Re̠l Gạḍitey Ten Goćena Kol Citto Mardi

Chapainawabgońjre Dhaka te mohnḍa akan Bonolota Express re̠l gạḍite Citto Mardi (33) ńutuman mit́ṭen kol hoṛe goćena. Sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union Boropukuria-Sonatola ṭoṭhare hola Sombar (16 May) setaḱ noa ghoṭna ghoṭao akana.

Citto Mardi ren oṛaḱ hoṛ metaḱme bạhu Onjoli Murmu  do ạḍi duk-ạndirey paṛaoena. Ente oṛaḱ hoṛtae ackage gujuḱ lekan dosarey paṛaoena. Onjoli Murmu ar Citto ren babar goṭen gidrạ menaḱkina arhõ turui cando leka bhạrti hoṛmo menaea. Nonkan dosare at́ kedea oṛaḱ hoṛtae.

Re̠l gạḍitey ten goćen khobore baḍae ocokeda Chapainawabgońj sṭeson polis phạṛi ren SI Faruq Ahmed. Uni arhõe baḍae ocokeda je, mạ̃ṛi do polis ar porsasonko Jhilim union reaḱ Bilboltha atoren Mamat́tet́ Deben Tudu aḱ tireko soprotkedea. Ar som hioḱge bar baha tala doko hasawadea.

Ạyuṕ ber amdaj 3 baja okte Baḍae ńamena, tahẽn lạgit́ jahan ṭhạ̃i bạnuḱtaea Citto Mardi aḱ. Apat́tet́ Mohadeb Mardi são eṅgatet́ ar kakat́tet́tako tahẽn jaega oṛaḱ bhiṭạko ạkhrińkate Bharot disomko parom calaoakana. Ar Citto Mardi doe tahẽkana Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ hońhartet́takoa ato Bosotpur re. Menkhan pe cando lahare ać mamatako ṭhene hećena jibikạ ńańam mente.

Dhiren Tudu ren oṛaḱ hoṛ Rekha Kormakar doe menket́a, Cekate kạṭić gidrạ ante bạhukuṛi Onjoli Murmu do dine khemaoa? Okoe dekbhalkoa, ar okoe baṅ gharońje ạyurtakoa. Bhạgnạń ren eṅga-apa ma Bharot disomreko tahẽn. Nit ale oṛaḱrege menaḱkoa. Menkhan aleaḱ gharońj rehõ ạḍi obhab. Cekatele calaokoa?

Rekha Kormokar arhõe menkeda, Citto Mardi aḱ gujuḱ khobor ańjomte upạjilạ nirbahi ạpiser (UNO) selet́ aema hoṛge onko são ńapamoḱko hećlena. Upajila prosason ṭhen khonaḱ gel (10) hajar kạuḍi goṛoko emawat́koa. Menkhan enrehõ Citto Mardi ren bạhu bhạrti hoṛmo menaekade nui jemon cikit́sạ lạgit́ kạuḍi sećte goṛo ńam ar reṅgeć oreć bejaega hoṛ sarkar seć khonaḱ oka oṛaḱko ńamet́ noa jemon Onjoli ńam noa hõe dạbiket́a.

Cittio Mardi ren lạṭu mama Deben Tudu baḍae ocokeda, Ramjan cando hõ mit́ dhao re̠l gạḍitey akhamlena ina tayom oṛaḱrege tahẽkana. Menkhan arhõ inạ mit́ jaegarege arhõ nonkan ãoṛa gãoṛẽ ghoṭaoena. Bhạgnạt́tet́ bohoḱre thoṛa muskil tahẽkantaea mente baḍae ocokeda.




19 June Khonaḱ SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana

Daraekan 19 June, 2022 kho̠n e̠ho̠bok̕a ne̠s reak̕ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu ar mucạdok̕a 6 July, 2022. Ona iạte biḍạu reaṅ somoysuci so̠do̠rkeda Anto:Sikha board.  Hola Budhbar Dhaka sikhnạt board ren bidạu ńel jujutić Professor S M Amirul Islam aḱ suhiat́ somoysuci so̠do̠rena.

Jao hiloḱge 10 baja khon biḍạu ehoṕa ar 12 baja do̠ mucạdoḱa.




