusi hoṛko giripter ar bicạr reaḱ as emlenrehõ ona do baṅ purạu akana. Arhõe menkeda, mit́ jug hoyen rehõ bicạr ńam aste adalot reaḱ duạr duạrko ạcur baṛaekana, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ, hoponera, gharońjren hoṛko selet́ santal hoṛko. Menkhan ona mamla reaḱ niphuṭte tojbij hoyoḱ kana se baṅ ńel jạruṛ menaḱa.

Goṭa Baṅgladisomre santal hoṛko Abidiyo Mardi são tinạḱ ạdibạsi hoṛko goć oco akan, sanam hoṛkoaḱ hok bicạr ńam reaḱ dạbi hoyoḱa. Baṅgladisomren joto santal ạdivạsi hoṛaḱ dạbi se khoj do jemon Abidiyo Mardi goje reaḱ bicạr usạra ar niphuṭte hoe purạuḱ ma. Sanam ạdivạsi santal hoṛko bicạr ńam reaḱ taṅgire menaḱkoa.




Nãwã Serma-2026

Teheń do 2026 serma,Calaoena 2025 onare abo sanamko mit́ sermaaema lekan kạmi ka jar ạujhạṛ ko talate jion bon khemao akada, adom kodo ạḍi rạskạ adom kodo duk talate enrehõ sisirjạuić BABA do aboko sanamaḱ koteye kulạu anṭao let́ bona,Onate aboren Sisirjạuić BABA aema aema manot sarhao ar johar bon emaea, Ar niạ serma lạgit́ ar hõ nehõr aroj samaṅaea jemon do nes hõ goṭa serma suluk nirạite abo sanam koe dohobon ar jotowaḱte kulạu anṭaoe dohobonar sanam lekan duk muhim muskil ko khon aḍ are rukhiabon. Santalstimes ren sanam rạsiạ paṭhuạko lạgit́ tahen kana 2026 NÃWÃ SERMA reaḱ JOHAR.




Rajshahire serma reak sanam khon kom hoe lolo 8.4 Degree

Rajshahi reak Hisit hoe ạpis sosolhaic Rajib khan tehen setak̠ 6 baja re noa hoe lolo obosta reak soṅ hoe akana, Moṅgol hilok ayup khonge him rabaṅ do ạdi ãt bạrti idikate hoe lolo do ekal latar akana. Hist hoe(Abohaowa) ạpise meneda utạr reak noa rear hoe do nit khon arhõ thora din tahena.

Calaoen pe din khon Rajshahi ar noa tothare sin cando reak napam do ekalte baṅ hoyok kana, reṅgec ore car nacar kodo noa tharthraok kan rearre ạdi harinre menakkoa, busup ar emanteak jạbra ko jeret jol kate jãhãlekate akoak hormoko urgumet takoa.

Rabaṅ reak noa dbạrtik são sãote rear reak aema lekanak ajar/ ruạ ko hõ nelok kana, bises kore kạtic gidrạ ar murubbi se haram budhi horko jemon Niumonia,Sahẽt reak muskil(Asthma) eman ruạ ko ạdi bạrti hoyok kana, Niạ oktere Rajshahi Medical College Haspatalre rugi reak cap etak din ko khon ạdi bạrti bhir akana.

-Daily Ittefak 31.12.2025




Begom Khaleda Zia do Dhạrtiye Bagiyada

Teheń́ Moṅgol bar 30 December’2025 Baṅgladisạmren Pạhil Maejiu Maraṅ montri ar BNP dolren Ạḱyurić Begum Khaleda Zia do noa dhuṛi dhạrti bạgi kate hanapuriteye ucạṛena, Uni do Baṅladisạm Sarkar ren Pạhilić (Prodhan) hisạte pea dhaoteye bachao ocolena. BNP dol seć khon ko baḍae oco akana je, uni do teheń setaḱ 6 baja oktere mucạt́ sahẽt́ kate noa dhạrti khone bidạ́yena, pe dhaoren maraṅ montri nui khaleda ̣Ziạwaḱ umer do hoelena 79 serma. Baṅladisạmren mare maraṅ montriaḱ noa gujuḱre Santalstimes gharońjren ko hõ uniren gharońj peṛa pạrbhạ sanam ko jemon jiwi raṛeć ko ńam noae koejoṅ kana.




