Santal Casa Gujuḱ Lạgit́ Uskur Emoḱićaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari thana Nimghuṭu atoren Santal casakin gujuḱ lạgit́ uskur emoḱićaḱ sạjại lạgit́ santal ạdibạsiko manwa tonolkeda.

Hola So̠ko̠lbar (8 April) jatiyo press club samaṅre Utarbongo Adibasi Forum ar Adibasi Santal Fellowship somiti aḱ bo̠ndo̠boste noa manwa tonol hoyena. Un jo̠khen santalko unkin casawaḱ gharońj lạgit́ 50 lakh kạuḍi kate ar ona sãote sanam santal casako nirạite tahẽn babotre sarkar ṭhen nẽhorko dohokeda.

Manwa tonol re Utarbongo Adibasi Forum ren sạdại sompadok Adv. Provat Tudu baḍae ocokeda, Rajshahi, Godagari upạjilạ reaḱ Nimghuṭu atore santal casakin guren Avinath Mardi ar Robi Mardi 25 kaṭha jumire bo̠ro̠ sijinrekin cas-abatet́ tahẽkana.  Rohoe abad akat́ khetre dak hatao lạgit́ ḍip caḱlaoić ṭhen jao hiloḱge ạnạcur baṛaekan tahẽkanakin. Menkhan 10-12 din paro̠m calaḱkana enrehõ daḱ ohogey emakin kana. Enḍekhan cet́ karonaḱte daḱ bạkin ńameda, Sakhawat ṭhen baḍaejoṅkin khojkeda. Un jo̠khen ạḍi bạṛiće ruhet́ket́kina are metat́kina, bạń emawabena daḱ. Okaṭaḱ bisben kiriń akat́, ma abenge jo̠m maṛaṅkaḱben. Ar sạrige baṅkin sahaolet́te biskin jomket́a.

Asami Sakhawat do̠ khemota hoṛkoaḱ tabere menaea mente Porvat Tudu menkeda, noa ghoṭna khạtri dukoḱkan gharońjren hoṛko mamlako menet́ khan, Polisko ạḍitet́ko ḍhilisiliyet́kana. Inạkate aema songoṭhonkoaḱ miljulte Godagari thana polis calaoen 3 April asamiko giripter akadea. Enrehõ bo̠to̠r menaḱa ho̠ḱ bicạrko ńama se baṅa? Onate kho̠jo̠go̠ḱ kanale asami je̠mon sạjạiye ńam. Manwa tonolre eṭaḱ sawaliạko menkeda, nukinaḱ gujuḱ babot tojbij lạgit́te committee bandhao akana. Menkhan ạdibạsi hoṛko modre mit́ gọten hõ baṅko do̠ho akat́koa. Nonkate santalko ạḍitet́ko ḍhilạu seko nisṛạu ocoḱ kana.

Fellowship ren sabha mukhiạ Jotin Marandi aḱ ạḱyurte manwa  tonol Hoe purạuen




The Santals Times reak Sopolha Sabha

Hola Sạnicar (02 April) Chapainawabganj jilạ reaḱ Amnura re The Santals Times  reaḱ mit́ sopolha sabha do̠ hoe purạuena. Sopolha sabha reaḱ aso̠l jo̠stet́ do̠, cet́ lekate noa Santals Times reaḱ lahanti hoekoḱa. Ar santal pạrsi rạkhi jogao jotonre Santals Times lahanti jạruṛ menaḱa. Noakan bisoiko cetanre gapalmarao hoeyena. Noa sopolha sabha kho̠n seṭer akan manotan onoliạ ar mit́bar gãota mukhiạ ko selet́ ko tãhẽkana. Sopolha sabha re selet́akan manaotankodo santali pạrsite ari-cạli ar lakcar jiạṛ dohoe lạgit́ niạ santals times online te chapa sodo̠ro̠ḱ kho̠bo̠r sakam do̠ niạ okte reaḱ dạbi kana menteko lại so̠do̠rkeda.  Ena chaḍa hõ niạ chapa so̠do̠r khobo̠r sakamre jaoge santalite o̠l be̠l kol lạgit́ nehore do̠ho̠ akada santal maraṅ o̠noliạ Mn. Mithusilak Murmu. Unie menkeda abo nit aboren tayom daram piṛhikoren ko lạgit́ mit́ mońj ṭhại babon tear daṛelekhan darakan din re aboren gidrạko do̠ okare akoaḱ o̠lbe̠lko so̠do̠r takoa apnar pạrsite; onate niạ Santals times re jaoge jotoko apnar baḍae se a̠gil hapṛam ko ṭhen kho̠n ańjo̠m ạgoakat́ gam-kudum, ono̠ṛhẽ, nagam ko niạ hotete bon rạkhi jogao kaḱma.

