Utarbongo Adivasi Forum Rajshahi Jilạre Nãwã Committee Bandhao

Calaoen Sokol hiloḱ (21 October) Tanor reaḱ Mundumala pourosova sonmelon oṛaḱre Utarbongo Adivasi Forum aḱ mit́ dupuṛuṕ hoe purạuena. Ona dupuṛuṕre committee ko bandaket́koa. Onka leka Rajen Hembrom do convener (ahobayok) ar Sonaton Tudu ar Ovilash Paharia do jugmo ahobayok hisạbte goṭa ocoyena. Inạ chaḍa hõ bar gel (20) sodosso koante Utarbongo Adivasi ren ahobayok committee ko bandhaoena. Noko committee koaḱ ńutume lại jạhirkeda Utarbongo Adivasi Forum ren central committee ren sabha mukhiạ Hingu Murmu. Noa dupuṛuṕre Tanor jila, Godagari, Poba, Durgapur, Puthia upajila khon amdaj sae cetan adivasi hoṛko selet́lena.

Ahobayok committee ren eṭaḱ sodosso menteko goṭayena Rumali Murmu, Bisal Soren, Sukumar Kisku, Pius Hembrom, Nirmol Tudu, Biswajit Robidas, Stephen Soren, Josen Murmu, Jamin Hasda, Martin Mardi, Dilip Murmu, Rajen Hasda, Silpi Soren ar Sontosh Soren.

Utarbongo Adivasi Forum ren sadharon sompadok Adv.Probhat Tudu baḍae ocokeda, Utarbongo Adivasi Forum do 2012 serma khon Baṅgladisom ren adivasi ko são eṭaḱ joto jạti-gosṭhiko lạgit́te rasṭro re ạidạri bạisạu ar bańcao lạgit́te ḍabiko, mạnmi ạidạri rukhiạ adivasi/sonkhaloghu unnoyon songstha ar songothon são miljul se goṛo gopoṛote kạmi kana. Nebetar adivasi ko cetanre calaḱ kan, neṅghao, konac, jumi eḱṛe nonkanaḱ babotre galmaraokeda. Jemon adivasiko akoaḱ hike-hok lekateko laha daṛeaḱ.

Noa dupuṛuṕ re mit́ bar katha ko roṛkeda, Mundumala ren adivasi ạyurić Ronjona Bormon, santal onoliạ Gabriel Hasda, Tanor thana pargana Jetha Tudu selet́ atoren mańjhiko hõ.

 

 




Moṅgol Hiloḱ Jalapuri Ḍhipreye Hạn Daṛeaḱa Birbão “Sitrang”

Birbão Sitrang do̠ sạkti ar daṛeante hijugoḱ kana. Andaman doreão re hoelen birbão reaḱ sạkti ḍherente lạṭkić/nimnocap re heć paṛao akana. Ar ona reaṅ lạṭkićtege jalapuri Boṅgoposagor re seṭerkate sạkti do̠ ḍheroḱ ehoṕ akana.

Ona iạte Sombar (24 October) ghurni se birbão Sitrang re pherao daṛeaḱa. Khan  Moṅgol hiloḱ (25 October) arhõ ghurni hoe re pheraoḱa mente hoe –daḱ (abohaoa) ạpis ko lại so̠do̠r akada. Menkhan oka nakhae hạna, nit hõ baṅ baḍae akana.

Bạrtikaete Pạchimboṅgo reaḱ aḍepase kore “Sitrang” do̠e hạn daṛeaḱa. Baṅgladisomre hõe hạn daṛeaḱa. Onate Baṅgladisom hõ sontor akan menaea. Moṅgol hiloḱ bhitritege birbão hoe do pạchimboṅgo-Baṅgladisom ḍhipe tioga. Ado noa ghurni se birbão hoe reaḱ to̠ṛtet́ do̠ ghonṭa re 110 kilomeṭer tahẽ daṛeaḱa.