Ranishankoilre Be̠jaega Ar Oṛaḱ Bạnuḱan Hoṛko Talare Oṛaḱ Em Hạṭiń Uḍhạu Akhṛa

Thakurgaon reaḱ Ranishankail upạjilạ re hola (26 April) Moṅgolbar, Maraṅ Montri hotete reṅgeć nacar hoṛ metaḱme be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan nonkan gharońjren ko lạgit́ jumi ar oṛaḱ em hạṭińako khạtir uḍhau akhṛa hoe purạuena. Maraṅ Montri Sheikh Hasina enhiloḱ video conference hotete goṭa disomre tesar dhap lekate 32 hajar 904 goṭen oṛaḱe uḍhaukeda.

Enhiloḱ Setaḱ 9:30 baja khonaḱge upạjilạ reaḱ Hallroom re UNO Sohel Sultan Zulkar Nine Kobir aḱ ạḱyurte noa akhṛa hoe purạuena. Akhṛare Manotan peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ Chairman Shahriar Azom Munna. Bises peṛa hisạbte selet́e tahẽkana ạdhik jilạ Magistrate Ramkrisno Bormon, Awami League sabha mukhiạ Saidul Haque, Vice Chairman Shefali Begum, Assistant Commissioner Indrajith Saha, Pouro mayor Mostafizur Rahman, ar OC S M Zahid Iqbal. Inạ chaḍa hõ akhṛare aema lekan rajnitik ar samajik ạḱyurko, sạdại hoṛko ar ona saõ khoboriạko hõ selet́ko tahẽkana.

Manotan peṛako são arhõ noa uḍhạu akhṛare mit́ bar kathako roṛkeda, Prokolpo bastobayon ạpiser Samiel Mardy, Pressclub bạisạuakat́ sabha mukhiạ professor Anwarul Islam, Sạbik odokkho Sports Organizer Tajul Islam, Pouro Awami League sabha mukhiạ Jahangir Alom, Upạjilạ Porisod Chairman Abul Kalam, Pressclub convener Kusmat Ali ar sabha mukhiạ Faruq Hossain hõ seṭere tahẽkana. Inạ tayom upạjilạ reaḱ borat́ akat́ leka be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan hoṛko talare oṛaḱ ar jumi reaṅ dạlilko em hạṭińat́koa.




Bharot Disomre Ko̠ro̠na Rog Ḍheroḱ Kana, Baṅgladisomre Arhõ Ḍher Daṛeaḱa: Sasthomontri

Aḍepase Bharot disomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạuḱ kana, nonkan dosare Baṅgladisomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạu daṛeaḱa mente Sastho ar Poribar kollanmontri Zahid Malek do̠e baḍae ocokeda.

Teheń Robibar (24 April) tarasiń ber jokhen Mahakhali Jatiyo Nipsam Auditorial Jatiyo pusti hapta-2022 ńutumte bo̠ndo̠bo̠s akan akhṛare noa kathae lại so̠do̠rket́a.

Ona iạte mit́ bar cehaona kathakoe menkeda. Sanamko sontor akae tahẽn jaruṛkantabona. Je̠mon ko̠ro̠na rog khonaḱ pharakbo tahẽ daṛeaḱ. Enḍekhan nonkage niropon hoṛmoante dhạrti jingibo khemao daṛeaḱa.




Ạdibạsi Hoṛaḱ Oṛaḱko Jeret́keda Lạṭkuṭạ Banḍhej Hoṛko

Naogaon Reaḱ Porsha re nijhum guṛum ńindạ mit́ ạdibạsi hoṛaḱ oṛaḱko jeret́keda lạṭkuṭạ bandhej hoṛko. Un jokhen oṛaḱren hoṛko diḱsạket́ khan jiwi ṭonṭa botorte harephareko ńir oḍoḱena. Oṛaḱre tahẽkan lakh ṭaka reaṅ jinispạti ekal rapaḱ roṅgo cabayena. Calaoen Sokolbar (15 April) noa ghoṭna ghoṭao akana. Upạjilạ reaḱ Tetulia union porisod Murulia ạdibạsi ṭola ren Shree: Monil hopon Modon aḱ oṛaḱre noa ghoṭao akana.

Oṛaḱ mukhiạ Modon baḍae ocokeda, Jao hiloḱ lekage kedoṕ jom tayome jạpit́ maṛaṅkeda. Aćaḱ gharońjre bạhu, bar gidrạ ar mit́ boehatae menaḱkoa. Jotoge galasaṅko jạpit́ akat́ tahẽkana. Ackage nijhum guṛum ńindạ aḍepase hoṛkoaḱ kạumạute ebhengo̠tena. Ado̠e tạṅkhiket́ma seṅgel joloḱkan, khange sanamko oṛaḱ khonaḱko dạṛ oḍokena. Enhiloḱ amdaj mit́ karoṛ bar gel hajar kạuḍi laksan akantea.