Maraṅ Phurgạl Lạṛhạire Ạdibạsi Santal Hoṛko

1. 1971 Serma reaḱ November 30 tạrik Naogaon Sapahar reaḱ Sothpur, Pạkbandha, Holakandor ren 35 hoṛ Ạdibạsiko goć ocoyena, Onko 35 hoṛ bhitrire 33 hoṛge do Santal hoṛko tahẽkana. Onko ko mod khon eken mit́ goṭene bańcaoen Gulu Murmu do eken 26 hoṛaḱ oprome lại daṛeada: Onko do Munsi Tuḍu, Baba: Moṅgol Tuḍu; Jona Tuḍu, Baba:Odgo Tuḍu; Maṅgat mạńjhi Soren, Baba: Jopla Soren; Boela Hasda, Barnarḍ Hasda, Baba: Ledem Soren; Suphol Hembrom, Baba: Jitu Hembrom; Budu Hembrom, Baba: Baka Hembrom; Sorkar Murmu, Baba: Som Murmu; Mistri Soren, Sohid Soren, Dhudu Murmu, Baba: Bagred Murmu; Robikanto Barman, Baba: Boṛhal Murmu; Kobiraj Murmu, Baba: Matla Murmu; Modon Murmu, Baba: Matla Murmu; Bhutu Soren, Budhrai Tuḍu, Jạdu Murmu, Hara Soren, Mosae Soren, Cuṛka Tuḍu, Suphol Hembrom, Patras, Joseph, Jeṭha Hasda. Lạṛhại iạte Pạk bandha ar Holakandor ato do mismar at́ caba utạrena.

2. Naḍa Hembrom, Tunu Marḍi, Dheria, Joṭu Soren, Kanu Hasda do Natore bãsbạṛiạ atoren hoṛ kanako, Phurgạl lạṛhạire onkoaḱ sanam lekan goṛo sopohot́ tahẽkana onko mod khon ḍher hoṛ do lạṛhạire ko selet́lena, Tinre onkoaḱ noako goṛo sopohot́ reaḱ katha Pakistani Miliṭariren gate Albodor, Rajakarko baḍae ńamkeda unredo Bãsbạṛiạ atoteko seṭerena, Pakistani miliṭari do Naḍa Hembrom aćaḱ oṛaḱ khon oḍok idi kate thoṛa pharak reko ṭhu goć kedea. Onḍege Raṅgamaṭi maṭre saṕ idi kateko jabe goćket́koa Tunu Marḍi, Dheria, Joṭu Soren, ar Kanu Hasda tako. Onko okoeaḱge tayomte mạṛĩ reaḱ jãhãn ṭewange baṅ ńamlen takoa. Onko hoṛko goć katehõ Pakistani miliṭari kodo baṅko tirpitlente ona Bãsbạṛiạ atoko jeret́keda, Bạpuṛić Ạdibạsi hoṛko do bańcaoḱ aste chir chạturko dạṛ keda.

3. Phurgạl lạṛhại calaḱ oktere Dinajpur sodor thana Khosalpur atoren 6 hoṛko goć ocoyena. Ona Ṭoṭharen sanam hoṛko Pakistani miliṭariko teṅgo daramko lạgit́ Pharam haṭko metaḱ ṭhạ̃i reko jarwayena. Enhiloḱ samna sạmni lạṛhạire aema hoṛko goć ocoyena. Khosalpur atoren Ạdibạsi Santal ar Kamarko mod khonko tahẽkana:- Sokari Marḍi, Baba: Nodia Marḍi; Cunḍu Marḍi, Bode Baski, Baba: Candrai Baski, Lalu Marḍi, Baba: Modon Marḍi; Binod Kormokar, Baba: Bhogirot Kormokar; Samna sạmni lạṛhại khon bańcaoen kodo Nores Murmu, Baba: Moṅgol Murmu; Bapoi Murmu, Baba: Kumar Murmu; Babu Soren, Baba: Asa Soren; Cuṛkạ Murmu, Baba: Cope Murmu; ona hiloḱ ạdibạsi hoṛko khon arhõ ko tahẽkana Rambabu Hembrom, Baba: Boṛka Hembrom; Ato: Soyodpur, Lokkhon mạńjhi, Baba: Daila Mańjhi, Ato: Soyodpur (Talpaṛa) Maekel Hembrom, Baba: Baṛka Hembrom, Ato: Pacbibi ar Benjamin Soren, Baba: Kanae Soren, Ato:Jopea. Phurgạl lạṛhạire eṭaḱ maejiu ko leka Ạdibạsi Maejiu Nirola Kisku, Jãwãe: Kuṛia, Ato: Belbạṛi. Sodor, Dinajpur. Pakistani ko ṭhen hoṛmo sećteye henosta ocolena.