Barea Kẽoṭa

Mit́ atore bar boeha koṛakin tahẽkana. Huḍiń aḱ ńutum do̠ Shanto ar maraṅić do̠ Akash. Ado̠ maraṅić do̠ lubhiạ macha hoṛe tahẽkana. Ar huḍińić do̠ ạḍi bhage. Jao hiloḱge hako kin goćet́ko tahẽkana. Khan hako kin goćlekore maraṅ koṛa do̠ ńeloḱte lạṭu ńõḱ hakoge bachao hataojonoḱa. Onka leka mit́din hako goćkin senena. Setaḱ khonaḱ jhạlikin oret́kana, enrehõ baṅkin ńamlet́koa. Ackage huḍiń koṛawaḱ jhạli ạḍi ãṭ hamalena. Maraṅ koṛa hudiskeda paseć niạ dhao do̠ lạṭu hakoe jhạli akana. Onate bhag hatao lạgit́ jhạli ore goṛowadea.

Menkhan thoṛa ghạṛi tayom jhạlikin rakaṕket́re barea celaṅkin ńamkeda. Ona celaṅ reaḱ moca do̠ tol eset́ akan menaḱa. Ona hõ mit́ṭen kạṭić ar lạṭu celaṅge. Maraṅ koṛa do̠ lạṭu celaṅ ńelte onage harephare hataokeda. Ar huḍiń koṛa do kạṭićaḱ.

Ado̠ ạyuṕ jokhen bana hoṛge ona celaṅkin jhićkeda. Maraṅ koṛa celaṅe jhićket́re ona khonaḱ ạḍi jeleń bińe oḍokena are jomkedea. Ar note huḍińić hõ aćaḱ celaṅe jhićket́re ạḍi aema sonae ńamkeda. Ado̠ ać dadat́tete uduḱaea mente senenre bae ńamledea. Khane hudiskeda dadań do̠ paseć arhõ daman jinise ńamket́te so̠ho̠r-bajarteye calaojoṅna. Ado̠ uni huḍiń koṛa hõ suluk nirạite jion jingi khemaoe ehoṕena.




Te-bhaga Ạidạri Ren Ayurić Ela Mitro

Ela Mitro aḱ jonom 1925 serma reaḱ 18 October Jhenaidah jilạ Shailkupa upjilạ reaḱ Baguṭia atore. Ela Mitro aḱ ńutum do Te-bhaga andolon se ạidạriren maraṅ mit́ṭen nạmuna. 1945 sermare Chapainawabgonj jilạ reaḱ Ramchondropur atoteko bapla acguledea. 1947 serma re disom bar bhagen re, purub pạkistanren hoṛko hudislena nit́ do onkoaḱ joto lekanaḱ okolanaḱ khon rukhiạko ńama, ar onko cetanre calaḱkan koclonko hõ hapeḱa. Menkhan baṅa, onka do baṅ hoylena. Enḍeteṛoṅ hoṛko ạidạri hameṭ lạgit́te lạihại ko calao idikeda. Ne-hoṛ se casa ko lạṛhạilena eken bańcaoḱ aste.

1946-47 serma reaḱ Te-bhaga ạidạri lạṛhại ãć do disom reaḱ aema ṭoṭhakore hõ ḍherkaete pasnaolena. Menkhan Chapainawabgonj reaḱ Nachol re 1950 sermare lạṛhại eken Ela mitro aḱ ạyurte hoylena. Te-bhaga reaḱ manetet́ do kana pe bhag. Ente casakoaḱ khojoḱaḱ tahẽkana, casabad kateć mit́ bhag akoko dohojoṅa ar mit́ bhag do jumidar ko hạṭińakoa. Inạ begor hõ phosol ko samṭao kateć bargel ạṛi hoelenre pe ạrị do casako ńamet́ tahẽkana. Noa lạṛhại reaḱ asol motlob do tahẽkana “Eyae ạṛi jhin ar phosol reaḱ Te-bhaga se pe bhag”.

