NAGR Hotete Ạyuroḱkan Sanam School Re Jit Mãhã Ko Manotkeda

Sokolbar (16 Ḍecember) National Agency For Green Revolution (NAGR) hotete ạḱyuroḱkan sanam school re Baṅgladisom reaḱ 51 serma Jit se Phurgạl mãhãko manotkeda. NAGR tabere menaḱ School ko do hoyoḱ kana, Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School, Badhair Mission Primary School, Jhinafulbari Primary School, Borgachi Pre-Primary School, Colknaka Mission Primary School, Bilboltha Adivasi Primary School, Simla Pre- Primary School.

Jit mãhã ńutumte School maṭhre pạhilte Baṅgladisom reaḱ jạtiạri sereń durạṅ talate manot selet́ jaḥnḍiko tul rakaṕkeda. Inạkate jit mãhã reaḱ asol kạhni babotre Galmarao, eneć-khiloḍ haparao, rạskạjoṅ lạgit́ sereń eneć se onorhẽko lại saḍe reaḱ bondoboslena. Noa jit mãhã manot akhṛare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana Amnura Jhilim union reaḱ 1,2,3 ward ren maejiu member Mrs:Zohra Begum. Mahasoe ko do Pạṭhuạ gidrạko talare jit akan din reaḱ katha ko lại haṭińat́koa. Noa disom cet́lekate sanam jạtiko mit́te lạṛhạikate ko sạdhinkeda noa babotreko lạiạt́koa.

1971 sermare Baṅgladisomren kạrigol Boṅgo Bondhu aḱ  hohote tinạḱgan hoṛ lạṛhạireko ńir khadlelena. Ar mucạt́ dhạbićte jiwi alaekatet́ rehõ noa disom ko sạdhinkeda. Noa lại hạṭiń reaḱ karontet́ do kana jemon noa babotre gidrạko baḍae daṛeaḱ ar onka leka disom ko dulạṛte disom lahantireko kạmi daṛeaḱ. Ạḍi kusi rạskạ salaḱ jit akan din se mãhã ko manotkeda. Akhṛa mucạtre eneć khiloḍre jitạu akan gidrạko kuṛạiko emat́koa. Napaete Jit Mãhã ko manot keda.




Teheń Do Budan Ko Dipisạ Mãha

Teheń Budhbar (14 Ḍecember) Baṅgladisomren Budan ko dipisạ mãhã kana. Maraṅ lạṛhại re harjit dhorage menaḱa baḍaekate Pạkistani bahini do baṅgali jạtiko modre bujhantar hoṛko maraoko lạgit́te ạḍi bạṛić ko hudis ganḍonena. Onko do noa disomren gateko soṅge kateć, mahasoe, biggani, onoliạ, khoboriạ, kạrigol, ḍaktar, ukil ar sarkari kạmiạ/ạpiser selet́ ạḍi aema hoṛko goćket́koa.Bạṛtikaete teheńaḱ din metaḱme 14 Ḍecember do arhõ jạstige hoṛko santao arko  goćlet́koa.

Disom phurgạl tayom Rajdhạni reaḱ Rayerbazar Iṭkhola ar Mirpur reaḱ hasare ona sãote adom adom jaegare budan koaḱ mẽt́, ti-jạṅga tol bedhao akan goć mạ̃rị chirchạtur akan ko ńamakada. Teheń aḱ din disạ ruạṛ ar manot ńutumte jatiyạ lekate aema lekan kạmihora hatao akana. Ar onka leka noa dinko manoteda. Manotan Rasṭropạti Md:Abdul Hamid ar Maraṅ montri Sheikh Hasina do onko manot salaḱ setaḱ 7:05 baja re budan koaḱ pinḍre baha kin emkeda. Ona sãote onkoaḱ atma sulukre tahẽn lạgit́ hõkin koe keda. Ar ạkinaḱ kathatekin roṛ sodorkeda, tinre noa disom suluk nirại sona reaḱ disom benao rakaboḱa, unrege onkoaḱ jiwi alae do jitkạroḱa. Onate sanamko apan ạpin jaega khonaḱge Baṅgladisomren kạrigol jạtikoren babawaḱ sona reaḱ disom benao rakaṕ lạgit́kin nehõrat́koa.




