Ko̠ro̠na Ṭikạ Booster Doge  Emoḱ Eho̠bo̠ḱ Kana 4 June Khonaḱ

Darakan 4 -10 June mit́ hapta goṭa disomre booster hapta mente Sastho Odhidapter do̠e ńum oḍoṅkeda. Cedaḱ je ona hapta do̠ ko̠ro̠na ṭikạ booster doge emoḱ eho̠bo̠ḱ kana. Menkhan Dosar doge hatao po̠n cando tayom noa doge hatao daṛeaḱabo mente Sastho Odhidaptar-e lại lahakeda.

Teheń Moṅgolbar (31 May) Odhidaptar noae baḍae ocokeda.

Calaoen 23 April Sastho Montri baḍae ocoakada, disomre amdaj 13 karoṛ hoṛ ko̠ro̠na ṭikạ ko ńam akat́a. Onate ko̠ro̠na roge jabun akan hoṛkoaḱ soṅkha ạḍitet́ge ko̠m akana. Ar onka leka gujuḱ soṅkha hõ ko̠m akana.

Onate nit́ hõ tinạḱ hoṛ booster dose baṅbo hatao akat́, kurumuṭui mabon niṭ akan oktere noa doge hataojoṅ reaḱ. Ente ṭikạ hataojoṅ lạgit́ mit́ṭen mońj ạtbon ńamet́ kana.




Teheń Diso̠m Reaḱ  Aema Ṭoṭhare Birbão Hoedaḱ Hoe Daṛeaḱa

Teheń  do So̠mbar (30 May 2022). Calao paro̠men  dinko leka diso̠m reaḱ eyae goṭen bibhạgre ado̠m ado̠m jaega ar bar bibhạg reaḱ ado̠m ado̠m jaega se ṭothare birbão hoe-daḱ heć daṛeaḱa. Ona sãote ado̠m ado̠m ṭoṭhare thoṛa ńõḱe daḱ daṛeaḱa. Menkhan teheńaḱ goṭa dinre setoṅ reaḱ lo̠lo̠te̠t́ metaḱme ãć ko̠m ńõḱge tahẽna. Ar ńindạ reaḱ lo̠lo̠te̠t́ do̠ calao paro̠men dinko lekage tahẽ bo̠tejo̠ḱa.

Aṭhwar hiloḱ (29 May) hoe-daḱ bichnạu ạpis (Abohaoa Odhidaptar)-e lại laha akada. Arhõ baḍae oco akana baṅma Rajdhani dhakare hoe-daḱ reaḱ jo̠rtet́ dạkhin ar dạkhin purub nakha khonaḱ 10-15 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.     




Bagdah Farm Reaḱ Jumire EPZ  Baṅ Hoyoḱ Babo̠t Santal Maejiukoaḱ Bạisi

Gaibandha, Gobindoganj upạjilạ reaḱ Sahebgonj Bagdah Farm reaṅ ạ̃k khamar re goṭawakan jumire EPZ benao rakaṕ babo̠tre bạtila mente Santal maejuiko mit́ bạisiko hoe ocokeda.

Calaoen Sạnicar (28 May) setaḱ 11 baja jokhen Gobindoganj-Dinajpur ạḍepase ṭoṭha Kaṭamoṛ re noa doko hoe ocokeda. Niạ lahare nonkage Santal maejiuko mit́te teṅgo daram bạisiko hoe ocoakada. Unre Gobindogonj-Dinajpur ḍahar Kaṭamoṛ khonaḱ Bagdah bajar goṭa ṭạnḍi ạnucur baṛakate arhõ Kaṭamoṛ reko jarwaena. Noa do eken Sahebgonj bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee koaḱ baondobostege manao-ganaoena.

Sahebgonj Bagdah Farm bhumi punrudhar songram committee ren mit́ member Omeda Begum noa bạisi ạyurkeda.  Bạisire selet́akan sawaliạ ko, Prisila Murmu, Olivia Hembrom, Sharmin Tudu, Nomita Tudu, Sufol Hembrom, Antoniyata Hembrom, Momota Hembrom ar Rajmoni Hembrom.

Sawaliạko menket́a, Noa jumi khạtirte pe̠a santal hoṛko goć ocoakan mõṛẽ bo̠cho̠r parom calaḱkan rehõ, teheń hạbićte noare jonoṛao akan celege baṅko giripter akana. Bicạra mente nana parkanko ạṅḍuṅ idiet́ kana. Santalko cetanre bes okoć eḱṛe mamla lade menaḱa. Menkhan noa lạgit́te okoeaḱge cet́ge dạyik bạnuḱanaṅ. Menkhan EPZ ńutumte ulṭạute ale laga giḍikale reaḱ kurumuṭu calaḱkana. Aleren pe̠ santal boeha jumi bańcao khạtir jiwi ko alaelet́a. Arhõ aema hoṛge leḍha arko khoṛda akana. Jạruṛlenre arhõ mãyam̃le jo̠ro̠ea. Enrehõ noa jumire EPZ o̠ho̠gele benao rakaṕ ocokea.

