Arhõ ńindạ ḍher daṛeaḱa Rabaṅ

Diso̠m reaḱ 12 goṭen ṭoṭha cetante him reaḱ reyaṛ hoe do são calaḱ kana.  Onate reyaṛ do̠ 7.7 degri selsiasre pheḍ akana. Teheń mongo̠lbar abohowa do dinre cet́leka calaoḱ kan onkage calaoḱa pherao do baṅ hoyoḱa. Menkhan ńindạ seć rabaṅ arhõ ḍher daṛeaḱa. Hola noa kathae baḍae oco̠ akana  Abo̠hawa odhido̠ptor. Go̠ṭa diso̠m re ńindạ reaḱ  tapmatra do̠ onkage bin pherao tahena.

Him reyaṛ ho̠e do̠ disạm reaḱ Dinạjpur, Pacho̠go̠ṛ, Kuṛigram,Rajshahi, Pabna, Naogaon, Jessore, Kusṭia, Cuadaṅga, Barishal, Gopalgańj ar Shrimoṅgo̠l w racetante paro̠mo̠ḱ kana. ar ho̠e tege tahena.




Sạri Ghoṭna umul pańja kate̠ go̠lpo̠ “Sonotiaḱ so̠no̠t dulạṛ”

Ḍoman do̠ rạput́ parko̠mre̠ gitić ar lutur bit́kate̠ hõṛõ hõṛõ jhạlre̠ sereńe̠ ańjo̠m ńame̠da. Mońj te̠ ańjo̠m lạgit́ tho̠ṛae̠ koṭko̠ṭoe̠na. Pusṭạutẹyẹ ańjo̠m ńam ke̠da se̠reń do̠ are̠ thir hape̠ye̠na. Sereń do̠ nonka ge-

O̠ka cando dibi ho̠yoḱ

O̠ka cando kạli,

O̠ka cando raj rãs do̠.

Bale̠ muluḱ dibi hoyoḱ

Ambas re̠do̠ kạli

Kunạmi re̠ raj rãs do̠.

Hudis re̠ye̠ paṛao̠e̠na, ce̠daḱ bae̠ gunạno̠ḱa; e̠nte̠ dibi unumoḱ laha dinrege Ḍoman re̠n sadhe̠r gate koṛa Sushil ar Sono̠ti tạkinaḱ bapla do̠ jail (hajot) duạr rege ho̠yo̠ḱ lạgit́ High courte hukumle̠t́a. Hukum le̠t́ae̠ bapla re̠aḱ so̠mbat hõ je̠mon high court mit́ mạhina bhitri re̠ko baḍae̠ ocoye̠.

Bạrin ṭoṭha re̠aḱ ato kumbạ ṭolare̠n kuṛi koṛa Sushil ar So̠no̠ti. Rạsi ato kana, jo̠to̠kote̠ amdaj 200 (bar sae) ghãro̠ńj santal ho̠po̠nko girobạsi akana. Ato khon onḍok to̠rage ḍhe̠na mạ̃chi bajar ar primary school me̠naḱa. No̠a kumbạ ṭo̠la primary & High school khonge Sushil meṭtik pass tayo̠m mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m So̠no̠ti doe̠ pass le̠da. Mit́ ṭo̠lare̠n kin tãhe kante̠ Sushil do̠ gate koṛa ko são̠te̠ ar So̠noti hõ aćre̠n gateko sãote̠ hilsạ hako le̠ka lo̠boe̠ lo̠boe̠ ko hijuḱ calaḱ kan tahẽkana. Sushil do̠ jao̠ge Sonoti goṛo̠ae̠  kurumuṭu akada, ar no̠nka no̠nka te̠ge tin recoe̠ dulạṛ kede bae̠ baḍae̠ daṛe̠ada! Mit́ din bae̠ ńe̠l le̠khan jiwire̠ mo̠ńj bae̠ ạikạua. Ać school khone onḍoṅe̠n rẽhõ Sonoti do̠ hiṛiń ge bae̠ hiṛiń daṛe akadea. Sonoti hõe̠ sẽṛa idiḱ kante̠ mit́ din bae̠ sahao̠le̠t́ te̠ Sushil do̠ aćaḱ o̠nto̠r re̠aḱ coko kathae̠ lại so̠do̠r adea. Pạhil ańjo̠m kate̠ sonotiaḱ gunṭhi ar luṭi kin do̠ bo̠to̠r te̠ boge te̠ laṛao̠ le̠na. Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ katha ańjo̠m kate̠ So̠no̠ti do̠ mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạ bae̠ jạpit́ daṛeaḱ tahẽkana.

So̠no̠ti ar Sushil do̠ ho̠rte̠ calaḱ re̠, bajar te̠ calaḱ re̠, kạmi kisni te̠ calaḱ re̠hõ ghane̠ ghane̠ kin ńapámo̠ḱ kan tahẽkana. Unkinaḱ be̠bo̠harko ńe̠lt̠e Ḍoman do̠ gate̠ taye̠ husiạr le̠de̠gea, Sushil paseć bam bujhạue̠da, ato gaõtare̠n jo̠to̠ hoṛ ge So̠no̠ti soṅge amaḱ dulạṛ so̠mpo̠k do̠ko bujhạu ńam akada. Dulạṛ re̠ye̠ unum akan Sushil do̠ Ḍomanaḱ katha tho̠ṛa hõ bae̠ he̠tawat́ tãhẽ̠kana. Sạrige So̠no̠ti ar Sushilaḱ dulạṛ re̠aḱ jo̠ So̠no̠tiaḱ hoṛmo̠ re̠ ńe̠l ńame̠na. So̠no̠ti re̠n go-baba kin ńe̠t́ena, ke̠kle̠se̠t́ e̠nte̠ ato mạńjhi ṭhe̠n kin dạṛ idike̠t́a. Ato mạńjhi do̠ jo̠to̠ ańjo̠m kate̠ aćre̠n jo̠g mạńjhi, paranik arkoe̠ ho̠ho̠aḱ koa; ańjo̠m baṛakate̠ kulhi duṛuṕ ho̠ho̠ lahare̠ koṛa ko kuli kedea. He̠nda bạbu am do̠ So̠no̠tim dulạṛede kana se baṅ!

Sushil doe̠ roṛ ruạṛat́ koa, Sonoti soṅge do̠ ińaḱ jahanaḱ so̠mpo̠k do̠ bạnuḱ tińa.

Mạnjhi haṛam doe̠ me̠ngot́ ke̠da, ce̠kate̠ bạnuḱ tamam me̠ne̠da? Ato gaõtare̠n huḍiń khon haṛam buḍhi hoṛ hõko lạie̠da, am do̠ So̠no̠ti soṅge ulue gutue e̠m tahẽkana.

Sushil doe̠ me̠nke̠t́a, hẽ do̠ hẽ ge, to̠be̠ jahan bạṛić mon do̠ bạnuḱtińa, ar ce̠daḱ baṅ tahen tiń iń do̠ So̠no̠ti iń re̠n mise̠ra le̠kań ohmaedea.

Jo̠g mạńjhi do̠ e̠kale̠ to̠ras ke̠t́te̠ye̠ me̠tadea, Sushil bạbu ce̠t́ am do̠ ale̠ lo̠ṛo̠m be̠nao̠e̠t́ le̠a, co̠ṭ te̠ uḍạuḱ cẽṛẽ ko̠le̠ ńe̠l ṭhike̠t́ koa, ar amaḱ urgạn do̠ bale̠ bujhạue̠t́a! Amge So̠no̠ti do̠m bhạrti hoṛmo̠ akadea! Baba le̠k jo̠g mạńjhiaḱ no̠nkan katha ańjo̠mte̠ Sushil do̠ e̠kal hape̠ geye tahẽye̠na.

Ae̠ma ae̠ma katha ko ro̠ṛ baṛake̠t́ tayo̠m mucạt́re̠ Sushil ko kulikedea, ce̠t́ to̠be̠ So̠no̠ti so̠ṅge ge amaḱ bapla do̠le̠ bo̠ndo̠bo̠sa! Thir do̠ thirgeye tãhe̠ye̠na me̠nkhan bo̠ho̠ḱ do̠ bae̠ ḍubuḱ le̠t́te̠ kulhi duṛuṕ ko go̠ṭa ke̠da. So̠maj re̠n mõṛẽ hoṛaḱ kathae̠ be̠batao̠ke̠t́te̠ So̠no̠ti do̠ court re̠ye̠ mambla ke̠da. Go-baba são̠te̠ ato gão̠tare̠n ko hõ court re̠ko teṅgoye̠nte̠ Sushilaḱ do̠ jabot jibon hajot (jail) re̠aḱ hạkim doe̠ hukum ke̠t́a. Kạidi o̠ṛaḱ te to̠l kate̠ ko idi kedea, hae̠re̠ dulạṛiạ Sushil, thoṛa mẽ̠tdaḱ jo̠ro̠ḱ tuluć ge So̠no̠ti se̠će̠ ko̠yo̠ḱke̠t́a. Katha baṅ hoe̠ le̠n re̠hõ o̠nto̠r jiwi do̠ dhuk dhuko̠ḱ e̠ho̠ṕe̠n taya. Hajot (Jail) re̠aḱ to̠no̠l re̠ tãhe̠n tinạḱ suk me̠naḱa, Sushil do̠ mo̠ńj te̠ye̠ aṭkar akada. Mõṛẽ bo̠cho̠r tayo̠m ge Sushil do̠ kho̠bo̠re̠ ko̠l ke̠da ma jãhã le̠kate̠ge hajot (jail) kho̠n do̠ o̠r onḍokińpe̠. Ukil muktạr ar ạkilan ho̠ṛkoaḱ po̠ramo̠ste̠ baḍae̠ y̠ena e̠ke̠n So̠no̠ti baplaye̠ chaḍa do̠ Sushil hajot (jail) khon chaḍao̠ bae̠ ńama.

So̠no̠ti do̠ gidrại ńamana, me̠nkhan mo̠ne̠ jiwire̠ duk do̠ he̠ḍe̠jo̠ḱ te̠ge tãhẽye̠na. Gidrạ do̠ o̠ko̠e̠ pạrise̠ e̠maya? Baba ho̠po̠naḱ bicạr re̠ le̠k bicạr bae̠ ńamle̠t́ re̠hõ ato gão̠tare̠n kodo̠ bako dea giḍi le̠dea.  Go-babawaḱ bo̠ho̠ḱre̠ hamal bo̠jha do̠ ḍhe̠rge hamale̠na. Sonotire̠n ko̠ṛa gidrạ do̠ teheń school calaḱe̠ e̠ho̠ṕ akada.

Sushil re̠n go-baba do̠ e̠kal asoḱ ṭayo̠ḱ So̠no̠ti takoaḱ o̠ṛaḱte̠kin ńir he̠će̠na. Ce̠daḱ je̠ So̠no̠ti baplaḱe̠ rạmjạule̠n khange Sushil do̠ hajot (jail) khone̠ onḍo̠ḱ daṛeaḱa. Hae̠re̠ sirjo̠n manwa tho̠ṛa din lahage dulạṛ re̠aḱ bạṛićte̠t́ ar baṅ lạiyṣgo̠ḱ katha ko pasnao̠le̠t́a ar teheń do̠ jo̠to̠ dea bạgi kate̠ ataṅe lạgit́ banar tiko laha akat́a! So̠no̠ti ać go-baba ar mõṛẽ mukhiạ ko baḍae̠ ke̠t́re̠ kuṛi So̠no̠ti ko ne̠hõradea, koṛawaḱ nãwã jiṅgi ar gidrạwaḱ tayo̠m daram bhạlại hudis kate̠ Sushil baplaye hẽḱke̠da.

Bo̠cho̠r din paro̠mre̠ dibi he̠ćle̠n khange Doman do̠ Sushil ar So̠no̠tiaḱ dulạṛ re̠aḱ kathae̠ ro̠pha ruạṛa. So̠no̠ti-Sushilre̠n koṛa se̠će̠ be̠ṅge̠t́ le̠re̠ Ḍo̠man do̠ So̠no̠tiaḱ so̠no̠t dulạṛ ge̠ye ńe̠l ńamakat́a.




HeliKapṭar

Se̠dae̠ khon ge manwa koaḱ cẽṛẽ le̠ka uḍạuḱ sana khon ge uḍa̠uḱ jahaj se̠ helikopṭar be̠nao̠ re̠aḱ hudis do̠ he̠ć akana. Hahaṛa katha do̠ hoyoḱ kana uḍạuḱ jahaj be̠nao̠ tayo̠m ge manwa kodo̠ usạra ar algatege se̠rmare̠ uḍạuḱ re̠aḱ ko kurumuṭu akada ar ae̠ma ae̠ma kạrigo̠lko uduṛ dhupuṛ akana. O̠ka ńe̠lte̠ helikopṭar be̠nao̠ lạgit́ bigganiko do̠ ko kukmu ke̠da se̠ sanake̠t́ koa o̠na do̠ hoyoḱ kana bakaḍulu (banglate do Foring) ńe̠l te̠. Ḍher hoṛgeko lại akat́a baṅma bigganiko do̠ bakaḍulu ńe̠l kate̠ ge helikopṭar ko be̠nao̠ akada. Dhạrti re̠ me̠naḱ ko uḍạuḱ ar le̠ńo̠ḱ ko modre̠do̠ e̠ke̠n bakaḍulu soṅge ge ńe̠l le̠kate̠ se̠ uḍạuḱ le̠kate̠ helikopṭar re̠aḱ do̠ milạu me̠naḱa.

Baḍayo̠ḱ kana pạhil do̠ France diso̠mre̠n hoṛ koge nonkan uḍạu calaḱ jahaj re̠aḱ ko guni bhạbi akada. bakaḍuluaḱ goṛhon muṭhạn ar uniyaḱ il te̠ uḍạuḱ re̠aḱ do̠ ḍher ko ạri bạndhi ke̠t́te̠ 1924 se̠rma re̠ Atiyen Winminch do̠ pạhil biḍạu le̠kate̠ helikopṭar be̠nao̠le̠t́a. O̠na tayo̠m te̠ bạṛti kae̠te̠ helikopṭar re̠aḱ muṭhạn, il, tho̠ṛa jae̠ga re̠ uḍạuḱ ar phe̠ḍo̠ḱ se̠ te̠ṅgo thir kate̠ hõ se̠rma re̠ uḍạuḱ re̠aḱ daṛe nonkan jahaj ko be̠nao̠ le̠t́a. Tobe hẽ ge, helikopṭar re̠aḱ tinạḱ mońj ar bhagete̠aḱ hoe̠ akan, jo̠to̠ge onko bakaḍulu ńe̠lte̠ge.

France diso̠m re̠aḱ nonkan be̠nao̠te̠ go̠ṭa dhạrtire̠n hoṛko bhaṛo̠le̠n re̠hõ, sạrige onko huḍiń bakaḍulu khon ge uskur ko ńam akada. Ne̠be̠tar dhạrti re̠ nana hunạr helikopṭar me̠naḱa, me̠nkhan jo̠to̠ ge bakaḍulu le̠kage be̠nao̠ḱ kana. Hoe̠ daṛeaḱa tayo̠m daram do̠ arhõ bo̠do̠l bon ńe̠l ńama.




Sulukrey jirạuena Diso̠m ren mare Ạn ạyurić Mukhiạ Rafiq-Ul-Haque

Mare Attorney General ar Supreme Court ren maraṅ ạnbepari barrister Rafiq-Ul- Haque do̠e jirạuena. Sanicar hilo̠ḱ setaḱ 8 baja tala seć diso̠m reaḱ maraṅ naṅgraha Dhaka reaḱ Ad-Din ho̠spiṭal reye go̠ćena.  Gujuḱ o̠kte uniaḱ umer do̠ 86 serma ho̠ylentaea.

Ho̠ṛmo̠ re mãyãm anjẽt́ ar umer lahanti reaḱ nanan ro̠gko̠te jạbune tahekante 16 O̠cṭo̠ber ńuhum Dhaka reaḱ Mo̠g bajar re menaḱ Ad-din ho̠spiṭal re bho̠rti ledea nui ạnbepariyić do̠. Ar o̠na ho̠spiṭal regey cikitsai hatao̠et́ tahekana.  17 o̠cṭo̠ber  tho̠ṛa mo̠ńj ńoḱe aṭlere uni do̠ chuṭi hatao̠ kate o̠ṛaḱteye rua̠ṛena. Menkhan tikin berge ar hõ ko̠ bhurti kedea. Daktar Ricmo̠nḍ Ro̠lanḍ Go̠mej aḱ tạṅkhere tahẽkana.

Niạ laha calao̠en jun cando̠re diabetes ko̠mlenre ho̠ṛmo̠ re muskile aṭkarlenre o̠na ho̠spiṭalreye bho̠rti ICU re cikitsae hataet́ tahena. O̠nre hõ bo̠gelena.

Barrister Rafiq-Ul- Haque  do̠ 1935 serma reaḱ 2 No̠vember Ko̠lkata reaḱ Subarno̠pur ato̠reye janamlena. Uni do̠ 1990 serma reaḱ 07 April kho̠n o̠na serma reaḱ 17 December dhạbić diso̠m ren Maraṅ Ạn ạyurić Mukhiạ hisạbte dạyike purạuleda. Uni do̠ diso̠m ren 06 no̠. ạn ren maraṅ ạyurić mukhiạe (Attorney general ) tahekana.




Co̠lo̠nbil Jo̠la aḍepaseren Ạdibạsi ho̠ṛko̠ lahare pạṭh kạmi ko ạkhrińeda

Co̠lo̠nbil jo̠la aḍepase ṭo̠ṭhare menaḱko ạdibạsi gharo̠ńjren ho̠ṛko̠re ạḍi  haro̠n ar ko̠sṭo ńeloḱ kana. O̠na khạtir o̠na aḍepaseren ạdibạsi  herel ar maejiu ho̠ṛko̠ do̠ ako̠aḱ kạmi se kamla (pạṭh) ko̠ ikhrińeda lahare.

Sirajganj reaḱ Taṛas, Raiganj, Ullapaṛa; Pabna reaḱ bhaṅguṛa, Caṭmohor  ar Naṭor reaḱ Siṅgṛa ṭo̠ṭharen andaj 40-45 hajar ạdibạsi maejiu ar herel ho̠ṛko̠aḱ bo̠so̠t menaḱa. Niạ ṭoṭharen hoṛ ko̠aḱ kạmi  reaḱ aema khjogoḱ menaḱre hõ̠ niạ  Ạsin,kạrtik – Ãghhaṛ cando̠ (Sepṭember kho̠n No̠vember) hạbić do̠ jo̠lare ar bạihạṛre o̠nkan jahan pho̠so̠l baṅ tahente̠ kạmi re̠aḱ ạḍi akal ho̠yo̠goḱa niạ o̠kte do̠. O̠nate ai ro̠jgar ho̠ tho̠ṛaḱa. Ar niạ karo̠nte gharo̠ńj calao̠ ho̠ ạḍi muskil ho̠yo̠goḱa. No̠ko̠ ạdibạsiko̠ mo̠dre  menaḱko̠a- O̠rao̠n, Mahato̠, Rajbo̠nsi, Ro̠bidas, Ko̠no̠kdas, Murari, Bo̠saik, Santal ar ho̠ aema jạtren maejiu ar herel ho̠po̠n do̠ o̠t-baṛgere, iṭa bhaṭare, eṭaḱ ho̠ṛaḱ o̠ṛaḱre khaṭao̠ kate kạudiko̠ ro̠jgara.

Menkhan nit kạmi bạnuḱ te darakan bo̠ra ho̠ṛo̠ bạihạṛ kho̠n rakaṕ o̠kte reaḱ ako̠aḱ pạṭh kạmiko̠ ạkhrińakadae Boail ato̠ren Ko̠mo̠les Mahato̠. O̠na o̠kte din mit́ ho̠ṛ 400 kạuḍiy ńam rehõ nit kạmi bạnuḱ dinre aćaḱ kạmiy ạkhrińeda lahare. Ar o̠n o̠ktere 200-250 kạuḍite kạmi lagao̠aya. Ḍher ho̠ṛko̠aḱge no̠nkan hal.

Madhainagar ato̠ren Ho̠ren Mahato̠e lạieda, lahare kạmi ạkhriń khạtirte sạrdi kạmi o̠kte o̠nko̠ do̠ ạḍi tho̠ṛa kạuḍiko̠ ńama. Menkhan nit kạmi bạnuḱa pạisa bạnuḱa o̠nate ạḍi haro̠n ho̠yo̠ḱ re ho̠ akhrińa lagao̠ ako̠kana kạmi.

No̠nkage reṅgeć (o̠bhab) reaḱ bạrić jalare paṛao̠kate ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń ho̠yo̠ḱkan tako̠a ạdibạsiko̠. Reṅgeć nacar do̠ paseć bae aṛaḱet́ ko̠a ạdibạsiko̠.

Sirajgaj jilạren  Ạdibạsi Forum ren Mukhiạ Susil Mahato̠ baḍae o̠co̠ḱ kana- niạ ṭoṭharen 80-85 bhag ạdibạsiko̠ kamla khaṭao̠ḱ ko̠ kanako̠. Bo̠cho̠r reaḱ niạ o̠kte kạmi baṅ tahente gharo̠ńj calao̠ ạḍi muskila. O̠nate tho̠ṛa pạisatege ho̠ṛko̠ ako̠aḱ kạmiko̠ ạkhriń lagao̠ako̠a. Aema o̠kte ạdibạsi maejiuko̠ sirạm cirạkate, khijur sakam, get́ kate o̠nako̠ reaḱ jo̠no̠ḱ, pạṭiạ ko̠ tear kate ko̠ ạkhrińa ar gharo̠ńj calao̠re go̠ṛo̠ ko̠ emo̠ḱa. Sarkar seć kho̠n niạ kạmi baṅtahen dinre go̠ṛo̠ko̠ ńamlekhanko̠ o̠nko̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠ napae ko̠ḱa. Ar são̠ sãote no̠ko̠ teṅgo̠ se hara rakaboḱ lạgit́ kạmiho̠ra ar rin reaṅ bebo̠stha kate tite tear jinis reaṅ akhriń kate mit́ bepari kạmi ko̠ re lạgiạpaṛao̠ re do̠ho̠ leko̠ khan niạ 3-4 cando̠ gharo̠ńj calao̠ re algako̠ḱa ar ai –ro̠jgar dahar reaḱ bo̠ndo̠bo̠sto̠ jạruṛa. 




Rajshahi Kho̠n Po̠ncho̠go̠ṛ te nãwã rel gạḍi ‘Baṅglabandha Express’ calaḱa Gapa (so̠ko̠lbar) kho̠n

Rajshahi Kho̠n Po̠ncho̠go̠ṛ Sirajul Islam istiso̠n daharre daraekan so̠ko̠lbar kho̠n ‘Baṅglabandha Express’ ńutuman mit́ nãwã railgạḍi jao̠ge calao̠ hijuḱa. Teheń 15 o̠cto̠ber Rail mo̠ntri Nurul Islam Sujo̠n niạ railgạḍi reaḱe  uḍhaua.

Calao̠en mo̠ngo̠lbar Baṅgladesh Railway pạchim ṭoṭharen chief o̠perating superinṭenḍent kạmiṭhại kho̠n Baṅglabandha Express gạḍi calao̠ḱ reaḱ katha do̠ lại so̠do̠rlena.  Niạ gạḍi re duṛuṕ lạgit́ so̠bho̠n chair ar sho̠bho̠n 764/752 go̠ṭen duṛuṕaḱ reaḱ bebo̠stha menaḱa.  

Niạ gạḍi do̠ Rajshahi kho̠n so̠ko̠lbar ar Po̠nco̠gaṛ kho̠n do̠ sạnicar hilo̠ḱ bo̠ndh tahena.

Nãwã niạ relgạḍi Rajshahi-Po̠nco̠gaṛ calaḱ dahar re teṅgo̠ḱa Nato̠re, Abdulpur, Madhnagar, Ahasanganj, Santahar jo̠ṅso̠n, Akkelpur, Jo̠ypur haṭ, Pacnbibi, Birampur, Fulbaṛi, Parbartipur janso̠n, Cirirbandar, DInajpur, Setabganj, Pirganj, Sibganj, Ṭhakurgao̠n ro̠ad, Ruhiya ar kismet isṭison re.




Ṭhakurgao̠re mano̠ena go̠ṭa Dhạrti Durlo̠e sahaṛ Mãhã-2020

Teheń do̠ Dhạrti Durlo̠e sahaṛ mãhã kana. Dhạrtiren manwako abo̠aḱ jio̠n jiṅge khemao̠re aema lekan muhimko̠re bo̠ paṛao̠ḱa. Aema muhim ko̠ do̠ sirjo̠n reaḱ saraṕ kana manwako̠ lạgit́. Abo̠ do̠ daḱ jạput́ dinre dubạ daḱte o̠ṛaḱ duạr o̠t baṛge ko̠ nasao̠ḱ tabo̠na. Ar ho̠ ho̠e lo̠lo̠ dinre ho̠e phạrdo̠ te niạ sirjo̠n abo̠e nasao̠et́bo̠na. No̠nkạge ar ho̠ dhạrti laṛao̠ te ho̠ aema lekan lo̠ksan samaṅre bo̠ paṛao̠ḱ kana ar ho̠ bin o̠po̠ro̠m ro̠g ko̠tebo̠ jạbunkate mo̠ho̠r meṭao̠ḱ kanabo̠ manwako̠. Ar niạ ko̠ kangea manwa ko̠aḱ Uphạd se Durlo̠e do̠. Sirjo̠n reaḱ no̠ako̠ do̠ baṅ teṅgo daramo̠ḱa. Menkhan tho̠ṛagan so̠nto̠rbo̠n tahelen khan aema lo̠ksan kho̠n abo̠ hõ ar sirjo̠npuri ho̠ bańcao̠ko̠ḱa.

Teheń do̠ go̠ṭa dhạrite ren ko̠ Uphạd se Durlo̠e kho̠n sahaṛ akan mãhã ko̠ mano̠teda. O̠nko̠ saõ mit́ kate Baṅgladiso̠m ho̠ niạ mãhã do̠e manao̠ keda. Teheń Ṭhạkurgao̠n jilạ pro̠saso̠n ar Durjo̠g (Durlo̠e) bebo̠sthapo̠na bibhag, Raniso̠ṅko̠il Upo̠jilạ re niạ mãhãko̠ mano̠tkedako̠. O̠na lạgit́ mit́ gapalmarao̠ dupuṛuṕ ho ho̠ylena. No̠a gapalmaro̠ dupuṛuṕre maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana Upo̠jilạ chairman Md. Shariar Ajo̠m Munna, Bises peṛa hisạte Maejiu vice-chairman Mst. Selina Begam, Upo̠jilạ Durlo̠e (Durjo̠g) bebo̠sthapo̠na ren Pro̠gram Implementatio̠n O̠fficer mano̠tan Samuel Mardi ar hõ o̠nḍenko̠ lekman ho̠ṛko̠ seṭerko̠ tahẽkana. Niạ gapalmarao dupuṛuṕ mukhia̠ hisạbtey tahekana Raniso̠ṅko̠il  Upo̠jilạ Nirbahi O̠fficer (UNO) Mo̠usumi Afrida. Diso̠m ren maraṅ mukhiạ do̠ jo̠to̠ko selet́  vedio̠ co̠nfarence te mit́lena.




Dinạjpur re Rukhiya Raut ko̠nac (rape) ar go̠je reaḱ bicạr dạbite Manwa to̠no̠l

Calaoen 06 Ocṭober Raṅpur Karmaikel kolege ren laser budhan pạṭhuạ Rukhiya Raut ko̠nac (rape) ar go̠je reaḱ bicạr dạbite teheń Dinạjpur press club re Baṅgladiso̠mren aema Ạdibạsi ko̠aḱ Pạṭhuạ gão̠tako̠ mit́te Manwato̠no̠l (Mano̠bbo̠ndho̠n) ko̠ ho̠yo̠co̠keda. No̠a manwato̠no̠l (Mano̠bbo̠ndho̠n) re ạdibạsi pạṭhuạ gão̠ta ạyur ko Rukhía ko̠nac ar go̠ć re do̠siaḱ maraṅ sạjại ko̠ kho̠j akada.

Rukhia ren apattet́ aćren ho̠po̠nerataḱ ko̠nac ar uni go̠go̠ć ko̠aḱ bicạre kho̠jkeda. Uni do̠ arho̠ menkeda ińren kuṛi gidrạ niạ ale gharo̠ńj reaḱ aema kũkmu tahekana. Mekhan aema lo̠blalo̠c udo̠ḱ kate uni Anisul ar aćren do̠lbo̠lante ińren gidrạ bulạute ko̠ ko̠nackedea ar bebạṛić kạmikate ko̠ go̠ć kedea. O̠nate diso̠mren ạyurić ṭhen ińaḱ kho̠jo̠aḱ ạḍi usạra niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bicạr iń neho̠ro̠ḱkana.

Niạ chaḍa ho̠ Dinạjpur mo̠hilalig ren maejiu ạyurić Labo̠ni das menkeda- ạdibạsi Muso̠ho̠r jạt mo̠dre nui kuṛi gidrạ do̠ laser budaniće tahekana. Menkhan nui gidrạ ạḍi bạṛićkate ko̠ go̠ćkedea ale do̠ niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bebạrić hirkhạ arle nisṛạo̠eda ar niạ gho̠ṭo̠na reaṅ bicạrre  do̠siaḱ maraṅ sạjạe le dạbiyeda.  O̠na chaḍa ạdibạsi pạṭhuạ gao̠taren sanam ạyurko ne betar ho̠yo̠ḱ kan  jo̠to̠lekanaḱ ko̠nac (rape) gho̠ṭo̠na ko̠ reaḱ ko̠ ro̠ṛdaram ar bicạrko̠ dạbikeda. Niạ o̠kte Rukhiya Raut at́ ko̠nac ar go̠je reaḱ maraṅ sạjại kho̠j kate ako̠aḱ mit́ mo̠n ko̠ jạhirre seṭerko̠ tahekana-  O̠rao̠ pạṭhuạ gão̠ta (BOSA), Santal Students Unio̠n (SASU) dinạjpur dạr gão̠ta, Adibasi Jatiya Naribadi Po̠risad, No̠rthan Adibasi Uikkajoaṭ,  Adibasi Chatra saṅgaṭho̠n, Hajee Mo̠hammad Danesh Science & Technolo̠gy University, mity são̠ ale, dinạjpur, Baṅgladesh Chrisṭian Juba Asso̠ciatio̠n ar hõ aema pạthuạ gão̠tako tahekana.




Bis ńũtey goćena Go̠dagaṛi ren Santal kuṛi gidrạ

Rajshahi jilạ Go̠dagaṛi re mit́  santal kuṛi gidrạ bis ńũtey goćena. Gharo̠ńj re̠aḱ muskil do̠sa karo̠nte̠ uni do̠ no̠nkae̠ kạmi akada me̠nte̠ baḍae̠ akana.

Teheń se̠taḱ ber 11 baja se̠ć police do̠ uni gidrạwaḱ mạ̃ṛi thana teko ạgu akada. Go̠će̠n gidrạ waḱ ńutum do̠ Bithi Hembro̠m (14). Uni Go̠dagạṛi Upo̠jilạ re̠aḱ Mohonpur Union Bạuṭia  ato̠ren Nores Hembro̠m re̠n kuṛi gidrạe̠ tahẽkana.

Baḍae̠yo̠ḱ kana- Baba, gogo bako tahẽkan tạkin te̠ Bithi ar uni kho̠n kạṭić kuṛi bo̠e̠ha mit́ tekin tahen kan tahẽna. Gharo̠ńj re̠aḱ re̠ṅgeć, o̠kulạn khạtir unkin gidrạ do̠ iskul hõ̠ baṅkin calao̠ daṛe̠ akada. Apnar o̠ṛaḱ re̠ge nui kuṛi gidrạ ghãs go̠ć bise̠ ńũle̠da ackage. O̠na baḍae̠ kate̠ ato̠re̠n ho̠ṛko uni gidrạ o̠na aḍe̠pase̠ re̠ me̠naḱ sastho complex re̠ko̠ ạtkir idiledea. O̠nḍe̠nić do̠cto̠r uni ńe̠l baṛakate̠ go̠će̠nae̠ me̠nte̠y baḍae̠ o̠co̠ke̠t́ ko̠a. Ato̠ re̠n ho̠ṛko lạie̠da Bithi Hembrom re̠n go̠ baba do̠ tho̠ṛa se̠rma laha bana ho̠ṛ bapla kate e̠ṭaḱ re̠kin bạgiaḱ kinạ. Nukin gidrạ do̠ o̠na tayo̠m ać talaba ṭhe̠nkin tahẽn kan tahẽna. Me̠nkhan ackage teheń so̠ko̠lbar se̠taḱ be̠la bis ńũ kate̠y go̠će̠na Bithi Hembrom. Niạ gho̠ṭo̠na khạtir Go̠dagaṛi thana ren O̠ffie incharge (OC) Khairul Islam e lạie̠da nui santal kuṛi gidrạwaḱ mạ̃ṛi do̠ mo̠ena to̠do̠nto̠ lạgit́  Rajshahi Meḍical College Ho̠spiṭal tele ko̠l akada. Ar niạ gho̠ṭo̠na khạtir Thanare̠ mit́ bạ̣ṛić gujuḱ re̠aḱ mamla o̠l lạgit́ko saṕṛao̠ḱ kana.




Bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir mit́ ạdibạsi ho̠ṛaḱ Jabo̠cjibo̠n jail

Joypurhat Sadar Upojilạre Madhobpur ato̠ren mit́ bạhukuṛi ko̠nac (Rape) do̠s khạtir Josep (48) ńtuman mit́ hoṛ  Jabocjibon Karadonḍo (ać aḱ jion reaḱ mucaḱ din dhạbić  jehal reaḱ ray) ko emaoakadea. Gurubar (07 O̠cṭo̠ber) ạyuṕbela Joypurhaṭ Nari o Shishu Nirjatjaon Domon tribunal ren Biḱcạrić Rostom Ali niạ raye emkeda.

Sạjại ńamić Josep do Madhobpur ato̠ren Thạkurer ren  hopon kanae.

Nari o Shishu Nirjatjaon’ domon Tribunal sarkari ukil special ukil Advocate Firoja Chowdhari niạ ray reaky khobor e nischit akada.  Mamla reaḱ ol re baḍaeoḱ kana – 2007 serma re aḱ 18 January ńindạ josep do  uni bạhu kuṛi  racatey oḍoṅlenre joidikate konac (rape) ledea. Tayomte begor disạ obostha rege  aḍepaseren  ho̠ṛko do uni bạhu kuṛi onḍe kho̠nko baňcao kate  Jilạ so̠do̠r ho̠spiṭal reko̠ bhurti kedea. Uni bahu kuṛi do̠ 24 January mit́ṭen e mamlakeda ar ona mamla reaḱ charge sheet  19 February court re ko dạkhil keda. Mucạt́ re 6 hoṛaḱ  go̠ha lekate sariaḱ pormante teheń niạ ray ko  emkeda.  Ray em okte do̠si ho̠ṛ do̠e dạṛakat́te uniren so̠r pera ar gharo̠nj renko  samaṅre ray  paṛhao ańjo̠maḱ ko̠a.