4. Ạḍi din 40 serma tayom Hobigonj Madhobpur reaḱ Telia Ca baganreye ńamena 71 sal ren phurgạl lạṛhạiren mit́ disom duḱlạṛ maejiu Hirạmuni santal. Uniye lạikeda josṭi cando reaḱ mucạt́ ńoḱ din ackage Pakistani miliṭari ar onkoren noa Disomren gateko onko oṛaḱko boloyena Nãwãge bapla akan Hirạmuni ko kulikedea onko doko phurgạl dolren kana se baṅ. Unre Hirạmuniye menleda baṅ eken Ca baganren kạmiạko kanale. Uniaḱ ona katha ańjomte Pakistani miliṭariko do ḍaṭa oḍokkateko landakeda. Inạ tayom 2 miliṭari do oṛaḱre siń eset́kate unikin beabruk kedea ar ona tayom tinạḱ hoṛ teje uni são bạṛićko bebohar akada ona do uni bae lại caba daṛeada. Uni soṅge bạṛić bebohar tayom tinre uniaḱ hũs ạcurentaea unre uni do canpur haspatalre bhorti akane tahẽkana. Hoṛmo reaḱ aema jaegare aemage ghạl reaḱ dagko tahẽkana. Ać jãwãege uni do haspatal teye ạgu ledea. Inạ tayom do Hirạmuniye bogeyen rehõ ać jãwãe do thoṛa din tayomte goćena.

5. Dhaka University ren Mahasoe Muntasir Mamunaḱ sapṛaoḱ “Mutijuddho Kos” Dosar hạṭiń reaḱ ponaḱ sakamrehõ ạḍi saphate ol akana, Dinajpurren Kornel Marḍi do bạnduk (Lạṛhại bhajan) joma oktere lạṛhại bhajan oṛaḱ ṭhuyente uni doe goćena.

6. Joepur haṭ reaḱ pãcbibire maraṅ phurgạl lạṛhạite Ạdibạsi santal ko khon 4 hoṛaḱ diḱsạ dhiri ko jhićket́a. Ona diḱsạ dhiri benaore bạṛti dạyik ko hataoleda Rajshahi Carukola Institute renko. Calaoen 17 December 2011 salre Joepur haṭ jilạren ạyurić (Prosasok) Asok Kumar Biswas lạṛhại Khanḍa bhaḍawante Ạdibạsi Herel-Maejiuaḱ Diḱsạ Dhiriye uḍhạukeda. Noko 4 hoṛ doko hoyoḱ kana Khoka Hembrom, Baba: Lokkhon Hembrom; Monṭu Hembrom, Baba: Lokkhon Hembrom; Johon Soren, Baba: Kalu Soren; Philip Soren, Baba: Lokkhon Soren. Noko sanam kogeko tahẽkana Ạdibạsi Santal Ato Nondoilren Hoṛ.

7. Rajshahi Jilạ Godagaṛi thana reaḱ santal Ato Adaṛpaṛa ren thoṛa gharońjren hoṛ do lạṛhại okte ato regeko tahẽkana. Noako gharońjren ńum uduḱ leka ko tahẽkana, Sonamuni Soren, Maloti Tuḍu, ar Sohagini takoaḱ gharońj. Sonamuni takoaḱ gharońj do mukti bạhnikoaḱ tahẽn ṭhạ̃i ar joḱton reaḱe sanam lekanaḱ goṛoye em akat́koa. Phurgạl lạṛhại reaḱ adha adhi oktere eṭaḱko sãote ạdibạsi 15/20 jon lạṛhạiko Adaṛpaṛa Santal atore ṭhạ̃iko ńamleda. Onko modre Swapan, Baccu, Nazmul, Jamin Soren, Khudiram Murmu, Susil Soren, Sonaton Murmu, Kartik Hasda, Biswanath Tuḍu, Cạmpại Soren, Sudhir Chandra Mańjhi, Lukas Soren, Suklal Murmuaḱ ńutum ńamoḱ kana.