Modon do̠e dạbi kana, baṅma Lahateaḱ benebạiri khạtirtege ṭola paṛaren hoṛko  seṅgelko dhurạu akada. Ghoṭna babotre mit́ṭen olaḱ ijhạr re jomaḱ akada. Porsha thanaren ạpisar In Charge Jahural Islam hõe menet́kana, lahateaḱ benebạiri karonaḱte paseć nonkan ghoṭna ghoṭaoena. Enterehõ nitoṅ hõ ghoṭna tojbij calao idiḱkana.




Bagmarare Ạdibạsi Pạṭhuạ Kuṛiko Talare Ḍuluṅ Gạḍi Em Hạṭińena

Rajshahi reaḱ Bagmarare soman otre basoḱkan mõṛẽ goṭen ạdibạsi pạṭhuạ kuṛiko talare hola Sombar (11 April) ḍuluṅ gạḍiko em hạṭińat́koa. Maraṅ montriwaḱ prokolpo tabere 2021-2022 kạuḍi serma lekate dosar dhapte noa ḍuluṅ gạḍi em hạṭińena.

Ona lạgit́te tarasiń okte upạjilạ samaṅre sapṛaoakan akhṛare Mn.Peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Faruq Sufian. Ar uni do̠ akhṛare mimit́ gidrạko ḍuluṅ gạdi em calat́koa. Akhṛare selet́ko ́tahẽkana ạdibạsi jạti-gosṭhi unnoyon Foundation ren sạdại sompadok Somores Kumar selet́ eṭaḱ daptarren kạmiạko.

Upạjilạ reaḱ Chanderara Uccho Biddaloy, Chaipara Uccho Biddaloy, Chanpara Adorso Balika Uccho Biddaloy, Taherpur River View Uccho Biddaloy ar Hat-Gangopara Uccho Biddaloy ren madhomik porjairen pạṭhuạ kuṛiko ḍuluṅ gạḍiko ńamket́a. Eṭaḱ eṭaḱ jạti-gosṭhiko leka je̠mon ạdibạsi pạṭhụko hõ oloḱ paṛhao sećteko laha calaḱma nonkan mon subạtege ḍuluṅ gạḍiko emawat́koa.




Santal Casa Gujuḱ Lạgit́ Uskur Emoḱićaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari thana Nimghuṭu atoren Santal casakin gujuḱ lạgit́ uskur emoḱićaḱ sạjại lạgit́ santal ạdibạsiko manwa tonolkeda.

Hola So̠ko̠lbar (8 April) jatiyo press club samaṅre Utarbongo Adibasi Forum ar Adibasi Santal Fellowship somiti aḱ bo̠ndo̠boste noa manwa tonol hoyena. Un jo̠khen santalko unkin casawaḱ gharońj lạgit́ 50 lakh kạuḍi kate ar ona sãote sanam santal casako nirạite tahẽn babotre sarkar ṭhen nẽhorko dohokeda.

Manwa tonol re Utarbongo Adibasi Forum ren sạdại sompadok Adv. Provat Tudu baḍae ocokeda, Rajshahi, Godagari upạjilạ reaḱ Nimghuṭu atore santal casakin guren Avinath Mardi ar Robi Mardi 25 kaṭha jumire bo̠ro̠ sijinrekin cas-abatet́ tahẽkana.  Rohoe abad akat́ khetre dak hatao lạgit́ ḍip caḱlaoić ṭhen jao hiloḱge ạnạcur baṛaekan tahẽkanakin. Menkhan 10-12 din paro̠m calaḱkana enrehõ daḱ ohogey emakin kana. Enḍekhan cet́ karonaḱte daḱ bạkin ńameda, Sakhawat ṭhen baḍaejoṅkin khojkeda. Un jo̠khen ạḍi bạṛiće ruhet́ket́kina are metat́kina, bạń emawabena daḱ. Okaṭaḱ bisben kiriń akat́, ma abenge jo̠m maṛaṅkaḱben. Ar sạrige baṅkin sahaolet́te biskin jomket́a.

