Bharot Disomren Nãwã President Hisạbte Ekraṛe Hataokeda Draupadi Murmu

Bharot disom reaḱ Itihas sakamre pạhil dhao ạdibạsi santal president hisạbte bachao ocoyena Draupadi Murmu. President sećte lekhare uni do 15 aḱ President-e lekha kana. Ar Maejiu president sećte dosarić president-e hoyena.

Teheń Sombar (25 July) setaḱ 10: 15 baja okte Suprime Court ren maraṅ bicạrpạti NV Ramana ṭhene ekraṛkeda. Inạkate hoṛko samaṅre thoṛa kathae roṛkeda.

Un jokhen nonkae menkeda je, President hisạbteń bachao ocoyen niạ do eken iń eskar do baṅ, disomren jo̠to̠ hoṛkoaḱ daya dulạṛtegeń bachao ńamena. Ente cedaḱje jo̠to̠ reńgeć oreć hoṛkoaḱ ạsirbadte teheń noa hudạreń duṛuṕena. Arhõe menkeda, noa as bhorsań dohoeda apekoaḱ daya dulạṛte ińaḱ jo̠to̠ lekan dạyik ko napaeteń kạmi idia.




Bharot Disomren President Draupadi Murmu Bachaoente Gaibandaren Hoṛkoaḱ Rạska Reaḱ Andoṛ

Bharot disomre nãwã president hisạbte Draupadi Murmu bachao ocoyente rạskạte mit́te  jomkaoate Gaibandha ren santalko ho̠ho̠ ạcurkeda.Hola Sạnicar (23 July) 11 baja jokhen ona so̠ho̠r reaḱ re̠lgate ṭotha khonko ehoṕket́te goṭa aḍepaseko ho̠ho̠ ạcurkeda.

Niạ rạskạ reaḱ jomkao ho̠ho̠ do̠ko bo̠ndo̠sleda Gobindogonj upạjilạ reaḱ Sahebgonj-Bagdha Farm Bhumi Udhar Committee, Adibasi Bangali Songhoti Porisod, Samajik Songram Porisod ar Sechasebi Songothon.

Niạ rạskạ jomkao akhṛare amdaj sae cetan maejiu ar baba hoṛko selet́lena. Eken inạ do baṅ bickom ạḍi mońj saj-sapaṕ metaḱme mit́ge dhuti, sạṛi ho̠ro̠ḱ bande katećko sajaolena. Ona sãote tumdaḱ ṭamak, tirio, murli, banam ante ạḍitet́ rạskawate goṭa so̠ho̠rko andoṛ cabakeda. Arhõ Rạskạte ko eneć sereṅ baṛakeda.

Noa akhṛaṛe mit́ bar kathae roṛkeda, Adibasi Bangali Songhoti Porisod ren convener ar jila Ainjibi somiti ren sadharon sompadok Sirajul Islam, Jon-uddog ren Sodosso socib Probir Chokroborti, Santal ko ren ạyurić Pricila Murmu, Samajik Songram Porisod ren convener Jahangir Kobir, Santal ko ren ạyurić Sufol Hembrom, Komol Hembrom, Ar Trisa Murmu. Ado̠ ho̠ho̠ mucạtre sanamko misṭiko em calat́koa. Ar sanamko hạpạṭińate misṭiko jo̠mket́a.




Bharo̠t Disạmren Disạm Mukhiạ (President) Ekraṛ Hatao Akhṛa 25 July

Sanamkogebon baḍaea je, calaoen Lukhibar (21 July) Draupadi Murmu nãwã president hisạbte bachao ocoyena.

Bharo̠t disạmren President hisạbte darakan 25 July setaḱ 10:14 miniṭre Draupadi Murmu do̠ dạyike hataoa. Ar ona lạgit́te ekraṛ-e hataoa. Rastropati socibaloy khonaḱ noa ekraṛ akhṛa reaḱ tạrik ar dinko lại so̠do̠rakana. Arhõ menakana, ekraṛ tayom 10:23 miniṭre nãwã president mit́ bar kathae roṛa.