8. Rajshahi reaḱ Godagaṛi thana Kạsighuṭure 11 Santalko Gur ocolena.

9. Bangla bahni Dinajpurre Maraṅ lekanaḱ jitkạr ko hameṭkeda. Onko do Dinajpur sohor khon Pakistani bahniko laga ńirket́koa. Banglabahniaḱ noa lạṛhạite Pakistanikoaḱ ạḍi maraṅ loksan do hoyentakoa. Noa chaḍa hõ Bangla bahni Rangpur rehõ Pakistani bahniko bhagaoket́koa. Choṭṭogram, Kumilla, ar Dhaka rehõ Biman bahni serma khon daḱ leka seṅgel sarko aṛaḱkeda ona sãote mesingan khon hõ ạḍi ãjhaṭ guliko aṛaḱkeda. Unre Rangpur sorre Pakistani kodo aema santal hoponko goćket́koa ar onkoaḱ oṛaḱ duạrko jeret́at́takoa.

10. 18 September EPR komanḍar Salek (Boguṛa) Bengal Regiment Mannan, Dhaka Pulisren Habildar Rajab Ali ar paṛhaoḱ koṛa Ronjit Kumar mohonto, Prodip kumar kor (Gobindogonj) koaḱ ạyurte Hili sor jaegare Pakistani ko são kajak lạṛhại hoyena. Noa lạṛhạire Pakistaniren aema hoṛko goć ocoyena. Ghoṛaghaṭre Pkilipaḱ (Santal) ạyurte Main posaḱ ket́te Pakistanikoaḱ mit́ṭen moṭor do oṭaṅentakoa.

11. Michil kodo Natore reaḱ joto Sarkari office khon Pakistani Jhạnḍiko pheḍket́te Bangla disom reaḱ naksawaḱ Jhạnḍiko rakaṕkeda. En hiloḱ Naṭor ren Bilạn kạmi, Din kạmi, Hako sasaṕko, sãote santal hoṛko hõ Ladhna, Hasla, aḱsar emanteaḱko saṕkate phurgạl lạgit́ michil reaḱko selet́lena.

12. Joe Baṅgla 6 aḱ Soṅkha 4 April 1971 reaḱ sasaṕṛaoićaḱ sakamre men hoelena Ale do Birbanṭa jạt kanale. Dhạrtiren Birbanṭa jạtkoaḱ tạlikare khạṭige Baṅglalikoaḱ ńutum do pạhilre tahẽna. Aboren phurgạl lạṛhạiko jeleka Teṅk, Kaman emanteaḱ birudre ṭheṅga kạpi ar sadharon bạndukante Bạiriko bhagaoket́koa noa do Dhạrti reaḱ itihãsre sendra ńam muskilgea……Santal, Garo, Hajoṅg, Cakma, Mog ar eṭaḱ ạdibạsi boehako Bis ojoḱakat́ sar soṅge kateko lạṛhạireko don khańjoḱpe. Lạṛhại phadre aema hạṭiń do tahẽna. Ape do baṅglaren Aḱsar Bạhnipe hoyoḱa.

13. Santal Phurgạl Lạṛhạiren Maraṅ mit́ṭen bandhaoić lekate pạhilre jãhãeaḱ ńutum rakaṕ hijuḱa, Uni doe hoyoḱ kana Sagram Mańjhi (Hasda) 1954 salre Jukto phront khon member of lejesleṭip Assembly (MLA) Sodosso hoe kate aema Rajnoitik hoṛko são gateye benao rakaṕkeda. Jatio pon ạyurko modren ńutuman hoṛ Kamrujjaman ren são kạmiạ tahẽkana nui Sagram Mańjhi. Hajar hajar Soronarthi Kempre dãṛã dãṛãte juạnkoe udgạu akat́koa noa disom phurgạl lạṛhạire seledoḱ lạgit́. Aema mukti joddhako uniaḱ noa Disom duḱlạṛ reaḱ kathako lại akada. Uni do Santalko são eṭaḱ ạdibạsikoe bujhạu ocolet́kote noa lạṛhạire sae sae hoṛko don khańjolena.

14. Phadar Lukas Maranḍi Santal sãotaren mit́ṭen Isại dhorom poporcarić kanae. Hanasate (Inḍia) calaoen tayom Ruhiạ Missionre asraiye hataokeda are goṛoat́koa. Pakistani senako onako baḍaeket́ khan 21 April Missionte calao kate uniko goć kedea.