Asami Sakhawat do̠ khemota hoṛkoaḱ tabere menaea mente Porvat Tudu menkeda, noa ghoṭna khạtri dukoḱkan gharońjren hoṛko mamlako menet́ khan, Polisko ạḍitet́ko ḍhilisiliyet́kana. Inạkate aema songoṭhonkoaḱ miljulte Godagari thana polis calaoen 3 April asamiko giripter akadea. Enrehõ bo̠to̠r menaḱa ho̠ḱ bicạrko ńama se baṅa? Onate kho̠jo̠go̠ḱ kanale asami je̠mon sạjạiye ńam. Manwa tonolre eṭaḱ sawaliạko menkeda, nukinaḱ gujuḱ babot tojbij lạgit́te committee bandhao akana. Menkhan ạdibạsi hoṛko modre mit́ gọten hõ baṅko do̠ho akat́koa. Nonkate santalko ạḍitet́ko ḍhilạu seko nisṛạu ocoḱ kana.

Fellowship ren sabha mukhiạ Jotin Marandi aḱ ạḱyurte manwa  tonol Hoe purạuen




The Santals Times reak Sopolha Sabha

Hola Sạnicar (02 April) Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re The Santals Times  reaḱ mit́ sopolha sabha do̠ hoe purạuena. Sopolha sabha reaḱ aso̠l jo̠stet́ do̠, cet́ lekate noa Santals Times reaḱ lahanti hoekoḱa. Ar santal pạrsi rạkhi jogao jotonre Santals Times lahanti jạruṛ menaḱa. Noakan bisoiko cetanre gapalmarao hoeyena. Noa sopolha sabha kho̠n seṭer akan manotan onoliạ ar mit́bar gãota mukhiạ ko selet́ ko tãhẽkana. Sopolha sabha re selet́akan manaotankodo santali pạrsite ari-cạli ar lakcar jiạṛ dohoe lạgit́ niạ santals times online te chapa sodo̠ro̠ḱ kho̠bo̠r sakam do̠ niạ okte reaḱ dạbi kana menteko lại so̠do̠rkeda.  Ena chaḍa hõ niạ chapa so̠do̠r khobo̠r sakamre jaoge santalite o̠l be̠l kol lạgit́ nehore do̠ho̠ akada santal maraṅ o̠noliạ Mn. Mithusilak Murmu. Unie menkeda abo nit aboren tayom daram piṛhikoren ko lạgit́ mit́ mońj ṭhại babon tear daṛelekhan darakan din re aboren gidrạko do̠ okare akoaḱ o̠lbe̠lko so̠do̠r takoa apnar pạrsite; onate niạ Santals times re jaoge jotoko apnar baḍae se a̠gil hapṛam ko ṭhen kho̠n ańjo̠m ạgoakat́ gam-kudum, ono̠ṛhẽ, nagam ko niạ hotete bon rạkhi jogao kaḱma.

Mn Murmu aḱ niạ katha do jarwa akan sanam ko ko hẽtaoada. Darakan din re nia Santals times re jaoge o̠lbe̠l kol lagit́ santalko menaḱko t̠hae re o̠no̠liạ sãota bandhao rakaṕ reaḱ goṭa nonḍe khon goṭayena. Niạ Santals times online chapa so̠do̠r kho̠bo̠r ko do goṭa dhạrti ren santal ko são eṭaḱ jạt ko okoe ko santali pạrsi ko baḍae joṅ hoṛko.

 Santals Times ar NAGR ren Mukhiạ Stephen Soren niạ online chapa so̠do̠r re sanam ko ṭhen khon jaoge santal somaj reaṅ lahanti, o̠noṛ katha ko ar guṭ katha, santal koaḱ jahan so̠mbat ge dhạrti reaḱ jahan ṭhại kho̠n nonḍebon kol daṛeaḱa. Niạre chapaso̠do̠r kate aboren sanam boeha miserako ńel arko paṛhaote ko baḍae ńama. Nonkate tayom daram piṛhiren ko ṭhen aboaḱ pạrsi bo jiạṛ dohoe tabona.  Niạ chaḍa ho jarwaakan ko sanam mit́ monte jomokate nia ̣ jiạṛ dohoe lạgit́ kami ko got́keda. Sopolha sabhare selet́ko tahẽkana  Rev. Soban Kisku, Mn. Robindronath Hembrom, Mn. Hingu Murmu, Mn. Markus Murmu, Prodip Hembrom, Emmanuel Mardi, Promila Hasda, Sontosh Tudu, Nirola Murmu, Sujonti Murmu, Subhas Baskey são arho onolia ko .