Mn Murmu aḱ niạ katha do jarwa akan sanam ko ko hẽtaoada. Darakan din re nia Santals times re jaoge o̠lbe̠l kol lagit́ santalko menaḱko t̠hae re o̠no̠liạ sãota bandhao rakaṕ reaḱ goṭa nonḍe khon goṭayena. Niạ Santals times online chapa so̠do̠r kho̠bo̠r ko do goṭa dhạrti ren santal ko são eṭaḱ jạt ko okoe ko santali pạrsi ko baḍae joṅ hoṛko.

 Santals Times ar NAGR ren Mukhiạ Stephen Soren niạ online chapa so̠do̠r re sanam ko ṭhen khon jaoge santal somaj reaṅ lahanti, o̠noṛ katha ko ar guṭ katha, santal koaḱ jahan so̠mbat ge dhạrti reaḱ jahan ṭhại kho̠n nonḍebon kol daṛeaḱa. Niạre chapaso̠do̠r kate aboren sanam boeha miserako ńel arko paṛhaote ko baḍae ńama. Nonkate tayom daram piṛhiren ko ṭhen aboaḱ pạrsi bo jiạṛ dohoe tabona.  Niạ chaḍa ho jarwaakan ko sanam mit́ monte jomokate nia ̣ jiạṛ dohoe lạgit́ kami ko got́keda. Sopolha sabhare selet́ko tahẽkana  Rev. Soban Kisku, Mn. Robindronath Hembrom, Mn. Hingu Murmu, Mn. Markus Murmu, Prodip Hembrom, Emmanuel Mardi, Promila Hasda, Sontosh Tudu, Nirola Murmu, Sujonti Murmu, Subhas Baskey são arho onolia ko .




Tesar Santal o̠no̠liạ He̠lme̠l hoyena

Paromen pạhil epril 2022 Dinạjpur jilạ reak̕ bẹlḍaṅga ato CDSP ophisre Baṅgladesh re̠n santal o̠no̠liạko niạte̠ tesar Santal O̠no̠liạ he̠lme̠l hoyena . Baṅgladesh re santalko talare niropon ho̠ṛmo̠, shikhạuna ar ạricạli niạte̠ kạmikan banadhao KUKMU ḌIṆḌẠ hotete noa he̠lme̠l do̠ ho̠ho̠ hoylena . He̠lme̠lre̠ se̠le̠t̕akan ho̠ṛko talare kukkmu banadhao do̠ akoak̕ uddesso, kạmikạsni ar mo̠nsubạko so̠do̠rkeda . Nakha – ilạka re̠n santal o̠no̠liạko cinhạu, ce̠t̕ le̠kate̠ so̠no̠do̠r (publication) cạlu do̠ho̠y hoyok̕a, be̠-po̠rho̠ko cinhạu ar ṭehaḍ daram, somaj saote sạgại benao rakap̕, Santal gun-man ho̠ṛkoak̕ katha jạhir – noṅkan emanteak̕ beparteko galmaraokeda . Aema nakha kho̠n Santal o̠no̠liạ, projukti banaḍaeic̕, kho̠ndro̠niạ(reseachers) , niropon ho̠ṛmo̠ raranic̕, uthnạu kạmiạ, ạn kạmiạ, mahasoe ar pạṭhuạko são Moṛẽ̠ gel kho̠n ḍher rạsiạko noa he̠lme̠lre̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana .

He̠lme̠l gapalmarao o̠kte̠ mukhiạ lekatei tahẽ̠kana KUKMU banadhaore̠n mukhiạ Manotan Somres Ṭuḍu. Pe̠ṛa lekateko tahẽ̠kana KUKMU re̠n batlaoic̕ Ḍr. Hilarius Hembrom, KUKMU re̠n dosar batlaoic̕ Mạn. Sebasṭian Hembrom saheb, iskul didimuni Mạn. Meri kliṭeṇḍa . Arhõ̠ so̠ho̠r se̠ṭe̠rko tahẽ̠kana kukmu re̠n kạmiạr rạsiạ Benjamin soren , Maikẹl baske, Raju hembrom. Galmarao re̠ se̠le̠t̕ katet̕ baktan e̠m hotete he̠lme̠lko sohanleda, brak re̠n uthnạu kạmiạ Bindhan baske, Owarlḍ bhison re̠n Albinus soren, projukti banaḍaeic̕ So̠mo̠r M soren, Raimo̠ṇḍ hasda, Jonas soren, Liṭon soren , Gabriel Kisku, Probhati Mạrḍi, Maikel soren , Naresh Maranḍi, Som Kisku, Komol Ṭuḍu, Filimon Hembrom , Prodip Hasda, Shakil Ṭuḍu, Sohel Mạrḍi , Sonali Murmu, Parul Hasda , Mikhael ṭuḍu arhõ̠ emanko. He̠lme̠l akhṛa cacalaoic̕ lekatei tahẽ̠kana, KUKMU banadhao re̠n jog mạńjhi Mukul kisku .




Diso̠m re Hoṛ lekha (Bhoṭar talika) hoy aro̠e lagit́ hukum jari akana

Arhõ Bhoṭ reaḱ tạlikạ ńel aro̠ḱ kana-2022 serma re Goṭa diso̠mre darakan 20/05/2022 kho̠n darae kan pe̠ hapta dhạbić, Oṛaḱ oṛaḱ sen kateć bhoṭ tạlikạ ńel aro̠ḱa mente baḍae akana. Nawate bhoṭar hoyoḱ lạgit́ cet́ cet́ko jạruṛ kana:-

* Ko̠m se̠ ko̠m janam serma 2007 hoyoḱ lagaoḱa.

* Online re janam ol caṛhaoakat́ photocopy.

* Baba/gogowaḱ ID (NID) photocopy.

* Jãwãe/Bạhuwaḱ ID photocopy.

* Sikhnạt jingi reaḱ certificate.

* Hoṛmo Reaḱ Mayam group bidạuakat́ certificate.

*Thamgạḍi akan oṛaḱ reaḱ mạsul rạsid (Holding tax receipt) reaḱ photocopy.

Disạ doṛhawaḱ bisoi ko: Okoekoaḱ janam certificate online re bạnuḱtako, onkokoaḱ ạḍi usạra online re janam ol caṛhao hoyoḱa. Ar tinạḱ hoṛaḱ do̠ online re ol caṛhao akan menkhan certificate são milạu bạnuḱ metaḱme bhul menaḱ, tuṛighuṛige jut ar ṭhik ṭhak lạgit́ nehõr tahẽyena.




Border Jhićena Ḍahar Ho̠rte Bharo̠t́ Diso̠m Calaḱ Lạgit́

Budhbar (30 March) kho̠n ehoṕena ḍahar horrte Bharo̠t calaḱ-hijuḱ reaḱ mit́ṭen ạt. Ente Bharo̠t reaṅ VISA ardas centre baḍae ocokeda, VISA te tinạḱ hoṛ uḍạḱ gạḍiteko senoḱkan tahẽkan, nit VISA convert kateć ḍahar hortege aḍepase bharot diso̠mko se̠n daṛeaḱa. Nit́ khonaḱ nawa bhãṭte metaḱme ḍahar horrte cala culạ bakhra VISA bon hatao daṛeaḱa. Enḍekhan  Benapole ar Akhaura (stholpoth) ho̠rte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.