BJP do̠l seć khon bachao ńamakana Draupadi Murmu do Bharot disom reaḱ nagamre ạdibạsi santalko modre pạhil utạr president. Ente niạ lahare ạdibạsi santalko modre okoege noa President aḱ duṛuṕaḱre baṅko duṛuṕ daṛeakada. Menkhan nuige pạhil President hisạbte bachao ocoyena.

 

 




O̠ṛe̠ć Pho̠ṅpho̠ṅ Dolil

Lạṛhại lạṛhại lạṛhại kate, lạṛhại kate bańcaoḱ abon.

Kulhi kulhite nonkan ãṭ aṛaṅ ho̠ho̠ aṅjo̠mte bạṅ moneada. Teheń Moṅgol Tudu aḱ mẽt́ muṭhạn ạḍige hados ar mirluṅge ńeloḱ kana. Ente Briṭis pạkistankoaḱ amo̠l kho̠n ạgil-hapṛamkoak jumi-jaega do jumi eḱṛe bạṛić hoṛkoaḱ tire paṛaoakana. Jal dolil bhul kago̠jpạtiko, no̠ko̠l sạhi-jạhiante sapṛao akana.

Umerte lahaḱ akan nui ạdibạsi ạḍige mãyã moyoḱ ar awaṭapa akanae. Sãe ke sãe jumi-jaega khone eṛaṅ ocoakana. Aćaḱ oṛaḱ bhiṭạre hõ baṅma daya mãyã khạtirteko tahẽ ocoakadea. Menkhan noa bo̠so̠t bhiṭa re mit́ okte gajaṛte pereć akan tahẽkana. Ar noa gajaṛko sapha sạphikate oṛaḱe benao rakaṕket́tey giro̠basena. Onate jumi lạgit́te kacahạrikoe dãṛã ạcurkeda, Biswạs tahẽkantaea mit́ hiloḱ noa jumi udhạrkate tayom piṛhi lạgit́e do̠ho ọtakaḱa.

Menkhan hae hae! Abhagiạ cet́ dosare paṛaoena?

Mõṛẽ ge̠l (50) serma paro̠mena. Nit hõ oṛeć pho̠ṅpho̠ṅ dolil moṭra kate kạluṅḍạbuṅ duạr duạrre ạcur baṛae kana. Mo̠n pereć gaḍao akan biswạswante dine khemaoet́ kana. Becariạ Moṅgol Tudu gamcha moṭra metaḱme puṭli koṛamre dohoakat́ jạpit́ jhũkre kukmu ńeńel kana, Noa dolil okoege baṅko go̠ro̠jaḱ kana, ar celege biswạs hõ baṅko biswạsoḱ kana. Tin ńindạ co̠ jagwar akane tahẽn? Kamkaj hõ bae calaḱ kana. Cedaḱje dolilko ho̠rho̠ ho̠rho̠te okto paro̠moḱ kantaea.

Oṛaḱ chạuni hõ bhugạḱgea, bhitko dasaoente mon hõ dasaoena. Paseć re paseć noa jạput dinre dolilko lo̠ho̠t cabaḱ. Se jo̠to̠nre do̠hokaḱa. Moṅgol Tudu okoege baṅko khoje kana. Aćtet́ge at́lenre hõ oṛeć pho̠ṅpho̠ṅ dolile rukhiạ do̠hoea.Tinạḱe ae-rojgaret́ tahẽkan inạtege mamla koe calaoet́ kana. Ńu bubulaḱ metaḱme (tạṛi, hạnḍi) nonkanaḱre bae mạluṅoḱa. Mit́ṭenge nisạtae ona do jumi udhạr. Mahajon ko Moṅgol Tudu ńelte bogete muluć mạchiko landaya. Ado̠ enkage ańjo̠mte bo̠ho̠ḱ kuḍbur kateće sa paro̠moḱa. Ar mone monete sisirjạuiće disạea.