Ela mitro do 1942 sermare cominist party re selet́lena. Jumidar jãwãe Romen Mitro aḱ gharońjre kuṛi hoponko oṛaḱre tahẽn reaḱ ạn se ạri tahẽkana. Menkhan Ela Mitro do ona  ạn/ạri rạput́keda. Ramchondropur aṛere Krisnogobindopurre mit́ṭen sikhnạt ṭhãona bạisạu talate bahre oḍokoḱe ehoṕena. Un jokhen Nachol re tayom akan hoṛkoaḱ soṅkha ḍherge tahẽkana; biseskate santal jạtigosṭhiko. Nachol são são Chapainawabgonj ren ạḍi utạr metaḱme hajar hajar gidrạ ko reṅgeć ar pusṭi begor gujuḱ dosareko tahẽkana. Nonkan gidrạko ńelte Ela Mitro mon dukena. Casako ma ente jumidar koaḱ tabere kạmiteko heowa akan. Enḍekhan noako babotre casako jãhãn kathako roṛma baṅge ganoḱ. Onḍe khonaḱge Ela Mitro do hoṛkoe aodhanket́koa. Mit́ṭen maraṅ bisoe do Romen Mitro aḱ mõṛẽ (500) sae bighạ jumi tahẽkantaea. Unige pạhilte Te-bhaga niạm doe ehoṕleda. Unre Ela Mitro cetanre hoṛko bhorsaḱko ehoṕena. Nonkan as ar dulạṛte uni do hoṛkoren “Rạni” hoyena. Purbo pạkistanre cominist party bond jahirenre Ela Mitro ar jãwãetet́ bana hoṛgekin danaṅena. Jumidar oṛaḱren bạhukuṛi hoe kateć jãhãn jạruṛge baṅ tahẽkana nacar hoṛko lạgit́ nonka lạihạioḱ lạgit́. Menkhan mit́ṭen nirại somaj bandhao aste lạṛhạilena. Lahatenaḱ Te-bhaga ạidạri  (1946-47) re nunạḱ maejiu do bako selet́lena, tinạḱ do Ela Mitro aḱ ạyurteko selet́len.

Andolon se lạihại khạtirte jumi reaḱ phosol bar ako ar bar bhag do jumidarkoaḱ oṛaḱko seṭerkaḱkan tahẽkana. Santal, hindu, muslạ casa sanamko mit́ente jumidarko nacar cabayena. 1950 serma reaḱ 5 January polis ar nacar hoṛko talare lạṛhại hoelena . Menkhan hoṛko polis ko cetanre nunạḱko raṅgaoena jeleka, pon goṭen polisko goćket́koa.

Nonkate ona ṭoṭhare arhõ bạṛić dosa heć paṛaoena. Ela Mitro selet́ ạḍi utạr casako giripterena. Oṛaḱ duạrko Lo-rapaḱkeda, hoṛko guli goćket́koa. Ạḍi utạr maejiuko konac ocolena. Ela Mitro do kạd oṛaḱre ạḍi haron ar koclonreye paṛaolena, jemon hoṛko lajaoḱte hapeḱko. Pạhilre Nachol thana, inạkate Chapainawabgonj, inạkate do Rajshahi kạdre mit́ serma bhor hahaṅkar kaṛaṅ ńũtre tahẽ tayom cikit́sa ńam lạgit́te Dhaka Medical te kol ocolena.Bicạr lekate Ela Mitro são Nachol andolonren namḍak asamiko kạd oṛaḱre jaejug jion bhor dohoko goṭakeda. Menkhan aṛaḱko lạgit́ menenre adalot arm it dhao bicạr lạgit́e hukumkeda. Bicạrre gohako baṅko ńamlenre Ela Mitro ar eṭaḱkoaḱ sạjại komkate gel sermako goṭakeda.

Inạkate 1954 serma paromenre aṛaḱkedea. Unre Ela Mitro ren sor peṛa Horek do jor jobosti ocoyena jemone men, Ela Mitro aḱ hukumte polis ko goćlena. Menkhan enrehõ Horek do moca bae jhićleda; bickom jiwi alaekeda. Un okteren Muslim League sarkar arhõ uni ńutumte goha emoḱ lạgit́ sạkhi ńam baṛayet́ko tahẽkana are batlaoet́ko tahẽkana.

Noa kạhni cet́leka gạthni akana, onkage duk ar bhabna reaḱ hõ kana. Ente One oke do ne-hoṛaḱ ạidạri ṭarhao lạgit́ kusite jiṅgi reaḱ joto kusi-rạskại alae akat́.  Itihãs sakamre nuiaḱ ńutum do serma ipil leka jaejug jhalkao se ḍigḍigạu akae tahẽna.