Baṅgladiso̠mren tinạḱ hoṛ udạuḱ gạḍite calaḱ kakhante VISA bạsut-mạnjut́ akantako, enkate Onko niṭ akan fee tege ona VISA bo̠no̠do̠lte ḍahar horteko calao daṛeaḱa. Ar inạkate udạuḱ gạḍi são ḍahar horte hõbon se̠n-he̠ć daṛeaḱa.

 




Gapa Tesar Serma Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022

Gapa so̠kolbar 1 april 2022 Dinạjpur re hoyoḱ kana Santal O̠no̠liạ He̠lme̠l-2022. Niạ dhao tesar serma niạ he̠lmel reaḱ bondobosto hoyoḱkana. Bohoḱ katha ko do̠ho̠ akada `De̠labo̠n o̠lo̠ḱ laṛcaṛte pạrsi ar ạkilbon kisạ̃ṛ ma.’ Tesar Serma Helmel Sabha do̠ Dinạjpur jilạ reaḱ Birạmpur upojilạ Belḍaṅga cdsp hall room re hoyoḱ lạgido̠ḱ kana. Niạ he̠lme̠l do̠ so̠ko̠lbar (01 April 2022) setaḱ bela goṭa din bho̠r hoyoḱa. Santal O̠no̠lia He̠lme̠l sahba ko sasapṛao akada KUKMU-Niropon hoṛmo, shikhạuna ar ạricạli niạte kạmikan mit́ṭen santal bandhao gãota. Santal sãota re santal ho̠ṛko talare bises kaite haraḱkan piṛhi ko ol ar ropoṛ sećte aboaḱ santal ạricạli-lakcar ar pạrsi jiạr do̠ho̠e ge niạ He̠lme̠l reaṅ jo̠stet́ do. Niạ Helmel re  goṭa Baṅladiso̠mren santal sãota susạriạ, paṭhuạ kuṛi-koṛa ar KUKMU ren ạyurko selet́ko tahena.




Ho̠ro̠re Daḱ Bale Ńama Lạikedako Onḍenko Casa

Ho̠ṛo̠ khetre daḱ bale ńama lại so̠do̠rkedako onḍenko casa. Santal casa noa karonaḱtegekin go̠ćena mente tojbij se̠ todonto committee ko baḍae ocoketkoa. Calaoen (27 March) nukinaḱ goćen reaṅ aso̠l jo̠stet́ cet́ kana, baḍaejoṅ lạgit́te tojbij Committee ko bandhaoena. Ar noa committee bandhao do̠ Krisi Montronaloi ren jonoṛ secretary (socib) Md. Jubaur Hosen Bablu aḱ ạḱyurtege hoe akana.

Hola Moṅgolbar (29 March) tojbij lạgit́ ona atote Committee ko senlena. Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom do̠ un jokhen onkoe baḍae ocoket́koa je, Sakhawat daḱ bae emoḱkante oṛaḱ hoṛtiń bise jo̠mkeda. Ente gujuḱ lahare nonakae baḍae ocokedeńa.

Onka leka onḍenko casako lại so̠do̠rkkeda, Onkage hoṛ ńelte daḱe emakoa mente. Reṅgeć-ore̠ć hoṛko jao ghuṛige tayom baṛakakoa. Ar enkathae ghus ṭaka hataoate sạṅgiń reaḱ khetko laharey daḱ maṛaṅaḱa.

Avinath Mardi ren oṛaḱ hoṛ Rojina Hembrom ar Robi Mardi ren boeha Sushil Mardi bạdi kate dịp caḱlaoić birud thanarekin mamla akada. Cedaḱje Sakhawat do̠ unkin babar goṭen casa gujuḱ lekan bạṛić dosarey ḍoṅkao se ṭhelao akat́kina. Ar onka leka ghoṭna babotre nit hõ todonto se tojbij caḱlao idiḱkana.




Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete Ṭikiṭ Ńam Reaḱ Nãwã Niạm 

Baṅgladiso̠mre laha khonge  Rel gạḍi re dejo̠ḱ lạgit́ Online hotete ṭikiṭ ạkhrińoḱ kana. Diso̠m hoṛko ạḍi algate railway se̠ re̠l gạḍi reaḱ website khon ṭikiṭko tumạljoṅ daṛeaḱa. Ente 26 March khonge nawa niạmte ṭikiṭ ạkhriń ehoṕena. E- Ṭikiṭ system re nawa bhańjte ṭikiṭ kiriń lạgit́ railway website re mit́ dhao ńutum ol caṛhao (registration) lekhange hoyoḱa honaṅ.

Registration reaḱ Niạm-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Bo̠lo̠ tayom website ( Regstration) tab re click hoyoḱa. Nonkate mit́ṭen page hijuḱa. Noa page re nijaḱ (Personal Information) joṛha menaḱ oṛaḱko purun hoyoḱa. Inạkate mobile no̠mbo̠r re mit́ṭen OTP hijuḱa. Enḍekhan inạ purunkate (Verify) bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Jo̠to̠waḱ niphuṭte hoe purạulen khange registration so̠pho̠l (Succesful) hoyoḱa ar Bangladesh railway ńutumte nawa page hijuḱa. Ar enḍekhan nonḍege User Auto Log in noḱa.

Ṭikiṭ kiriń reaḱ bhańjtet́-

  • Pạhilre baṅgladiso̠m railway website (www.eticket.railway.gov.bd)  re bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.
  • Auto jhić (Log In) baṅ hoelen khan panel re E-mail address ar Password purun maṛaṅkate Log In bo̠tamre click lagaoḱa.
  • Log In tayom okaṭaḱ page hijuḱ onare daṛan (journey) reaḱ tạriḱ, pạhil sṭeson, mucạt́ metaḱme oka sṭeson rem pheḍo̠ḱ, purukkate Find Ticket bo̠tamre click hoyoḱa. Tayomaḱ page re te̠l gạḍi reaḱ ńutum, duṛuṕaḱ jaega menaḱa se baṅa, ar gạḍi tin jokhen calaoḱa ona do̠e uduga.
  • Ado̠ onka leka view seats (duṛuṕaḱ ńeljoṅme) bo̠tamre click kate kusi-sanaleka duṛuṕaḱ seat bachaojoṅ (Select) kate Continue Purchase click hoyoḱa.
  • VISA card, MASTER card se̠ Bkash payment tayom E-Ticket Auto Download hoyoḱa. Ona são saõte jạtri aḱ E-mail re ṭikiṭ reaḱ copy calaḱa.
  • E-mail inbox khonaḱ ṭikiṭ print kate photo ID selet́ Ticket Print Information te jonoṛao akan source sṭeson khonaḱge jatra metaḱme calaḱ lahare chapao akan ṭikiṭ tumạl hoyoḱa.



Santal Casa Goćenkin Reaḱ Bicạr Lạgit́ Manwa Tonol

Santal casa Avinath Mardi ar Robi Mardi goćenkin são jopoṛao menae ḍip caḱlaoić Sakhawat Hossen giripter ar bicạr lạgit́ Rajshahi re manwa tonol hoe purạu akana. Ona sãote Godagari thanaren OC Kamrul Islam birud katha rakaṕakante ạḍi usạra dạyik khon ocoge reaḱ dạbi emakana.

Jatiyo adivasi porisod Rajshahi jilạ sabha mukhiạ Bimol Chondro Rajoar aḱ ạḱyurte So̠mbar (28 March) adivasi porisod Rajshahi jilạ bibhạg reaḱ bo̠ndo̠boste Sahebbajar Zeropoint re noa manwa tonol re adivasi mukhiạko são aema lekan hudạren hoṛko selet́lena. Manwa tonol khonaḱ dạyikre gạphlạt-hela hili karonaḱte OC ocoge reaḱ dạbi akana.

Jatiyo adivasi porisod ren sabha mukhiạ Robindronath Soren do̠e menkeda, goćenkin reaḱ bicạrle khojkana. Ḍip caḱlaoić (Driver) são okoeko jopoṛao menaḱko ạn lekate onkoaḱ bicar hoyoḱma. Ar OC Kamrul Islam hõ mamla hatao ạḍitet́e ḍhilisili akada, uniaḱ hõ sạjạile khojkana.