Tinre lahanti akan disomre hana nhawa benao lạgit́ beṛhaeteaḱko bạṛićet́ kana. Unre Moṅgol Tudu tako aṭkareda noa jo̠to̠waḱge michạgea. Baḍaeabon je̠, janam datakoge beṛhaeteaḱ se prokiti sewako. Entet́ beṛhaeteaḱ cecet́aḱge khạṭitet́ kana, dare nạ̃ṛĩ bańcaolenre, manwako bańcaoḱa.

Onka leka jumie udhạr daṛeaḱa se baṅ menkhan mit́ din hiloḱ khạṭi bicạra ńamjoṅa. Onatege bhiṭa khon laga ocoakan Moṅgol Tudu binpusṭạu oṛeć pho̠ṅpho̠ṅ dolil re as ar bhorsa kate jiwet́ bhore jogao do̠hoea.




Eho̠ṕena Booster Doge Emoḱ Reaṅ Kạmihora Ko

Teheń Moṅgolbar (19 July) goṭa disomre booster doge reaṅ mit́ṭen kạmihora ehoṕakana. Teheńaḱ dinre eyae ge̠l mõṛẽ (75) lak hoṛko booster doge emako reaṅ hudis bhabna menaḱa.

Hola Sombar Sastho montri Zahid Malek noa khobore lại so̠do̠r akada. Ar onka leka teheń setaḱ 9:00 baja khonge mimit́ ṭikạ centre kore booster doge ko emako kana.

Ente sanamko bon baḍaea je, noa goṭa disomre ko̠ro̠na ro̠g cet́leka hạhạnkana mente. Mit́ ghạṛite ko̠mo̠ḱ kana arhõ ḍheroḱ kana. Ar sạrige ạḍi alagate hoṛko jạbunoḱ kana. Menkhan noa ro̠g kho̠n rukhiạḱ lạgit́ ṭikạ do̠ ạḍige jạruṛ kana. Onate ko̠ro̠na ro̠g são lạpạṛhại lạgit́ noa tesaraḱ doge metaḱme booster doge emoḱko goṭa akada.




Pạńci Dạṛhi Kate President Vot Ko Emkeda Bidhayok Ko

Tehen Sombar (18 July). Bharot́ disomre President vot hoyena. Noa President votre BJP do̠l seć khon bachaoic’ NDA presidential candidate Droupadi Murmu ar uniren vot rey tengo akana Trinomul khon mare Union Montri Yashwant Sinha. Baḍaeteaḱ do noage BJP ren bidhayok ko pạńci dạṛhi kate teheńaḱ president vot ko emkeda. Inạ chaḍa hõ BJP seć khon okoe ạḱyuriće tahẽkan metaḱme Bidhayok Sudip Mukhopadhay uni hõ pạńci dạṛhi kateć vot-e ạyurkeda.

Bharot disomren ạdibạsi koaḱ lae-legcar aḱ cinhạ kana noa pạńci. Cet́leka mone mena onkage noa pạńcim ho̠ro̠ḱ bande daṛeaḱa. Onkaleka noa pạńci bo̠ho̠ḱre horoḱlekhan pạńci dạṛhiko metaḱa. Arhõ noa pạńci dhuti leka ho̠ro̠ḱ lekhan ona do pạńci ḍeṅga ko metaḱa. BJP ren turui ge̠l gare (69) gọten bidhayok ko pạńci dạṛhi kate vot ko emkeda. Menkhan nonkan ho̠ro̠ḱ bande kateć vot em ńelte, Trinomul porisod do̠lren noa birudreko nạliskeda.

