Briti Biḍạu Reaḱ Tạrik Sodorena

Primary reaḱ Briti biḍạu do darakan 29 Ḍecember hoyoḱa. Enhiloḱ goṭa disomre mit́ sãote tikin ber 11:00 baja jokhen upạijlạ porjaire noa biḍạu do hoyogoḱa. Sokol hiloḱ (09 Ḍecember) Prathomik sikha odhidapter reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ hotete noa sombat baḍae ocoakana. Ḍharwạḱre menakana, bar ghonṭa reaḱ biḍạure Baṅgla, English, Biggan ar Mathematics bisoe ko cetanre 25 nomber kateć moṭre mit́ sae (100) nombor reaḱ biḍạu do hoyoḱa. Mõṛẽ aḱ kelas ren moṭ pạṭhuạ gidrạ ko modre 10%  noa biḍạureko selet́ daṛeaḱa. Onate noa biḍạure seledoḱ lạgit́te apan ạpin sikhnạt ṭhaõna khonaḱ 27 Ḍecember bhitrite admit card do seledoḱ gidrạko talare em hạṭińoḱa.

Baḍaeabon je, calaoen 2009 serma khon somaponi biḍạu do ehoṕlena. Khan un khonaḱge noa briti biḍạu bond utạrlena. Ar onkan jahan briti bidạu hoyoḱ reaḱ jahan horage baṅ tahẽkana. Menkhan nit unạḱ din tayom arhõ noa briti biḍạu hatao reaḱ goṭa se niṭakana. Calaoen 28 November Prathomik ar Gonosikha Montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕ talate noa biḍạu hatao reaḱ ko mon muruḱ akada. Noa biḍạu talate disomre laser hataṅ pạṭhuạ gidrạko bacaho ńamoḱte, onko gidrạko talare sikhnạt goṛoko em hạṭińakoa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Jhạbu: Baḍayam ya Lạlu mit́ṭen hoṛ-daḱ hõ daḱ taṛam ạgukedae; Goṭae lohot́en rehõ uniaḱ bohoḱ reaḱ uṕ do baṅ lohot́lentaya.

Lạlu: Hahaṛa katha thoya! Cekateya?

Jhạbu: Cekate abar, uniaḱ bohoḱ reaḱ uṕ getho baṅ tahẽkana.

(2)

Cinema hol re mit́ṭen koṛa chubi ńeńele calao akana. Ado ać pheḍre mit́ haṛam hoṛ duṛuṕkate chubie ńeńelkan tahẽkana; Haṛam do mit́ṭen botol saṕkate ghono ghono mocarey bhoraoeda.

Ona ńelte uni koṛa doe ạṛis cabayena, uni do botol rećkedete mit́ jembet́tey ńũ caba got́kada. Are metadea niạ mit́ botol pepsi un ghạṛić ńũ lagaḱ kana? Ado uni haṛam doe menkeda bạbu iń do pepsi do bạń ńũet́ tahena. Iń do ińaḱ moca reaḱ pan thu ona botol reń giḍiyet́ tahena. Ar am do onagem ńũ got́keda ha ha ha……

 




MARAṄ DIN LẠGIT́ SAPṚAOḰ

Teheń lekan din gatetiń

Mulingeam cedaḱ, hae dhontiń?

Rạskạ din seṭeroḱ kan,

Haere monem andha akan.

Hoṛko ńelkom rạskạ pereć

Don kocoṛ ar heseć sekreć

Hanko tora geneć geneć,

Roṛ landa mit́ kheneć kheneć.

Baḍaegeam maraṅ din kan

Joto hoṛ doko rạskạḱ kan,

Jisu lạgit́ mońj sandes tam

Ma saṕṛaokate idi tam

Maraṅ dinre sajoḱ lạgit́

Ḍherkaete do Atma lạgit́

Atma motom sajoḱ re ho,

Bale Jisui kusik enhõ

Bale Jisu doe khojoḱa

Sapha monege asolaḱ

Dulạṛ Jisui hoboroḱa,

Onategeye rạskạḱa.