Goṭa Disomre Shekh Rasel Aḱ 59 Serma Janam Mãhã Ko Manoteda

Teheń Moṅgolbar (18 October) Baṅgladisomren kạrigol, jatiạrikoren baba Boṅgobondhu Shekh Mujibur Rahman ren shader hopon Shekh Rasel aḱ 59 serma janam mãhã. 1964 serma reaḱ teheńaḱ dinre Shekh Rasel do Dhanmondi reaḱ Boṅgobondhu Bhobon re janamlena.

Montriporisod aḱ goṭa lekate, calaoen serma khon Shekh Rasel aḱ janam  mãhã do “Shekh Rasel Mãhã” mente manao hijuḱ kana. Onka leka uniaḱ janam mãhã disạ ńutumte aema lekan akhṛa talate teheńaḱ dinko manotet́ kana.

1975 serma reaḱ 15 August Shekh Rasel do ulbuliạ bạṛić hoṛko khon rukhiạ bae ńamleda. Enhiloḱge uni huḍiń gidrạ hõ onko miliṭạrikoaḱ gulite goć ocolena. 1975 serma reaḱ 15 August ńindạ becariạ uni huḍiń gidrạ ar ać ghrońjrenko ạḍi haron ar harkhet́ saset́ kateć ko goć ocolena. Ar teheń uni huḍiń gidrạ disại salaḱ goṭa disomren hoṛko uniaḱ janam mãhã ko manotet́ kana.

  




Mit́ṭen Gạ̃ṛĩ Ar Toyo

Mitṭen bir gajaṛre aema lekan bir janwar ko rajoḱkan tahẽkana. Ado ona bir caḱlao banaoić lạgit́ mit́ṭen mukhiạ se ạyurić benaoe reaḱ ko portonkeda. Onka leka janwar ko mod khon ạyurić hisạbte gạ̃ṛĩ ko bachao kedea.

Khan toyo hećente metaekana, nit́ khonaḱ am do aleren maraṅić kanam, amiń seba ariń jotonmea. Noa birre oko akan  dhon/sompot ḍunḍhạu ariń tolas ńam akada, Dela iń são onań uduḱama. Ado gạ̃ṛĩ do uniaḱ kathate bogete khusiyente pańja kedea.

Ado taṛam taṛamte mit́ jaegare phãnd ṭhene ạgukedea. Are metaekana, nõkõe noa jaega, ma ado joto sompot rakaṕjoṅme. Ente am lahare iń do cet́ge ohoń hataokea. Inạkate uni gạ̃ṛĩ do ona uduḱaḱ jaegare tinre lebet́keda ekal ona phãndre aṭkaoena. Ado toyo do eṭaḱ janwarko hoho jarwaket́koa are uduḱate metako kana, ma ńelepe, nonkan ạyurićpe bachao akadea? okoe do aćtet́ge phañdre paṛaoḱ kan? Nonka kana uniaḱ bud akel do.

 




Dinajpur Reaḱ Ghoraghat re Ạdivạsi Kuṛi Konac (Dhorson) Khạtirte Mit́ Hoṛe Griptarena

Calaoen Budhbar (12) October reaḱ mit́ṭen ghoṭna. Ghoraghat reaḱ Andiarpar Guchogram ṭoṭharen mit́ṭen ạdivạsi kuṛi do Baṅgladisomren nagorik se voṭar hoyoḱ lạgit́te chobi tulạua mente Palsha union porisod teye senoḱkan tahẽkana.

Ado Ghoraghat upạjilạ belwa Choighati atoren Aizar Ali ren koṛa Nur Islam Uzzal Mia (26) onḍe ḍahar aṛere tahẽkana. Khange uni koṛa ar aćren são gate do uni kuṛi são bebạṛićkin beoharkeda. Metaḱme unkin do uni kuṛi jor jobosti katekin dhorsonkedea. Inạkate uni kuṛi do oṛaḱe ruạṛen khan joto ghoṭna eṅgatet́e baḍae ocokedea. Khan sthanio up sodosso police ko baḍae ocoket́koa.

