Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan ạnko algakeda

Photo- Daily Sonali Sangbad

Jạtiyạri oporom sakam (NID) soṅge kate Relgạḍi re daṛan reaḱ keṭeć goṭawaḱ khone ocoḱena Rel montronaloe. Lukhibar Montronaloe reaḱ mit́ sombat sakam re noa khobor ko baḍae ocoakana. Ona sombat reko meneda mit́ jạtiạri oporom sakam (NID) tege ghorońj ren pon hoṛ gạḍi reaḱ ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.

Calaoen 13 August Baṅgladisom Relgạḍite daṛan o̠kte gạdire dejoḱ hoṛkoaḱ jạtiạri oporom sakam sãore do̠ho̠e reaḱ katha ko menleda. Niạ reaḱ 7 mãhã tayomge noa ạnko pheraoket́ takoa relgạḍi ạḱyurko.  

Sombat reko lại sodorkeda je, Calaoen 13 Augusṭ  Baṅgladisom Rel hotete aema khobor sakam re sombat sodorlena je, Relgạḍite daṛan lạgit́ sanamko jạtiạri oporom sakam (NID) sãore do̠ho̠kate daṛan hoyoḱ takoa. Menkhan daṛa̠n ho̠ṛaḱ boge lạgit́ niạ ạn doko pheraokeda. Nit do mit́ṭen jạtiạri oporom sakam (NID) te gharońjren pon hoṛko dãṛã daṛeaḱa.  

Disomre ko̠ro̠na ajar saṕ ńamen tayom sanam lekan relgạḍi calao do̠ bond tahẽkana ar hõ 31 May 2020 pạhil dhao̠  8 joṛa relgạḍi calao lạgit́ko aṛaḱ keda. Inạ tayom dosar dhao̠ 3 June ar hõ 11 joṛa relgạḍi ko aṛaḱkeda, Menkhan dejoḱ hoṛkoaḱ okulạn hoyente 2 joṛa relgạḍi do̠ko bondkeda. Ar hõ calaoen Robibar 12 joṛa intarsiṭi  ar 13 joṛa commuter relgạḍi ko aṛaḱkeda. Nit do disomre jo̠to̠kote 30 jo̠ṛa relgạḍi calaoḱ reaḱ ko goṭa akada.




Joypurhaṭ re 5 hajar Ạdibạsi maejiu ko ńamkeda dare, aṛaḱ sakam itạ ar mask

Joypurhaṭ re ạdibạsi  maejiu ko talare dare, ko̠ro̠na khon sahaṛ akae tahen lạgit́ mask ar bhage aṛaḱ sakam reaḱ itạ ko em hạtiń keda bessorkari utnạu gãota (Besarkari Unnoyon Soṅstha) Pamedo. Budbar (19 august) tikin Joypurhaṭ  jilạ  Pacbibi upojila reaḱ Utạr Dhurạil ato re Pamdo ren 5 hajar maejiu ko talare ‘‘ Oṛaḱ beṛhaete hạṛiạṛ aṛaḱ sakam cas’’ kạmi hora ńutumte dare , aṛaḱ sakam itạ ar mask em hạṭiń reaḱ e uḍhạu keda Pamdo ren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar.

Niạ okte ko̠ro̠na reaṅ mahãmǎri re tear akan muskil re hoṛkoaḱ daṛeaḱ jom-ńũ ar bạrti rojgar reaḱ ạt  tear lạgit́  Pacbibi upojilạ reaḱ 21 goṭen atoren 5 hajar hoṛko talare dare, aṛaḱ sakam itạ ar ko̠ro̠na teṅgo daram mask ko emkeda.

Pamdoren maraṅ mukhiạ Hoimonti Sarkar re menkeda Pamdo do ạdibạsi maejiu ko akoaḱ oṛaḱ reaḱ jomaḱ jogaṛ kate thoṛa bạṛti rojgar hoyoḱ ona karonte niạko do em hoyena. Inạ chaḍa ho ko̠ro̠na teṅgo daram lạgit́ mask jemon ko horog onate mask ko emat́koa.  Niạ uḍhạu akhṛa re selet́ ko tahekana Pamdo ren genarel manager Mohammod Niyamutullah, ḍạr office ren manager Dhoroni Pahan ar ho eṭaḱko.




