Migrain (Bo̠ho̠ḱ haso) Hoelen Khan Cet́ Cet́ Ko Cekae Hoyoḱa

Migrain bo̠ho̠ḱ haso babotre sontor tahẽn reaḱ hapta 2021 ńutumte SKF bo̠no̠do̠bo̠s akan bises akhṛa ‘Bo̠ho̠ḱ lạgit́ Bo̠ho̠ḱ Haso’ reaḱ mõṛẽaḱ porbo reaṅ bisoi tahẽkana Migraine reaḱ cikit́sa ar ona kho̠n bańcao ńam. Un hiloḱ peṛa hisabte seṭere tahẽkana National Institute Of  Neuroscience And Hospital reaḱ Neurology bibhag ren sãoten professor Dr. Abu Nayim.  Noa akhṛa do̠e ạyurleda Sushmita Shruti Chowdhury.

Aema lekan Bo̠ho̠ḱ Haso:

Dr. Abu Nayim do̠e baḍae ocokeda, Mẽt́ cetan khon dạbi dhạbić noa bhag do̠ bo̠ho̠ḱ kana. Ar bo̠ho̠ḱ tahẽlen khan bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽngea. Me̠nkhan jãhãtin jãhãtinre niạ bo̠ho̠ḱ haso kho̠nge mẽt́, lutur ar sinus reaḱ muskil hoe daṛeaḱa. Pạhil porjai reaḱ bo̠ho̠ḱ haso re jãhãn karontet́ge baṅ sendra ńamoḱa. Ar 95 percent bo̠ho̠ḱ hasoge nonkanaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana. Ar 2-5 percent re ńe̠loḱ kana, Bo̠ho̠ḱ haso são mẽt́, lutur ar mũ do̠ jopoṛao menaḱa. Noa ko bo̠ho̠ḱ haso reaḱ 70 percent arhõ ạḍi cintạ kho̠n hõ hoyogo̠ḱa. Noa do̠ko metaḱ kana Tension Headache. Ar 30 percent do̠ hoyoḱ kana Maigrain bo̠ho̠ḱ haso.

Cekatebo̠n bujhạukea je okṭaḱ bo̠ho̠ḱ haso kana:

Ạḍi aṭ cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ mit́ talaoge hasoa. E̠ṭaḱ seć Migraine bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãtinre hasoa. Haptare bar din, pe din; mas re bar din, pe din. Metaḱme bo̠cho̠rre mit́ dhao hõ hoe daṛeaḱa. Ar cintạte bo̠ho̠ḱ haso (Tension Headache) do̠ cando hạsurlen khange haso hõ ḍher idiḱa. Migraine reaḱ haso do̠ nonka ạikạuḱa, menkeam bo̠ho̠ḱ bhitrire okoe coṅ cet́teko hạnet́ kana. Pulse sãote noa haso hõ tal milạu kate rakaṕ daṛeaḱa. Ar Tension Headache do̠ ạḍi kajaḱgea. Bo̠ho̠ḱ ạcur daṛeaḱa, dudṛumge ạikạuḱa. Beć beć aṭkaroḱa. Setoṅ reaḱ rãt baṅ sahaoḱa, Katha roṛre hõ muskil hoe daṛeaḱa.

O̠koe do̠ Migraine bo̠ho̠ḱ haso ńam daṛeakoa:

Jãhãe hoṛkoaḱge Migraine hoe daṛeaḱa. Emanteaḱ bo̠ho̠ḱ haso leka maejiu ko bạṛti Migraine ńamet́koa. 16 bo̠cho̠r kho̠n e̠hoṕ kate 45 bo̠cho̠r dhạbić noa bo̠ho̠ḱ haso do̠ tahẽ daṛeaḱa. Nia laha- tayomre hõ hoe daṛeaḱa. Bạṛtikaete ńe̠logo̠ḱ kana, gogo-babawaḱ tahẽkana. Onḍe kho̠n hõ hoe daṛeaḱa.

Migraine karonaḱte cet́ jãhãn muskilaḱ hoe daṛekea:

Baṅ, Cintạ reaḱ jãhãn karonge bạnuḱa. Secondary bo̠ho̠ḱ haso hoelen khan thoṛa cintạ reaḱ kangea. Me̠nkhan pạhilaḱ re cintạ reaḱ karonge bạnuḱa. Cedaḱ je̠, Bo̠ho̠ḱ kho̠n ehoboḱ kan bo̠ho̠ḱ haso do̠ bo̠ho̠ḱ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Mẽt́, mũ ar lutur kho̠n ehoboḱ bo̠ho̠ḱ haso thoṛa sensitive. Lahate ko dharonaet́ kan tahẽna Migraine são Stroke reaḱ gạhir sompok menaḱa. Me̠nkhan, khond-rond (Gobesona) kate jãhãn pormange baṅ ńam akana. Migraine reaḱ cikit́sa lekhan mońjoḱa. Me̠nkhan aema o̠kte baṅ mońj utạroḱa. Aema din ran jo̠jo̠m joyoḱa. Migraine re mẽt́ tayom nakha hasoa. Aema hoṛ do̠ mẽt́ ren dactor ṭhenko senoḱa. Cosma ko ho̠ro̠ga. E̠nre hõ thoṛa do̠ mońjoḱ, nirdae do̠ baṅ mońj uṭaroḱa.

Migraine reaḱ cikit́sa:

Diagnosis ocoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gharońj reaḱ nagam tahẽn khan, jo̠to̠ cinhạko milạu kateć ale do̠ thoṛa ranle e̠mogo̠ḱa. Mone re do̠ho̠e hoyoḱa, Cando re judi bar-pe dhao nonka ạḍi kajaḱ bo̠ho̠ḱ haso hoyoḱ, e̠nḍekhan e̠ṭaḱ ran do̠le emakoa. Haso e̠hoṕ torage ran jo̠m lekhan unạḱ do̠ baṅ hasoa.

Maejiu kodo̠ cet́ lekate Migraine ko sambṛaoa:  

Bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte Migraine do̠ sabhabik ghoṭna kana. Arhõ ale Migraine reaḱ oka lekan ranle emako, ona do̠ bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte emoḱ baṅ ganoḱa. Nonḍe mit́ṭen hạsi reaḱ ghoṭna menaḱa. O̠koe koaḱ do̠ laha kho̠naḱge Genuine Migraine tahẽn, bhạrti hoṛmo tahẽn o̠kte ona do̠ 50 percent belare do̠ mońjoḱa. Ar o̠koe koaḱ Migraine reaḱ nagam banuḱ, Onkoaḱ 16 percent belare do̠ bhạrti hoṛmo okte  Migraine hoyoḱa. Arhõ gidrạ janam tayom mońjoḱa.

O̠koeaḱ ghane ghane Migraine hoyoḱ, uniaḱ judi Tension Headache hoyoḱ, unre?

Mit́ hoṛaḱ nonkan bar lekan bo̠ho̠ḱ haso hoe daṛeaḱa. Unre okako ran do̠ bar lekan hasorey kạmia, onkan rangele emakoa. Migraine bo̠ho̠ḱ haso me̠naḱtae rogi do̠ sabhabik leka bako kạmi daṛeaḱa. Je̠mon Skul, College se̠ Office calaḱ, oloḱ paṛhaoḱ- noako baṅko daṛeaḱa.

Hoṛmo khaṭaoḱ são sãote Migraine reaḱ sompok:

Ạḍi cintạ tahẽlen khan, jạpit́ ko̠m hoylen khan,  mit́ sańj baṅ jo̠m lekhan, ackage bạṛti hoṛmo khaṭao lekhan Migraine hoe daṛeaḱa. Migraine kh̠on sạṅgińre tahẽn lạgit́ hoṛmo ar mo̠n niropon do̠hoe jạruṛa. Jaoge hoṛmo khaṭao, taṛam, bhańjao (beyam) jạruṛa. Migraine do̠ bo̠ho̠ḱ hataṅ reaḱ ruạ kana. Hataṅ reaḱ cet́ hõ bae loksana. Cikit́sa lekhan aema okte mońj hõ mońj ho̠do̠ḱa. Me̠nkhan mońj hõ baṅ mońj daṛeaḱa. Baṅ mońj lenkhan sambṛaote do̠hoe hoyoḱa. O̠kte nạpitre jạpit́ hoyoḱa. O̠kte nạpit́re jo̠m hoyoḱa. Daḱ ńũi lagaoḱa. Ar ona sãote thoṛa hoṛmo bhańjao kate apnarte napae tahẽn jạrura. Migraine se̠ bo̠ho̠ḱ haso do̠ jãhãn maraṅ muskilaḱ cet́ hõ baṅ kana.

Source: Prothom alo

 




Messi Do̠ ‘Sona ren Jel’ Lekanae

Lionel Messi lekan sukạr (superstar) do̠ setoṅ din re̠ be̠go̠r ucạṛte do̠l reko ńam akadea PSG. Argentina superstar lạgit́ Champion League re kukmũ reko matao akana phorasi club. PSG Messi ko ńamkedete aema po̠rho̠ ko ńamet́kana maṭh bahreko rehõ. Barcelona ren sạbik ạḱyuriće selet́en tayom khonge league 1 ren brand value reaṅ aema lahanti hoy akana.

Metaḱme, Messi ko ńamkedete ko monejoṅ kana baṅma ‘Sona ren Jel’ ko ńam akadea. PSG ar Messiwaḱ kago̠j-ko̠lo̠mte chukti oktege Argentina Superstar aḱ ńutum ol menaḱ Jạrsi mit́ ghuṛitege ạkhriń cabayena.

Niạ ko din talatege PSG seć kho̠n eneć lạgit́ Messi ko o̠jo̠ḱ kedea. Jel, Cricketer leka namḍak jo̠to̠ gãota são chukti hoy akantaea PSG waḱ. Cricketer ko são pe serma reaḱ oka chukti, ona kho̠n PSG dharonaet́ kana 25-30 Milion Euro do̠e kạmai joṅa

Source: Bangladesh protidin




Chin Kho̠n 54 Lakh Sinopharm Ko̠ro̠na Ṭikạ Do̠ Hećena

Chin kho̠n kirin akan Sinopharm reaḱ arhõ 54 lakh ko̠ro̠na ṭikạ disạmre hećena. Hola Sokolbar tala ńindạ 12:45 baja okte mit́ṭen uḍạuḱ gạḍite noa ṭikạ do̠ Dkaka reaḱ Hazrat Shahjalal Antorjatik Bimanbo̠ndo̠rre hećena. MNC&H ren Line Director Dr. Md. Shamsul Hoqe noa ṭikạ hatao se̠ ataṅ lạgit́ bimanbo̠ndo̠r rey tahẽkana. Niạ dhao do̠ 54 lakh 1 hajar 350 doge ṭikạ do̠ hećena.

Source: Banglar Jonopod




Internet Be̠go̠r Google Drive Beohar

Markin Search Giant Google akoaḱ Storage seba google drive do̠ internet begor  beohar reaḱ phaeda do̠ko ạgukeda. Cedaḱ je̠, phone se̠ internet baṅ tahẽlenre hõ Offline re Google Drive re do̠ho akan nothi se̠ chubi jhićkate ńe̠l reaḱ ạt menaḱa. Ne̠ so̠do̠r akan mit́ṭen Blog post re Tech Giant gaota do̠ noa katha ko baḍae ocokeda. Aso̠kaete PAN card, Voter card se̠ Driving Lisence lekan nijaḱ kago̠j (file) , Office reaḱ PDF file chaḍa hõ jạruṛaḱ ko Google Drive re do̠hoḱa. Je̠mon jạruṛ okte ona ṭuṅ ghuṛite ńe̠lgo̠ḱ.

Me̠nkhan digital nothi se̠ kago̠j okte maraṅ muskil do̠ noage, Internet bego̠r beohar reaḱ jãhãn upạige bạnuḱa. Aema okte sạṅgiń ṭoṭhako re Network ṭonṭate muskilre paṛaoḱ hoyoḱ kana. Noa muskil cabae lạgit́ge nãwã Projukti ( Technology) do̠e ạgukeda. Noa iạte Google do̠e baḍae ocokeda, nit kho̠n Offline rehõ Google Drive re PDF file, Office reaḱ jạruṛaḱ kago̠j ko ńe̠l ńamoḱa. Arhõ baḍae ńam akana, Drive re digital file khạli save lekhange noa phaeda do̠ baṅ ńamoḱa. Internet bond tahẽn okte Google Drive re digital nothi se̠ file ńe̠l jo̠khe̠n jo̠po̠ṛao menaḱ nothire ‘ Right Click’ kate ‘Available Offline’ option re Click hoyoḱa.

2019 serma kho̠n nãwã projukti reaḱ mo̠ho̠ṛa ko calaokeda Google.  Aema hatao Milan hoṛko selet́lena ona mo̠ho̠ṛa re. Onare po̠rho̠ ńam tayom niạ dhao sanamko lạgit́ ạguyena se̠ so̠do̠rena noa projukti.

Source: Korotoa




Ạdibạsiko ren Ạyurić Sagram Mạjhiwaḱ Gur Mãhã Disạ Ruạṛ

Sagram Hasda ( Mạjhi) do̠ ạdibạsiko bańcao reaḱ kukmũye uduḱat́koa soman hasaren girobas akan Santal, Urao selet́ aema adibạsiko. Santalko ren nui maraṅ ạyurić do̠ 1901 se̠rmare Rajshahi jilạ, Godagaṛi upạjilạ reaḱ Malkomola ńutuman ṭolare (Ne̠be̠tar do̠ uniaḱ ńutum lekate ‘Sagram Paṛa) rey janam akana. Ako ṭola khon amdaj 20 kilometer sạṅgiń re menaḱ skulrey paṛhaoḱ kan tahẽkana. Baḍae ńam akana, Secondary biḍau e̠moḱ laharege paṛhaoḱ do̠e bạgi akada.

Nunạḱ sạṅgiń hor calaḱ hijuḱ oktere ạdibạsiko lạgit́ thoṛa kạmia mentey aṭkarkeda. Rajnoitik gharońjre bae janam akan rehõ, ạdibạsi hoṛkoaḱ duk-kosṭo ńe̠lte Rajnitigey bachaoana. 1954 sermare hoylen bachao tot́ ( nirbacon) re Juktofront khon bachao ocolena ar Member Of  Lagislative Assembly. Rajshahi  Sagorpaṛa re 1956 sermare bạisạuleda ‘ Sagram Majhi Adibasi Chatrobas’. 1 January 1957 sermare 40 ṭaka reaḱ bhaṛa oṛaḱre 19 pạṭhuạkoante noa hostel do̠e ehoṕleda. Aćaḱ noa kukmũ lekate benao akan hostelre tahẽkate aema ạdibạsi koṛa siknạt ko hamet́jo̠ṅ akana ar akoaḱ jionre marsal do̠ bamber akana.

Arhõ 1957 sermare Union Porisod re aḍe-pase (Sthanio Sarkar) goṭhon okte Chairman hudạre do̠e bachao ocolena.  1958 sermare aćaḱ kạmi ṭhạ̃i Program re Sastho Complaint Benaore gõrtõṛõć do̠e do̠ho akada. 1962  sermare Nap reaḱ center committee sodosso se̠ member po̠d do̠e ńamkeda, 1970 sermare do̠ nirbacon rey selet́lena. Me̠nkhan nirbaconre Awami League hoṛko ṭhene bhagao ocoena. Ar 1962 sermare Dhaka selet́ goṭa Baṅgladisạmre  hulmal eho̠ṕen khan santal hoṛ, urao jạti-gosṭhiko modre aema do̠ disạm ko dạṛ bạgiada. E̠nrehõ Sagram Mạjhi do̠ sanam hoṛko dil ar sạhuse em akat́koa, janam disạm Baṅgladisạre  ạidạri salaḱ girobasoḱ lạgit́e udgạuket́koa. E̠ken inạ mo̠to̠ do̠ baṅ 1974 sermare sạdhin Baṅglsdisạmre Program Union Porisod re Chairman po̠drey bachao ocolena.

1971 sermare maraṅ lạṛhại e̠hoṕen khan aema maejiu-baba hoṛko aḍepase disạmre asraiko hataokeda. Uni hõ mit́ okte simạna do̠e paromleda. E̠nre hõ thir se hape do̠ bae tahẽkana.  Jo̠to̠ okte ạdibạsiko bujhạuako monejoṅleda, disạm do̠ rukhiại lạgit́e udgạu akat́koa. Acren kạṭić hopontet́ Sudhir Hasda (Mạjhi) hõ lạṛhại lạgit́e kulledea. Rajshasi jiwi buṭạrire hostel benao talate ạdibạsiko talare siknạt reaḱ diuhạ joloḱ iạte ạḍi ãṭe kurumuṭu akada. Uniaḱ nonkan kurumuṭu ar jhũḱ mon khạtir Godagari Upạjilạre ‘ Boṭtoli Adibasi Prathomik Biddaloy’ benao akana, Modhumath re benao akana Biṛla Prathomik Biddaloy. Inạ chaḍa hõ Sitolpur Ạdibạsi bo̠so̠ḱ kan ṭoṭhare ar mit́ṭen Skul do̠e benao akada, Ne̠be̠tar do̠ ona skul do̠  Sarkari kedako.

Arhõ Sagram Mạjhi do̠ aćren thoṛa gatiko joṛaokate un okte reaḱ Ojopaṛa ṭolare 1945 sermare benao rakaṕ kedae ‘ Panihar Public Library, Panihar ṭolare. Baḍae ńam akana nitoḱ ona library re pe ge̠l (30) hajar khon bạṛti puthi, magazine ko tumạl menaḱa. Disạm ren namḍak onoliạ, kobi, sãohet́ Gobesona koaḱ jạruṛaḱ ko jagaokate library do̠ calaḱ kana. Polli Kubi Josim Uddin, Kubi Bonde Ali Mia hõ niạ library member re tahẽkana. Unige pạhil ṭolare murukh je̠no aloko tahẽn ona reaḱ kạmikoe ạyurleda. Aḍepase reṅgeć nacar, murukh gharońj khon gidrạko saṕ ạgukate skulrey bhurti reaḱ bebosthaet́kan tahẽna. Rạsika ạdibạsiko lạgit́ 1976 sermare Baṅgladesh Betar Rajshahi khon akhṛa uchạn reaḱe bo̠ndo̠bo̠set́kan tahẽna.

1976 sermare 6 June khon sạbik lekate santal ar urao ko lạgit́ ‘ MADOL’ uchạn ehoṕena uniaḱ likho̠n go̠ṛho̠nte. Ạdibạsi koaḱ kạuḍi ar sãota lahanti lạgit́ uni do̠ ać apataḱ bhiṭa hõ Sarkar kuṭir silpạ benao lạgit́e aṛaḱade tahẽkana. Nagar sãota somaj  do̠ Mr. Mạjhi do̠ Rajshahi ren gunan gidrạ hisạbteko cinhạ akadea.     




Jatiyo Bissobiddaloy re Honors Pạhil Bo̠cho̠r Professional Course re Bhurti

Jatiyo Bissobiddaloy re 2020-21 sikhnạt serma reaḱ pạhil bo̠cho̠r snatok se̠ graduation (soman) professional course re bhurti do̠ eho̠poḱ lạgit́. Online re pạhil ardas do̠ darakan 12 September ạyuṕ ber 4 baja okte eho̠boḱa. Ar noa ardas do̠ 28 September ńindạ okte 12 baja dhạbić calaḱa. Ona  course re bhurti reaḱ jãhãe pạṭhuạkoaḱ kusi-sana menaḱ khan, Jatiyo Bissobiddaloy reaḱ bhurti babotre menaḱ Website (www.nu.ac.bd/admissions khon Form do̠ purun hoyoḱa. Ardas lạgit́ fee do̠ College hotete niṭ akat́ mobile Banking talate 29 September bhitrire joma e̠moḱ hoyoḱa. Niạ sikhnạt sermare bhurti kan pạṭhuạkoaḱ online kelas do̠ 20 October khonge eho̠boḱa.

Source: Prothom alo




Khaṭo Selebaste PEC Bidạu Do̠ Hoyoḱa

Ko̠ro̠na okto reaḱ hal halot ko̠m ńo̠ḱlenkhan sajao doṛha akan selebas (sylabus) re darakan November mucạt se̠ Disember cando reaḱ ehoṕre PEC bidạu hoyoḱa. Prathomik ar Gonosikkha Protimontri Md. Jakir Hosain noa katha do̠e me̠n akada.

Kho̠bo̠riạ koaḱ kukli tahẽkana, 12 September khon mõṛẽaḱ kelas ren pạṭhuạkoaḱ do̠ din hiloḱ kelas hoyoḱa, enḍekhan niạ serma reaḱ PEC biḍau do̠ hoyoḱa? Unre uniaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana, Hẽ hoyoḱgea. Sajao doṛhaoakat́ selebas lekate hoyogo̠ḱa. Arhõe me̠nkeda, ko̠ro̠na okte niạ ko din reaḱ hal halot ńel se̠ bujhạu baṛakate turui goṭen bosoi reaḱ biḍạuge hatao hoyoḱa ar Primary reaḱ bạrsik bidạu hõ hoyoḱa.

Source: Prothom alo




November Khon 43 Goṭen Model Reaḱ Phone re WhatsApp Bae Kạmia

November cando reaḱ 1 (pạhil) tạrik khon 43 goṭen model reaḱ Smartphone re bae kạmia ̕WhatsApps. Jo̠to̠ hoṛko kusiaḱ niạ Messenging App do̠ bondoḱa. WhatsApps to̠ro̠ṕ  reaḱ report khon baḍae ńam akana, Android 4.0.4 se̠ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phone ar IOS 9 se̠ arhõ ona lahatenaḱ Operating System re menaḱ phonere ar bae kạmia WhatsApp.

Jo̠to̠ phone tearko songstha noa kho̠bo̠r do̠e baḍae ocokeda. Samsun galaxy Trend lite, Galaxy S3 mini, GalaxyTrend2, Galaxy X cover 2, Galaxy core ar Galaxy As 2. LG Lucid 2, Lg Optimus F7, Optimus F5,  Optimus L3  dual,  Otimus L 7, Optimus L7 2 dual, Optimus F6, Optimus L4 dual, Optimus F3. ZTE grand S flex, ZTE V956, Grand X quad V987 ar Grand Memo. Sony Xperia Mero, Sony Xperia NO L, Xperia Arok S. HTC Dsayar 500, Lenovo A820. Huawei Ascend met, Ascend D Oi, Lcatel 1 Tuch Ivo7 Apollo Iphone SE, 6S ar 6S Plus re WhatsApp bae kạmia mente baḍae akana.

Calaoen serma khon WhatsApp reaḱ nirapokta re aema lekan muskilteaḱ do̠ ehoṕ akana Noa khạtirte hoṛkoaḱ kusiaḱ niạ messenging App re beoharet́ kan hoṛ do̠ko ko̠m akana mente baḍae akana. Tobe App reaḱ nirapokta reaḱ jãhãn eṭkeṭõṛẽć do̠ bạnuḱa mente baḍae oco akana WhatsApp do̠. Nonḍe e̠makat́ message ar chubi jao oktege nirapokta menteye dạbi ạgu akadakko.

Source: IP News




Teheń Do̠ Bisso Mahasoe Mãhã

Goṭa dhạrtire teheń Sokolbar ‘Bisso Mahasoe Mãhãko manaoet́kana. UNESCO niạ dhao nisạnako doho akada, Sikhnạt reaḱ ạidạri mane do̠ hoyoḱ kana, gun-punte pereć akan mahasoe ńame reaḱ aidạri. Niạ talate goṭa dhạrtiren hoṛko men ocoḱkana je̠ sikhnạt reaḱ ạidạri gạkhuṛ ar le̠kman mahasoe ńame reaḱ ạidạri chaḍa hameṭ do̠ o̠ho̠ge hoelena. Mahasoe do̠ko hoyoḱkana hoṛko benao rakaṕkko ren kạrigol. Bisso mahasoe mãhãre sikhnạt ar lahanti lạgit́ mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛo ko emoḱkan aṅgoć lekate noa mãhã do̠ manaoḱ kana. Niạ serma songstha reaḱ soddosobhukto 100 disạmre 401 goṭen mahasoe songthon mãhã ko manaoet́ kana. Goṭa dhạrtiren mahasoekoaḱ mońj kạmi ar goṛko emoḱ kan  ńutumte onko disạ salaḱ Jatisongho Ongo songstha UNESCO aḱ hohote noa mãhã do̠ manao hoyoḱ kana. 1994 serma kho̠n jao serma 5 October goṭa dhạrti reko manao ạguieda Bisso mahasoe mãhã. UNESCO ko menet́kana, Goṭa dhạrtire nitoḱ 26 karoṛ 40 lakh 40 lakh gidrạ sikhnạt gãotako reaḱ sikhnạt khon ko barkhas akana. 2030 serma bhitrire jo̠to̠ hor̠ lạgit́ Primary ar High School sikhnạt reaḱ bejha seṭer lạgit́ goṭa dhạrtire amdaj eyae karoṛ nawa mahasoe hatao jạruṛ kana. Kạṭić kuṛi gidrạ, nijor gidrạko,  refugee ar reṅgeć nacar hoṛko talare nuko pạthuạ gidṛa ar mahasoe ko talare ạḍi bạṛti pharak me̠naḱa. Niạ pharaktet́ ocog lạgit́ jo̠to̠ko laha hijuḱ hoyoḱa- noageko moneaḱ kana UNESCO do̠.

Goṭa dhạrti leka baṅgladisạmre hõ manot salaḱko manaoeda Bisso mahasoe mãhã.

Source: Prothom alo




Ạdibạsi ko Ko̠ro̠na Ṭika reaḱ buth ko ńamkeda Amnura re

Bạrin ṭoṭharen ạdibạsi se̠ reṅgeć nacar gharonjren hoṛko covid-19 reaḱ ṭikạ e̠mako khạtir booth se̠ centre uḍhạu do̠ hoyena. Tabitha Foundation ar Amnura Rotary Community Core reaḱ goṛo-gopoṛote hola (03.09.21) Sunibar setaḱ 10 baja okte Chapainawabgonj Sodor Upạjilạ reaḱ 3 namber Jhilim UP re Amnura Lutheren Mission Haspatal re Covid-19 Vaccine booth do uḍhạukedae Capainawabgonj sodor upạjila Sastho ar Poribar Porikolpona Offier (TS) Dr. M A Matin. Niạ okte seṭerko tahẽkana, Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ Mukhiạ Stephen Soren, Sodor Upạjila Sastho Complex Medical Officer Dr. Aslam Hosain, 3 namber Jhilim Union Porisod ren Chairman Md: Asraful Hoqe (Motu), Amnura Rotary Core ren Sobha mukhiạ Prodip Hembrom, Mission Haspatal ren Manager Markus Murmu. Uḍhạu akat́ pạhil hiloḱ Holage mit́ sae turui gel mit́ (161) goṭen ạdibạsi maejiu ar baba hoṛko ṭikạ em hoyena. Amnura Lutheren Mission Haspatal ren Maraṅ mukhiạ Stephen Soren do̠e menkeda, Bạrin ṭothakore menaḱko ạdibạsi reṅgeć nacar hoṛko ạḍiko nisṛạu ocoḱkana. Niạ Mission Haspatalre noa ṭoṭharen reṅgeć-nacarko thoṛa khoroćtege sebako ńamet́kana. Ale do̠ sanam ạdibạsiko vaccine se̠ ko̠ro̠na je̠mon doko hatao daṛeaḱ ona iạte Sarkar ṭhen mit́ṭen ṭikạ Centre le khojleda. Teheń aleaḱ ona khojoḱteaḱ do̠ hoe purạu akantalea. Aema ạdibạsi gharonjren hoṛko nitoḱ noa Mission Haspatlre ko̠ro̠na ṭikạ selet́ jo̠to̠ lekan seba ạḍi algateko ńam daṛeaḱa. Ona khạtir Manotan Maraṅ Montri aema aema Joharle emaekana.