Onkaleka jatiyo porisod bharapon sạdại sompadok, jatiyo adivasi porisod Bimol Chondro Rajoar ar Rajshahi mohila porisod ren sabha mukhiạ Kolpona Ray noko hõko lại so̠do̠rket́a, je̠ nukin boehawaḱ gujuḱ reaḱ bicạrko khojkeda. Ar Godagari ren OC nui do̠ adivasi hoṛko birudren kanae. Ente nukin babot bạṛić bạṛić kathae menakada. Baṅma taṛi-hạnḍi ńukatećge nonkakin goćena. Maraṅ dạyiḱan hoṛ cekate noa gạr dinre nonkanaḱe men daṛekea? Cekate reṅgeć-ore̠ć hoṛko nonkae nisṛauet́koa? Nonkan OC o̠ho̠ge jạruṛa. Onate aćaḱ dạyiḱ khone ocog ocoḱma.

Manwa tonolre arhõ kathako roṛkeda, Jatiyo adivasi porisod ren bharapon sạdại sompadok Gonesh Mardi, Daptar sompadok Suvash Chondro Hembrom, Rajshahi mohanogor adivasi porisod ren sạdại sompadok Alindorai Bisas, Godagari upạjilạ ren sabha mukhiạ Robindronath Hembrom, Nator jilạ ren Saṅgothonik sompadok Raghunath Ekka selet́ arhõ samajik ar rajnitik ạkyurko.




Muskil Dosare Sri Lanka, Mit́ Cup Ca Reaḱ Dam 115 Ṭaka

Itihas reaḱ jo̠to̠ khon maraṅ utạr metaḱme muskil dosare paṛao akana Asia reaḱ Diso̠m Sri Lanka. Ona diso̠mre nit jo̠to̠ lekan jinis-pạti dam ạ̣ḍi ḍherakana. Muskil dosa khonaḱ bańcaoḱa mente hoṛko aḍepase disomteko parom calaḱkana.

Sri Lanka re nebetar mit́ kg caule reaḱ dam 1106 ṭaka, Baṅgladisom reaḱ kạuḍi sećte 330 ṭaka. Cini reaḱ dam hõ nonkage. Ar onka leka 400 gram pekeṭ toa reaḱ dam 3 hajar rupi se̠ ṭaka. Baṅgladiso̠m lekate amdaj 900 ṭaka. Enḍekhan Toa ar Cini dam ḍher akante mit́ cup Ca reaḱ dam 380 ṭaka, Baṅgladiso̠m lekate 115 ṭaka. Arhõ onkage Chapa kago̠j reaḱ ṭonṭate sikhnạt ṭhãonare biḍạu hõ bạtil akana. Enkathae ona diso̠mre 21 March kho̠n bidạu ehoṕ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan ehoṕ bar din lahare bidạu ńeljutić  bidạu bo̠nd reaḱe jạhirakat́a.

Ente kago̠j hõ kiriń lagaoakoa, kạli hõ. Antorjatik kho̠bo̠rre menakana, Sri Lanka sikhnạt daptar biḍạu hatao lạgit́ kago̠j hõ baṅko kulạu anṭao daṛeaḱ kana . Ko̠ro̠na mahamạri khạtir Sri Lanka bạṛić dosarey paṛao akana. Noa khạtir diso̠mren maraṅ montri Mahinda Rajapaksa ko dusiedi kana. Ente aḍepase Baṅgladiso̠m ar Bharot do̠ noa hal-halot ạḍi gạkhuṛ salaḱkin mukạbela akada. Ar note Sri Lanka ko̠ro̠na ehoṕ khonge kạuḍi sećte ạḍi onṭon-obhab dosarey paṛao akana. Menkhan re̠ṅge̠ć-ore̠ć hoṛkoaḱ gharońjre nonkan dosa dukanaḱ kangea. Noa muskil dosa cabae lạgit́ kurumuṭure menaḱkoa.