Niropon Hoṛmo ạn manao kate Ko̠ro̠na tayom Iskulko Jhić reaḱ hudis

Ko̠ro̠na tayom pạhil Iskulko jhićlenre o̠nako Iskul re̠n adha pạṭhuạ gidrạko mit́ din  ar dosar din adha gidrạko calaḱa. Noṅkage̠ mit́ din kate tayom ona Iskul ren sanam pạṭhua gidrạ ko do Iskul teko calaḱa. Iskul re̠ boloḱ lahare gidrạkodo ti ar-jańga ạruṕ kate Iskul oṛaḱ ko boloḱa.Onkage̠ mãhãsoe ar gidrạ koaḱ Hoṛmo reaḱ lolo (tapmatra) ńel se soṅ do hoyoḱa, Onka chaḍa Iskul boloḱ do manage̠a.Nonkanaḱ aema ạn ariko benao kate nãwã te Iskul jhić lạgit́ ko hudiseda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.
Prathomik ar Gonosikkha montronaloe re̠n  senior socib Md. Akram-al-hossaine mene̠da, ko̠ro̠na tayom Iskulko ce̠t́ lekate calaoḱa ona reaḱ miṭ́ṭen ạṅ-ạrile teareda. Noa kạmido mucạt́ heć akana.Tehe̠ń gapare  ạṅ-ạri lekate noa kole̠ sodora.Tobe Iskul tiskote e̠hoboḱa onado̠ sarkare̠ hudisa.

Moṅgol hiloḱ noa babot ko duṛuṕ lena Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe re o̠nḍe̠ do noako goṭa keda, Iskul saṕ-daṕko jonoprotinidhi ar sthaniyo prosanon noako ńel jutạ.




Goṛoko ńamkeda Ṭhakurgaon ren Ạdibạsi Pạṭhuạko

Teheń Ṭhạkurgaon jilạ reaḱ sodor Upojila Porisod reaḱ Gapalmarao oṛaḱ re Upojila Somaj susar(Somaj seba) Ṭhakurgaon sador reaṅ 8 goṭen Union re tahen kan Ạdibạsi gharońj renko reaḱ jion jingi lahanti ar onkoren kolejre paṛhaoḱ kan 16  goṭen pạṭhuạko talare 4000 hajar kate moṭ 64000 kạuḍi ko em hạṭiń keda.  Niạ emoḱ akhṛa re maran pera hisạbte setere tahekana  Upojila Maran Mukhia(Nirbahi Officer)  Abdullah Al Mamun




Biḱcạr ńam asre paromena 20 Serma !

Ạdibạsi koren ạyurićaḱ biḱcạr koyoḱ hor re paromena 20 serma.  18 august 2000 serma teheńaḱ niạ dinre Alfred Soren do Naoga reaḱ Bhimpur ato re jumi jaega dokhol baṛić hoṛ (diko) tite din reaḱ siń marsal reye goć ocolena.  Ạdibạsi ạyurić  Alfred Sorenaḱ teheń 20 serma paromen rehõ jahan bicạr baṅ ńam akana. Mamla reaḱ biḱcạr cet́ hoyoḱa daraekan dinre ? Niạ lạgit́ aema hudis ar ganḍon do menaḱa ạdibạsi hoṛko talare. Noko Ạdibạsi hoṛkoaḱ lạire baḍaeoḱ kana; jạmin re menaḱ ko dusi hoṛ do onko Ạdibạsi hoṛko botor ocoyet́koa. Onkoaḱ dhomokte jiwi reaḱ botorte aema hoṛ kodo akoaḱ gharońjko selet́ ona ato khonko dạṛ pharak akana. Nit okoe ko menaḱ ko onko hõ botorte bako cas bas daṛeaḱ kana onako jumire. Okoe ko mamlaren sạkhi ko tahẽkan onko hõ jiwi reaḱ botor te hanḍe nanḍe ko calaoena. Onate Aflred Sorenaḱ hike biḱcạr ńamoḱase baṅ ona reaṅ digdhạ ko sodor akada uni gharońjren ar ạdibạsi mukhiạko.

 




Mit́ din re̠ Disom re ko goćena 46 hoṛ KO̠RO̠NA Ajarte

Baṅgladisạm re̠ 24 ghonṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 3200 hor, ar mit́ din re̠ ko goćena 46 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajarreko paṛoen hoṛaḱ lekha do hoena 2 lakh 82 hajar 344 hoṛ ar goćena ko 3 hajar 740 hoṛ.

24 ghonṭa re bogeyenako 3 hajar 234 hoṛ.

Onko selet́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akan ko hoyena 1 lakh 62 hajar 825 hoṛ.

Teheń disom sombat buleṭin re̠ noa kathako so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Abo aḍepase disom Bharot re ho niạ ajar do ạḍi bạṛić ḍher calaḱ kana. Ona bhitrere santal disom jharkhan re   din din niạ ko̠ro̠na ajar do ḍher idiḱ kana.  Rimmy  Marcila Tudu Dumka khon santalstimes e baḍae ocokedea teheń Dumkạ ren mit́ docṭor Sitaram Shah do niạ ajr tey goćena Racnchi re.  Dumkạren Deputy Commissioner ar uniren driver, police office ko ho niạ rog ńam akat́ koa. Dumka reaḱ santal pargana re aema police  ko jạbunakana niạ ko̠ro̠̠na ajar te.   Goṭa Bharot disom re teheń hạbić te 27 lakh 2 hajar 742 hoṛ niạ ajar teko jạbun akana. Goṭa dhạrti re niạ rogte jạbun akan hisạte pạhil ṭhại re do America 54 lakh 37 hajar ar dosar do Brajil onḍe do 33 lakh 59 hajar hoṛ niạ rog ńam akat́ koa.




Disạm re 3 lakh so̠r ko̠ro̠na ajar hoṛ ko saṅgeyena

Baṅgladisạm re̠ KO̠RO̠NA ajar re̠ ko paṛao akan  hoṛ  do din din teko saṅgẽ idiḱ kana. Hola lekhare noa ajarren ko hoyoḱ kana 2024 hoṛ ar mit́ din re̠ ko goćena 32 hoṛ, aṭhwar hiloḱ re̠aḱ disạm sombat buleṭin re̠ noa kathako so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Onare ar ho ko sodor keda hola setaḱ 8 baja dhạbić 2 hajar 24 hoṛ nawa ajar hoṛ ko hoyena moṭre 2 lakh 76 hajar 657 hoṛ. IECDR reaḱ hisạbte oṛaḱre ar haspatalre cikitsa hatao kate 1315 ajar rugiko boge akana. Onko niạ moṭ  ko̠ro̠na ajar khon boge akan ko hoena 1lakh 58 hajar 950 hoṛ.

Baṅgladisom re ko̠ro̠na ruạ pạhil saṕ ńamlena 8 march, ar nit hạbić niạ khon 2 lakh 50 hajar cetan ko hoyena calaoen 7 august 2020 tạrik. Niạ bhitrire 2 julai 4 hajar 19 hoṛ ko̠ro̠na rugiko ńamlena, oka mit́ dinre joto khon dher.

Pạhil rugiko ńamena 1o maha tayom 18 march, disạm re pạhil niạ ruạte gojoḱ reaḱ khobor ko sodorleda Sastho Odhidoptor. 12 august onko gojoḱ hoṛko do 3 hajar 500 ko paromkeda. Ona bhitrere 30 jun 64 hoṛ ko goć reaḱ khobor ńamlena, oka do niạ ko dinre mit́ dinre joto khon dher hoṛaḱ gojoḱ tahekana.




Amnura re siknạt gidrạ ko modre daṛeanaḱ jom em hạtiń

Calaoen 15 august, 2020  sạnicar hiloḱ Tabitha Kinder Garten Iskul Amnura re 137 gidrạko modre daṛeanaḱ jomaḱ ko emaḱ koa. Niạ kạmi hora do Roṭary International-Dhaka Kawran Bazar aḱ Kạuḍi ar Tabitha Foundation reaḱ goṛo te hoyena. Goṭa dhạrti re heć paṛao akan ạḍi muskil rua corona reaḱ goṛo hisạb te noa jomaḱ do em hoyena. Kindergarten ṛen gidrako jomaḱ hisab teko ńam keda; Towa 250 ml, kaera bar goṭen ar bele mit́ goṭen katet́ ko ńam keda. Niạ daṛeanaḱ jomaḱ em hạṭiń do calao idiḱa 3 cando hạbić.

Noa jomaḱ Gidrạko talare calat́koae Tabitha Foundation ren Manotan Director ar The Santals Times ren maraṅ mukhiạ Stephen Soren. Ar ho soṅge teko tahẽ kana Uttorbongo Adibạsi Foram ren Manotan Goṅke Hingu Murmu, Godagaṛi Thana Pakṛi UP ren Pargana Robindronath Hembrom, Gomostapur Upojila ren Adivasi Chairman Kornelius Murmu, Amnura Rotary Community Core ren Chairman Prodip Hembrom,  Markus Murmu são Tabitha Kindergarten ren  mahasoe ko.




Andro Kishor Ńut́umte Koẽjoṅ

Andru kishor do  Baṅgladisom re Isại hoṛ hisab te ạḍi maṛaṅ gainahãe tahẽ kana. Disạmre ạḍi aema ũtaṛ doẽ sereń akada. Amdaj 15 hajaṛ cetan ar disạm reaṅ maraṅ maraṅ gainaha puroskar koe ńamleda. Ńel ńel nũi gainaha   dhuṛi dhạrti bạgiaḱ reaḱ 40 gel din do hoẽ puṛạoena. Uniaḱ  niạ 40 gel din hoẽ purạoen te Sukolbar (14 august 2020 ) aćaḱ ghaṛońj seć khon koẽjoṅ ar disạ ṛuạṛ/ũyhạṛ ạcuṛ ko hoho leda. Rajshahi Citi Church ṛe  Andro Kishor lagit́ ko koẽjoṅ keda.

Ona dupuṛup re koẽjoṅ doẽ ạyur keda Ashia Mondol, sereńko ạyur keda Lorenc Mondol ar aćren sãotenko, So̠no̠t Baebel khone paṛhao keda Ovro oshan, Sostor kathakoẽ gapalmaṛao hạṭiń keda Bashit Hembrom. Uniaḱ disạ ruạṛ se ũyhạr acur reaḱ gapalmarao reko tahẽkana aćren gidrạ, gati aṛ adepaseṛen peṛako. Aćren kuṛi do ać baba cetan re benao akan presentation doẽ uduk at́ koa. Calaoen bochor reaḱ September cando khon Cansaṛ ṛuạ  uniaḱ hoṛmore basae badhao akat́a mente saṕ ńamlena ar 9 cando do Singapur ṛe tãhẽ katet́ cikithsha doe hatao et tahena.

June mạhnạ reaḱ 11 tạrik do disom teye ṛuạṛ ena. Dhaka ṛe thoṛa din tahe katet́ Rajshahi re ać ren mesera Dr. Sikha Bisas aḱ oṛaḱ ṛey tahẽkana. Calaoen 6 julai do disam ren joto hoṛko bagi kat́et́ Ishoṛaḱ hoboṛ ṛeye jirạulena. Nui gainaha do Bangladesh ren santal hoṛ ko são ạḍi napae mit́ṭen oporom ar jopṛao tahekantea. Gainaha Adru Kishor aḱ gujuḱ santal ko monduk ar bhabna ko sodor akada. Ona selet́ uniaḱ atma suluk lạgit́ sisirjạoić ṭhen ko koejoṅeda.