Ona iạte sawaliạko onko pe̠ santal hoṛkoaḱ bicạr, khoi-khoti, luṭpaṭ akan babo̠t eyae dhap dạbiko roṛ rakaṕket́a. Ar onka leka noa dạbi purạu lạgit́te Sarkar ṭhen nehõrko do̠ho̠ket́a.




NAGR ren Director aḱ Graduation

21 May 2022 sạnicar Dhaka reaḱ Sa hall room re Asian Access Leadership 2 serma course reaḱ graduation hoypurạuena. Noa Asian Access Leadership course reaḱ bar serma paṛhao pahṭao do̠ ho̠la mucạt́ena. NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Mn. Stephen Soren do̠  2020 serma kho̠n no̠a course paṛhaoe ehoṕleda ar  napaete niạ sermae  paṛhao purạu keda. Sãota lahanti lagit́ niạ ạyuran  paṛhao do̠ manmi jion re ạḍi lạgti gea. Mn. Stephen Soren do̠ Sãota lanti ar reṅgeć-nacar hoṛko napae te akoaḱ jion jiṅge khemao lạgit́ uskur ar cehaona ko̠ lạgit́  Tabitha Foundation ńutuman mit́ hudiń gaõtae (none government organization) e bandhao rakaṕ keda 2008 serma re ar noate Rajshahi,Chapainawabganj jilạren santal,kolhe ar eṭaḱ jaṭ ko talare lahanti kạmye ehoṕkeda. ar noa do̠ ạd̠i thoṛa din ren ona ṭoṭha ren hoṛko lagit́ bhạlạeanaḱ sãota hoy rakaṕena. Menkhan Mn. Stephen Soren do̠ ar ḍher hoṛko tala ar goṭa diso̠m re kạmi hora pasnao idiy lạ̣git́  arhõ mit́ṭen maraṅ sãotae bandhao keda NAGR (National Agency for Green Revolution) ńutuman ar nit onaren ạyurić (director) hisạbte kạmikana. Noa hotete nit Bangladiso̠m re Santal, kolhe, Mahale ar eṭaḱ jạt ko talare ho manwa jion jiṅgi lahanti ar napae jion khemao babot aeama leknaḱe kạmi kana. Noa kạmi ko do̠ diso̠m reak Rajshahi, Chapainawabgnaj, Naogaon, Dinajpur, Thakurgaon, Gaibandha jilạ reaḱ niṭ akan upojilạ kore hoyoḱ kana. Uniaḱ niạ lahanti kạmire aćaḱ niạ Asian Access Leadership gradution maraṅ goro ar porho anaḱ ge hoyoḱa. Mn.  Soren aḱ niạ ạidạri khatir aćren kạmiạ ar gate peṛa ko ạḍi ko rạskạḱ kana.




Re̠l Gạḍitey Ten Goćena Kol Citto Mardi

Chapainawabgońjre Dhaka te mohnḍa akan Bonolota Express re̠l gạḍite Citto Mardi (33) ńutuman mit́ṭen kol hoṛe goćena. Sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union Boropukuria-Sonatola ṭoṭhare hola Sombar (16 May) setaḱ noa ghoṭna ghoṭao akana.

Citto Mardi ren oṛaḱ hoṛ metaḱme bạhu Onjoli Murmu  do ạḍi duk-ạndirey paṛaoena. Ente oṛaḱ hoṛtae ackage gujuḱ lekan dosarey paṛaoena. Onjoli Murmu ar Citto ren babar goṭen gidrạ menaḱkina arhõ turui cando leka bhạrti hoṛmo menaea. Nonkan dosare at́ kedea oṛaḱ hoṛtae.

Re̠l gạḍitey ten goćen khobore baḍae ocokeda Chapainawabgońj sṭeson polis phạṛi ren SI Faruq Ahmed. Uni arhõe baḍae ocokeda je, mạ̃ṛi do polis ar porsasonko Jhilim union reaḱ Bilboltha atoren Mamat́tet́ Deben Tudu aḱ tireko soprotkedea. Ar som hioḱge bar baha tala doko hasawadea.

Ạyuṕ ber amdaj 3 baja okte Baḍae ńamena, tahẽn lạgit́ jahan ṭhạ̃i bạnuḱtaea Citto Mardi aḱ. Apat́tet́ Mohadeb Mardi são eṅgatet́ ar kakat́tet́tako tahẽn jaega oṛaḱ bhiṭạko ạkhrińkate Bharot disomko parom calaoakana. Ar Citto Mardi doe tahẽkana Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ hońhartet́takoa ato Bosotpur re. Menkhan pe cando lahare ać mamatako ṭhene hećena jibikạ ńańam mente.