  




KHOḰ MANDA RUẠ

Khoḱ ar manda do etaḱ karonko lekage sadharon karon kana. Menkhan noa reaḱ do ḍher hoṛge jạsti bako moneaḱa. Noa do ḍher idilen khan se noa khon bańcaoḱ lạgit́ ḍhili sililen khan tayom te muskil hõ hoe daṛeaḱa.

KHOḰ DO TINẠḰ LEKANA?

  1. Rohoṛ khoḱ, sigareṭ ḍherko ńu lekhan noa khoḱ hoyoḱa.
  2. Lohot́ khoḱ. Manda okte khoḱ khoḱte kharaḱ oḍokoḱa.
  3. TB khoḱ. Ạḍi din khon ko khoga ar mucạt́re khoḱ khoḱte kharaḱ sãote mãyãmgeko ulạya.

MANDA KHOḰ CINHẠKO

-Nạnḍri hasoa.

-Bohoḱ hasoa.

-Hoṛmo hasoa.

-Kạṭić gidrạ do patla se sunuć ṭạnḍite hõ ńam daṛeakoa.

BESOḰ REAḰ UPẠIKO

-Aema halka jomaḱko do jom ńu hoyoḱa, metaḱme daḱ, toa, ca emanteaḱ ko. Asolkaete loloaḱ do khoḱ lạgit́ ạḍi besa ente noate bhitri reaḱ kharaḱ do dagoḱa.

-Tulsi sakam gel goṭen turui ṭhoṕ libu rasa mit́ gelạs heḍeć daḱre daṛeaḱ bhor lolo lolo ńui hoyoḱa.

-Oṛaḱ duạr sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Oṛaḱre jemon sanam okte hoe bolo daṛeaḱ.

-Kharaḱ do jemon otre aloko thoe, bickom culhạre se bises jaegare. Kharaḱte rogren tejo do ko pasnaoḱa.

-Udgạr ạikạuḱ khan ḍạbrạḱ hoyoḱa. Ruạḱ somoe do lohot́ kicrićte goṭa hoṛmo saphae hoyoḱa.

Ran Ocoḱ ar Ḍaktar ṭhen tinre rugi idiye hoyoḱa:

-Bar hapta khon ḍher khoḱ tahẽlen khan.

-Hoṛmo lolo baṅ komaolen khan.

-Judi khoḱ ḍherlen khan ar kharaḱ reaḱ roṅ araḱ, hạriạṛ se sasaṅdaḱ leka ńellen khan.

-Nạnḍri ḍherge hasolen khan.

-Nạnḍri haso sãote hoṭoḱ hasolen khan.

 




Gobindogonjre Ạdivạsiko Talare Bhiḍi Em Hạṭiń Akhṛa

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re ạdivạsi hoṛko talare bhiḍiko em haṭińat́koa. Aṭhwar hiloḱ (04 Ḍisember)  ạyuṕ bela jokhen reṅgeć nacar bar sae irạl gel (280) hoṛko bhiḍiko emat́koa.

Upạjila Pranisompot ạpis reaḱ bondoboste bhiḍi em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana upạjilạ nirbahi ạpiser Arif Hossen, upạjilạ porisod Chairman ar upạjilạ Awami league ren sabha mukhiạ Abdul Lotif, Upạjilạ Pranisompot kormokorta/ạpiser Dr.Belal Hossen, Veterinary surgeon Dr.Tanveer Jahan, ona sãote seṭere tahẽkana ạdivạsi koren mit́ ạḱyurić Lazarus Tudu selet́ arhõ eṭaḱko.

  




Chapainawabgonj Reaḱ Ḍahar re Ãoṛa Gãoṛẽte (Accident) Mit́ Hoṛe Gurena

Chapainawabgonj reaḱ ḍahar re bhuṭbhuṭi sãote honḍar gạḍi tạkić ńapamenet mit́ hoṛe gurena. Ar mit́ hoṛ do kajake akham akante haspatal re bhurti menaea. Aṭhwar hiloḱ (04 Disember) bhạṭibela 4:00 baja okte sodor upạjilạ reaḱ Jhilim union reaḱ Tongpaṛa moṛ re nonkan botoran ãoṛe gãoṛẽ do ghoṭaoena.

