Mit́ Dinre KO̠RO̠NA Te̠ko Go̠ćena 31 Ho̠ṛ Arko Jạbune̠na 1476 Ho̠ṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 gho̠nṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbune̠na 1476 ho̠ṛ, ar mit́ din re̠ ko go̠će̠na 31 ho̠ṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar re̠ko paṛao̠e̠n ho̠ṛaḱ le̠kha do̠ hoena 3 lakh 37 hajar 520 ho̠ṛ arko go̠će̠na 4 hajar 733 hoṛ.

24 gho̠nṭa re̠ko bogeye̠na 2 hajar 372 ho̠ṛ. O̠nko se̠le̠t́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon boge akanko doko hoyena 2 lakh 40 hajar 643 ho̠ṛ. Te̠he̠ń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠̠a katha ko so̠do̠r keda Sastho Odhidoptor.

Baṅgladiso̠m re 8 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte paṛawakan ho̠ṛ ko ṅam ledeya.O̠na 10 din taeno̠m 18 March pạhil KO̠RO̠NA ajarte ho̠ṛe goćlena.

Johns Hopkins university aḱ mente KO̠RO̠NA ajarte̠ jạbunen hoṛ koaḱ le̠khate baṅgladiso̠m reaḱ Nombor do̠(obosthan) hoyoḱ kana 15 (gel mõṛe) ar jạbunen ho̠ṛkoaḱ gujuḱ re̠do̠ 29 no̠mbo̠r.




Te̠he̠ń khon uḍạuḱ jahaj re̠aḱ jo̠to̠ duṛuṕaḱ (site) re ho̠ṛko duṛuṕ daṛe̠aḱa

Te̠he̠ń Robibar kho̠ć uḍạuḱ jahajre jo̠to̠ duṛuṕaḱre ho̠ṛ duṛuṕ kate̠ uḍạuḱ gạḍi ko calao̠ daṛeaḱa uḍạuḱ jahaj gão̠ta ko. Me̠nkhan samaṅre ar taeno̠mre bare̠a kate̠ moṭ 4 duṛuṕaḱ do̠ phaka do̠ho̠e lagao̠ḱa.

Jahan ho̠ṛ ho̠ṛmo̠ mo̠ńj bae ạikạu le̠khan se̠ ruạ-hasoe aṭkar le̠khan je̠mo̠ne duṛuṕ daṛeaḱ no̠nka ko hudis akada Besamorik Biman Colacol Kortripokkha(Be.Bi.Co.Ko).

Sunicar hilo̠ḱ uḍạuḱ jahaj gão̠ta ko no̠a hukum ko e̠mat́ koa besamoric biman colacol kortripokkho.

Holano̠ḱ US Bangla uḍạuḱ jahaj gão̠ta re moha bebosthapok Md. Kamrul Islame me̠ne̠da,gapa khon jo̠to̠ duṛuṕaḱ re ho̠ṛ duṛuṕ kate uḍạuḱ jahaj calao̠ lạgit́ hukumle ńamke̠da.me̠nkhan samaṅre ar taeno̠mre 4 go̠ṭe̠n duṛuṕaḱ do̠ phaka do̠ho̠ kaḱ lagao̠ale̠a.

Biman Bangladesh Airlines ren maraṅ mit́ kạmiạ Dhaka Times kho̠bo̠r sakam re no̠a kho̠bo̠r re̠aḱ sạriaḱ te̠t́e̠ lại saḍe ke̠da.KO̠RO̠NA ajar iạte 21 march khon dis̠m re̠aḱ jo̠to̠ le̠kan uḍạuḱ jahaj bond ge tahẽkana.Me̠nkhan niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ạn manao̠ kate̠ diso̠m bhitrire̠ uḍạuḱ jahaj calao̠ lạgit́ chaṛ(permission) ko ńam le̠da uḍạuḱ jahaj calao̠ gão̠ta ko.ar  June go̠ṭa dhạrti re uḍạuḱ jahaj calaḱ-hijuḱ lạgit́ chaṛe̠ (permission) e̠mle̠na so̠rkar.




