Mit́ – Bar Din Bhitrirege Kajak Manao Ganao (Lockdown) Hijuḱ Kana: Sasthomontri

Disomre din dinte ko̠ro̠na ajar do̠ ḍher idiḱ kana. Ar noa ko̠ro̠na birudre teṅgo daram lạgit́ karigori committee koaḱ prostab se̠ roṛ saḍe akat́ lekate Mit́– Bar din bhitrirege kajak lockdown se̠ manao ganao do̠ hoyogoḱa.

Hola Sunibar (08.01.22) tikin okte Manikgonj Goṛpaṛa Shuvro centre re reṅgeć – nacar duk hạli hoṛko talare rabaṅ kicrić em hạṭińat́ ko okte Sastho Montri Jahid Malek noa katha do̠e lại so̠do̠r akada.

 




Kicrić Reaḱ Msak Beohar Lekhan Ko̠ro̠na Se Omicron Lekan Ruạ Khon Rukhiạ Bon Ńam Daṛekea?

Ko̠ro̠na lekan botoranaḱ ruạ se rog khon apnarte niropon hoṛmo tahẽn ạḍige jạruṛ kanatabona. Ona iạte mask beohar ạḍige jạruṛ kana. Ko̠ro̠na ehoṕ tora khonge jo̠to̠ko mask horoḱ se beohar lạgit́ ạḍi lekate bisesoggo (jarnaha) ko uskur ạguiet́bon kana. Tinạḱ hoṛ do̠ ko̠ro̠na rog reaḱ ṭikạ ko hatao akat́ onko ko hõ mask beohar reaḱ solha kathae metako kana Bisso Sastho Songstha.

Niạ ko okte arhõ Omicron ńutuman ar mit́ṭen ruạ do̠ heć akana. Arhõ eṭaḱ eṭaḱ disom kore do̠ ko̠ro̠na ruạ hõ bạṛti idiḱ kana. Ona khạtir niạko din arhõ besesoggo ko do̠ abo sanamko mask beohar lạgit́ko nehõrabon kana. Menkhan aema hoṛge mask beohar bako moneaḱ kana. Ar aema hoṛge ṭhik mask beohar baṅkate hạṭia – bajar re ńamoḱ kan mask ko beoharet́ kana. Noa ko karonaḱte ạḍi algate ko̠ro̠na hõ ḍher pasnao idiḱ kana. 20 miniṭ tala se bhitrite hõ pasnaok kana. Nonkanaḱ khobor ko hõ baḍae ńamoḱ kana.

Bisesoggo ko baḍae ocoyet́ kana, Covid se ko̠ro̠na khon bańcaoḱ lạgit́ jo̠to̠ khon bhạlạianaḱ upại do ‘N95 mask’ beohar. Mit́ṭen ko̠ro̠na rogi Jodi mask bae horoḱ, enḍekhan uni lahare ‘N95 mask’ horoḱ akat́ mit́ṭen niropon hoṛmoan hoṛ amdaj 2 ghonṭa tala do̠e bańcao se̠ aḍ doho daṛeaea.

Ar ko̠ro̠na rogi ar niropon hoṛmoan hoṛ nukin bana hoṛge mask kin horoḱle khan, enḍekhan uni rogi khon mońj hoṛmoan hoṛ ṭhen noa ruạ ucạṛoḱte amdaj 25 ghonṭa okto jạruṛa. Menkhan N95 mask ạḍi ghạṛić horoḱ se beohar re muskil hoyoḱte kicric reaḱ mask hoṛko bạṛti ko beoharet́  kana. Gobesona se khon-rond kate ko menet́kana, Omicron birudre teṅgo daram lạgit́ kicrić reaḱ mask do baṅ jạruṛa metaḱme baṅ bhạlạia. Ente kicrić reaḱ mask horoḱ kate ko̠ro̠na rogi samaṅrem paṛaolen khan eken 20 miniṭ bhirite ko̠ro̠na ruạre jạbun reaḱ botor menaḱ akada.

Ona iạte jo̠to̠ ko niropon hoṛmo tahẽn lạgit́ kicrić reaḱ mask beohar baṅkate Surgical mask beohar hoyoḱa. Mit́ṭen surgical mask rog khon mit́ṭen mońj hoṛmo se sustho hoṛ adha ghonṭa do̠e aḍ ar rukhiạ  daṛeaea.

Bisesoggo ko menet́ kana, Omicron do̠ eṭaḱ ko rog khon bạṛti bo̠to̠ranaḱ kangea. Ona iạte noa khon bańcaoḱ lạgit́ mask horok hoyoḱa. Hotoḱre mask aka, mũ khon jhić se ocog dohokaḱ, ghane ghane mask tunum se jotet́ noa ko karonaḱte hõ ạḍi alagate noa rog do̠ chạplạu se pasnao daṛeaḱa. Onate jo̠to̠ko ge maskbon beohar ma. Ar noa bo̠ro̠ranaḱ ruạ jo̠to̠ko tebon teṅgo daram ma.




12 Khon Cetan Umer Ren Pạṭhuạ Gidrạ Ko Do̠ Tikạ Begor Skul Bako Sen Daṛeaḱa

Okoe pạṭhuạ gidrạ koaḱ umer do 12-18 hoe akan ar ko̠ro̠na ṭikạ bako hatao akat́ nonkan gidrạko do̠ Skul se cecet́ oṛaḱte bako sen daṛeaḱa mente Montri Porisod socib Khandokar Anwarul Islam doe baḍae ocokeda. Teheń Lukhibar Socibaloy re Montri sabha bạisire Socib Khandokar do̠ noa kathae lại so̠do̠r akat́a. Maraṅ Montri Sheikh Hasinawaḱ ạḱyurte virtual hotete noa meeting se bạisi do hoyena. Bạisi mucạt́re Montri porisod Socib do̠e baḍae ocokeda, kom se kom mit́ doge ṭikạ hatao kate pạṭhuạ gidrạko akoaḱ nij nij cecet́ oṛaḱte ko sen daṛeaḱa.

Inạ chaḍa hõ arhõe baḍae ocokeda Ko̠ro̠na virus birud teṅgo daram babotre ṭikạ reaḱ certificate begor hotel-resturent Market complex te senok ar uḍạuḱ gạḍi se rel gạḍi re dejok hõ baṅ hoyoḱa. Jãhã sen senoḱ okte mask do̠ horoḱ torae hoyoḱa.  Mask begor bahre sen ạuṛi pạthạuṛi daṛan baṅ hoyoḱa.  

                                                                         




Baṅgladesh Maejiu Becetan – 19 Phuṭbol Dol ko Jitạuena

O̠nto̠r gạhiṛ kho̠n rạskạ daramdak̕ Baṅgladesh maejiv becetan-19 phuṭbo̠l do̠l . Rạskạ daramdak̕ SASU-BD Raniso̠ṅkẹil upojilạ ḍạr re̠n sekreṭari Ipina kisku ren banar bo̠ko̠t̕ mesra Sohagi kisku ar Kohati kisku .

SAFF becetan-19 campiyo̠nsip 2021 reak̕ mucạt̕ khilạḍre̠ Bharo̠t birudhre̠ 1-0 pharakte ko jitạuena Baṅgladesh.




Gapa Kho̠n Ko̠ro̠na Reaḱ Booster Dose Emoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana

Disom re ko̠ro̠na virus reaḱ Booster dose gapa Robibar kho̠n emogoḱa mente Sastho Montri Jahid Malek do̠e baḍae ocokeda. Okoe do umer teko laha akan, metaḱme 60 bo̠cho̠r ko parom akat́ ar hoṛmo sećte hõko nijorge se̠ ko ruạḱ kan nonkan hoṛko Booster dose ko emakoa. Inạ chaḍa hõ frontline worker hisạbte tinạḱ Ḍaktar, Nurse, Sarkari Officer ar Sambadik ko kạmi kan onko hõ Booster dose emako reaḱ hudis se̠ goṭa hoe akana. Booster dose emoḱ lạgit́ jotoaḱ do̠ sapṛao akana.

Ar Maraṅ Montri Sheikh Hasina hõ Booster dose emoḱ reaḱe hẽḱ akada. Sastho Montri do̠ arhõe baḍae ocokeda, Disom re nitoḱ hõ eyae (7) lakh Pfizer reaḱ ṭikạ do̠ tire menaḱa. Ona iạte vaccine se̠ ṭikạ reaḱ jãhãn ṭonṭa dọ bạnuḱa.




Disom Phurgạl

Abo do ńel ńel tege disom phurgạl reaḱ 50 serma do bon parom akada. 1971 sal re are cando Pakistan ren dokholiạ hoṛko são mãyãm joro lạṛhại kate ńam akana noa phurgạl. Noa lạṛhạire disomren 30 lak disom duḱlạṛ dilgạriạ hoṛaḱ jiwi alae akan takoa, akoaḱ lajao man ko at́ akada 2 lak gogo/ miseratko. Disom gogo lạgit́ noa emogoḱ do jaejug hạbić sanam koaḱ diḱsạre tahena.

Disom phurgạl reaḱ khaṭo katha:

Pakistan hoyen khonge noa banglaren hoṛkoaḱ mẽt́ do jhijoḱ ehoṕen takoa, Pakistan ren Eḱhopić Mohammod ali jinnah1949 sermare disom reaḱ jạtiạri bhasa/gogo aṛaṅ do urdu hoyoḱa menteye roṛ uduḱ keda. Uniaḱ ona katha cetanre un okteren oloḱ gidrạko ar ạkilan kodo roṛ dodoḱko ehoṕena, ona tayom 1966, 1969 serma kore Pakistan Disom caḱlaoić birud gulmal hoyena. Onako tayom 1970 sermare Pakistanren sadharon bhoṭ hoyena, Unre 6 goṭen khojoḱaḱ samaṅ kate Awamilig ḍher bhoṭe ńam keda. Banglaren hoṛkoaḱ noa jitạu Pakistan disom caḱlaoić do bae aṅgoć let́te aema lekate noa bạtil lạgit́e kurumuṭu keda ar nonka kate disomren hoṛko nosṭo se hạnko reaḱe goṭa akan tahẽ kana.

1971 serma reaḱ 7 March Reskors maidanre Boṅgo Bondhu Sekh Mujibur Rahman do onko bạṛić milimisiạ Pakistan Disom caḱlaoko birud baṅglaren hoṛe husiạrket́ koa, Noa Sobhare uni do sanam ko disom phurgạl lạgit́e uskurket́koa. Onako tayom 1971 serma reaḱ 25 March hiloḱ tala ńindạ baṅglaren hoṛkoaḱ phurgạl kukmu jaejug hạbić marao /meṭao iạte disomren lạṛhại phạd/sena bạhiniye lilkạrket́ koa, Ar onko do jug reaḱ sanam khon Manwakoaḱ Maraṅ botoranaḱ be – bạṛić gopoćko hoe ocokeda, Un oktere aboren aema hoṛge sor disom Inḍia reko asraelena.

Mucạt́re aema mãyãm ar lajaowaḱko at́kate 1971 serma reaḱ teheń aḱ din (16 December) re mitro bạhini ar mukti bạhini ṭhen Pakistani doḱkhol Bạhiniko bhagao ocoyente bohoḱ kuḍbur kate akoaḱ bhagao ocoḱko aṅgoć keda.




Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre Santal Goćen Koaḱ Bicạr ko Khojena Gobindogonj Re

Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre 11 December 2021 Sunibar 1:30 baja okte Joypur khon Gobindogonj kaṭamoṛ ṭoṭha re Sahebgonj Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ar ạdibạsi songhoti porisod reaḱ ạyurte mit́ bạisi se̠ somabes ko hoe ocokeda.

Sahebgonj – Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ren sabha mukhiạ Philimon Baske aḱ ạyurte hoyen bạisi re kathae roṛkeda Gaibandha jilạ ren sadharon sompadok  ar ạdibạsi – bangali songhoti porisod ren bạisi hohoić Ad. Sirajul Islam Babu, Naogaon jilạ ren bạisi hohoić Joynal Abedin Mukul, Samajik songram porisod ren hohoić (convener) Jahangir Kobir Tonu, Ạdibạsi Bangali Songhoti porisod, Sodor upạjilạ ren hohoić Golam Rabbani Musa, Mạnmi ạidạri kormi Asaduzzaman Rimu, sangothonik sompadok Sapon Sheikh, Adibasi ren ạyurić Pricila Murmu, Trisa Murmu, Mạnmi ạidạri ren kormi Onjoli Rani Debi, Ạdibạsi ko ren ạyurić Sufol Hembrom, British soren hõ selet́e tahẽkana.   

Bạisi re sawaliạ (bokta) ko menkea, Adibasi hoṛko cetanre mạnmi ạidạri khạtir aema ghoṭna jaoge ghoṭaoḱ kana. Onate onko do akoaḱ ạidạri ńam jạruṛ kan takoa. Adibasi ko do aema lekate akoaḱ bhiṭa se̠ jaega khonko laga ńir ocoḱ kana. Nebetar hõ santal ko akoaḱ jumi bańcao lạgit́ jiwi alae hoyoḱ kantakoa. 5 serma paromoḱ kan rehõ santal atore oka ghoṭna hoelen, hoṛkoaḱ oṛaḱ duạr jeret́, sompot luṭpaṭ reaḱ se̠ santal ko goć ocoyen reaḱ cet́ bicạr ge nit hạbić baṅ hoyoḱ kana. Enre ho nit hõ Gobindogonj ren adibasi santal hoṛko laga ńir babotre EPZ ńutuman benao reaḱ kurumuṭu calaḱ kana.




Mit́ṭen Koṛawaḱ Alaṅ kin Get́ket́ Taea Barea Maejiu

Bharot re mit́ juạn koṛawaḱ alaṅ kin get́ket́ tae barea maejiu birudre nạlis (ovijog) akana. Pochimboṅgo reaḱ Bolpur re Santiniketon thana reaḱ ṭoṭha re So̠mbar hiloḱ noa ghoṭna ghoṭao akana. Kho̠bo̠r do̠ Anandabazar Potrika reaḱ kana.

20 serma umer ren uni koṛa do̠  (6 December) So̠mbar ńindạ ńũ bunulaḱ (pạurạ- hạnḍi) ghạṭire peṛa hisạbtey calaolena mit́ aḍepase hoṛaḱ oṛaḱte. Onḍege uni koṛawaḱ alaṅko get́ akat́tae doserey ńam kedea ać ren mit́ gate koṛa. Uni koṛa ar aćren gate koṛa mit́ sãotekin tahẽkan re hõ, ghoṭna do̠ ać danȧrege hoyena. Polis noa ghoṭna babotre tojbij ko ehoṕ akada. Me̠nkhan uni koṛawaḱ gharońjren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńamoḱ kana, unkin banar maejuge oko okote mantar se̠ mạtri ojha baṛaḱạkin. Ona iạtege uni koṛawaḱ alaṅ do̠kin get́ akat́taea.

Uni koṛawaḱ ńutum do̠ Shymai Soren. Bolpur reaḱ Santiniketon thana re menaḱ Fuldanga Santal atore uniaḱ oṛaḱ do̠. So̠mbar ńindạ 8 bajaḱ okte Shymai do̠ aćren gate Mukul são ńũi lạgit́ aḍepaseren hoṛ Haṛam Pak Ṭuḍu aḱ oṛaḱte kin calaoena. Mukul do̠e lạiket́a, ńũi okte uni haṛam são Shymai aḱ katha reṭha reṭhiḱ do̠ hoyentaea.  Inạ mit́ ghạṛi tayom khange Mukul do̠ bahre sen racatey oḍoḱena. Ruạṛ hećkateye ńelkede Shymai do̠ mayamtey jo̠dbo̠dao akan. So̠mbar ńindạ ghoṭna hoyen torage uni koṛa do̠ Bordhoman Haspatal reko idikedea. Me̠nkhan ạḍi bạṛić dosa hoylen khạtir SSKM  Haspatal teko parom kedea.

Me̠nkhan aḍepaseren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńam akana, gharoń ren hoṛko do̠ ṭaka paesa reaḱ ṭonṭa se̠ okulạn khạtir Kolkata bako ạgu daṛeadea. Onate oṛakteko ruạṛ idikedea.

Tumạl: Korotoa




Tanorre Ạdibạsi Ko Laga Ńir Reaḱ Ko Kurumuṭuieda

Rajshahi jilạ reaḱ Tanor upạjilạ re ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa thạ̃i jor – jobor dokhol hatao kate oṛaḱ benao, onko ko laga ńir khạtir oṛaḱ- duạr ko raput́, maejiu ar gidrạko dal kate oṛaḱ- duạr jeret́ reaḱ ko dho̠mo̠ḱ akat́koa. Baḍae ńam akana, Upạjilạ reaḱ Badhair union reaḱ je̠l no̠mbo̠r 40 Ekannopur  Goalpaṛa, khotian no̠mbo̠r 217, hal dag no̠mbo̠r 1236, Bhiṭa reaḱ poriman 2 akor 88 so̠to̠ḱ ar khotian no̠mbo̠r 217, dag no̠mbo̠r 1233 sreni bhiṭa, poriman 21 so̠to̠ḱ moṭre 3 akor 10 so̠to̠ḱ.

Onḍe do̠ ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa ṭhạ̃i do̠kho̠l kate oṛaḱe benao akada sollapaṛa ato ren jumi eḱṛe bạṛić hoṛ Durul Huda ren hopon abdul Alim. Aema ṭoṭha ko ren amdaj be̠jaega se̠ tahẽn lạgit́ jaega bạnuḱtako nonkan 30 goṭen gharońj ren hoṛko ṭaṭi – jhạṭite oṛaḱ benao kate girobasoḱ ko ehoṕ akana. Ona jaega cetanre adalot re 144 dhara mamla do̠ bạhi menaḱ akada. Me̠nkhan calaoen (3 December) Sokolbar tikin okte Durul Huda ar uniren saḍge Mozammel, Ershad Ali ar Sumon amdaj 30 goṭen porja bạhini ante, kuḍi, bo̠rlo̠m são aema lekan hạtiar ko ante sapṛao kate 144 dhara rạput́ se̠ bemano̠t kate nana parkan dareko ro̠ho̠e kate jaega do̠kho̠l ar ạdibạsi oṛaḱ duạr ko rạput́ ket́a. Un okte ạdibạsi maejiu do̠ aṭkao ko reaḱ ko kurumuṭuket́ khan onko maejiu ko são ạḍi bạṛić ko beoharket́a, dalket́koa ko ar heo kho̠n gidrạ ko rećkate ko giḍi baṛakat́koa. Ạdibạsi santal ko modre Juel, Maloti ar Suvas Murmu do̠ ạḍepase kho̠bo̠riạ ko bạḍae ocoket́koa, Durul Huda, Milon Mridha ar Mozammel do̠ hoṛkoaḱ oṛaḱ- duạr jeret́ ar kaphon kicrić ko sapṛao do̠ho̠ lạgit́ko dho̠mo̠ḱket́koa.

Inạ chaḍa hõ calaoen Sunibar ạdibạsi hoṛkoaḱ pukhrire hako do̠e cas abad ko lạgit́e aṛaḱket́koa. Un okte Durul ren hopontet́ Sumon onko hoṛko aema lekan be̠ bạrić kathako teye eger ar bo̠to̠r do̠e uduḱat́koa. Ona iạte ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koa sanam hoṛko. Un kho̠nge ạdibạsi hoṛko ạḍi haron- kosṭo talate phaka maṭhre jion jiṅgi ko khemaoet́ kana.




12 December kho̠n Metrorail Calaoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana

Uttora khon Agargao habić pạhil dhao Metrorail biḍau legae lạgit́ darakan 12 December do calaḱa. Noa lạgit́ rail line, bijli (Electric) calao hijuḱ reaḱ line ar station reaḱ sanam lekan kạmiko reaḱ saṕṛao do̠ mucạt akana.

Metrorail reaḱ jo̠to̠ seṭ re tahẽna hoṛko dejoḱ lạgit́ ponea seṭ, ar bar aṛe barea injin tahẽna. Msss Rapid Transit ren mạliki calaoić (kotripokho) do̠e baḍae ocokeda, jo̠to̠ square meter re 8 goṭen hoṛkoaḱ hisạb lekate bhiṛ okte amdaj 1 hajar 700 hoṛko calao heć daṛeaḱa.