Noa ghoṭnare guren ar akham se jạbun akan bana hoṛge grameenphone kompany ren salesman hisạbtekin kạmikan tahẽna. Guren koṛawaḱ ńutum do Masum Ali (25). Uni do Nachole upạjila reaḱ Pukuria atoren gur akan Habibur ren hopontet́ kanae. Onka leka akham akan koṛa do sodor upạjilạ reaḱ Baroghoria union, Lukhipur atoren Motaleb Hossen ren koṛa Md.Alamin. Bhuṭbuṭi ar honḍar gạḍi tạkić ńapamen khan onḍege Masum Ali doe gurena. Khobor ńam torage Fire service ko hećen khan ạḍi laṅga dosare Md.Alamin Ali ko udhạrkedete Chapainawabgonj jilạ haspatal reko bhurtikedea. Menkhan uniaḱ ạḍi laṅga ar bạṛić dosa ńelte onḍen ko daktar do Rajshahi Medical College haspatal teko ucạrkedea.

Gur akan koṛaren peṛa pạruạ, aḍepase hoṛko ṭhen, daktar ar khoboriạ ko khon baḍae ńamena je,nukin bana hoṛge Nachole khon mimit́ Flexiload dokanre recharge kateć jilạ sohor-bajartekin ruạṛoḱkan tahẽkana. Ar un okte ruạṛoḱ jokhenge Tongpaṛa ṭhen nonkan ghoṭna ghoṭaoena.    

 

 

 




Biḍạu Ehoṕena Tabitha Kindergarten School Re

Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re teheń Robibar (04 Disember) setaḱ 9:30 baja khonaḱ bochor mucạt́ reaḱ (Annual Examination-2022) biḍạu do ehoṕena. Play khon Mõṛẽ kelas re paṛhaoḱkan sanam gidrạge biḍạureko selet́ akana. Bochor mucạt́ reaḱ noa bidạure mimit́ pạṭhuạ gidrạko ạḍi rạskạ salaḱ bidạuko emeda. Cedaḱ je, ar thoṛa din tayom khange ńel nelte noa 2022 serma do caba heć akana. Ar noa mucạt́ bidạu talatege pạṭhuạ gidrạko arhõ nawa metaḱme cetan kelas ko rakaṕ calaḱa.

Sạrige ạḍi rạskạ reaḱ katha kangea. Ona iạte gidrạko ạḍi jhũk ar kurumuṭu monte biḍạuko emet́ kana. As menaḱa sanam gidrạge biḍạu mucạt́re mońj jo̠ ko ńama mente. Mahasoe ko hõ sanam gidrạko mońjteko ńel arko tạṅkhiyet́kote napaete biḍạu hoyoḱ kana. As menaḱa teheń khon mucạt́ din dhạbić  napaete biḍạu hoe purạuḱa.

                                                     




Teheń Do̠ AIDS Mãhã Kana

Teheń Lukhibar Ḍisember mahna reaḱ pạhilaḱ din. Ona sãote mit́ṭen bises mãhã hõ kana, metaḱme AIDS Mãhã. Jao bo̠cho̠r lekage nes hõ Baṅgladisomre noa mãhãko manaoeda.