Dhiren Tudu ren oṛaḱ hoṛ Rekha Kormakar doe menket́a, Cekate kạṭić gidrạ ante bạhukuṛi Onjoli Murmu do dine khemaoa? Okoe dekbhalkoa, ar okoe baṅ gharońje ạyurtakoa. Bhạgnạń ren eṅga-apa ma Bharot disomreko tahẽn. Nit ale oṛaḱrege menaḱkoa. Menkhan aleaḱ gharońj rehõ ạḍi obhab. Cekatele calaokoa?

Rekha Kormokar arhõe menkeda, Citto Mardi aḱ gujuḱ khobor ańjomte upạjilạ nirbahi ạpiser (UNO) selet́ aema hoṛge onko são ńapamoḱko hećlena. Upajila prosason ṭhen khonaḱ gel (10) hajar kạuḍi goṛoko emawat́koa. Menkhan enrehõ Citto Mardi ren bạhu bhạrti hoṛmo menaekade nui jemon cikit́sạ lạgit́ kạuḍi sećte goṛo ńam ar reṅgeć oreć bejaega hoṛ sarkar seć khonaḱ oka oṛaḱko ńamet́ noa jemon Onjoli ńam noa hõe dạbiket́a.

Cittio Mardi ren lạṭu mama Deben Tudu baḍae ocokeda, Ramjan cando hõ mit́ dhao re̠l gạḍitey akhamlena ina tayom oṛaḱrege tahẽkana. Menkhan arhõ inạ mit́ jaegarege arhõ nonkan ãoṛa gãoṛẽ ghoṭaoena. Bhạgnạt́tet́ bohoḱre thoṛa muskil tahẽkantaea mente baḍae ocokeda.




19 June Khonaḱ SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana

Daraekan 19 June, 2022 kho̠n e̠ho̠bok̕a ne̠s reak̕ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu ar mucạdok̕a 6 July, 2022. Ona iạte biḍạu reaṅ somoysuci so̠do̠rkeda Anto:Sikha board.  Hola Budhbar Dhaka sikhnạt board ren bidạu ńel jujutić Professor S M Amirul Islam aḱ suhiat́ somoysuci so̠do̠rena.

Jao hiloḱge 10 baja khon biḍạu ehoṕa ar 12 baja do̠ mucạdoḱa.




Ranishankoilre Be̠jaega Ar Oṛaḱ Bạnuḱan Hoṛko Talare Oṛaḱ Em Hạṭiń Uḍhạu Akhṛa

Thakurgaon reaḱ Ranishankail upạjilạ re hola (26 April) Moṅgolbar, Maraṅ Montri hotete reṅgeć nacar hoṛ metaḱme be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan nonkan gharońjren ko lạgit́ jumi ar oṛaḱ em hạṭińako khạtir uḍhau akhṛa hoe purạuena. Maraṅ Montri Sheikh Hasina enhiloḱ video conference hotete goṭa disomre tesar dhap lekate 32 hajar 904 goṭen oṛaḱe uḍhaukeda.

Enhiloḱ Setaḱ 9:30 baja khonaḱge upạjilạ reaḱ Hallroom re UNO Sohel Sultan Zulkar Nine Kobir aḱ ạḱyurte noa akhṛa hoe purạuena. Akhṛare Manotan peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ Chairman Shahriar Azom Munna. Bises peṛa hisạbte selet́e tahẽkana ạdhik jilạ Magistrate Ramkrisno Bormon, Awami League sabha mukhiạ Saidul Haque, Vice Chairman Shefali Begum, Assistant Commissioner Indrajith Saha, Pouro mayor Mostafizur Rahman, ar OC S M Zahid Iqbal. Inạ chaḍa hõ akhṛare aema lekan rajnitik ar samajik ạḱyurko, sạdại hoṛko ar ona saõ khoboriạko hõ selet́ko tahẽkana.

Manotan peṛako são arhõ noa uḍhạu akhṛare mit́ bar kathako roṛkeda, Prokolpo bastobayon ạpiser Samiel Mardy, Pressclub bạisạuakat́ sabha mukhiạ professor Anwarul Islam, Sạbik odokkho Sports Organizer Tajul Islam, Pouro Awami League sabha mukhiạ Jahangir Alom, Upạjilạ Porisod Chairman Abul Kalam, Pressclub convener Kusmat Ali ar sabha mukhiạ Faruq Hossain hõ seṭere tahẽkana. Inạ tayom upạjilạ reaḱ borat́ akat́ leka be̠jaega ar oṛaḱ bạnuḱan hoṛko talare oṛaḱ ar jumi reaṅ dạlilko em hạṭińat́koa.