Siknạt babot hao̠lat e̠moḱ lạgit́e hudise̠da So̠rkar

Dr. Dipu Monie meneda o̠lo̠ḱ paṛhaḱ gidrạko lạgit́ siknạt babo̠t hao̠lat e̠mo̠ḱ le hudise̠da.Sạnicar hilo̠ḱ (12 septembor) ḍhaka chambers of commerce and industry aḱ sapṛao̠te “KORONA O̠kte inṭerneṭ kho̠n arjao̠”  babo̠t o̠nline gapalmarao̠ ar no̠a kathae ro̠ṛ saḍe̠ ke̠da siknạt montri.

Dr. Dipu Monie meneda,o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ gidrạ ko je̠mo̠n algate akoaḱ o̠lo̠ḱ paṛhaoḱ calao̠ idi daṛeaḱ o̠na lạgit́ hao̠lat e̠mo̠ḱ lạgit́ Jatio̠ Saṅsad reń ro̠ṛ rakaṕ le̠da.Maraṅ montri no̠a babo̠te hẽḱada.O̠nate nito̠ḱ do̠ siknạt hao̠lat babo̠t le hudise̠da.Siknạt gidrạ ko je̠mo̠n  jạruṛoḱaḱ goṛole emako ar akoaḱ tinạḱ jạruṛ o̠nale me̠ṭao̠ daṛeaḱ.No̠ako lạgit́ kạmile e̠to̠ho̠ṕ akada.No̠a o̠nline akhṛare  aema maraṅ ar ạkilan koko tahẽkana.




Baṅgladiso̠m reaḱ aṛaḱ sakamko

Baṅgladiso̠m do̠ hoyoḱ kana dare nạṛite sajao̠ akan ạḍi hạriạṛ diso̠m. Ạḍi jạsti ge aṛaḱ sakam se jo̠aḱko cas-bas lạgit́ mo̠ńj diso̠m kana. Baṅgladisom redo̠ o̠ko̠eko aṛaḱ sakamko cas-baseda; onko do̠ ạḍitet́ ạḍi tho̠ṛa sahar(gurić) ko laṛcaṛeda. Casako do̠ ho̠ṛmo reaḱ jahan muskilanaḱ alo hoyoḱ lạgit́ ạḍitet́ ạḍi tho̠ṛa gurić, to̠ro̠ćko laṛcaṛeda. Nebetaraḱ jug redo̠ jo̠to̠ o̠ktege aṛaḱ sakam ar jo̠ jinis hõ ńamo̠ḱ kana. Noa o̠kte re aṛaḱ sakam ar jo̠ jinis ko cas-bas do̠ ạḍi bogea. O̠nkate cacas koaḱ ạḍi bhạlại hoyoḱ te diso̠m reaḱ kạuḍiniti se sãota(somaj) reaḱ ạḍi maraṅ upkạr hoe koḱa. Dela bon baḍae lege niạko dĩnre cet́ ko cas-bas ho̠e daṛekoḱa;

1. Nimu se Lebu; Baṅgladiso̠m re saitric acid do ạḍi jạruṛaḱ kangea. No̠a Nimu se lebu jo̠ do̠ go̠ṭa se̠rma ge aema lekan lạṭu, kạṭić jo̠ ar ạḍi ãṭge ńamo̠ḱa. Baṅgladiso̠m redo̠ pe lekan nimu se lebu menaḱa. Jo̠ reaḱ ńutum do̠ nonka leka mit́ ńutum Ko̠lo̠mbo̠, do̠sar ńutum Kagji ar te̠sar do̠ Batabi. No̠ako modre jo̠to̠ do̠ mo̠ńj sapha so ar ńelo̠ḱ tehõ ạḍi so̠ro̠s. Nimu se Lebu do̠ ńelo̠ḱte ạḍi huḍiń utạr, menkhan no̠a reaḱ gun do̠ ạḍitet́ ạḍige so̠ro̠sa.

O̠nate delabon no̠a korona bhaeras o̠kte re ạḍi bạṛti Nimu se Lebu reaḱ rasa lo̠lo̠ daḱ so̠ṅge mesao̠ katet́ bon ńua. Entet́ no̠a tehõ ạḍi aema ho̠ṛmo̠ lạgit́ upkạr bon ńama. Nimu se Lebu do̠ go̠ṭa sermage joḱte jo̠to̠ o̠kte bon ro̠ho̠e daṛeaḱa. Delabon aboaḱ o̠ṛaḱ aḍe pase re menaḱ jaega/ṭhại re ro̠ho̠e tabon pe ar gharońj reaḱ jạruṛoḱaḱ bon meṭao̠ tabon ma.

2. Bele ar Berel Kaera; Diso̠m re aema lekan jo̠ modre Kaera hõ maraṅ jạruṛa jo̠to̠ gharo̠ńj lạgit́ge. Go̠ṭa serma ge no̠a kaera do̠ ńamo̠ḱa bele ar berel. No̠a kaera do̠ ńelo̠ḱte berel redo̠ hạriạṛge, ar mit́ lekanaḱ kaera do̠ hạriạṛge ńelo̠ḱ rehõ belegea. Leher ṭạnḍite lekan ruạ ńam lemkhan do̠ hạriạṛ kaera utu kate jo̠m lekhan leher ṭạnḍite do̠ keṭejo̠ḱte ho̠ṛmo̠ lạgit́ ạḍi boge hoyoḱa.

3. Karla; No̠a karla do̠ utu jo̠m lạgit́ ạḍi boge. Ạḍi bạṛti sebel se ho̠ṛmo̠ lạgit́ mo̠ńj gea setoṅ din re. Aema ho̠ṛ do̠ hạṛhat́ gete bako jo̠ma, menkhan ho̠ṛmo lạgit́ do̠ ạḍi bhạlại anaḱ kan gea.

No̠a karla jo̠ hõ go̠ṭa serma ge hoyoḱ kana. O̠ante delabon apnaraḱ o̠ṛaḱ aḍepase re menaḱ phaka jaega re ro̠ho̠e tabonpe, ar gharońj re jạruṛ lekate kho̠jo̠ḱaḱ bon meṭao̠ daṛeaḱa ạḍi algate ge.

4. Mạric; Hạriạṛ mạric, goal mạric, uduḱ mạric, caole mạric lekan aema jạt reaḱ ge menaḱa. No̠ako mạric hõ do̠ go̠ṭa sermage jo̠ḱ kana. Apnaraḱ gharońj re jạruṛ leka no̠a hạriạṛ mạric do̠ o̠ṛaḱ aḍepase regebon cas-bas daṛeaḱa ạḍi algatege.

Mạric do̠ gharońj lạgit́ dinạm din ạḍi jạruṛa utue lạgit́. O̠nate haṭiạ se bajar khon kiriń baṅ kate ạḍi algatege o̠ṛaḱ aḍepasere rohoe tahelen khan bon jo̠m daṛeaḱa.

 5. Pạpiya(Pạpita); Aṛaḱ sakam ko modre pạpiyạ do̠ ạḍi maraṅaḱ kana; Mano̠tan goṅke koko men akada, pạpiyạ utu, berel se bele kate jo̠m reaḱ do̠ ạḍi aema mońj gun menaḱa. Pạpiyạ cas-bas lạgit́ hõ ạḍi aema jaega do̠ baṅ jạruṛa. O̠ṛaḱ reaḱ ạḍepase rege ạḍitet́ ạḍi algatedo̠ pạpiyạ reaḱ jo̠ bon ńam daṛeaḱa. No̠a redo̠ ạḍi ãṭ vitamin ar pusti do̠ menaḱa. Go̠ṭa sermage pạpiyạ do̠ jo̠ beleḱ́a. O̠nate delabon o̠ṛaḱ aḍepasere phaka jaega ko menaḱ khan khạli baṅ do̠ho̠ kate mit́ bar dare bon rohoe joṅma, ar go̠ṭa serma bon jo̠m daṛeaḱa.

6. Malhan; Mit́ bar ho̠ṛ do̠ ạḍiko kusiaḱa aṛaḱ sakam utu jo̠m. Malhan re menaḱa phaibar ar vitamin. Nãwã hạriạṛ malhan redo̠ kelori ạḍi tho̠ṛa tahena. Berelaḱ malhan redo̠ 100 gm re 31 kiloke̠lori ar no̠a re do̠ jahan shacureted fat do̠ baṅ tahena; Eṭaḱ aṛaḱ sakam lekage no̠a malhan hõ ạḍi algate o̠ṛaḱ aḍepase rebon rohoe daṛeaḱa. No̠a do̠ ạḍi mo̠ńj hoyoḱa September cando khon January hạbić.

7. Kumḍhạ Jạli: No̠a jạil do̠ ạḍi ãṭ jo̠ḱa ato o̠ṛaḱ kore do̠. Santal koaḱ o̠ṛaḱ do̠ bạṛti kaete busuṕ cal. Ar o̠nate santal koaḱ ato kore jo̠to̠ o̠ṛaḱ cal rege bon ńel ńama. Aema ho̠ṛ do̠ jạli regeko utu jo̠ma ar adom do̠ko do̠ho̠ kaḱa ạḍi jo̠to̠n kate tayo̠m daram so̠mo̠e re jo̠m lạgit́. Hạriạṛ kumḍhạ jạli do̠ bạṛti kaete april khon October cando re bạṛtige ńamo̠ḱa. O̠nate delabon apnaraḱ o̠raḱ cal se kuḍạm kore ro̠ho̠ete mo̠ńj jạli bon ńam ar buṛi hõbon benao̠ daṛeaḱa.

8. Sạpạri(sạpṛi); Nahaḱ jug re ạḍitet́ ạḍi ãṭ hoṛko kusianaḱ jo̠ ho̠e akana no̠a sạpạri jo̠. Entet́ aema khe̠t baṛgere no̠a sạpạri jo̠ lạgit́ ko cas-baseda. Jo̠m lạgit́ hõ ạḍitet́ ạḍi sebel jo kana no̠a do̠.

Sạpạri jo̠ jo̠m reaḱ do̠ aema bhage gunko menaḱa.  Ạḍi bạṛti se mo̠ńj gun do̠ hoyoḱ kana no̠a jo̠m lekhan vitamin ma menaḱ ge, o̠na chaḍa hõ cancer lekan maraṅ botoranaḱ ro̠g khon hõ sahaṛakae bon tahe daṛeaḱa. Sạpạri do̠ July cando khon  eho̠ṕ kate O̠ctober cando hạbić te ạḍi ãṭ ńamo̠ḱ kana haṭiạ bajar kore.

9. Bele Mandargom; No̠a jo̠ do̠ kạṭić gidrạ o̠ktere ạḍi aema do̠bon jo̠m akada. Ato o̠ṛaḱren ho̠ṛ do̠ bego̠r kiriń tegeko jo̠m akada, entet́ ạḍi aema daredo̠ tahẽkana o̠ṛaḱ kuḍạm sate kore se baṛge rehõ. So̠ho̠r bajar re tahen kan ho̠ṛko do̠ ko kiriń kateno̠a jo̠ do̠ jo̠m hoe akan takoa. Mandargo̠m do̠ ạḍi heṛem ar ạḍitet́ ạḍi mo̠ńj so̠ do̠ menaḱa. Bele Mandargo̠m do̠ ńamo̠ḱa September khon October hạbić.

10. Gajor: Dinạm din setaḱ tikin se ạyuṕ reaḱ jo̠m o̠kte re gajor do̠ jo̠mo̠ḱa bin muskil. Ho̠rmo̠ lạgit́ do̠ ạḍi upkạr gea mente do̠cto̠r do̠ko roṛ saḍe akada. Eṭaḱ jo̠ jinis se sạbji ko lekage no̠a gajor hõbo cas-bas daṛeaḱa o̠ṛaḱ aḍepase kore.

100 gm Gajor khon  41 kelori ho̠ṛmo reaḱ daṛe anaḱ jomaḱ  ńamo̠ḱa. Ar ạḍi bạṛti menaḱa anti-oksident, vitamin selet́ dayetari phaibar. Gajor do̠ ńamo̠ḱa September khon January hạbić

11. Jhiṅgạ; Hako so̠ṇ̇ge jhiṅgạ utu do̠ ạḍi tet́ ạḍi sebela. Jhiṅgạ reaḱ roṅ do̠ hạriạṛgea ar 20-30 senṭimiṭar jeleń. Ạḍi tho̠ṛa kelori sạbji kana. Menkhan no̠a sạbji re menaḱa vitamin selet́ phaibar. Jhiṅgạ do̠ ńamo̠ḱa March cando khon O̠ctober cando hạbić.

12. Rampoṭol: Daka jo̠m lạgit́ ạḍi alga gea utu lạgit́ do̠. Entet́ rampoṭol do̠ nunạḱ leńjera je, daka so̠ṅge sipi mesal kate mo̠ca re bo̠lo̠ lekhange aćte bhitri seć calaḱa.

Rampoṭol do̠ aema lekate jo̠mo̠ḱa; utu katet́, bhạji katet́ ar hõ sipi katet́. Rampoṭol reaḱ roṅ hõ hạriạṛ gea ar no̠a do̠ 10-15 senṭimitar jeleńa. Rampoṭol do̠ haṭiạ bajar kore ńamo̠ḱa June cando khon January cando hạbić. Rampoṭol cas-bas lạgit́ hõ bon laṛcaṛ daṛeaḱa aboaḱ o̠ṛaḱ kuḍạm baṛge kore.

13. Beṅgaṛ: Jo̠to̠ ho̠ṛ bon baḍaea je; beṅgaṛ do̠ jo̠to̠ re mesal jutuḱ mit́ṭen ututeaḱ kana. Beṅgar ̣do̠ bar lekan roṅ menaḱa; mit́ do̠ hạriạṛ ar do̠sar do̠ beguni. Beṅgaṛ hõ 10-15 senṭimiṭar jeleń ar 3 diameter o̠sar.

Beṅgaṛ jo̠ hõ eṭaḱ sạbji lekage go̠ṭa serma do̠ ńamo̠ḱ kana.

14. Ho̠to̠t́; Reaṛ din do̠ ạḍi tet́ ạḍi ãṭge ho̠to̠t́ do̠ jo̠ḱa. No̠a re do̠ itil ạḍi tho̠ṛa menaḱa, menkhan vitamin do̠ ạḍi aema. No̠a reaḱ roṅ hõ hạriạṛ gea ar jo̠ do̠ 800-1500 gm. 25 -35 senṭimiṭar jeleń ar 20-30 senṭimiṭar osara.

Hotot́ hõ aema lekate utuḱa ar aema lekan uture mesaloḱa. Hotot́ reaḱ nạṛi sakam hõ ạḍi sebela. Eṭaḱ sạbji lekage hotot́ hõ haṭiạ bajarre ńamo̠ḱa April cando khon January cando hạbić.

́15. Konḍha: Ạḍi sorosaḱ sạbji kan gea konḍha hõ. Ro̠ṛ landa re santal ho̠ṛko ko mena je; konḍha utu jo̠m kate iń monḍha go̠do̠ḱa. No̠a konḍha redo̠ ạḍi ãṭ anti-oxdent ar vitamin te pereć menaḱa. Konḍha hõ aema lekate utuḱa. Konḍha reaḱ nạṛi ar sakam do̠ utu jo̠m lạgit́ ạḍitet́ ạḍi sebil ututeaḱ kana.

Eṭaḱ sạbji lekage konḍha hõ haṭiạ bajar re ńamo̠ḱa go̠ṭa sermage. Ato o̠ṛaḱ redo̠ bele konḍha ko do̠ho̠ete bạrṣa din kore ạḍi sebelanaḱ́ utu teaḱge hoyoḱ kana.




Teheń Baṅgladiso̠̠m re̠ KO̠RO̠NA Ajar Te̠ko Go̠ćena 34 Ho̠ṛ Arko Jạbunena 1282 Ho̠ṛ

Baṅgladiso̠m re̠ 24 gho̠nṭare KO̠RO̠NA ajar te̠ko jạbunena 1282 hoṛ, ar mit́ din re̠ ko go̠ćena 34 ho̠ṛ. IECDR reaḱ hisạbte ajar reko paṛao̠e̠n ho̠ṛaḱ́ le̠̠kha do̠ hoena 3 lakh 36 hajar 44 ho̠ṛ arko go̠ćen koaḱ lekha do̠ 4 hajar 702 ho̠ṛ.

24 gho̠nṭare ko bogeyena 2 hajar 247 ho̠ṛ.

O̠nko se̠le̠t́ moṭ ko̠ro̠na ajar khon bogeakan kodo̠ ko hoyena 2 lakh 38 hajar 271 ho̠ṛ.

Teheń diso̠m so̠mbat buleṭin re̠ no̠a katha ko so̠do̠rkeda Sastho̠ O̠dhido̠pto̠r.




Netro̠kona re̠ Lạukạ unumte arhõ 2 goṭen hoṛaḱ maṛi campel rakaṕena.

Ne̠tro̠kona jilạ Ko̠mlakanda Upo̠jilạ reaḱ Gumại gaḍare bare̠a lạukạ tapamen khan miṭṭen lạukạ do̠ unume̠nte̠ 12 go̠ṭe̠n ho̠ṛko unum go̠će̠na.

Calae̠n 9 se̠pṭembo̠r setaḱbe̠la 10 bajao̠kte Bo̠rkhapon Union reaḱ Rajno̠go̠r ato̠re no̠a gho̠ṭna do̠ ghoṭao̠lena.

Netroko̠na jilạre̠n DC menleda,10 go̠ṭen ho̠ṛaḱ mạ̃ṛi do̠ nit hạbić ńam akana.Me̠nkhan arhõ aema ho̠ṛdo̠ at́ge manaḱkoa.

Tho̠ṛa ho̠ṛ do̠ko paera rakaṕe̠n re̠hõ bar hoṛ do̠ at́gekin tahẽkana.Ado̠ bar din taeno̠m so̠ko̠l hilạḱ bar ho̠ṛaḱ mạṛi daḱre̠ campel rakaṕe̠n tạkina.

No̠a niạte Mit́ candor Neṭro̠kona ar o̠na ṭoṭha kore lạukạ unumte 30 goṭen ho̠ṛ ko goćena.




Pạhil Iskul jhić reaḱ kạmiho̠rako eho̠ṕ keda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić Reaḱ sapṛao̠ hatao̠ lạgit́ hukum ko emkeda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Ko̠ro̠na ajar tayo̠m Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić lạgit́ prathomik sikkha o̠dhido̠pto̠r ren maraṅ ạyurić ṭhen ạrjiko do̠ho̠ keda Prathomik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e.

O̠na chaḍa liphle̠ṭ ar po̠sṭer e̠mo̠ḱ lạgit́ ko hudise̠da O̠dhido̠pto̠r.

Montronaloe meneda, niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ar siknạt babo̠t jo̠to̠ lekan hudis tayom ge calao̠ -banao̠ lạgit́ mit́ṭen o̠lo̠ḱaḱ do̠ te̠ar hoyoḱ kana.

Ko̠ro̠na ajar iạte march cando khon  Iskul ko bo̠nd menaḱa. Siknạt gãota chuṭi arhõ 3 October hạbić ko ḍher akada.

Eṭaḱ gãota(protisthan) ko bại bạite jhićlen rehõ jo̠to̠aḱ baṅ mo̠ńj len khan siknạt gãota ko do̠ baṅ jhić ho̠yo̠ḱa,nonkae men oco akada maraṅ mo̠ntri.

Pratho̠mik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e ko menda Iskul ko jhićlen khać 6 go̠ṭen ạn reaḱ katha calao̠-banao̠ babo̠t em hoe akana.

O̠nako do̠ ho̠yo̠ḱ kana ạn ạriko bandhao̠,kạuḍi jogaṛ,niropon ho̠ṛmo̠te kạmiko calao̠,asokaete sanam ṭoṭha kore metaḱme ato o̠ṛaḱ kore seṭero̠ḱ ar niro̠pon ho̠ṛmo̠ babot hudis.




Te̠he̠ń khon Relgạḍi (train) re̠aḱ ṭikiṭ do̠ Isṭiso̠n re̠ge ńamo̠ḱa

Baṅgladisom railway montronaloyaḱ go̠ṭa lekateTeheń khon Re̠lgạḍi (train) reaḱ ṭikiṭ do̠ Isṭison rege ńamo̠ḱa.

So̠m hiloḱ Baṅgladiso̠m railway ren são̠ caḱlaoić (upoporicalok)aḱ suhi(signagture) akan mit́ṭen ciṭhite no̠a kho̠bo̠r ko baḍae ocolet́koa kho̠bo̠r sakam o̠no̠liạ ko.

KORONA ajar iạte 2 cando Relgạḍi bond tehekan taenom tinre ko cạlukeda,o̠na tayom ṭikiṭ do̠ e̠ke̠n o̠nline regeko ạkhrińet́kan tahẽkana.Baṅgladesh railway ren mit́ṭen lạṭu kạmiạić Soriful Alome menkeda,relgạḍi reaḱ 50% tikiṭ online re ạkhriń hoyoḱ kan tahẽkana.O̠na reaḱ 50% tikiṭ do̠ nitoḱ station rege ńamo̠ḱa.