15. Phurgạl lạṛhại reaḱ seṅgel Sarko birudre ạdibạsikoaḱ aḱsar ge ona Diḱsạwaḱe doho akada “Orjon Diḱsạ Dhiri” juạn diḱsạ dhiri beḱnaoić Onik Rejawaḱ kạmi. Noa doko metaḱ kana Phurgạl reaḱ diḱsạwaḱ (Sadhinotar Sharok) 1999 sal reaḱ 24 July Maraṅ Montri Sekh Hasina noa Diḱsạ dhiri do mit́ṭen akhṛareye uḍhạukeda. Phurgạl lạṛhại reaḱ noa diḱsạ dhirire aḱsar do cedaḱ noa kukli taṛam hoṛkoaḱ monre rakaṕ botećkoḱa, Biseskaete okoe do Roṅpur bahre khonko senlen khan. Ar baṅkhan jãhãeaḱ janam do 1971 por tayom. Phurgạl lạṛhạire cet́ hoelena ṭoṭhare-noa lạgit́ noa kukli janamoḱ do ạḍi algage heć daṛeaḱa. Orjon Bisoere Roṅpur ren Jilạ ạyurić (DC) khon Oḍoken kagoc (Pustika) onare ńeloḱ kana paseć ona mul stombho reaḱ rehet́tet́ do aḱsar reaḱ kạmi hataoaḱ kana.




RABAṄ DIN SETAḰ

Kuṛhạ eset́  rabaṅ setaḱ cando ma bae ńeloḱ

Hoṛko sanam oyo kate seṅgel teko joroḱ,

Simraḱ okte cẽṛẽ koma ragako kicir micir

Ṭhạ̃iko sanam bạgi kate oḍokenako jigir,

Lạbni tạṛi khijur darere nit hõ aka menaḱ

Tiyogoḱa tinre ona lạgit́ sanam teṅgo tãṛãḱ.

Taṛi são caole ata ńui rema ekal ạḍi sebel

Culhạ berhae horho lạgit́ joto hoṛko berel

Aema hoṛ do gitić rege oyo kombol latar

Rabaṅ setaḱ beret́ hodoḱ ekal ạḍi mõhńjor.

Gogoe banae ḍomboḱ piṭhạ arhõ bạṭi dhupi

Hopon bạbu ghẽṭ katey calaḱ gại gupi.




Khijur Tạṛi

Reaṛ rabaṅ seṭerena oyon kicrićante

Setaḱ tora kuṛhạ hijuḱ thar tharaote,

Kuṛikoaḱ daḱ joṭet́ ạḍi ritić ạikạuḱ

Thạri bạṭi gasao mańjao ạḍi mohńjor bikạuḱ.

 

Onatege lolo daḱte sanamaḱko kạmi

Sanamaḱge kạmi hoyoḱ sanamkoge jumit́,

Baṅdo mańjao baṅdo gasao baṅdo sapha sạphi

Jotoaḱge kạmi hoyoḱ joroḱ seṅgel sạkhi.

 

Setaḱ tora gachal koko calaḱ khiur dare

Akaledae hola ạyuṕ cheo kate lubni tạṛi,

Reaṛ rehõ ona ṭạṛi ńuńu ạḍi ekal sana,

Judim mesal ona soṅge caole ata cana.

 

Heṛem tạṛi ńuńu redo sanam koge kusi

Judim ńuia ạḍi jạsti hoyoḱ tama dusi,

Matao tạṛi ńu katege adom koma jare jare,

Ona tege santal atorem ńela KHIJUR DARE.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado muci ṭhene calaoena; adoe metae kana, E muci, ma dhaṛa daṕkạtińme; mit́ṭen sim iń ạguama. Ado sạriye daṕkat́taea, ar mit́ aṛere ṭiạle dohoadea; ado onate calaḱ jokhen do dal calaḱa, ado ṭepgr ṭeper saḍe idiḱa. Ado khange ạḍiye khusiyena. Khange ado mit́ṭen sime saṕ idiadea. Ado inạ mit́ ghạṛi tayom khange uni toyo do ṭanḍitejoṅ osorkedea, ado bae leṭeć daṛeaḱ kan khange muci ṭhen arhõe ńir calaoena; adoe metae kana, iạ muci, bạń ić daṛeaḱ kan do, dhaṛare bhugạḱ do cedaḱ bam dohoadińa? Ado muciye menket́a, Do kamar ṭhen calaḱme, unige nãhãḱ dhaṛa doe balkatama. Ado sạri kamar ṭhene calaoena, adoe metae kana, E ho kamar, ma dhaṛa bal bhugạḱ kạtińme, miṭ́ṭen sim iń ạguama. Ado uni kamare menket́a, Do enḍekhan ạgu maṛaṅanme, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Okoe baḍae, ạguạń com baṅ coṅ; toyo do ạḍipe eḱregea. Ạgu maṛaṅlem, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Khange sạriye calaoena, ado inạ mit́ ghạṛi khange oka khon Coṅ sạri mit́ṭen maraṅ utạr gaya sime ger ạgu got́kedea, adoe metae kana, Nuḱũi ńeleme iń ạguat́mea ; ma bal hodeńme. Am do miṭ́ṭen toyoe phạsiarayentem menet́a, je toyo do sanamko phạsiaragea mente. Iń do bạń eḱrea, se adorn adomko do bale eḱrea. Khange sạri sime hataokedea, ado ṭạku dhipạukate dhaṛaye bal bhugạḱ got́kede khan !goṭa koṛam senteye ciḍir got́adeteye dạṛ utạrket́a ; ado ghuriạ bae ruạṛlena. Ado tahen tahente, kathae, tin din badre coṅ ado uni toyo do miṭ́ṭen atote sim jome calaḱ kan; ado ona ṭiạlte dal calaḱ kana, ado ṭeper ṭeper saḍe idiḱ kana. Ado ạḍi rạskại ạikạuket́ khan do, sereńe disạ got́ket́a. Adoe sereń idiyet́a