Bharot Disomre Ko̠ro̠na Rog Ḍheroḱ Kana, Baṅgladisomre Arhõ Ḍher Daṛeaḱa: Sasthomontri

Aḍepase Bharot disomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạuḱ kana, nonkan dosare Baṅgladisomre arhõ ko̠ro̠na rog chạplạu daṛeaḱa mente Sastho ar Poribar kollanmontri Zahid Malek do̠e baḍae ocokeda.

Teheń Robibar (24 April) tarasiń ber jokhen Mahakhali Jatiyo Nipsam Auditorial Jatiyo pusti hapta-2022 ńutumte bo̠ndo̠bo̠s akan akhṛare noa kathae lại so̠do̠rket́a.

Ona iạte mit́ bar cehaona kathakoe menkeda. Sanamko sontor akae tahẽn jaruṛkantabona. Je̠mon ko̠ro̠na rog khonaḱ pharakbo tahẽ daṛeaḱ. Enḍekhan nonkage niropon hoṛmoante dhạrti jingibo khemao daṛeaḱa.




Ạdibạsi Hoṛaḱ Oṛaḱko Jeret́keda Lạṭkuṭạ Banḍhej Hoṛko

Naogaon Reaḱ Porsha re nijhum guṛum ńindạ mit́ ạdibạsi hoṛaḱ oṛaḱko jeret́keda lạṭkuṭạ bandhej hoṛko. Un jokhen oṛaḱren hoṛko diḱsạket́ khan jiwi ṭonṭa botorte harephareko ńir oḍoḱena. Oṛaḱre tahẽkan lakh ṭaka reaṅ jinispạti ekal rapaḱ roṅgo cabayena. Calaoen Sokolbar (15 April) noa ghoṭna ghoṭao akana. Upạjilạ reaḱ Tetulia union porisod Murulia ạdibạsi ṭola ren Shree: Monil hopon Modon aḱ oṛaḱre noa ghoṭao akana.

Oṛaḱ mukhiạ Modon baḍae ocokeda, Jao hiloḱ lekage kedoṕ jom tayome jạpit́ maṛaṅkeda. Aćaḱ gharońjre bạhu, bar gidrạ ar mit́ boehatae menaḱkoa. Jotoge galasaṅko jạpit́ akat́ tahẽkana. Ackage nijhum guṛum ńindạ aḍepase hoṛkoaḱ kạumạute ebhengo̠tena. Ado̠e tạṅkhiket́ma seṅgel joloḱkan, khange sanamko oṛaḱ khonaḱko dạṛ oḍokena. Enhiloḱ amdaj mit́ karoṛ bar gel hajar kạuḍi laksan akantea.

Modon do̠e dạbi kana, baṅma Lahateaḱ benebạiri khạtirtege ṭola paṛaren hoṛko  seṅgelko dhurạu akada. Ghoṭna babotre mit́ṭen olaḱ ijhạr re jomaḱ akada. Porsha thanaren ạpisar In Charge Jahural Islam hõe menet́kana, lahateaḱ benebạiri karonaḱte paseć nonkan ghoṭna ghoṭaoena. Enterehõ nitoṅ hõ ghoṭna tojbij calao idiḱkana.




Bagmarare Ạdibạsi Pạṭhuạ Kuṛiko Talare Ḍuluṅ Gạḍi Em Hạṭińena

Rajshahi reaḱ Bagmarare soman otre basoḱkan mõṛẽ goṭen ạdibạsi pạṭhuạ kuṛiko talare hola Sombar (11 April) ḍuluṅ gạḍiko em hạṭińat́koa. Maraṅ montriwaḱ prokolpo tabere 2021-2022 kạuḍi serma lekate dosar dhapte noa ḍuluṅ gạḍi em hạṭińena.

Ona lạgit́te tarasiń okte upạjilạ samaṅre sapṛaoakan akhṛare Mn.Peṛa hisạbte selet́e tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Faruq Sufian. Ar uni do̠ akhṛare mimit́ gidrạko ḍuluṅ gạdi em calat́koa. Akhṛare selet́ko ́tahẽkana ạdibạsi jạti-gosṭhi unnoyon Foundation ren sạdại sompadok Somores Kumar selet́ eṭaḱ daptarren kạmiạko.

Upạjilạ reaḱ Chanderara Uccho Biddaloy, Chaipara Uccho Biddaloy, Chanpara Adorso Balika Uccho Biddaloy, Taherpur River View Uccho Biddaloy ar Hat-Gangopara Uccho Biddaloy ren madhomik porjairen pạṭhuạ kuṛiko ḍuluṅ gạḍiko ńamket́a. Eṭaḱ eṭaḱ jạti-gosṭhiko leka je̠mon ạdibạsi pạṭhụko hõ oloḱ paṛhao sećteko laha calaḱma nonkan mon subạtege ḍuluṅ gạḍiko emawat́koa.