1988 serma khon AIDS birudre lạpạrhại ar hoṛko aodhanko lạgit́te noa mãhã manaoḱ kana. HIV (Human Defeciency Virus) ro̠g khon sirjạuḱ kana noa jiwi ṭonṭa gujuḱ lekan ro̠g AIDS. Worldometers aḱ khobor lekate, Goṭa dhạrtire HIV rogte jạbun akan hoṛkoaḱ soṅkha pon (4) karoṛ pongel mit́ (41) lakh pe gel turui (36) hajar mit́ sae pon (134). Nit́ dhạbić noa mãhãmạri ro̠gte 15 lakh 40 hajar 69 hoṛko gur akana. Baṅgladisomre pạhil 1989 sermare AIDS ro̠gi saṕ ńamakana. Ar onka leka disomre gel pon (14) goṭen hoṛko noa rogreko jạbun akana. Bạṛtikaete aḍepase disom Bharot ar Miyanmar ren hoṛko noa ro̠gre paṛaoḱ kana. Menkhan ona disom sãote noa disomren bạnij-bepar ar sạdại hoṛkoaḱ aema lekan jopoṛao menaḱanaṅ. Enḍekhan sanam hoṛko sontor tahen jạruṛ kana. Ente hoṛko bako sontorlen khan noa rog khonaḱ ohogebon danaṅ daṛelea.

Bangladesh Porisonkhan Bureau (BBS) lekate, disomre 28.5% maejiuge noa AIDS babotre bako jagwara.  Enrehõ  AIDS reaḱ mit́ṭen kuli (bahok) babotre 71.5% maejiu ko aodhan akana. Ar 36% maejiu do̠ jo̠to̠ kuli babotreko pusṭạu akana. Mõṛẽ bochor lahare 2016 sermare noa reaḱ har tahẽkana 29%. Khan 7% maejiu noa AIDS ro̠g reko aodhan akana. Sarkari songstha BBS doe hudiset́ kana je, ḍher maejiuge AIDS  babotre bako bujhạueda, ona iạte khạṭige bạite bạite pasnao idiḱ kana.




Ko̠ro̠na Reaḱ Ponaḱ Doge Emo̠ḱ Reaḱ Suparis

Ko̠ro̠na ro̠g rokao ar aṭkao lạgit́te ponaḱ doge emo̠ḱ reaḱe suparis akada jatiyo tika karigori songkranto adviser committee. Budhbar (30 November) sastho odhidaptor ren ṭikạ kạmi ạḱyurić Dr.Shamsul Hoqe noa sombate lại jạhirkeda. Noa ponaḱ doge do̠ pạhilte  turui gel (60) umer cetanren ar bhạrti hoṛmo maejiuko talare emo̠go̠ḱ reaḱ suparis akana. Ado̠ sarkar noa bisoe cetanre hudis-ganḍonkate usạrage noa kạmi eho̠bo̠ḱa

Arhõe baḍae ocokeda je, darakan Ḍisember cando goṭa disomre mit́ hapta metaḱme 1-7 tarik do̠ ko̠ro̠na reaḱ dosar ar boster doge emo̠ḱ reaḱ goṭa akana. Inạ mit́ haptate are gel (90) lakh doge emoḱ reaḱ niṭ akana.




SSC Biḍạure A+ Nombore Ńamkeda Shikha

Dinạjpur jilạ reaḱ Hạkimpur thana Arjipaṛa atoren Shikha Jeklin Soren. Apat́tet́aḱ ńutum do̠ Swapon Soren. Aćren kuṛi gidrạ ne̠s serma reaḱ SSC biḍạure Boguṛa YMCA Pablik iskul eṇḍ kolej kho̠n jo̠to̠ biso̠yre A+ nombore ńamakada.

Hahaṛa lekan katha do̠ arhõ̠ menaḱa, jo̠to̠ biso̠yre goṭaṛte 1300 no̠mbo̠r tahẽ̠kana. 1300 no̠mbo̠r modhre 1245 nombore arjaoakada. Nowa rạskạ reaḱ kho̠bo̠r do̠ sạrige ạḍi go̠ro̠b reaḱ katha kana. O̠lo̠ḱ-paṛhaore uniaḱ nowa tạpis rejalṭ abo santal gidrạko lạgit́̕ udgạuanaḱkangea. Daraekan dinko re noṅkage o̠lo̠ḱ-paṛhao sãote eṭaḱ eṭaḱ kạmi-kạsnikore hõ̠ aboren ho̠ṛko rejalṭ lekhan, aboaḱ uthnạu ạḍi kajak lahaḱa.