Tesar Santal o̠no̠liạ He̠lme̠l hoyena

Paromen pạhil epril 2022 Dinạjpur jilạ reak̕ bẹlḍaṅga ato CDSP ophisre Baṅgladesh re̠n santal o̠no̠liạko niạte̠ tesar Santal O̠no̠liạ he̠lme̠l hoyena . Baṅgladesh re santalko talare niropon ho̠ṛmo̠, shikhạuna ar ạricạli niạte̠ kạmikan banadhao KUKMU ḌIṆḌẠ hotete noa he̠lme̠l do̠ ho̠ho̠ hoylena . He̠lme̠lre̠ se̠le̠t̕akan ho̠ṛko talare kukkmu banadhao do̠ akoak̕ uddesso, kạmikạsni ar mo̠nsubạko so̠do̠rkeda . Nakha – ilạka re̠n santal o̠no̠liạko cinhạu, ce̠t̕ le̠kate̠ so̠no̠do̠r (publication) cạlu do̠ho̠y hoyok̕a, be̠-po̠rho̠ko cinhạu ar ṭehaḍ daram, somaj saote sạgại benao rakap̕, Santal gun-man ho̠ṛkoak̕ katha jạhir – noṅkan emanteak̕ beparteko galmaraokeda . Aema nakha kho̠n Santal o̠no̠liạ, projukti banaḍaeic̕, kho̠ndro̠niạ(reseachers) , niropon ho̠ṛmo̠ raranic̕, uthnạu kạmiạ, ạn kạmiạ, mahasoe ar pạṭhuạko são Moṛẽ̠ gel kho̠n ḍher rạsiạko noa he̠lme̠lre̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana .

He̠lme̠l gapalmarao o̠kte̠ mukhiạ lekatei tahẽ̠kana KUKMU banadhaore̠n mukhiạ Manotan Somres Ṭuḍu. Pe̠ṛa lekateko tahẽ̠kana KUKMU re̠n batlaoic̕ Ḍr. Hilarius Hembrom, KUKMU re̠n dosar batlaoic̕ Mạn. Sebasṭian Hembrom saheb, iskul didimuni Mạn. Meri kliṭeṇḍa . Arhõ̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana kukmu re̠n kạmiạr rạsiạ Benjamin soren , Maikẹl baske, Raju hembrom. Galmarao re̠ se̠le̠t̕ katet̕ baktan e̠m hotete he̠lme̠lko sohanleda, brak re̠n uthnạu kạmiạ Bindhan baske, Owarlḍ bhison re̠n Albinus soren, projukti banaḍaeic̕ So̠mo̠r M soren, Raimo̠ṇḍ hasda, Jonas soren, Liṭon soren , Gabriel Kisku, Probhati Mạrḍi, Maikel soren , Naresh Maranḍi, Som Kisku, Komol Ṭuḍu, Filimon Hembrom , Prodip Hasda, Shakil Ṭuḍu, Sohel Mạrḍi , Sonali Murmu, Parul Hasda , Mikhael ṭuḍu arhõ̠ emanko. He̠lme̠l akhṛa cacalaoic̕ lekatei tahẽ̠kana, KUKMU banadhao re̠n jog mạńjhi Mukul kisku .




Diso̠m re Hoṛ lekha (Bhoṭar talika) hoy aro̠e lagit́ hukum jari akana

Arhõ Bhoṭ reaḱ tạlikạ ńel aro̠ḱ kana-2022 serma re Goṭa diso̠mre darakan 20/05/2022 kho̠n darae kan pe̠ hapta dhạbić, Oṛaḱ oṛaḱ sen kateć bhoṭ tạlikạ ńel aro̠ḱa mente baḍae akana. Nawate bhoṭar hoyoḱ lạgit́ cet́ cet́ko jạruṛ kana:-

* Ko̠m se̠ ko̠m janam serma 2007 hoyoḱ lagaoḱa.

* Online re janam ol caṛhaoakat́ photocopy.

* Baba/gogowaḱ ID (NID) photocopy.

* Jãwãe/Bạhuwaḱ ID photocopy.

* Sikhnạt jingi reaḱ certificate.

* Hoṛmo Reaḱ Mayam group bidạuakat́ certificate.

*Thamgạḍi akan oṛaḱ reaḱ mạsul rạsid (Holding tax receipt) reaḱ photocopy.

Disạ doṛhawaḱ bisoi ko: Okoekoaḱ janam certificate online re bạnuḱtako, onkokoaḱ ạḍi usạra online re janam ol caṛhao hoyoḱa. Ar tinạḱ hoṛaḱ do̠ online re ol caṛhao akan menkhan certificate são milạu bạnuḱ metaḱme bhul menaḱ, tuṛighuṛige jut ar ṭhik ṭhak lạgit́ nehõr tahẽyena.