Ente baṅko ńel sahao daṛeada. Cedaḱje, menkeda ko, president oka jạti-gosthiren kane, uniaḱ cinhạ ńutumte noako ho̠ro̠ḱ akada mente. Menkhan BJP ren ạḱyurić Suvendo Adhikari do pusṭaute lạiat́koa. Nonkan monsubạte bacole ho̠ro̠ḱ akat́. Ale do ạdibạsikoaḱ (calture) se lae-legcar man manot lạgit́ pạńci dạṛhi kateć votle emkeda. Sạrige ạdibạsikoaḱ nonkan ho̠ro̠ḱ bande kateć vot ko emket́ do rạskạ ar hahaṛawaḱ kangea. Ḍher hoṛko menet́ kana noa vot re Dropaudi Murmu ge jitạuḱa. Menkhan noa vot reaḱ jo ńam lạgit́te tạṅgi hoyoḱa.

Tumạl: anandabazar.com




Nú Bul Babawaḱ Hoṛmo Ten Tey Goćena Pe̠ Cando Ren Gidrạ

Ponchogor Atwari upjilạ reaḱ mitṭen ghoṭna. Noa ghoṭna do ạḍi bhabna reaḱ kangea. Ente Somapti Hasda ńutuman Pe̠ cando ren mit́ṭen huḍiń gidrạ ać babawaḱ hoṛmo ten tey goćena. Aṭhwar hiloḱ (10 July) upjilạ reaḱ Bolorampur union reaḱ Dohsur 1 no ward re ạdivạsi santal atore noa ghoṭna ghoṭao akana. Uni gidrạren babawaḱ ńutum do Suniram Hasda.

Atwari thana ren Sub Inspector (SI) Sahin Al Mamun doe baḍae ocokeda je, Enhiloḱ ńindạ uni gidrạren eṅgat do pạṭiạ aṭet́ kate gidrạ são latare gitićena. Mit́ jokhen gidrạren baba Suniram hećkate gitićente jạpit́ akat́ okte ackage gidrạ cetanre ńurhạyena. Khange uni huḍiń gidrạ doe ten goćena. Baḍae ńamena baṅma, Suniram do ńu bul akane tahẽkana.

Atwari thana ren bharapon ạpiser (OC) doe baḍae ocokeda, uni gidrạwaḱ gujuḱ re gharońj seć khon jahan nạlis (ovijog) do bạnuḱanaṅ. Onate noa ghoṭna Babot thanare mit́ṭen opomritur (UD) mamla do em akana.

Source: banglanews24.com




Teheń Do Goṭa Dhạrti Mạnmi Soṅkha Mãhã

Tehen do Sombar (11 July). Ar teheń mit́ṭen bises mãhã kana. Metaḱme Goṭa Dhạrti Mạnmi Soṅkha Mãhã kana. 1990 serma reaḱ teneh́aḱ din 11 July re are ge̠l (90) goṭen disomre pạhil mạnmi soṅkha Mãhãko manaoket́a. Ado un khonaḱge goṭa disomre Mạnmi soṅkha Mãhãko manao ạguiet́ kana.

Baṅgladisomre Gel sermare moṭre bar karoṛ hoṛ se mạnmiko ḍherakana. Jạtikoren baba Boṅgo bondhu Sheikh Mujibur Rahman aḱ jạhĩt se kurumuṭute 1974 sermare pạhil hoṛ lekha do hoelena. Un okte disomre hoṛkoaḱ soṅkha tahẽkana 7 karoṛ 15 lakh. Inạkate 1981 sermare tahẽkan hoṛkoaḱ soṅkha 8 karoṛ 99 lakh, ar 1991 sermare do 11 karoṛ 15 lakh, onka leka 2001 sermare hõ lekha lekate hoṛkoaḱ soṅkha tahẽkana 13 karoṛ 5 lakh. Ar 2011 sermare lekha lekate, noa dismre 14 karoṛ 98 lakh. Enrehõ hoṛkoaḱ soṅkha do lekha baher metaḱme noa khon hõ ḍherge menaḱ baṛakoa.

Ńelkeda bon je, sạrige disomre bại baite hoṛkoaḱ soṅkha tinạḱgan ḍher  akana mente. Menkhan enrehõ korona mahamạri khạtirte niṭ akan oktere bar serma tayom calaoen 15 June khonaḱ disomren hoṛ lekha ehoṕena. Ado digital niạmte hoyoḱkante niạ dhao do ạḍi algate nebetar jugren hoṛkoaḱ soṅkha baḍae ńamoḱa. Ar pusṭạuḱabon se sanamko bon baḍae ńama nit tinạḱgan hoṛ noa disomre menaḱbona mente.

 

 




Disomre Ko̠ro̠na Rog Arhõ Ḍheroḱ Kana

Disomre ko̠ro̠na rog do arhõ bại bạite ḍher sećge mohnḍa akana. Ente ko̠ro̠na rogte jạbun akan hoṛkoaḱ gujuḱ soṅkha hõ din dinte ḍheroḱ kana. Menkhan noako dinre sikhnạt ṭhaõnako bond dohoe lạgit́ jahan hudis-cintạ bạnuḱanaṅ mente sikhnạt Montri Dipu Moni doe baḍae ocokeda. Arhõe menkeda je, Disomre korona ṭikạko calao idiḱkana. Nit dhạbićte aema hoṛge booster doge ko hatao akat́a. Menkhan korona rog do arhõ ḍher akana. Baḍaekaḱabon je, sanamko arhõ mask horoḱ lạgit́bo nehõr oco akana. Onkaleka sikhnạt ṭhãonakore hõ mask horoḱ se beohar lạgit́te lại saḍeakana.

Noa lahare Sastho Montri Zahed Malek-e baḍae ocoakada, 12 khon cetan umeran ḍher pạṭhuạ gidrạko ko̠ro̠na ṭikạko hatao akada. Enḍekhan  nit 12 khon latar umeren pạṭhuạ gidrạko hõ ṭikạ tabere ạguko lạgit́te hudis cintạ calaḱ kana. Noa umerren gidrạko ṭikạ tabereko hećlen khan sikhnạt ṭhãonako ardo baṅ bondoḱa. Enrehõ ko̠ro̠na rog ạḍige chạplạulen khan tayomte sikhnạt ṭhãonako reaḱ bebostha hataowaḱa.

Eken pạṭhuạ gidrạko do baṅ sanamko sontor tahẽn jạruṛkantabona. Onate dela sanamko maskbon beohara ar sanam lekan ạnkobon manao-ganaoma. Enḍekhan niropon hoṛmo tahãenre jahan muskil baṅ hoyoḱtabona honaṅ.

 




SSC (Secondary School Certificate) Ar Ona Man Reaḱ Biḍạu Do August Cando Hoyogoḱa

Banbạsi ar ḍubạ daḱ kakhante bond akan SSC ar ona man reak biḍạu do darakan August cando hoyogoḱa mente baḍae ńamena. Aṭhwar hiloḱ (3 July) Anto: sikha board re mit́ dupuṛuṕre noako niṭkeda.

Onka leka Karigori sikhnạt board, Comilla sikhnạt board ar Dhaka sikhnạt board ren sanam chairman ko noa biḍau lạgit́te akoaḱ apan ạpin board reaṅ kathako lại sodorkeda. Jotokogeko mepenena je, August cando reaḱ pạhil haptage bidạu ehoṕ lạgit́ko kurumuṭu kana. Menkhan enrehõ noa do eken sikhnạt montronaloy aḱ goṭa lekate biḍạu do hoyogoḱa.

Dhaka sikhnạt board ren chairman professor Topon Kumar Sorkar doe baḍae ocokeda, Eid tayom khange SSC biḍạu reaḱ nawate tạrik ar Routine kodo sodoroḱa. Banbạsi reaḱ kathako hudiskatege nitoḱ khon jahan tạrik do baṅ sodoroḱ kana. Ente Syhlet ṭoṭha reaḱ hal halot nonka kana, nit onḍenaḱ sikhnạt ṭhãonakore biḍạu hatao ạḍige muskilgea. Onate Eid tayomge bidạu tis hoyogoḱa jotowaḱ do baḍae ńamoḱa.