Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre Santal Goćen Koaḱ Bicạr ko Khojena Gobindogonj Re

Goṭa Dhạrti Mạnmi Ạidạri Mãhãre 11 December 2021 Sunibar 1:30 baja okte Joypur khon Gobindogonj kaṭamoṛ ṭoṭha re Sahebgonj Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ar ạdibạsi songhoti porisod reaḱ ạyurte mit́ bạisi se̠ somabes ko hoe ocokeda.

Sahebgonj – Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ren sabha mukhiạ Philimon Baske aḱ ạyurte hoyen bạisi re kathae roṛkeda Gaibandha jilạ ren sadharon sompadok  ar ạdibạsi – bangali songhoti porisod ren bạisi hohoić Ad. Sirajul Islam Babu, Naogaon jilạ ren bạisi hohoić Joynal Abedin Mukul, Samajik songram porisod ren hohoić (convener) Jahangir Kobir Tonu, Ạdibạsi Bangali Songhoti porisod, Sodor upạjilạ ren hohoić Golam Rabbani Musa, Mạnmi ạidạri kormi Asaduzzaman Rimu, sangothonik sompadok Sapon Sheikh, Adibasi ren ạyurić Pricila Murmu, Trisa Murmu, Mạnmi ạidạri ren kormi Onjoli Rani Debi, Ạdibạsi ko ren ạyurić Sufol Hembrom, British soren hõ selet́e tahẽkana.   

Bạisi re sawaliạ (bokta) ko menkea, Adibasi hoṛko cetanre mạnmi ạidạri khạtir aema ghoṭna jaoge ghoṭaoḱ kana. Onate onko do akoaḱ ạidạri ńam jạruṛ kan takoa. Adibasi ko do aema lekate akoaḱ bhiṭa se̠ jaega khonko laga ńir ocoḱ kana. Nebetar hõ santal ko akoaḱ jumi bańcao lạgit́ jiwi alae hoyoḱ kantakoa. 5 serma paromoḱ kan rehõ santal atore oka ghoṭna hoelen, hoṛkoaḱ oṛaḱ duạr jeret́, sompot luṭpaṭ reaḱ se̠ santal ko goć ocoyen reaḱ cet́ bicạr ge nit hạbić baṅ hoyoḱ kana. Enre ho nit hõ Gobindogonj ren adibasi santal hoṛko laga ńir babotre EPZ ńutuman benao reaḱ kurumuṭu calaḱ kana.




Mit́ṭen Koṛawaḱ Alaṅ kin Get́ket́ Taea Barea Maejiu

Bharot re mit́ juạn koṛawaḱ alaṅ kin get́ket́ tae barea maejiu birudre nạlis (ovijog) akana. Pochimboṅgo reaḱ Bolpur re Santiniketon thana reaḱ ṭoṭha re So̠mbar hiloḱ noa ghoṭna ghoṭao akana. Kho̠bo̠r do̠ Anandabazar Potrika reaḱ kana.

20 serma umer ren uni koṛa do̠  (6 December) So̠mbar ńindạ ńũ bunulaḱ (pạurạ- hạnḍi) ghạṭire peṛa hisạbtey calaolena mit́ aḍepase hoṛaḱ oṛaḱte. Onḍege uni koṛawaḱ alaṅko get́ akat́tae doserey ńam kedea ać ren mit́ gate koṛa. Uni koṛa ar aćren gate koṛa mit́ sãotekin tahẽkan re hõ, ghoṭna do̠ ać danȧrege hoyena. Polis noa ghoṭna babotre tojbij ko ehoṕ akada. Me̠nkhan uni koṛawaḱ gharońjren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńamoḱ kana, unkin banar maejuge oko okote mantar se̠ mạtri ojha baṛaḱạkin. Ona iạtege uni koṛawaḱ alaṅ do̠kin get́ akat́taea.

Uni koṛawaḱ ńutum do̠ Shymai Soren. Bolpur reaḱ Santiniketon thana re menaḱ Fuldanga Santal atore uniaḱ oṛaḱ do̠. So̠mbar ńindạ 8 bajaḱ okte Shymai do̠ aćren gate Mukul são ńũi lạgit́ aḍepaseren hoṛ Haṛam Pak Ṭuḍu aḱ oṛaḱte kin calaoena. Mukul do̠e lạiket́a, ńũi okte uni haṛam são Shymai aḱ katha reṭha reṭhiḱ do̠ hoyentaea.  Inạ mit́ ghạṛi tayom khange Mukul do̠ bahre sen racatey oḍoḱena. Ruạṛ hećkateye ńelkede Shymai do̠ mayamtey jo̠dbo̠dao akan. So̠mbar ńindạ ghoṭna hoyen torage uni koṛa do̠ Bordhoman Haspatal reko idikedea. Me̠nkhan ạḍi bạṛić dosa hoylen khạtir SSKM  Haspatal teko parom kedea.

Me̠nkhan aḍepaseren hoṛko ṭhen kho̠n baḍae ńam akana, gharoń ren hoṛko do̠ ṭaka paesa reaḱ ṭonṭa se̠ okulạn khạtir Kolkata bako ạgu daṛeadea. Onate oṛakteko ruạṛ idikedea.

Tumạl: Korotoa




Tanorre Ạdibạsi Ko Laga Ńir Reaḱ Ko Kurumuṭuieda

Rajshahi jilạ reaḱ Tanor upạjilạ re ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa thạ̃i jor – jobor dokhol hatao kate oṛaḱ benao, onko ko laga ńir khạtir oṛaḱ- duạr ko raput́, maejiu ar gidrạko dal kate oṛaḱ- duạr jeret́ reaḱ ko dho̠mo̠ḱ akat́koa. Baḍae ńam akana, Upạjilạ reaḱ Badhair union reaḱ je̠l no̠mbo̠r 40 Ekannopur  Goalpaṛa, khotian no̠mbo̠r 217, hal dag no̠mbo̠r 1236, Bhiṭa reaḱ poriman 2 akor 88 so̠to̠ḱ ar khotian no̠mbo̠r 217, dag no̠mbo̠r 1233 sreni bhiṭa, poriman 21 so̠to̠ḱ moṭre 3 akor 10 so̠to̠ḱ.

Onḍe do̠ ạdibạsi santal hoṛkoaḱ topa ṭhạ̃i do̠kho̠l kate oṛaḱe benao akada sollapaṛa ato ren jumi eḱṛe bạṛić hoṛ Durul Huda ren hopon abdul Alim. Aema ṭoṭha ko ren amdaj be̠jaega se̠ tahẽn lạgit́ jaega bạnuḱtako nonkan 30 goṭen gharońj ren hoṛko ṭaṭi – jhạṭite oṛaḱ benao kate girobasoḱ ko ehoṕ akana. Ona jaega cetanre adalot re 144 dhara mamla do̠ bạhi menaḱ akada. Me̠nkhan calaoen (3 December) Sokolbar tikin okte Durul Huda ar uniren saḍge Mozammel, Ershad Ali ar Sumon amdaj 30 goṭen porja bạhini ante, kuḍi, bo̠rlo̠m são aema lekan hạtiar ko ante sapṛao kate 144 dhara rạput́ se̠ bemano̠t kate nana parkan dareko ro̠ho̠e kate jaega do̠kho̠l ar ạdibạsi oṛaḱ duạr ko rạput́ ket́a. Un okte ạdibạsi maejiu do̠ aṭkao ko reaḱ ko kurumuṭuket́ khan onko maejiu ko são ạḍi bạṛić ko beoharket́a, dalket́koa ko ar heo kho̠n gidrạ ko rećkate ko giḍi baṛakat́koa. Ạdibạsi santal ko modre Juel, Maloti ar Suvas Murmu do̠ ạḍepase kho̠bo̠riạ ko bạḍae ocoket́koa, Durul Huda, Milon Mridha ar Mozammel do̠ hoṛkoaḱ oṛaḱ- duạr jeret́ ar kaphon kicrić ko sapṛao do̠ho̠ lạgit́ko dho̠mo̠ḱket́koa.

Inạ chaḍa hõ calaoen Sunibar ạdibạsi hoṛkoaḱ pukhrire hako do̠e cas abad ko lạgit́e aṛaḱket́koa. Un okte Durul ren hopontet́ Sumon onko hoṛko aema lekan be̠ bạrić kathako teye eger ar bo̠to̠r do̠e uduḱat́koa. Ona iạte ạḍi bo̠to̠r re menaḱ koa sanam hoṛko. Un kho̠nge ạdibạsi hoṛko ạḍi haron- kosṭo talate phaka maṭhre jion jiṅgi ko khemaoet́ kana.




12 December kho̠n Metrorail Calaoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana

Uttora khon Agargao habić pạhil dhao Metrorail biḍau legae lạgit́ darakan 12 December do calaḱa. Noa lạgit́ rail line, bijli (Electric) calao hijuḱ reaḱ line ar station reaḱ sanam lekan kạmiko reaḱ saṕṛao do̠ mucạt akana.

Metrorail reaḱ jo̠to̠ seṭ re tahẽna hoṛko dejoḱ lạgit́ ponea seṭ, ar bar aṛe barea injin tahẽna. Msss Rapid Transit ren mạliki calaoić (kotripokho) do̠e baḍae ocokeda, jo̠to̠ square meter re 8 goṭen hoṛkoaḱ hisạb lekate bhiṛ okte amdaj 1 hajar 700 hoṛko calao heć daṛeaḱa.

  




Teheń Khon Higher Secondary School Certificate (HSC) Bidạu Do̠ Ehoṕena

Teheń khon Higher Secondary School Certificate (HSC) bidạu do ehoṕ akana. Niạ biḍạure 14 lakh  pạthuạ ko seledoḱ kana. Bidạu je̠mon mońj mońjte hoe purạuḱ ona lạgit́ sikhnạt board do jo̠to̠ lekan bo̠ndo̠bos do̠e hatao akat́a. Jao serma reaḱ April candoge HSC biḍạu ehoṕ baṛaḱ rehõ, ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir okte nạpit re niạ serma reaḱ bidạu baṅ ehoṕ akana.

Enrehõ teheń khon biḍạu do ehoṕ akana. HSC se̠ ona man reaḱ bidạu khạtir darakan 3 January dhạbić jo̠to̠ koching center bond dohoe lạgit́ Sikkha montronaloy doe batlao akada.

Tumạl- Bangladesh pratidin




Daraekan 2 Disember Kho̠n HSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa

Disember cando reaḱ 2 tạrik kho̠n gel mit́ (11) goṭen sikhnạt board re Higher Secondary School Certificate (HSC) biḍạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Sikhnạt Montri Dr. Dipu Moni do̠ kho̠bo̠riạ (Sambadik) ko noa kathae lại so̠do̠r akat́koa.

Nia dhao HSC bidạu re 13 lakh 99 hajar 690 goṭen pạthuạ gidrạ bidạu ko ema. Noko modre koṛa koaḱ soṅkha 7 lakh 29 hajar 738 ar kuṛikoaḱ soṅkha 6 lakh 69 hajar 952.




Bagdah Farm re EPZ Bond Reaḱ Dạbi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm re ạ̃k khamar reaḱ hạlmạl jumire EPZ benao kamihora ko bond khạtir santal ko mit́ teṅgo daram bạisi ko hoe ocokeda. Calaoena Sunibar (13 November) tikin okte Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondoboste Gobindagonj – Dinajpur ṭotha reaḱ upạjilạ kaṭamoṛ re noa do̠ hoyena.

Songram committee ren sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạḱyurte noa bạisire sawaliạ (bokta) hisabte katha ko roṛkeda, committee ren mukhiạ Hazi Nurul Islam, Sadharon sompadok Rezzul Korim Master, Ạdibạsi Baṅgali Songhoti Porisod Upạjilạ bibhag ren convener Sowpon Sekh, Ạdibạsi ạyurić Prisila Murmu, Committee ren são goṛoić Somapadok Sufol Hembrom, Pea santal ko gur ocoakan, noa mamla rey bạdi akan Thomas Hembrom hõ seṭere tahẽkana.

Niạ lahare hõ Madarpur, Joypurpaṛa, Sahebgonj selet́ aema ṭoṭhako re baba hoṛ  ar maejiu ko jhạnḍi, Benar ante mit́te gãota kate ho̠ho̠ se̠ ko michil keda.

Mit́ṭen cạtur mo̠ho̠l EPZ benao ńutumte jumi do̠kho̠l hatao reaḱko kurumuṭuieda. Onkoaḱ nonkan be̠ beạṛić kạmiko birudre do̠ teṅgo daram hoyoḱa. Noa jumire EPZ je̠no aloko benao daṛeaḱ.




Teheń Kho̠n Secondary School Certificate (SSC) Biḍạu Do̠ Ehoṕena

Teheń kho̠n goṭa disạmre SSC biḍạu ehoṕena. Niạ biḍạu do̠ darakan 23 November mucạdoḱa. Jao sermage February cando reaḱ pạhil hapta noa biḍạu ehoṕ baṛaḱ re hõ, ko̠ro̠na mãhãmạri khạtir amdaj mit́ serma tala kho̠n sikhnạt gãotako bond tahẽkante niạ dhao do̠ okte nạpitre bidạu hatao baṅ hoeakana.

Niạ dhao reaḱ biḍạu do̠ khaṭo sylebas te hoyogoḱ kana. Biḍạu do̠ mit́ ghonṭa tala hạbić hoyoḱa. Pea bisoi cetanre bidạu do̠ hoyogoḱ kana. Noa ko bisoi reaḱ pholaphol se̠ result cetanre mullayon kate biḍạu reaḱ jo̠ do̠ so̠do̠roḱa.




Ne̠shõ Junior School Certificate (JSC) Biḍạu Do̠ Baṅ Hoyoḱa

Ko̠ro̠na virus karonaḱte Prathomik Somaponi biḍạu leka ne̠s do̠ Junior School Certificate (JSC) biḍạu hõ baṅ hoyoḱa. Hola calaoen Moṅgolbar (09 November) Anto: Sikkha board somonoy Sub- Committee ren sabha mukhiạ ar Dhaka Sikkha board ren Chairman Professor Nehal Ahmed tạkianḱ suhi akat́ mit́ dhạrwaḱ talate noa khobor kin baḍae ocokeda.

Noa re me̠n akana, ko̠ro̠na poristhiti khạtir 2021 serma reaḱ JSC biḍạu baṅ hatao reaḱ goṭa hoe akana. Niạ̣ hạl halot okte nij nij sikhnạt thãonako rege bo̠cho̠r mucạt reaḱ bidạu ar assignment hotete pạthuạ gidrạko mullayon kateḱ cetan kelas se are aḱ kelas reko rakaṕ ocoḱa. Noa karonaḱte darakan 6 kho̠n 13 November bhitrite JSC pạthuạ gidrạkoaḱ form purun lạgit́ batlaoe e̠m akada Anto-sikhnạt board.

Tumạl- Bd-pratidin




Bo̠cho̠r Reaḱ Pạhilrege Nãwã Puthiko Ńama Pạthuạ Ko

Sikhnạt Montri Dipu Moni do̠e baḍae ocokeda, Darakan serma se̠ bo̠cho̠r reaḱ pạhilrege pạṭhuạ gidrạ ko do̠ okte nạpitre nãwã puthiko ńama. Calaoen bo̠cho̠r lekage nia dhao hõ oloḱ paṛhaoḱ kan mimit́ pạṭhuạ gidrạko nãwã puthi ko emakoa seko ńama.

Ko̠ro̠na mãhãmạri okte talate hõ noa kurumuṭu do̠le calao idiet́ kana. Enre hõ As me̠naḱa, jao serma leka niạ dhao hõ pạṭhuạ gidrako talare puthi em hạtiń kạmi hora ko do̠ napaete hoe purạuḱa.

Tumạl:Bss news