Nete do jojom Tuṛuk darako kan,

Nete do Koenḍa rapajko!

Men yoe, dạṛjoṅpe, baṅkhanko sumạr akat́pea!

Khange ona atoren hoṛ do onkako ańjomket́! khan do mit́ mit́teko dạṛket́a. Ado uni toyo do senkate ona atoren sim do cur mare laga saṕet́koa are jomet́koa. Adoe jom biyen khane calaoena. Khange onko hoṛ hõ arhõko ruạṛ hećena. Khange uni toyo do arhõ dosar hiloḱ do ona atotege sim jome calaḱ kana ; ado ene pạhile sereńlet́ lekageye sereń idiyet́a. Khange ona atoren hoṛ do arhõko dạṛket́a. Ado miṭ́ṭen buḍhi do bae dạṛ daṛeat́a; adoe menket́a, iń do ohoń dạṛlea; iń doko goć atarińge. Ado onka menkate uni buḍhi do bae dạṛlet́a, miṭ́ṭen sukri bãṛãreye bolo okoyena. Ado uni toyo do ona atore senkate onko sim do lagae lagayet́koa se, cure mare lagayet́koa; hapṛaḱkoge bachao bachaoteye laga yet́koa. Ado miṭ́ṭen sạnḍi do lagae lagakedea se, ekkalte uni buḍhiye oko akan ṭhengeye laga idi got́kedea. Ado uni sim doe parom got́ena. Ado uni toyo do uni buḍhiye ńel ńam got́kedea. Ado uni toyo do buḍhiye metae kana, Ma buḍhi, sim saṕạńme; Baṅkhan do nãhãḱ daṭamelaṅ koṭeć ńurtama. Ado uni buḍhi doe menet́a, Ma, amte baṛe saṕ joṅme; iń do ohoń saṕ daṛelekoa. Khange ado bae rebenlen khan, aćtegeye laga saṕket́koteye jom biyena. Ado uni buḍhi ṭhene calaoena, aćge metae kana, E buḍhi, sim bam saṕ akawạdińa; nitoḱ dolaṅ ńam akat́mea. E buḍhi, mase menme — Toyo! Ado uni buḍhi hõe menket́a, Toyo! Khange gurgute joto daṭae koteć ńurket́taea. Ado arhõe metae kana, E buḍhi, mase menme, — Toyo! Ado uni buḍhi Toyo menae menlet́a, ado daṭae ńurket́taete toyo do bae pusṭạulet́a ; adoe men got́ket́a, Hoyo! Ado onka bae pusṭạulet́ khan, uni toyo do ạdiye rạskạyena. Arhõe metae kana, Mase buḍhi, toyo menme. Aćge menket́a, Hoyo! Ado uni toyo do landa landatege oka sen coe

calaoen. Ado ạyuṕen khange onko dạṛlet́ hoṛ doko ruạṛ hećena. Ado unre onko hoṛ uni buḍhiye lạiako kana, Jojom Tuṛuk nạ̃hiko chại kana, hoyo koṛa kanae! Sanam sime jomet́ko do baṅ? Iń hõ sim sasaṕe metadińa; ado bạń saṕadete nõkõe ńelpe, joto ḍaṭae koteć ńur akat́tińa.

– Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa.