Netro̠kona re̠ Lạukạ unumte arhõ 2 goṭen hoṛaḱ maṛi campel rakaṕena.

Ne̠tro̠kona jilạ Ko̠mlakanda Upo̠jilạ reaḱ Gumại gaḍare bare̠a lạukạ tapamen khan miṭṭen lạukạ do̠ unume̠nte̠ 12 go̠ṭe̠n ho̠ṛko unum go̠će̠na.

Calae̠n 9 se̠pṭembo̠r setaḱbe̠la 10 bajao̠kte Bo̠rkhapon Union reaḱ Rajno̠go̠r ato̠re no̠a gho̠ṭna do̠ ghoṭao̠lena.

Netroko̠na jilạre̠n DC menleda,10 go̠ṭen ho̠ṛaḱ mạ̃ṛi do̠ nit hạbić ńam akana.Me̠nkhan arhõ aema ho̠ṛdo̠ at́ge manaḱkoa.

Tho̠ṛa ho̠ṛ do̠ko paera rakaṕe̠n re̠hõ bar hoṛ do̠ at́gekin tahẽkana.Ado̠ bar din taeno̠m so̠ko̠l hilạḱ bar ho̠ṛaḱ mạṛi daḱre̠ campel rakaṕe̠n tạkina.

No̠a niạte Mit́ candor Neṭro̠kona ar o̠na ṭoṭha kore lạukạ unumte 30 goṭen ho̠ṛ ko goćena.




Pạhil Iskul jhić reaḱ kạmiho̠rako eho̠ṕ keda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić Reaḱ sapṛao̠ hatao̠ lạgit́ hukum ko emkeda Prathomik ar Gonosikkha Montronaloe.

Ko̠ro̠na ajar tayo̠m Niro̠po̠n Ho̠ṛmo̠ Ạn Manao̠ Kate Ko̠ro̠na Tayo̠m pạhil Iskulko Jhić lạgit́ prathomik sikkha o̠dhido̠pto̠r ren maraṅ ạyurić ṭhen ạrjiko do̠ho̠ keda Prathomik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e.

O̠na chaḍa liphle̠ṭ ar po̠sṭer e̠mo̠ḱ lạgit́ ko hudise̠da O̠dhido̠pto̠r.

Montronaloe meneda, niro̠po̠n ho̠ṛmo̠ ar siknạt babo̠t jo̠to̠ lekan hudis tayom ge calao̠ -banao̠ lạgit́ mit́ṭen o̠lo̠ḱaḱ do̠ te̠ar hoyoḱ kana.

Ko̠ro̠na ajar iạte march cando khon  Iskul ko bo̠nd menaḱa. Siknạt gãota chuṭi arhõ 3 October hạbić ko ḍher akada.

Eṭaḱ gãota(protisthan) ko bại bạite jhićlen rehõ jo̠to̠aḱ baṅ mo̠ńj len khan siknạt gãota ko do̠ baṅ jhić ho̠yo̠ḱa,nonkae men oco akada maraṅ mo̠ntri.

Pratho̠mik ar Go̠no̠sikkha Mo̠ntro̠nalo̠e ko menda Iskul ko jhićlen khać 6 go̠ṭen ạn reaḱ katha calao̠-banao̠ babo̠t em hoe akana.

O̠nako do̠ ho̠yo̠ḱ kana ạn ạriko bandhao̠,kạuḍi jogaṛ,niropon ho̠ṛmo̠te kạmiko calao̠,asokaete sanam ṭoṭha kore metaḱme ato o̠ṛaḱ kore seṭero̠ḱ ar niro̠pon ho̠ṛmo̠ babot hudis.




Te̠he̠ń khon Relgạḍi (train) re̠aḱ ṭikiṭ do̠ Isṭiso̠n re̠ge ńamo̠ḱa

Baṅgladisom railway montronaloyaḱ go̠ṭa lekateTeheń khon Re̠lgạḍi (train) reaḱ ṭikiṭ do̠ Isṭison rege ńamo̠ḱa.

So̠m hiloḱ Baṅgladiso̠m railway ren são̠ caḱlaoić (upoporicalok)aḱ suhi(signagture) akan mit́ṭen ciṭhite no̠a kho̠bo̠r ko baḍae ocolet́koa kho̠bo̠r sakam o̠no̠liạ ko.

KORONA ajar iạte 2 cando Relgạḍi bond tehekan taenom tinre ko cạlukeda,o̠na tayom ṭikiṭ do̠ e̠ke̠n o̠nline regeko ạkhrińet́kan tahẽkana.Baṅgladesh railway ren mit́ṭen lạṭu kạmiạić Soriful Alome menkeda,relgạḍi reaḱ 50% tikiṭ online re ạkhriń hoyoḱ kan tahẽkana.O̠na reaḱ 50% tikiṭ do̠ nitoḱ station rege ńamo̠ḱa.

O̠na Relgạḍi reaḱ moṭ lekha duṛuṕaḱ(site)reaḱ 25% tikiṭ do̠ station rege ńamoḱa.Relgạḍi re 50% duṛuṕaḱ(site)reaḱ tikiṭ ńamoḱ kanrehõ bhaṛa do̠ bako ḍher akada.




Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota aḱ maraṅ Jitiya Porob manao

Rajshahi re Ạdibạsi Mahale gãota koaḱ maraṅ porob Jitiya Porob ko manaokeda.

Mahale language and Development Committee (MLDC), Mahale Students Council ar besarkari sãota MAASAUS 10 September 2020, lukhibar Rajshahi reaḱ Poba Upojila reaḱ Damkuṛa Haṭ re niạ porob ko manaokeda.

Setaḱ 10 baja seć mit́ rạskạ sạriạo (rally) ko taṛamkeda. Ona tayom gapalmaro ar eneć sereń akhṛa hoypurạoena. Niạ akhṛa re mukhiạ ạyurić hisạte tahekana MAASAUS ren em calhataoan ạyurić ar MLDC’ren maraṅ mukhiạ Merina Hasda. Maraṅ Peṛa hisạbte setere tahekana MAASAUS ren chairman Jakob Hembrom. Manotan peṛa hisạbte seterko tahekana Dighori Baisi Porisad re ạyurić Cisṭi Baṛoi, Rajshai College  Zoology Department ren mahasoe Theṭonias Hembrom, MLDC ren são ạyurić Maikel Marandy, HSCDF-Baṅgladesh ren mukhiạ David Richard Murmu, Damkuṛa Haṭ Mahale atoren mańjhi haṛam Gabiyel Hembrom.

Setaḱ khon Sisirjạoić ṭhen koejoṅ, Jitiya than re baha  ar eman teaḱ em, Jitiya piṭha em hạṭiń ar ṭhạkur aḱ upạs bhangao hotete niạ porob do manaoena.




Rajshai re bhul Cikitsa emte santal gidrạ goćen reaḱ nạlis

10 September 2020, Rajshahi Lokkhipur ṭoṭha reaḱ Popular Diagnostic Cenṭer re 3 bochor tala umerren mit́ santal gidrạ goćen reaḱ so̠mbat ńam akana. Menkhan Popular Diagnostic Cenṭerren ạyurko do akoaḱ bhul cikistsa em reaḱ katha bako sikạr akada.

Goćen gidrạ aḱ ńutum do Mikhayel Soren, apat ńutum Kornelius Soren, eṅgat Sabina Mardy.  Rajshahi naṅgraha reaḱ  Purub Hoṛogram Isạe atore onkoaḱ oṛaḱ do. Pneumonia rog ńamte uni gidrạ do Guru bar Popular Diagnostic Center re gidrạ rog maraṅ doctor Belal Hossain ṭhen ko idiledea.

Gidrạren gharońjren hoṛ ko baḍae ocoḱ kana je Dr. Belal Hossain aḱ serial do onko ńuhumber 7 baja seć ko ńameda. Uni doctor do apanar oṛaḱ khonge aćren goṛoić  hotete online te rogekoe ńeleḱko tahekana. Uni gidrạ ńelkate uni do gidrạ nebulizer se oxygen te sãhet́ emoḱe metat́koa ar ona em tayom khon ge gidrạaḱ muskil do ḍher idiyentaya. Ona tayom hakopako onko Rajshahi Medical College Hospital ko kolket́ koa. Menkhan atra dahar rege hopon gidrạ do goćena.

Ona tayom uni goć gidrạwante uni ren go-baba do Popular Diagnostic Center gidrạ bhul cikitsa em reaḱ katha ko nạliskeda ar onḍe tahekate ona reaṅ bicạrko dạbikeda.  Tayomte ńindạ seć police hećente onko metaḱ koa jodi ape thanare ạn reaḱ bebostha hatao lạgit́ pe nạlis tobe khạtige niạ reaḱ bebostha do hataoḱa. Tayom te ńindạ 11 baja seć thana re begor nạlis kate goć gidrạ niạ onko santal hoṛko do oṛaḱ ko ruaṛena.

Niạ bisạite Dr. Bellal Hossian aḱ katha do pneumonia rog karonte uni gidrạaḱ do sãhẽt́ koṣto hoyoḱ kantaete nebolizer se oxygen le emade tahekana noa do jahan bhul cikitsa do baṅ kana.




Ghoṛaghaṭ UNO  cetan jhãṕ reaḱ ghoṭonare Oṛaḱren kạmiạ ar saphasaphi kạmiạić hoṛko saṕket́kina

Sarkari tahen oṛaḱre bolokate Dinạjpur reaḱ Ghoṛaghaṭ Upojilạ ren Upojilạ Nirbahi Officer Wahida Khanom ar ać Baba Muktijoddha Omor Ali cetan jhaṕ reaḱ ghoṭonare ar ho 2 hoṛko saṕket́ kina.

Robibar ạyuṕ ona oṛaḱren kạmiạ hoṛ Jobaida Begum (38) ar saphasaphi kạmi hoṛ Arsola Hembrom (38) nokin 2 hoṛ saṕkate unkin DB police ṭhenko soprotkaḱkinạ.

Saṕ akat́ kin modre Jobaida Begum do Ghoṛaghaṭ Upojilạ reaḱ Cokbamunia atoren Mahabub Hossain ren era kanae ar saphasaphi kạmiạić Arsola Hembrom  do Ghoṛghaṭ Upojilạ ren santal maijiu kanae.

Niạ laha niạ ghoṭona ren maraṅ dosi Juboleage ren oḍoṅić mukhiạ Asadul Islam, roṅ mistiri Nobirul Islam  ar Sanṭu Kumar niạ mamlareko  gereptar kate joto hoṛ 7 din reaḱ remand reko hatao akat́ koa.

Baḍaekaḱ je calaoen Gurubar (02 september 2020) tala ńindạ Ghoṛaghaṭ Upojilạ Nirbahi Officer aḱ sorkari tahen oṛaḱ re bolokate UNO Wahida Khanom ar ać baba Muktijoddha Omor Ali gujuḱ dạkhil ko kuṭạm akat́kina hạtuṛte. Nit UNO Wahida Khanom Dhaka reaḱ Neuron Science Hospital re ran ocoḱ kana.  




Go̠dagạṛi re Ạdibạsi cacasić ho̠ṛaḱ ti jaṅgako rạput́keda Diku bạiriko

Rajshahi jilạ reaḱ Godagạṛi re jumi jaega reaḱ benebạiri iạte onkoaḱ jhãṕte ạdibạsi caso̠ḱ ho̠ṛ Nirmol Ray(umer 40) ạḍi kajake bajao̠ akana.Uni do̠ nito̠ḱ do̠ Rajshahi medical college re treatmene hatao̠ eda.

Calaen 2 sepṭembo̠r Go̠dagạṛi Upojilạ reaḱ siala ato ren Nirmol Ray ar uni ać mama Sunil Hãsda(umer 36) cetanre noa jhãp(hamla) do hoyena.O̠nare Nirmol rai do̠ ạḍi kajake bajao̠ akana.Sunicar hiloḱ no̠a babot Godagạṛi thana re mittṭen mamla do̠ em hoe akana.

Mamla ren bạiri(asami) do̠ko hoyoḱ kana siala ato ren Al-Amin(umer 30),Md. Mekhael(umer 25), Md Himel(umer 25), Saidur Rahman(umer 50) , Md Jagu (umer 45),Bosontopur ato ren Kalam(umer 65),Walid(umer 45), Dablu(umer 30), Helal (umer 28)ar Vejali(umer 25).

Mamla reaḱ Ijahar khon baḍae ńamena ,jumi babot no̠a birud do̠ 7 serma  khon ge tahẽkana.Court re mamla hõ calaḱ kana.Menkhan o̠na o̠kte ge no̠a gho̠ṭo̠na do̠ ko  gho̠t̠ao̠ keda bạiri(asami) ko do̠.

Aema lekan noa disom reaḱ hạtiạr(ostro) ro̠d̠, mat́ no̠akote ko dal akat́ kina.O̠nate Nirmolaḱ banar jaṅga ar mit́ṭen ti do̠ rạput́ akan taya.

Godagạṛi thana ren OC do̠e meneda,no̠a jhãp(mamla) reaḱ mamla do̠ thana re hoe akana. Nitoḱ do̠ bạiri(Asami) ko saṕ lạgit́le kurumuṭueda.




Daraekan 12 sepṭembor khon Relgạḍi(train) reaḱ ṭikiṭ do̠ Isṭison rege ńamoḱa




Hindu Rạndi maejiu ko Jãwãeaḱ dhon reaḱ hạtiń ko ńama

Disom ren Hindu rạndi maejui jãwaeaḱ joto lekan dhon reaḱ hạṭiń ńama mente oitihasik hukume e̠mkada maraṅ court. Noa babot jopoṛao, mit́ṭen Hạkimte nonkan hukume emkeda maraṅ court ren biḱcạrić Miftah Uddin Chowdhury.

Baṅgladisom reaḱ ạń-ạrikore baba hoṛ ar maejiukoaḱ ạidạri do mit́gea. Maejiu ạn reho menaḱa mit́ ạidạri reaḱ katha. Menkhan nit hạbić disomre̠n Hindu maejiu ko do jã̃wae aḱ dhon bako ńamet́ kan tahekana. Niạ ạn khạtir te nit khon do hindu maejiu ko ho apataḱ dhon re ạidạri tahentakoa. 02/09/2020 Gurubar noa hok reaḱ hukumte Hindu maejiu koaḱ ạidạriko ńama mente ko hudiseda ạkilan ko.




Nit khon eken mõṛe hoṛ mit́ sãote Sombatem kol daṛeakoa Messenger re

Messanger re nit khon eken mõṛe hoṛaḱ account cetan jahanḱ baṅ kologoḱa. Eṛe so̠mbat pasnao̠ ṭhekao khạtir nonkan goṭawaḱ ko hataoakada muṭhạnputhi.

Lukhibar mit́ blog reaḱ sodorre Messanger Privacy and Security Product Management ren mukhiạ J Sulbhan e lạikeda baṅma bạṛićaḱ so̠mbat pasnaoḱ kan khạtir nonkan goṭawaḱ do̠ hatao̠ hoyena. Ar nonkate tho̠ṛa gan hõ niạ eṛe so̠mbat pasnao̠ kom ńogoḱa.

Muṭhạn puthi ren mạlik whatsapp re hõ nonkanaḱ niyạm do̠ 2 serma lahare ko bandhao akada. Niạ se̠rma reaḱ March cando Messenger re hõ nonk ạn calao reaḱ katha heć lena. Thoṛa din niạ do̠ ko biḍạu legayet́ tahekana. Nit do̠ niạ ạn joto hoṛ lạgit́ ge manaoḱa.

Baḍaoḱ kana je, mit́ messanger khon 5 hoṛ cetan jahan so̠mbat baṅ panao̠ḱa, jahae pasnao̠ reaḱe kurumuṭu lekhan mit́ husiạr do̠ ńama ona laṛcaṛić ar Inạ cetan bạṛti do̠ baṅ calao̠ḱ taea.