Kajak Kurumuṭu Reaḱ Jo Hisạbte Joyita Siropae Ńamkeda Ạḍibạsi Maejiu Merina Hasda

Merina Hasda ,mit́ṭen lạṛihạian se birbanṭa maejiu aḱ ńutum kana. Uni do pạhilte ghirni khonaḱ bại bạite teheń do ekal sãota reaḱ mimit́ kạmihoraren goṛoić lekate ńum oḍokena. Uniaḱ janam ṭhạĩ do Rajshahi jilạ reaḱ Poba upạjila, Modhupur atore. Pon boeha kuṛi-koṛa modre uni do huḍińić kanae. Uniren eṅgat-apataḱ ńutum do Andreas Hasda ar Shantina Mardi. Tinre uniaḱ umer eken gel eyae (17) serma, unre eṅgat apat́ do unikin baplakadea. Ona iạte bapla tayom SSC pas reaḱ ạt hõ bae ńamleda. Bapla pe serma badre babar goṭene gidrạjoṅana. Enḍekhan bapla mõṛẽ serma tayom SSC pas keda mente uni doe lại sodorkeda. Un khonaḱge jạtiạri aema lekan songothon ko sãoe jopoṛaoente eman lekan lahantian songstha kore course-e hataokeda. Uni do Rajshahi reaḱ Poba upạjilạ reaḱ Damkura hạṭiạ aḍepase ṭoṭhare jawaetet́ sãoe girobasoḱkan tahẽkana. Inạkate ać jawaeaḱ bạisạuaḱ Masaus EGO sećte jawae tuluć sabha,seminar kore seledoḱ kan tahẽkana. Onḍe khonaḱge sãota reaḱ mimit́ kạmire joṛaoena. Un jokhen ackage jawaetet́e goćen khan uni do gidạr-pidạrante ạḍi haleḍalere paṛaoena. Enkage thoṛa serma calaoen khan jawaetet́ aḱ songstha Masaus ren ạḱyurićaḱ dạyik-e hataokeda. Ona são sãote oloḱ paṛhaoḱ seć hõ jhũk mone lagaokeda.

Mit́ jokhen uni do Data Songstha Action Aid aḱ goṛote juạnko lạgit́te thoṛadin lạgit́te mit́ṭen prokolpo doe bandhaokeda. Mennonite Central Committee (MCC) khon borad bodolte mit́ṭen prokolpo reaḱe khojkeda ar arhõ mit́ṭen prokolpo bandhao reaḱe goṭakeda. Uni do ona prokolpo talate Gogo pạrsi cecet́ kạmihora (matribhasa sikha karjokrom) ar eṭagaḱ do Antorjatik jati sottamulok santi birniman” kạmihora bandhao se bạisạukeda. Uniaḱ ona project/prokolpo re mõṛẽ goṭen kạmiạko ona sãote gel goṭen Iskul mahasoe ko sãota lahantire kurumuṭuteko kạmi kana mente baḍae ocokeda.

Arhõe menkeda je, sãotare nonkan kạmiko ńelte Poba upạjilạ ren mit́ maejiu ạpiser uni doe ḍakaokedea ar joyita siropa ataṅ lạgit́te ardase metadea. Onate ạḍi lekate goṛowadea. Ona ardas lekate Rajshahi mohila Bisoyok Odhidaptor uni doe bachaokedea. Noa siropa ńama mente ohogey aslena. Menkhan sạrige Joyita siropa do aćaḱ tirege paṛaoena. Ạḍi rạskạ salaḱ noa siropae ataṅkeda. Are roṛ sodorkeda, noa siropạ hotete Mahle jạtigosthi ar reṅgeć-oreć hoṛko talate kạmi idi reaḱ jhũḱ se rạskạ monre hećadińa. As menaḱa sanamkoaḱ goṛo-gopoṛo ar dayate napaeteń kạmi daṛeaḱa.




SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ Sodorena

Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠rena. Teheń Sombar (28 November) tikin ber 12:00 baja Maraṅ Montri do biḍạu jo̠ so̠do̠roḱ kạmi uḍhạukeda .

Niạ dhao are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, Madrasa ar Karigori sikhnạt board milạukate jotokore moṭre bargel (20) lakh khon hõ ḍher gidrạ SSC bidạu ko emleda. Baḍaeabon je, calaoen 15 September SSC ar ona man reaḱ biḍạu do̠ ehoṕlena. Korona mahamạri, banbạsi- ḍubạdaḱ ar jahan karonaḱte ạḍi bilomte SSC biḍạu hoe purạuena. Ar bilomte hoeakante biḍạu hatao tayom turui gel (60) din badre biḍạu reaḱ jo̠ do̠ so̠do̠rena.

Delabon baḍaelege nes bochor oka board re tinạḱgan gidrạko pass akada-

Sikhnạt Board- Pass reaḱ har

Dhaka-                         90.03%

Rajshahi-                     85.87%

Comilla-                      91.28%

Jessore-                        95.03%

Chottogram-                87.53%

Borisal –                        89.61%

Sylhet-                         78.82%

Dinajpur-                     81.14%

Mymensingh-              86.07%




Gobindogonj Re Santal Maejiu Koaḱ Aḱ Ạ̃pạ̃ṛĩ Tuń Haparao

Sạnicar hiloḱ (26 November) Gaibandha Gobindogonj re Santal maejiu ko talare aḱ-ạ̃pạ̃ṛĩ tuń haparao eneć khilạḍ hoe hoyena. Gaibandha Nagorik Songothon Jonoudjog aḱ bondobos lekate Gobondogonj upạjilạ reaḱ Sapmara union re noa khilạḍ haparao do hoyena. Noa haparaore amdaj sae cetan maejiuko selet́lena. Inạkate gapalmarao akhṛa ar rạskạjoṅ lạgit́ eneć akhṛa hõ hoe purạuena.

Noa akhṛae ạḱyurkeda Adivasi-Bangali Songhoti ren convener Adv.Sirajul Islam Babu. Manotan peṛa lekate selet́ko tahẽkana, Bisisto Krira Songothok Wajiur Rahman Raffle, Sahebgonj Bagdafarm Bhumi uddhar committee ren sabha mukhiạ Philimon Baskey, Jonoudjog ren kendrio sodosso socib Tariq Hossen, Gaibandha jonoudjog ren sodosso socib Probir Chokroborti ar ạdibạsi ko ren mit́ ạḱyurić Pricila Murmu.

Akhṛare Sawaliạ (bokta) se manotako roṛ sodorkeda, soman otre basoḱkan ạdibạsi ko adogoḱ sećko mohnḍa akana. Eken ạdibạsiko adogoḱ kana ona do baṅa, adogoḱ kana onkoaḱ legcar, ạn-ạri, ko hõ. Noko do Baṅgladisomre reńgeć nacar hoṛ menteko lekha akana. Ḍher hoṛaḱge jumi-jaega bạnuḱtakoa. Onka leka ạdibạsikoaḱ pạrsi ar legcar ko rạkhi jogao ar saṕ dohoe babotre ạdibạsi montronaloy benao rakaṕ reaḱ dạbikeda arko menkeda, je pạrsi jiạṛ dohoe lạgit́te usạra ar harepharege ạdibạsikoaḱ puthi, onkoaḱ pạrsi ar legcar jogaore sarkari udjog se bebostha hatao reaḱ ạḍige jaruṛ menaḱa.




Ḍisember Cando Khonaḱge Metrorail Calaḱ Ehoboḱ Kana

Disom reaḱ pạhil Metrorail do darakan Ḍisember cando mucạt́ hapta uḍhạu hoyoḱa mente Dhaka Mass Rapid Transit company Limited (DMTCL) ren ạyurić (MD) M.A.N Siddik do noa rạskạ sombate lại pasnaokeda.

Noa hõ pusṭạu ar saphate lại sodorkeda je, pạhil do Uttora khonaḱ Agargao hạbić noa gạḍi do calao hijuḱa. Calaoen September cando sorok poribohon ar setumontri Obaidul Quader-e menleda, Disember cando do jit ar phurgạl cando kana. Ar noa candoge Maraṅ montri Sheikh Hasina MRT Line-6 doe uḍhạua.

Metrorail (MRT Line-6) mimit́ kilomeṭer re mõṛẽ (5) taka kateć bhaṛa ar komte 20 ṭaka niṭ akana. Onka leka Uttora khonaḱ Komlapur reaḱ bhaṛa mit́ sae (100) ṭaka goṭa akana.

 




28-30 November bhitrite SSC Biḍạu Reaḱ Jo̠ So̠do̠ro̠ḱa

Secondary School Certificate (SSC) biḍạu reaḱ jo̠ do̠ darakan 28-30 November bhitrite so̠do̠ro̠ḱa mente Madhomik ar Uchomadhomik Sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar Sarkar-e lại so̠do̠r akada.

Baḍaeabon je, SSC biḍạu do̠ jao sermage March cando hoe baṛaḱa Menkhan Niạ dhao do̠ korona virus ar jãhãn karonaḱtege okte nạpitre baṅkate ạḍi bilomtege hoe purạuena. Metaḱme nes reaḱ biḍạu do 15 September ehoṕlena. Ar ona biḍạure bergel (20) lakh bargel mit́ (21) hajar irạl sae turui gel irạl (868) goṭen pạṭhuạko bidạureko selet́lena. Ado ona bidạu reaḱ jo̠ do̠ 28-30 November bhitrite so̠do̠ro̠ḱ lạgidoḱ kana.




Online Hotete Driving Licence Ńamoḱ Reaḱ Upại

Nit Khonaḱ Online hotete Driving Licence ńamoḱa. Ente Bangladesh Sorok Poribohon kotripokho (BRTA) noa ạt se hore sirjạukeda. Moṅgol hiloḱ (15 November) BRTA  mit́ ḍharwạḱ talate noa khobore lại sodor akada. Noare menakana, Learner driving licence ar Smart card driving licence lạgit́te babar goṭen ardas baṅkate Online Based mit́ṭen Combined form teheń budhbar (16 November) khon BRTA service portal re (BSP) ehoboḱ kana. Noare do ardaset́ kan hoṛ do 3/4 dhao calao baṅkate eken mit́ dhaoge bidạu centre re bidạu emoḱ ar bio-enrollment lạgit́te calaḱ hoyoḱtaea.

Onare menakana je, inạ chaḍa katerehõ noa system khon ardasić do oṛaḱ khonge Online hotete Online verification based QR code jopoṛao Learner licence hatao, fee emoḱ, biḍạu reaḱ jo baḍaejoṅ, System generated smart card hatao lạgit́ ardas, QR code based system generated gạḍiko reaḱ chaṛ kagoj se acknowledgment slip hatao akat́ ardas kagoj se card sapṛao reaḱ joto porjai reaḱge status baḍae ńamoḱa. Inạ chaḍa hõ dagjog/mạil tehõ card bon hatao daṛeaḱa.

Noa ạt se subitạ hatao lạgit́ (https://bsp.brta.gov.bd) re bolokate ID card ar janam tạtik ko ol kate mit́ṭen ID jhić hoyoḱa.

Noa babotre jãhãn lạilạiteaḱ se porames tahẽn khan [email protected] mail kol lạgit́ nehõr hoyena.




Birsa Munḍawaḱ Janam Mãhã Ar Ulgulan

Birsa Munḍa do kanae Bharot upomohadisomre hoylen Munḍa hul (bidroho) ren ạḱyurić. Metaḱme tinạḱgan lạihai tahẽkana onako modre mit́ṭen Munḍa hul se Ulgulan lạiṛhai. Aćren celako ṭhen Birsa Munḍa do dhạrti baba hisạbte tahẽkana. 15 November 1875 se̠rma re̠ un bidal re̠aḱ bihar nitoḱ jhaṛkhanḍ rajjosṭi re̠aḱ Raci Ulihatu ato re̠i janamlena. Ać apat́aḱ ńutum do̠ Sugna Munda ar eṅgãt ńutum Kormi Hatu.

Kạṭić khonge jãhãn bisoere ạḍige baḍae reaḱ sana tahẽkantaea. Onate skulre paṛhaoḱ okte khonaḱge uni do̠ british hoṛko̠ hotete jạr julum ocoḱkan hoṛko̠ lạgit́ ạḍi ãṭe bhabnaḱ kan tahẽna, onko̠ bańcao re̠aḱ hore sendra baṛaet́ tahẽna.Birsa Munḍa ar ać ghrońjren ko 1856-1890 serma dhạbić Chaibasa reko girobasoḱkan tahẽkana. Mit́ jokhen armany ar Roman Catholic isại hoṛko talare lạihai ehoṕen khan ona reaḱ ãćtet́ ạdivạsiko cetanre heć paṛaoena. Phurgạl se sạdhinota lạṛhại karonaḱte Sugana Munḍa do Birsa Munḍa skul khone oḍoḱkedea. 1890 sermare Birsa eṅgat́ do Isại dhorom bạgikate oṛaḱkin ruạṛ hećena. Inạtayom 1891 sermare Bandagao atore Birsa são ńepel oprom hoyentaea Bandargao ren jumidar Jogmohon Singh Munsi Anondo Pao aḱ. Ar unre Birsa do Boisob  dhorome ataṅkeda. Khan Birsa Munḍa do ạdivạsiko akoaḱ mul se khạṭi dhorom “Sharnapontha” pańja lạgit́e udgạuket́koa. Uniaḱ onkan kạmi ar solhate hoṛko ṭhene benao rakaṕena dhạtri baba.

Eken bargel serma umere 1895 sermare nawa dhorome ghosona se jạhirkeda, one ona reaḱ ńutum do Munḍa dhorome dohoket́. Birsa Munḍa do pạhilre lạihại lạgit́ hạtiạrko bae saṕakat́a. Juạn okte uniạḱ tire tahẽkan tahẽkana tạriạ banamko. Menkhan hike hok ạidạri lạgit́te ona tite mit́din aḱ ạ̃pạ̃ṛi saṕkeda. Ente Missonari skulre paṛhaoḱ jokhenge aṭkarleda ạdivạsiko britishko hotete ạḍiko koclon ocoḱ kana. One onate ạdivạsiko akoaḱ basoḱkan jaegarehõ nirại se sulukte bako tahẽ daṛeaḱkan. Khange ạdivạsikoaḱ ạidạri hameṭjoṅ lạgit́ge Birsa Munḍa do lạihạire pheḍena. Birsa munḍa ạyurte̠ 1899 – 1900 se̠rma re̠ ‘Munḍa Hul do̠’ hoylena.  Raci re̠aḱ dạkhin nakha seć no̠a hul do̠ munḍa pạrsite ‘Ulgulan’ ko̠ me̠taḱa. Ona bhe̠d  do̠ hoyoḱ kana  ạḍi kajaḱ lạṛhại. No̠a re̠aḱ kukmu do̠ tahẽ kana munḍa jạtko furgạl be̠nao. Birsa Munḍạ ar aćre̠n são phạd ko̠ upạjilạ, girjạ, sarkari kạmiạko̠ ar misonari ko̠ akham ket́koa. Onate̠ o̠nḍe maraṅ muskil paṛaoena. Mucạt́ hạbićte lạṛhạe ko̠ bhagao ocoena. Birsa se̠le̠t aćren sãotenko̠ amdaj mit́ sae gan gateko̠ saṕket́koa. Bicạr re̠ Birsa Munda ar bar hoṛaḱ Phạsi lạgit́ ko̠ hukumke̠da. Phạsi laha hiloḱge̠ 9 june 1900 se̠rma re̠ Birsa Munḍạ do̠e goćena. Menako̠ kạd o̠ṛaḱ bhitri rege jomaḱ re̠ bis e̠made taheakana ar ona jo̠mkatećge uniaḱ gujuḱ do̠ hoyakana.




Nawa Niạm Se Ạri Lekate Ạpis (Office) Ehoṕena

Teheń Moṅgolbar (15 November). Teheń khonaḱ nawa niạm-ạri lekate Disom reaḱ joto sarkari be-sarkari ạpis ehoṕena. Nawa niạm se ạri lekate setaḱ 9:00 baja khon ạyuṕ bela 4:00 baja dhạbić jhić tahẽna.

Calaoen cando (31 October) Montrisabha re mit́ dupuṛuṕre noa goṭa akana. Dupuṛuṕ mucạt́re Montri porisod ren socib Khondokar Anwarul Islam noa khobore lại jạhirakada. Arhõ pusṭạute menkeda je, reaṛ -rabaṅ din heć seṭerente setaḱ metaḱme 8:00 baja khonaḱ ạpis seṭeroḱ do muskilgea. Onate ạpis okto 9:00 baja khon 4:00 baja do niṭ akana.