O̠na Relgạḍi reaḱ moṭ lekha duṛuṕaḱ(site)reaḱ 25% tikiṭ do̠ station rege ńamoḱa.Relgạḍi re 50% duṛuṕaḱ(site)reaḱ tikiṭ ńamoḱ kanrehõ bhaṛa do̠ bako ḍher akada.




Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota aḱ maraṅ Jitiya Porob manao

Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota koaḱ maraṅ porob Jitiya Porob ko manaokeda.

Mahale language and Development Committee (MLDC), Mahale Students Council ar besarkari sãota MAASAUS 10 September 2020, lukhibar Rajshahi reaḱ Poba Upojila reaḱ Damkuṛa Haṭ re niạ porob ko manaokeda.

Setaḱ 10 baja seć mit́ rạskạ sạriạo (rally) ko taṛamkeda. Ona tayom gapalmaro ar eneć sereń akhṛa hoypurạoena. Niạ akhṛa re mukhiạ ạyurić hisạte tahekana MAASAUS ren em calhataoan ạyurić ar MLDC’ren maraṅ mukhiạ Merina Hasda. Maraṅ Peṛa hisạbte setere tahekana MAASAUS ren chairman Jakob Hembrom. Manotan peṛa hisạbte seterko tahekana Dighori Baisi Porisad re ạyurić Cisṭi Baṛoi, Rajshai College  Zoology Department ren mahasoe Theṭonias Hembrom, MLDC ren são ạyurić Maikel Marandy, HSCDF-Baṅgladesh ren mukhiạ David Richard Murmu, Damkuṛa Haṭ Mahale atoren mańjhi haṛam Gabiyel Hembrom.

Setaḱ khon Sisirjạoić ṭhen koejoṅ, Jitiya than re baha  ar eman teaḱ em, Jitiya piṭha em hạṭiń ar ṭhạkur aḱ upạs bhangao hotete niạ porob do manaoena.




Rajshai re bhul Cikitsa emte santal gidrạ goćen reaḱ nạlis

10 September 2020, Rajshahi Lokkhipur ṭoṭha reaḱ Popular Diagnostic Cenṭer re 3 bochor tala umerren mit́ santal gidrạ goćen reaḱ so̠mbat ńam akana. Menkhan Popular Diagnostic Cenṭerren ạyurko do akoaḱ bhul cikistsa em reaḱ katha bako sikạr akada.

Goćen gidrạ aḱ ńutum do Mikhayel Soren, apat ńutum Kornelius Soren, eṅgat Sabina Mardy.  Rajshahi naṅgraha reaḱ  Purub Hoṛogram Isạe atore onkoaḱ oṛaḱ do. Pneumonia rog ńamte uni gidrạ do Guru bar Popular Diagnostic Center re gidrạ rog maraṅ doctor Belal Hossain ṭhen ko idiledea.

Gidrạren gharońjren hoṛ ko baḍae ocoḱ kana je Dr. Belal Hossain aḱ serial do onko ńuhumber 7 baja seć ko ńameda. Uni doctor do apanar oṛaḱ khonge aćren goṛoić  hotete online te rogekoe ńeleḱko tahekana. Uni gidrạ ńelkate uni do gidrạ nebulizer se oxygen te sãhet́ emoḱe metat́koa ar ona em tayom khon ge gidrạaḱ muskil do ḍher idiyentaya. Ona tayom hakopako onko Rajshahi Medical College Hospital ko kolket́ koa. Menkhan atra dahar rege hopon gidrạ do goćena.

Ona tayom uni goć gidrạwante uni ren go-baba do Popular Diagnostic Center gidrạ bhul cikitsa em reaḱ katha ko nạliskeda ar onḍe tahekate ona reaṅ bicạrko dạbikeda.  Tayomte ńindạ seć police hećente onko metaḱ koa jodi ape thanare ạn reaḱ bebostha hatao lạgit́ pe nạlis tobe khạtige niạ reaḱ bebostha do hataoḱa. Tayom te ńindạ 11 baja seć thana re begor nạlis kate goć gidrạ niạ onko santal hoṛko do oṛaḱ ko ruaṛena.

Niạ bisạite Dr. Bellal Hossian aḱ katha do pneumonia rog karonte uni gidrạaḱ do sãhẽt́ koṣto hoyoḱ kantaete nebolizer se oxygen le emade tahekana noa do jahan bhul cikitsa do baṅ kana.