Inạ tayom police hećkate aćaḱ oṛaḱ khonge uni koṛako giripter idikedea. Uzzal são tahẽkan koṛa hõ giripter lạgit́ kurumuṭu calaḱkana mente thana officer incharge (Oc) Abu Hasan Kobir-e lại sodor akada.

 




HSC Bidạu Reaḱ Nawa Routine So̠do̠rena

Nes bo̠cho̠r reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate) bidạu reaḱ nawate sudhrạu akan routine so̠do̠rena. Dhaka madhomik ar ucchomadhomik sikhnạt board khon so̠do̠ren Nawa routine lekate darakan cando November 6 tạriḱ dọ bidạu eho̠bo̠ḱa. Ar onka leka 13 December dhạbić calao idiḱa.

Niạ dhao jo̠to̠ bisoe cetanre bar ghonṭa talate bidạu hoe purạuḱa. Seteḱ 11 baja khon ehoṕ kate tikin 1:00 baja dhạbić, ar tikin ber 2:00 baja khon ehoṕkate 4:00 baja do̠ mucạdoḱa. Bidạu eho̠bo̠ḱ 30 miniṭ lahare bidạu oṛaḱte bo̠lo̠ḱ hoyoḱa.




Mẽt́ Rakaṕ Se Ṭoke Rog

Niạko dinre ńelogoḱ kana mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog chạplạu akana. Ạḍi algatebon bujhạukea je, mẽt́ aragoḱ kana ar haso. Gidrạ khon ehoṕkate joto lekan umerren hoṛko noa muskilreko paṛaoḱ kana. Noa mẽt́ rakaṕ rog do ạḍige pasnaoḱ kana. Mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen algatege ucạṛoḱ kana.

Delabon baḍaelege mẽt́ rakaṕ se ṭoke rog reaḱ thoṛa cinhạko:

  • Mẽt́ aragoḱa metaḱme ponḍ oṅsotet́ hõ araḱ cabaḱa
  • Mẽt́ daḱ joroḱa.
  • Mẽt́ haso ar babat́ aṭkar.
  • Mẽt́ phulạu.
  • Mẽt́te pustạute baṅ ńeńel
  • Mẽt́ beńjagoḱa.

Noa rog khonaḱ sontor tahẽn lạgit́te cet́ cet́ cekae hoyoḱa?

Mạilạ-jạbṛi, dhuṛi, setoṅ, seṅgel ãć khon pharaḱre tahẽn. Baḍaebon je, noa rog do ucạṛoḱa, onate un jokhen hoṛko talare se iskul tehõ calaḱ baṅ jạruṛa. Hende cosma ho̠ro̠ḱ hoyoḱa. Enḍekhan hoṛko ṭhen baṅ ucạṛoḱa. Bạṛtikaete mobile se Tv ko̠m ńõḱ ńel hoyoḱa. Jạruṛlere daktar ko ṭhen porames hatao hoyoḱa. Ar nonkan rog ńamakat́ko hoṛko khon pharakre tahẽnoḱ hoyoḱa. Enḍekhan algatege noa rog khon ruạkhiạbo ńam daṛeaḱa.

 




5-11 Umer Ren Gidrạ Covid-19 Ṭikạ Ko Ńamkeda 

Teheń khonaḱ goṭa disomre mõṛẽ (5) khon gel mit́ (11) umerren gidrạko talare covid-19 ṭikạ emoḱ kạmihora ehoṕ akana. Onka leka Teheń Moṅgolbar (11 October) Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re gidrạko covid-19 ṭikạko emat́koa.

Tabitha Kindergarten School ren do eyae gel (70) goṭen gidrạ noa covid-19 ṭikạko ńamkeda. Ar inạ chaḍakate hõ aḍepase School Amnura Mission Primary School, Brac School khon ạḍi utạr gidrạ covid-19 ṭikạ hataojoṅ lạgit́ko hećlena. Onka leka noa Pea school ren moṭre amdaj bar sae (200) gidrạko ṭikạko hataokeda.

Ar ạḍi rạskạ salaḱ huḍiń huḍiń gidrạko ṭikạko hataojoṅana. Ṭikạ emoḱko do napaete gidrạko talare ṭikạko em hạṭińat́koa. Covid-19 ṭikạ em hạṭiń kạmihora napaete hoyena.